Dubrovački muzeji u petak u Kneževu dvoru otvorili su izložbu „Marin Getaldić: o 400. obljetnici njegove smrti“, autora dr. sc. Ivice Martinovića uz kustosicu izložbe, muzejsku savjetnicu Ivonu Michl.
Izložba prikazuje intelektualnu biografiju Marina Getaldića (1568.–1626.) sa svom književnom i znanstvenom produkcijom znamenitoga Dubrovčanina od epigrama 1599. do posmrtno tiskanoga glavnog djela 1630. godine. Istodobno, izložba priča obiteljsku povijest i njegovo napredovanje u vlastelinskim dužnostima u službi Dubrovačke Republike od kapetana Janjine do člana Maloga vijeća. Posjetitelji su imali prilike upoznati se i s vrhuncima europske recepcije Getaldićeva djela u Italiji, Njemačkoj i Engleskoj od Claviusa preko Boylea do Baglivija i Boškovića u vremenskom rasponu od 1603. do 1760. Završni dio izložbe, naslovljen „Dubrovačka uzdarja“, izlaže kako je Dubrovnik počastio Getaldića od 19. do 21. stoljeća: pjesnički, biografski, likovno, institucijski i istraživački.
- U vremenu velikih znanstvenih otkrića, Marin Getaldić svojim je radom i istraživanjima dao značajan doprinos razvoju znanosti te Dubrovnik trajno upisao na kartu europskih intelektualnih središta. Posebno me veseli što ovom izložbom, Dubrovački muzeji imaju priliku predstaviti njegov život i djelo široj publici te još jednom podsjetiti koliko je dubrovačka kulturna i znanstvena baština bogata i važna. - istaknula je ravnateljica Dubrovačkih muzeja, dr. sc. Marija Šiša – Vivek.
- Prigodom 400. obljetnice smrti Marina Getaldića (1568. – 1626.), u arhivskim dokumentima Marinus Matthæi de Ghettaldis, vlastitim izborom na naslovnicama svojih djela Marinus Ghetaldus, u rijetkim zgodama na talijanskom Marino Ghetaldi), slavnoga matematičara i fizičara, obnovitelja tvrđave Pozvizd u stonskom fortifikacijskom sustavu (1604.), poklisara harača u Istanbulu (1606. –1607.) i obnašatelja vladarskih službi u posljednjem desetljeću života (1615.–1625.), Grad Dubrovnik proglasio je 2026. „Godinom Marina Getaldića“. Svojim znanstvenim radom i inovativnim pristupom istraživanju ostvario je snažan utjecaj na europsku znanstvenu zajednicu svojega vremena, a njegovo djelo i danas predstavlja važan dio hrvatske i europske znanstvene baštine. - kazao je dr. sc. Ivica Martinović.
Početkom 1601. godine posvetio se konstrukciji paraboličnih zrcala za upaljivanje i optičkim pokusima u Betinoj spilji na Pločama. Jedino sačuvano, a najveće Getaldićevo parabolično zrcalo, poklon Marinova brata Jakova kardinalu Barberiniju u znak zahvalnosti, danas čuva National Maritime Museum u Greenwichu, što svjedoči o međunarodnom značenju njegovog rada. Getaldić je za života objavio šest djela, dok je glavno matematičko djelo De resolutione et compositione mathematica (O matematičkoj analizi i sintezi) za tisak priredio dubrovački isusovac Ignjat Tudišević, a o svom trošku 1630. godine tiskao kardinal Francesco Barberini, zaštitnik Dubrovačke Republike, zamoljen od Marinova najmlađega brata Jakova i triju Marinovih kćeri.
Izložbu o dubrovačkom vlastelinu i hrvatskom znanstveniku, Marinu Getaldiću, jednom od najznačajnijih europskih matematičara početkom 17. stoljeća u ime Grada Dubrovnika, otvorila je gradska vijećnica Katarina Doršner.
U svom se obraćanju osvrnula na važnost očuvanja i predstavljanja dubrovačke znanstvene baštine te je istaknula kako Getaldićevo djelo i danas svjedoči o snazi znanja, istraživanja i intelektualne radoznalosti. Na otvorenju izložbe, nastupila je i Paola Dražić Zekić koja je uglazbila Getaldićev epigram o istraživačima mora, kopna i neba u latinskom izvorniku i hrvatskom prepjevu Ivice Martinovića te Strachanov epigram spjevan 1613. godine u Dubrovniku na čast Getaldiću.
Uz izložbu su predstavljeni i novi suveniri inspirirani velikom Getaldićevom obljetnicom: majice, krpice za naočale, etui te jedinstvene sunčane naočale, izrađene u suradnji s dubrovačkom udrugom Maritimo Recycling od 100 % reciklirane plastike prikupljene iz mora, a bit će dostupne u ograničenoj seriji od 400 komada u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru.
Za sve posjetitelje izložba ostaje otvorena u Kneževu dvoru do 31. listopada.
