Odbor za predstavke Europskog parlamenta usvojio je predstavku Građanske inicijative Čista Luka te je Europskoj komisiji naloženo da istraži eventualna kršenja europskih direktiva, odnosno zakona o okolišu pri odobravanju i izdavanju dozvola za projekt Marina Cavtat & Resort na Prahivcu.
- Majka sam, imam djecu i jako volim kraj iz kojeg dolazim. - kazala je uvodno pred Odborom predstavnica GI Čista Luka Aleksandra Vidak, izrazivši zabrinutost zbog kulturnog i okolišnog nasljeđa koje ostavljamo našoj djeci, a koje je trenutno ugroženo.
Istaknula je kako projekt investitora graniči i širi se u zaštićeno područje Nature 2000 u dio akvatorija u kojem su livade posidonije, čija zaštita vrijedi samo na papiru, ne i u praksi.
- Planovi investitora pokazuju da su resort, šetalište i marina povezani kroz ključnu infrastrukturu. Sustav hlađenja i grijanja ide kroz šetnicu i ulazi u područje Natura 2000 gdje imamo zahvaćanje voda i četiri ispusta zagrijavane morske vode. Marina Cavtat & Resort je umjetno rascjepkan projekt na nekoliko projekata. - rekla je Vidak.
Članove Odbora upozorila Odbor je kako se pristupna cesta smatrala odvojenim projektom koji je trebao poslužiti resortu i marini te da je 2024. šetnica isključena iz procjene utjecaja na okoliš.
- No, 2025. šetalište je ponovno uključeno u planove investitora, a resort i cesta su dobili lokacijsku dozvolu. Gabariti projekta su se mijenjali kako su nastajale prepreke za izdavanje dozvole, a cjelovita procjena kumulativnog utjecaja na okoliš nije provedena. Ni jedna kasnija odluka suda, postupci o kršenju prava i ocjena utjecaja na okoliš, neće vratiti stanište posidonije u prvotno stanje. Ako će se ikada ta staništa oporaviti, to će trajati više od 1000 godina. To je puno dulje nego što će naša i djeca naše djece živjeti. Određeni stručnjaci su zaključili da je jedina prihvatljiva opcija koja uopće nije razmatrana u studiji, da se projekt obustavi. - rekla je Vidak.
Naglasila je kako je studija o resortu iz 2024. izmijenjena nakon javnog savjetovanja, dok verzija na kojoj se temelji dozvola, nije dostupna javnosti
- Nas se ne doživljava kao stranke koje mogu osporiti donesene odluke. Naši zahtjevi ministarstvu su ostali bez odgovora. - kazala je Vidak, zatraživši od Odbora da predstavku ostavi otvorenom.
- Tražite od Europske komisije jasne odgovore na kojim znanstvenim temeljima je izdana dozvola iz 2024. Molim vas, učinite sve što možete kako bismo zaustavili nepovratnu štetu uništavanja staništa posidonije. Istražite sve izdane dozvole da se vidi zašto su se gabariti projekta mijenjali. Budući naraštaji se neće moći žaliti protiv nečega što ćemo mi uništiti. – rekla je Vidak.
Europarlamentarac Peter Agius iz EPP-a, političke grupacije kojoj pripada HDZ, kazao je da je Vlada RH projekt na Prahivcu odredila strateškim zbog važnosti za regionalni razvoj i turizam.
- Marina, resort i pristupne ceste dio su šireg projekta, ali svaki projekt je prošao propisani postupak. Izdane su dozvole za resort i cestu, a za marinu je postupak još u tijeku. Provedena su javna savjetovanja, provedena je revidirana studija. Nadležna tijela trenutačno to procjenjuju. Nije na ovom odboru da predviđa kakva će ta odluka biti, ali naša je zadaća da se osigura sukladnost s europskim zakonodavstvom. Postojeća pravila moraju se primjenjivati, ali odluke o lokacijskim dozvolama i studijama ipak su u nadležnosti država članica. – rekao je.
Europarlamentarka Romana Jerković iz kluba socijalista i demokrata istaknula je kako razvoj ne smije biti izgovor za zaobilaženje europskih propisa niti za nepovratno uništavanje prirode. Zatražila je da predstavka Građanske inicijative ostane otvorena.
- Posebno zabrinjavaju navodi da su marina, turističko naselje i pristupna cesta, iako funkcionalno povezani, razmatrani kroz odvojene postupke i postavlja se ozbiljno pitanje je li time izbjegnuta cjelovita procjena njihovog zajedničkog utjecaja na okoliš. Još više zabrinjava podatak o mogućem trajnom uništenju više hektara posidonije, strogo zaštićenog i prioritetnog morskog staništa unutar mreže Natura 2000. Posidonija je temelj zdravog Jadrana, očuvanja bioraznolikosti i dugoročne održivosti našeg turizma. Jednako su ozbiljni navodi o izmjenama okolišne dokumentacije nakon završenog javnog savjetovanja. Sudjelovanje građana ne smije biti puka formalnost. Ono mora biti stvarno, pravodobno i transparentno. Zato od Europske komisije očekujemo da detaljno ispita jesu li poštovane direktive o staništima i o procjeni utjecaja na okoliš te prava građana na sudjelovanje u odlučivanju. - kazala je Jerković.
Istog je stava i zastupnik Gordan Bosanac iz kluba zelenih.
- Ako ne znate gdje je Cavtat, sigurno znate gdje je Dubrovnik. E pa Cavtat je malo južnije, 20 kilometara od Dubrovnika. Tvrtka koja planira graditi resort kontinuirano pokazuje manjak transparentnosti. Veliki investitor s velikim ambicijama mora biti puno transparentniji, pogotovo prema lokalnom stanovništvu, a to dosad nismo vidjeli i to nas brine. Postoje osnove sumnje da su investitori jedinstven projekt podijelili u manje segmente i napravili odvojene procjene utjecaja na okoliš kako bi što lakše dobili lokacijsku dozvolu i izmjene lokalnih prostornih i urbanističkih planova. Dakle, ponovno salami slicing. Hrvatska ima ogroman problem s betoniranjem obale, apartmanizacijom i uništavanjem pomorskog dobra u svrhu privlačnog luksuznog turizma. Ne vidim što ovaj projekt donosi strateškom interesu Hrvatske jer je u interesu tek malog broja iznimno bogatih ljudi, a ne u javnom interesu većeg broja naših sugrađana koji se sve više istiskuju s obale i tamo više ne mogu živjeti.- istaknuo je Bosanac.
Pitavši europarlamentarce koja je vrijednost europskog Zakona o zaštiti okoliša ako do zaštite dolazi nakon što je šteta već učinjena, Maris Špero iz GI Čista Luka istaknula je kako projekt u Cavtatu nije izolirani slučaj već se fragmentiranje sličnih projekata i izdavanje dozvola u Hrvatskoj događa bez kontrole.
- U slučaju Zeleni Pampas u Osijeku zahtjevi ovog Odbora neodgovoreni su već šest mjeseci. Teški strojevi uništavaju rijeku Dravu, a mi sjedimo ovdje. U Cavtatu je upućeno više od 300 prigovora. Čak i investitor u studiji priznaje gubitak identiteta u Cavtatu. Prirodne plaže gdje naša djeca plivaju izbrisane su iz prostornih planova kako bi se omogućilo, omogućila provedba ovog projekta. Moramo se zapitati štite li zaštitne mjere nas, javnost ili se samo legitimiziraju političke odluke koje su već donesene. Tražimo ocjenu sustavnih kršenja pravila i primjenu svih zakonitih mjera prije nego što šteta postane nepovratna. Naša zajednica preživjela je rat da bi zaštitila svoju zemlju. Nismo je čuvali da bi institucije pokleknule pred privatnim investitorima. Nijedna sudska presuda, koja će naknadno doći, neće povratiti ono što smo uništili. Europska unija mora odlučiti štite li njezini zakoni ono što je nezamjenjivo ili samo dokumentiraju njihovo uništenje. - upozorila je Špero, nakon čijeg je izlaganja predsjedavajući Odborom predstavku odlučio ostaviti otvoreno dok o projektu na Prahivcu ne dobiju odgovore Europske komisije.