Izložba „Oteto od tmine“, otvorena u četvrtak u atriju palače Sponza, donosi fotografije Korčulanina Jakova Peručića s prijelaza iz 19. na 20. stoljeće, čijih je oko tisuću negativa na staklu pronašao njegov sugrađanin Tonči Baždarić i donirao Arhivskom sabirnom centru Korčula - Lastovo.
Suautor izložbe Tonko Barčot izjavio je kako se, kad su stakleni negativi stigli u Arhivski sabirni centar, o Peručiću znalo jako malo.
- On se potpisivao kao Santiago Peručić, ali nismo mogli pojmiti tko je on točno bio i koji je put prešao. Ipak, osjetili smo da je to nešto veliko. Slojevitu priču kao odraz svog vremena. Pomalo smo digitalizacijom negativa otkrivali detalje i povezali smo niti usporedbom s našom arhivskom građom“, rekao je Barčot.
Istaknuo je kako je Jakov Peručić bio siromašni klesar koji je s Korčule trbuhom za kruhom otputovao u Punta Arenas u Čileu, gdje je bila velika hrvatska iseljenička zajednica.
- U kratko vrijeme se situirao i postao poduzetnik, a istovremeno je otkrio fotografiju. Tamo je otvorio svoj fotoatelje i snima u Čileu i Argentini. Onda se odlučio vratiti kući, pa su tako negativi završili u Korčulu, što je nama bogat trag iseljeničkih aktivnosti s kraja 19. i s početka 20. stoljeća. - naveo je Barčot.
Dodao je kako je Peručić u Korčuli otvorio prvu fotografsku radnju, a do kraja Prvog svjetskog rata bilježi svakodnevicu Korčule i snima portrete.
- Kako se smatrao Talijanom 1921. godine nije htio ostati u Korčuli, jer su se nakon Rapalskog sporazuma granice promijenile. S obitelji je odselio u Zadar, gdje također otvara fotoatelje, a umire po završetku Drugog svjetskog rata. - rekao je Barčot.
Suautor izložbe Maro Grbić rekao je kako je, vidjevši prve fotografije, odmah shvatio da je Peručić osobit fotograf.
- Među prvih pedesetak fotografija nekoliko ih je antologijskih u hrvatskoj fotografiji, a riječ je o potpuno nepoznatom autoru. Shvatio sam da je u podrumu u jednoj kutiji skrivena velika vrijednost. Baš je te godine u Žrnovu otvoren Sabirni arhivski centar, a najprimjerenija osoba bio je voditelj Centra Tonko Barčot. - rekao je Grbić, koji je nagovorio nalaznika Baždarića da u dva navrata pokloni negative.
Dodao je kako su se negativi skenirali od 2015. godine i postupno otkrivali detalje Peručićevog života.
- Fotografije su nastale u dvadesetak godina, jer je Peručić 1921. godine preselio u Zadar, gdje je u savezničkom bombardiranju sve nestalo. Posebno je zanimljiv čileanski opus jer je Peručić u Punta Arenasu bio prvi fotograf. Vjerojatno je negdje naučio fotografirati, ali je po svemu bio rođeni talent. A jedva je završio jedan razred građanske škole klesarskog smjera. - izjavio je Grbić.
Napomenuo je kako je kod Peručićevog rođaka još oko 400 negativa koje je dao Državnom arhivu na upravljanje te se trenutno skeniraju.
Izložbu je organizirao Državni arhiv u Dubrovniku.
