Povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića, predstavljanje knjige "Pjesni ljuvene - Ljubavne pjesme Marina Držića" održano je u Domu Marina Držića. Naime, radi se tu o prepjevu Držićevih pjesama na suvremeni hrvatski jezik od strane akademika Luka Paljetka. Upravo je Paljetak pjesme večeras i čitao, a više o knjizi kazali su ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić te dr.sc. Katja Bakija i dr.sc. Leo Rafolt.
Predstavljanje knjige pobudilo je ogroman interes Dubrovčana koji su u potpunosti ispunili Dom, a ravnatelj Matić je kroz šalu kazao "gdje čeljad nije bijesni, kuća nije tijesna".
- Luko Paljetak i ja smo lani u kolovozu razgovarali o ovom projektu i ponudio mi je suradnju da napokon netko napravi, priredi i prevede od početka do kraja ove pjesme te ih prepjeva na suvremeni hrvatski jezik. To sam apsolutno s oduševljenjem prihvatio. - kazao je Matić o ovome projektu u izdavačkoj djelatnosti DMD-a.
Objasnio je zašto je ovaj prijevod bio potreban.
- Današnji mladi naraštaji, a i onaj srednji u Dubrovniku ne razumije Držićev jezik i ne može s lakoćom čitati njegova djela, ne shvaća značenje mnogih njegovih riječi i izraza . Nije to samo slučaj s Držićem, tako je i s mnogim piscima njegovog vremena pa i onima poslije sve do Vojnovića koji nam je naizgled razumljiviji, ali ustvari niti njega više se ne razumije u mjeri kao prije. Dubrovački jezik se zaboravlja i to je razlog zašto smo išli u ovo izdanje. - rekao je Matić.
Leo Rafolt, kojega je Matić predstavio držićologom, rekao je kako je prepjev uvijek nešto više od prijevoda, dodajući "kako se u prepjevu nalazi talog iskustva nekad zanimljiviji od originala". Rekao je kako su Držićeve pjesme jedan kanonski ideal, u koje je teško ući na filološki način, a kamoli ih približiti suvremenom čitatelju te je stoga i napomenuo zašto je ovaj Paljetkov prepjev značajan.
Bakija je rekla da "misli Vidre i danas imaju privlačnu snagu i navode nas da propitkujemo temeljne egzistencijalne odnose".
- Pri kraju godine uz koju se obilježava 450 godina od smrti Držića, predstavljena nam je posebna knjiga koja na neki način spaja stoljeća dubrovačke kulturne baštine, povezuje tradiciju i suvremenost u susretu dvojice velikih Dubrovčana. U susretu pjesnika koji su se razumjeli i prepoznali iako ih dijeli gotovo pola tisućljeća. Paljetak nam je Držića osuvremenio, približivši se Držiću onako kako se samo pjesniku može približiti pjesniku i kako samo pjesnik pjesnika može razumjeti. Pravi je ovo dragi kamen u bogatom mozaiku aktivnosti DMD-a u ovoj obljetničkoj godini. - istaknula je Bakija.
Vrijedi i pročitati što je Paljetak u predgovoru knjige zapisao o ovom projektu, odnosno zašto se uhvatio ovoga posla.
"Učinio sam sve to vjerujući da i Držića, čiji jedinstveni opus pripada ključnim klasičnim djelima stare hrvatske književnosti, “valja preoteti literarnoj i filološkoj arheologiji i vratiti ih živoj matici književnosti”, dajući na taj način poticaj učenju i razumijevanju Držića, jer tako učimo razumijevati i Šiška i Džoru i Nalješkovića i Vetranovića..., literarnoj i filološkoj arheologiji ostavljajući razloge za još gorljiviji rad i povećanje broja korisnika njenih dosadašnjih i novih postignuća. Zar Pomet ne kaže: “Nut što je lijepo sve umjet!” Na Pometovo pitanje: “Gdje si, Dundo Maroje?”, bilo bi sramotno odgovoriti : Ne znamo." - stoji u uvodu Paljetka.
V.Salvia