Iako se pravni okvir Lazareta promijenio pa kompleksom sad upravlja gradska tvrtka Dubrovačka baština, pravi vlasnik Lazareta u praksi i dalje su dubrovačke udruge, najmoprimci tamošnjih prostora, koji su već više od 20 godina preplaćene na isti. Tako su udruge, bez ikakvog natječaja, dobile i priliku dijeliti dio kolača od više od deset milijuna kuna. Novac je to iz europskih fondova, namijenjen za programske aktivnosti koje će se u ovoj nekadašnjoj karanteni u budućnosti odvijati.
Dakle, za projekt "Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika" osigurano je ukupno 31 milijun kuna, od čega na obnovu osme, devete i desete lađe ide 20,6 milijuna kuna. Ostatak novca ide za opremanje ostalih lađa, što uključuje i razvijanje budućih programa od strane partnera.
ZAŠTO BAŠ OVE UDRUGE?
A partneri su osim Zavoda za obnovu Dubrovnika, DURA-e i Turističke zajednice Grada Dubrovnika, kojima po nekoj logici i pripada pravo razvijati ovaj projekt, još FA Linđo, Udruga Deša, Socijalno poduzeće Deša Pro, Art radionica Lazareti, Studentski teatar Lero, Udruga DART i Galerija Artur Sebastian Design.
Dakle, jasno je da su Deša, Lero, FA Linđo i ARL tu kao korisnici prostora, ali odakle tu još Udruga DART i Galerija Artur Sebastian Design? Radi se o udruzi, odnosno galeriji Tee Batinić, koja je na sebe tako preuzela razvoj dubrovačkog karnevalskog programa, koji se dijelom održava u Lazaretima.
I, tu se nameću neka pitanja. Zašto baš ove udruge, a ne neke druge? Odnosno, gledajući širu sliku, zašto konkretno DEŠA, ARL i Lero imaju ekskluzivno i očito doživotno pravo na korištenje prostora Lazareta? Ne treba tu računati i FA Linđo kojemu je osnivač Grad Dubrovnik.
Na novinarski upit zašto za sudjelovanje u ovom projektu nije proveden natječaj, iz Grada Dubrovnika odgovorili su kako se "za odabir partnera na projektu ne raspisuje natječaj". Dodali su i kako je "isključivo pravo nositelja projekta da odabere kao partnere na projektu one ustanove, udruge ili poduzeća koji odgovaraju propozicijama raspisanog natječaj na koji se projekt prijavljuje te koji će ujedno provođenjem svojih aktivnosti na projektu doprinositi ostvarenju zadanih ciljeva".
Iako se zakonski natječaji ne moraju provoditi, potrebno je stati na kraj tome da se oko Lazareta u Gradu Dubrovniku stvari odvijaju inercijom, a to je upravo ono što se događa.
Također, iz Grada Dubrovnika napisali su kako tijekom pisanja projekta 2015. godine na inicijalne sastanke pozvani "mnogi potencijalni partneri čija djelatnost se uklapala u propozicije natječaja za koji smo projekt pripremali".
"Od potencijalnih partnera se tražilo da dokažu kako su do sada provodili aktivnosti srodne onima koje su navedene u projektu, a tematski vezane za Lazarete. Također, potencijalni partneri su morali zadovoljiti odgovarajuće tehničke i financijske komponente raspisane u natječaju. Neki od potencijalnih partnera odustali su u samom početku koncipiranja projekta iz raznih razloga. Ostali su oni partneri s kojima je na kraju potpisan ugovor o suradnji i koji su se obvezali da će provoditi zadane aktivnosti u skladu sa svim propozicijama koje nalaže proces provođenja projekta financiranog sredstvima EU. Logično je također da su neki od partnera na projektu ujedno i korisnici prostora Lazareta." - piše u odgovoru Grada.
DEŠA, ARL, LERO i LINĐO "DOŽIVOTNO" MUKTE U LAZARETIMA
Inače, predviđeno je da Deša, ARL, Lero i Linđo budu kontinuirani korisnici Lazareta, drugim riječima do kad to oni sami budu htjeli, a pritom ne plaćaju najam. Ideja je bila da ove udruge koriste polovinu Lazareta, a da drugi dio bude svojevrsni multinamjenski prostor, što u praksi i nije zaživjelo.
Jasno, nakon rata, kad je sve to skupa bilo u ruševnom stanju, Deša, ARL i Lero svojim programima oživjeli su Lazarete, odnosno pokretali tamo svoje programe. No, trebaju li na temelju starih zasluga zauvijek imati pravo na Lazarete? Društveni život koji se odvija u Lazaretima trenutno je okrenut prema "unutra", skrojen da zadovoljava očito internu ekipu te tako u vrlo rijetkim prigodama privuče Dubrovčane koji i nisu povezani s tamošnjim ustrojem.
BISER ZVAN "HIBRIDNA USTANOVA U KULTURI"
Što je šteta jer se radi o itekako atraktivnom prostoru, nadomak Grada koji bi na konstantnoj osnovi mogao biti zabavno-kulturna osnovica Grada, gdje se neće (samo) organizirati predstave jednog te istog redatelja koji je ujedno i scenarist ili izložbe za dvadesetak involviranih u same projekte ili zabave zatvorenog karaktera. Ovako, ispada da je prostor zatvoren za sve koji imaju neku ideju oživjeti stvari.
A koliko su upravo udruge vlasnici Lazareta govori i način na koji su htjeli urediti stvari kad se uređivao tamošnji pravni okvir. Tada je jedan od prijedloga bio "biser" da se osnuje "hibridna" ustanova u kulturi, kojoj bi oni, kao budući registrirani "savez udruga", bili osnivači zajedno s Gradom Dubrovnikom. U prenesenom smislu, graniči to s idejom da podstanar stana predloži vlasniku da se uknjiži na taj isti stan temeljem toga jer je dugo tu i jer je eto možda zamijenio neke cijevi. Uostalom, da takve stvari u hrvatskom društvu mogu čak i proći pokazuje ugovor DPDS-a i Grada Dubrovnika.
Kako bi to označilo i posljednji čavao u lijesu Lazareta kao javnog prostora, Grad na prijedlog dakako nije pristao već je upravljanje Lazaretima povjerio Dubrovačkoj baštini.
GRAD ŠUTI NA KOMERCIJALNO DJELOVANJE UDRUGA
No, kako udruge očito smatraju kako njima doslovno pripadaju Lazareti, tako je primjerice Art radionica Lazareti osnovala tvrtku Lacroma, kojoj je u podzakup dala tamošnji prostor. Sve kako bi mogla komercijalno djelovati, odnosno naplaćivati organizaciju koncerata. Istim modelom je i Deša osnovala Socijalno poduzeće Deša Pro, što ajde ima i svoju plemenitu svrhu kroz zapošljavanje ugroženih skupina društva.
Primjeri s Art radionicom Lazareti i Dešom nisu od jučer, a na što gradske garniture očito rado žmire, jer im je takvo što očito normalno. Inače, iz Grada Dubrovnika nisu odgovorili na pitanje portala Dubrovnikpress.hr na koji način su ovi odnosi regulirani te kakav je stav Grada Dubrovnika po ovom pitanju.
KOLIKO JE KOJA UDRUGA NAMAKNULA OD GRADA U ZADNJIH DESET GODINA...
Kad se govori o odnosu Grada i udruga partnera na projektu "Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika" zanimljivo je vidjeti i koliko je Grad Dubrovnik ovim udrugama ukupno isplatio novca u zadnjih deset godina, sve to dok i besplatno koriste prostore.
Kako su napisali iz Grada Dubrovnika, na ime donacija i sponzorstva, Udruzi Dart su isplaćene 304.000 kuna, Artur Sebastian Designu 390.925 kuna, Deši 887.665 kuna, Deši Pro 21.200 kuna, Art radionici Lazareti 1.624.370 kuna, a Leru 914.819 kuna.
Sigurno da se za te novce mogao privući veći broj Dubrovčana, ali za takvo što potrebno se vratiti na već spomenutu zatvorenost udruga koje djeluju u Lazaretima, a kojima očito nije cilj privući novu publiku.
ŠTO ĆE TU BITI...
No, hoće li se nova publiku privući injekcijom od gotovo deset milijuna kuna koji će se utrošiti i za osmišljavanje novih programa?
Na pitanje portala Dubrovnikpress.hr na što će se utrošiti iznos novca od 10,4 milijuna kuna, odgovorili su, između ostaloga, kako će Linđo uvježbavati novi ples i nabaviti nove nošnje, kako će se razviti novi virtualni online muzej, postaviti nove predstave, održavati radionice i postavlja izložbe, ali uspostaviti i art kino, škola fotografije, unaprijediti karnevalski program...
Nadalje, trebali bi tu biti i novi proizvodi poput, kako navode iz Grada, "suvenira, tematskih puzzli, gradnje lijerice, ekološki proizvodi, animirani film, didaktičke igračke za djecu nadahnute poviješću i tradicijom".
Sredstva će se utrošiti i na promociju i vidljivost pa će se osmisliti novi vizualni identitet Lazareta, nova web i Facebook stranica, mobilna aplikacija, audio vodiči na pet svjetskih jezika, kao i izrada monografije Lazareta, promotivni film...
Opremit će se čitaonica s dnevnim boravkom, akustično tretirati jedna lađa za održavanje glazbenih priredbi, nabaviti "pametne" klupe, oprema za holograme, 3D mapping i 3D printanje, oprema za radionice izrade eko suvenira, opremanje Lazareta sustavom za praćenje i upravljanje posjetiteljima, nabavu 3D makete Lazareta namijenjene slijepim i slabovidnim osobama itd.
Također, navodi se i "kako će se educirati zaposlenici korisnika Lazareta i upravitelja Grada Dubrovnika kroz Dubrovačku baštinu te turistički vodiči i zainteresirani građani pedagoške struke u svrhu povećanja stručnih kapaciteta kompleksa i destinacije, poboljšanja kvalitete postojećih programa, kreiranja novih programa i budućeg pozicioniranja Lazareta kao kulturnog središta".
EKO SUVENIRI ĆE OBOGATITI LAZARETE?!
Kad se već krenulo u zahtjevnu obnovu Lazareta i kad tu, po svemu sudeći, Zavod za obnovu Dubrovniku radi dobar posao, šteta da ne postoje dionici koji to mogu pratiti i u kreativnom smislu. Osim ako netko ne misli da novi Facebook profil Lazareta, izrada nekakvih eko suvenira, ma što god to značilo, ili didaktičkih igara za djecu znači nekakvu kreativnost.
Nažalost, ne znači. Znači jednako tapkanje u mraku kakvo je bilo svih prethodnih godina. Znači kako će Lazareti i dalje biti samo igračka pojedinaca, koja će se evo osnažiti s dodatnih 10,5 milijuna kuna.
Tako će Lazareti nastaviti svoj dosadašnji život kakav su živjeli i do sada, s istim opisom i jednakom svrhom, u praksi ne davajući apsolutno nikakvu dodatnu vrijednost Gradu Dubrovniku.