DIREKTOR VODOVODA DUBROVNIK LUKŠA MATUŠIĆ

RIJEČI O VODI KOJU LJUDI PIJU NISU BEZAZLENE, TKO IH IZGOVARA, MORA BITI SPREMAN ODGOVARATI ZA NJIH

9 min čitanja
  • Nadnaslov: DIREKTOR VODOVODA DUBROVNIK LUKŠA MATUŠIĆ
RIJEČI O VODI KOJU LJUDI PIJU NISU BEZAZLENE, TKO IH IZGOVARA, MORA BITI SPREMAN ODGOVARATI ZA NJIH
LUKŠA MATUŠIĆ / FOTO: BOŽO RADIĆ (CROPIX)

S obzirom na nekoliko posljednjih priopćenja gospođe Anite Bonačić Obradović i na zabrinute upite medija o tome kakvu vodu pijemo, Vodovod Dubrovnik danas se o svemu službeno očitovao. Ja uz to dajem i osobni osvrt na ovu temu:

Voda za piće nije destilirana ni demineralizirana voda kakva se koristi u farmaceutskoj, automobilskoj industriji ili u medicini. Kada je riječ o sirovoj vodi, bez obzira na izvorište i lokaciju, moguća je prisutnost različitih spojeva. Zato se voda svugdje u svijetu najprije obrađuje, pa se tek onda, putem isporučitelja vodnih usluga, isporučuje krajnjem korisniku kao zdravstveno ispravna.

Nisam ni karstolog ni geolog i ne umišljam si da sam sveznajući. Ali imam iskustvo, struku i svoje ljude koji ovaj posao rade desetljećima — pa odgovorno mogu reći da smo za ovu temu zaista kompetentni. Kroz sve ove godine, od 2017. naovamo, na najmanji znak poremećaja u sustavu Hrvatski zavod za javno zdravstvo alarmirao bi i nas i javnost, i uvijek je bio neovisan. To je, pored stručnih službi Vodovoda Dubrovnik, uvijek bila druga linija obrane. Tako je bilo i s fenolima, i s problemima na plažama, i s mutnoćom.

U cijeloj Europskoj uniji — bila to Njemačka ili bilo koja druga država u koju se volimo ugledati — postoje MDK parametri (maksimalno dopuštene koncentracije) koji određuju je li nešto u redu ili nije. Tako je kada radimo nalaz krvi, ali i kada radimo nalaz vode koju pijemo. E sad, koja je mogućnost da bi Vodovod Dubrovnik ili ja osobno utjecali na Hrvatski zavod za javno zdravstvo na lokalnoj ili državnoj razini da iznose netočne podatke?
Danas je popularno umjetnu inteligenciju pitati bilo što, da sastavi naramak pitanja iz kojih ispada da je svatko sveznajući, pa je očito da više neće trebati struka bilo koje vrste (o stručnosti i radnom iskustvu da ne govorim). E pa kad je tako, postavite joj slobodno pitanje je li bolja voda s slavine iz dubrovačkog vodovoda ili flaširana voda bilo kojeg proizvođača. Odgovor je zanimljiv, jer je flaširana voda (u kojoj ima dosta mikroplastike) trend koji donosi milijarde eura zarade širom svijeta. Kubik takve vode nekoliko je tisuća puta skuplji od kubika naše vode.

Ja, moja obitelj i moji roditelji pijemo vodu s Omble danas, a pili smo je otkada znam za sebe, izuzev perioda velike mutnoće prije izgradnje uređaja u Komolcu. Uređaj smo 2017. godine zatekli pred raskidom ugovora, ali smo ga uspješno realizirali i on danas obavlja svoju funkciju zbog koje je i izgrađen, tj. osigurava čistu pitku vodu 365 dana godišnje, bez obzira na vremenske uvjete.

Dodao bih i jedan pomalo ironičan podatak. Kada bi ste uzeli uzorke na mikrobiologiju iz bilo koje gustjerne na širem dubrovačkom području, siguran sam da 99% njih ne bi zadovoljilo propisane kriterije — pa ipak, mnogi će za takvu vodu reći da je zdrava, jer u njoj nema klora, a koji je najčešće korišteno sredstvo za dezinfekciju vode u Europi.

Moram naglasiti i da postoje velike razlike i u sastavu terena kroz koji rijeke protječu. Pa tako u nekim slavonskim vodovodima možda nema kamenca kao u dalmatinskim (što je prirodna pojava krškog područja za koju i danas mnogi misle da je štetna), ali ima arsena koji se nakon obrade svodi na prihvatljive granice kako bi se voda mogla koristiti.
Stručnost

Također je interesantno da će mnogi mediji na ovu temu citirati izjave i gospodina Paviše — u čiju stručnost i znanje apsolutno ne ulazim niti ih podcjenjujem, budući da je 40 godina bio direktor Hidroelektrane Ombla u izgradnji. Samo podsjećam da je upravo njegovo mišljenje bilo da će se izgradnjom same Hidroelektrane Ombla izvorište zaštititi od vanjskih utjecaja, odnosno zagađenja, a HEP je tada imao obvezu izgradnje uređaja za pitku vodu. Pa ipak, do izgradnje hidroelektrane nije došlo jer su protiv tog projekta bili manje-više svi u javnosti (bilo stručnoj ili neovisnoj), što je na kraju rezultiralo donošenjem deklaracije protiv izgradnje HE Ombla. Zanimljivo, zar ne? Jer tada ipak za veliku većinu i on prestaje biti stručan po istoj temi. U arhivi Dubrovačkog lista od 19. travnja 2012. godine, pod naslovom „Projekt Hidroelektrana Ombla ekonomski neisplativ i štetan“, vidljivo je mišljenje raznih stručnjaka — i gospodina Lučića i gospodina Paviše — čija su mišljenja u tom slučaju bila dijametralno suprotna.

Odabir tehnologije

Godine 2015. tadašnja uprava Vodovoda Dubrovnik s direktorom Miškovićem radila je na odabiru tehnologije za pročistač pitke vode na osnovu monitoringa za vodu i svih dostupnih rezultata u tom vremenu. Niti onda nisam, a niti danas nemam trunku sumnje da je metoda ultrafiltracije dobro izabrana. Za vrijeme mandata gradonačelnika Splita g. Puljka, ekipa splitskog Vodovoda u više je navrata obišla naš uređaj u Komolcu i složila se da je izgrađeni uređaj optimalne tehnologije te primjenjiv i na rijeci Jadro, gdje se upravo i gradi u ovom trenutku.

Dakle, iz gore navedenog — bilo lijevo, desno ili centar što se politike tiče — nije bilo razlike kada je tehnologija u pitanju. Postrojenje s aktivnim ugljenom, kao druga faza, ostala je kao mogućnost u budućnosti - ukoliko se ukaže potreba za istim, s obzirom na to da, kada je voda u pitanju, promjene u prirodi su moguće s godinama. Ali svih ovih godina, pored svakodnevnog uzorkovanja vode pa do godišnjih monitoringa na državnoj razini, nije se ukazala potreba za tim. Tom bi se logikom moglo ići i dalje — da je potrebno imati postrojenje za uklanjanje egzotičnih čestica koje su također prisutne u prirodi. Tada bi bilo potrebno postrojenje s ionskom izmjenom i reverznom osmozom. Naime, na taj bismo način došli do suludog pristupa da bi trebalo izgraditi uređaj s više vrsta tehnologija koji bi bio iznimno skup, što niti najbogatije države svijeta ne prakticiraju. Dakle, na nekom se području uvijek gradi uređaj optimalne tehnologije na osnovu dugogodišnjih rezultata koji su i doveli do odabira iste.

PFAS spojevi

Europska unija donijela je direktivu koja se tiče PFAS-a 16. prosinca 2020. godine, kada je naš pročistač već bio u funkciji više od godinu dana. Rok za prijenos u nacionalno zakonodavstvo bio je 12. siječnja 2023. godine, što znači da do tada to nije bio parametar. Od 2025. PFAS se mjeri kroz istraživački monitoring na odabranim lokacijama u Republici Hrvatskoj po odluci Ministarstva. Znači, PFAS spojevi su novi parametri u redovnom monitoringu, zbog čega se ne mogu pratiti dugogodišnji trendovi.

Danas smo objavili rezultate PFAS spojeva za Račevicu, za Šumet, za krajnjeg korisnika hotel Lero (dakle vodu s Omble) — i nalaz je za sve njih sukladan. Dodatno, nikal je skoro 100 puta manji od dozvoljenih vrijednosti, željezo 30 puta, a aluminij 120 puta.

Što o izvorištu kaže neovisno istraživanje?

Godine 2022. dr. sc. Dušan Jelić, na čelu tima znanstvenika, obavio je speleološko i biospeleološko istraživanje Omble te uron u duboki sifon Omble. Na osnovu biospeleoloških istraživanja, kao i istraživanja fizikalno-kemijskih parametara, teških metala i mikroplastike, zaključeno je da se radi o vrlo zdravom ekosustavu. U izvoru je potvrđeno prisustvo populacije čovječje ribice te da dolazi do prirodnog razmnožavanja (zabilježene su tri jedinke). Bitno je istaknuti kako ova osjetljiva vrsta preferira čiste vode i može se koristiti kao indikatorska vrsta kvalitete vode.

Ne govorim o vlastitoj ocjeni, govorim o nalazu neovisnog istraživanja koje Vodovod nije naručio niti financirao, a koje izvorišnu zonu Omble opisuje kao vrlo zdrav ekosustav i jedan od najznačajnijih krških izvora u regiji. Vrijednosti izmjerene na izvorištu i vrijednosti izmjerene u podzemnoj vodi ispod odlagališta nisu dospjele iz iste kategorije podataka i razlikuju se za više redova veličine. Zato ističem - ta tema je izrazito složena da bi se naprečac objavljivalo svašta.

Za kraj

Previše je ljudi uključeno u ovu tematiku — od Vodovoda Dubrovnik, Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na državnoj razini, javnih ustanova za zaštitu okoliša, znanstvenika različitih profila — da bi se mogle sakriti činjenice, a kamoli reći da voda nije za piće. Ja vodu s Omble pijem i pit ću je i dalje, a kome se kupuje voda u plastičnim bocama kada to nije potrebno, neka baca pare i dalje.

P.S. Od 2017. godine Vodovod Dubrovnik izgradio je uređaj za pitku vodu na Ombli. Zacijevljeno je 3 km hidrotehničkog tunela u srcu Srđa da bi se spriječili vanjski utjecaji na pitku vodu koja dolazi do krajnjih korisnika. Izgrađen je sustav odvodnje otpadnih voda i vodoopskrbe u Orašcu, Štikovici, Lozici, Vrbici, Zatonu i Staroj Mokošici. Rekonstruirane su i modernizirane brojne crpne stanice uvezane u sustav daljinskog nadzora. Saniran je povijesni kanal mješovite odvodnje po prvi put u povijesti na Stradunu i u Ulici Prijeko. Dovedena je voda do Brsečina, Majkova, Zamasline, te je izgrađeno i rekonstruirano preko 70 kilometara novih cjevovoda raznih profila.

Uvijek može više i bolje, da ne bi bilo da je sve idealno, jer tržište rada u svim segmentima i strukama prolazi kroz izazovno razdoblje.

AI? Ili struka?

Danas je lako doći do informacije. Koristeći AI lako je postaviti pitanje i dobiti uvjerljivo sročen odgovor u svega nekoliko sekundi. Ali struka nije skup uvjerljivih rečenica — struka je sposobnost da se zna što neki broj znači, odakle je uzorak, po kojem je propisu ocijenjen i s čime se uopće smije uspoređivati. Uzeti nalaz podzemne vode iz kontrolne bušotine i staviti ga uz vodu iz gradske slavine nije analiza, nego zamjena teza. Nalaz bez konteksta nije dokaz — on je samo broj koji je nekome poslužio.

A riječi o vodi koju ljudi piju nisu bezazlene. One ulaze u kuće, u škole, u hotele, usred sezone. Tko ih izgovara, mora biti spreman odgovarati za njih — jednako kao što je odgovaramo mi za svaku kap koju isporučimo.

Podijeli: