Već četiri i pol godine Romana Vlašić stoluje na čelu Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Počela je u vrijeme kad je glavna preokupacija bila kako proširiti turističku sezonu, a sad, evo sredinom listopada, osjećaj je da Grad, u onom, dakle, turističkom smislu itekako živi. Kako bi se proširila sezona, osmišljen je i Good Food Festival Dubrovnik, koji se danas otvara po četvrti put.
U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr, tematski zamišljenome da Vlašić više kaže o samom Festivalu, malo po malo, došli smo i do drugih tema. Tako, osim o četvrtom izdanju Good Fooda, Vlašić se i osvrnula na druge dubrovačke turističke silnice, od ideje gradonačelnika Mata Frankovića da se regulira broj gostiju s kružnih putovanja pa do njezinih osobnih vizija onoga čemu bi se Dubrovnik trebao okrenuti.
NA GOOD FOODU SE NE RADI SAMO O HRANI
Good Food Festival kroz četiri dana održavanja nudi bogat program. Tu su i raznorazne radionice pripreme slastica, Dani slavonske kuhinje, gastro ture, jeftiniji obroci u restoranima, vinokušnje, posebne večere s poznatim hrvatskim kuharima... Možemo reći da je Festival na neki način vaše dijete, iznjedreno na ideji o produžetku sezone. Kako danas gledate na njega, kad evo već ulazi u svoje četvrto izdanje?
- Good Food Festival je postao jedno veliko lijepo događanje, strateški pozicionirano na samom kraju turističke sezone, odnosno na kraju ljetnog reda letenja. To je bilo prije četiri godine potrebno. No, sad smo došli do toga da imamo popunjen cijeli listopad i da krećemo u studeni s dobrom popunjenošću. A i dostupnost smo dijelom uspjeli poboljšati direktnim letovima, tako da Dubrovnik kreće u smjeru grada za sva godišnja doba i cilju produženja sezone.
Možemo onda reći da se uz Festival, osim toga što mu je osnova hrana, onda ustvari strateški promišljaju neki budući potezi.
- Svakako. Festival ima i edukacijski, promotivni i humanitarni karakter, objedinjuje različite ciljeve i poruke kroz jednu lijepu gastro priču. Zahvaljujući dosadašnjim ostvarenim kontaktima i širokom spektru promotivnih aktivnosti, uspješno povezujemo naizgled različite, a opet jednake interese. Prošle smo godine npr. u suradnji s indijskim veleposlanstvom doveli vrhunskog indijskog kuhara koji je predstavio indijske začine. Moja ideja je bila, zbog povećanih broja gostiju iz Indije, približiti indijsku kuhinju našim kuharima i restoranima, educirati ih kako bi bili spremniji za goste iz Indije, koji su u povećanju 70 posto. U istom tom smislu, a u suradnji s kolegama iz tamošnjih turističkih zajednica organizirali smo predstavljanja španjolske kuhinje, slovenske, austrijske. Suradnju s europskim turističkim zajednicama ostvarujemo kroz zajedničko članstvo u ECM-u, udruženju europskih turističkih gradova. Odlično surađujemo s našim kolegama iz drugih županijskih i gradskih turističkih zajednica, svake godine nekoliko od njih dođu posjetiti Good Food Festival, te su izrazili želju za sudjelovanjem. Do sada se predstavila Blatska kuhinja, prošle godine smo imali priliku kušati tradicijska jela Karlovačke županije. Ove godine nam dolazi Vukovarsko-srijemska županija, što mi je posebno drago. Svakako, osim uživanja u hrani, mi se uz ovaj Festival povezujemo s drugima. Kroz edukativni, prezentacijski karakter. Ne radi se tu samo o hrani. Iako, jasno hrana je ta koja najlakše dopire do gostiju i budi osjetila. A i imamo što pokazati, ne samo Dubrovnik, nego i cijela Hrvatska u gastronomskom smislu. Zadovoljstvo nam je predstaviti hranu prepoznatljivu i za neka druga hrvatska područja.
MORAMO BITI CJELOGODIŠNJA DESTINACIJA
Rekli ste kako je cilj bio produžiti sezonu. Sad, zaista, ona ideja o Dubrovniku koji živi cijelu godinu, nikad nije bila bliža, iako smo dugi niz godina slušali ta obećanja.
- Da, nešto se uspjelo u tom smislu. Produženje sezone je uvijek bila tema, priča se o tome barem 20 godina....
Da, ali čini se da je sad ta vizija u određenoj mjeri dosegnuta.
- Ustvari, Dubrovnik već ima najdužu sezonu uspoređujući ga s ostatkom hrvatske obale, a uspjeli smo je dodatno produžiti. Osnovni preduvjet produženja sezone je svakako dostupnost direktnim letovima i to smo ipak pomaknuli na bolje. Moramo i dalje ozbiljno raditi na dodatnom poboljšanju dostupnosti kako bi ublažili imidž sezonske destinacije, posebno po pitanju interesa avio prijevoznika. Uz to se logično nadopunjuje kreiranje različitog sadržaja i programa kako bismo zadržali goste i skrenuli pozornost na Dubrovnik. Recimo, baš nam je namjera bila s Good Food Festivalom doprijeti do mogućih novih posjetitelja, stvorili smo marketinšku platformu, ubrzo smo počeli dobivati interes stranih novinara... Sve su to promocijski kanali koji služe u krajnjem cilju produženja sezone. Iako nam cestovna povezanost ne ide u prilog, tijekom zimskog razdoblja posebno su značajni i gosti iz regije pa dio promotivnih aktivnosti ide u tom smjeru, posebno s naglaskom na Dubrovački zimski festival i doček Nove godine, zatim Festu Sv Vlaha, karnevalska događanja i Uskrs, nakon čega već kreće nova sezona.
Kad smo kod letova, kako je tu priča ustvari išla da je napokon nabolje krenulo, nakon one neizvjesnosti oko Croatia Airlinesa i Frankfurta?
- Zaista smo se svim silama trudili oko povezanosti Dubrovnika, osobno sam uložila puno napora oko uspostave zimskog leta za Frankfurt, ide u zimskom redu letenja već drugu zimu, dakle tri puta tjedno. Prvobitno smo dobili poslijepodnevne termine pa sam uz dosta inzistiranja uspjela izboriti jutarnje letove tijekom tjedna u studenom i prosincu, a posebno su nam važni zbog letova prema SAD-u i Kanadi. Turkish Airlines je tijekom zime povećao broj letenja na četiri tjedno, bitan nam je partner i na Dubrovačkom zimskom festivalu, naime potpisali smo partnerstvo u kojem će odobravati popust putnicima koji dolaze u Dubrovnik, a kroz zajedničke promotivne kanale ćemo promovirati događanje i naravno, Dubrovnik, što će biti na obostranu korist. Turkish Airlines također ima odlične poveznice s cjelogodišnjim tržištima Japana, Koreja i Indije te je partner u organizaciji prezentacija na tim tržištima. Zatim je niskotarifna Volotea vidjela da se nešto događa i najavila zimske letove iz Barcelone i Rima. Znači, pomalo se to kreće i sad više ne smijemo odustati.
Koji je sami mehanizam rada na otvaranju i razvoju stranih tržišta?
- To je nešto na čemu intenzivno radimo, usporedno sa svim ovim aktivnostima koje se događaju, vrlo sam angažirana na razvoju i otvaranju stranih tržišta. Nedavno smo imali nove promotivne aktivnosti na japanskom i korejskom tržištu, gdje smo nastupali uz HTZ i TZ Grada Zagreba, s kojom najviše surađujemo, kako zbog podjele troškova, tako i zbog orjentacije na ista strana tržišta, a ne radi se o konkurenciji. Svojevremeno smo, zbog nedovoljne povezanosti Dubrovnika, u kongresnom segmentu nudili kombinaciju Zagreba i Dubrovnika, gdje smo naišli na odličan odaziv. A u Koreji i Japanu smo radili edukacijske prezentacije za stotinjak agenata. Iste radimo i u SAD-u, koje smatram jednim od najznačajnijih tržišta. Amerikanci se nalaze na drugom mjestu onih koji nas najviše posjećuju, uz ogroman rast od 40 posto godišnje. Tu smo široko involvirani. Osim toga, imat ćemo i dvije kampanje kroz Virtuoso mrežu američkih touroperatora za luksuzna putovanja i već imam dogovoren "webinar" početkom studenoga za članove Virtuosa, kao jednu edukaciju o samoj destinaciji. Te stvari dodatno potiču cjelogodišnji turizam na kojemu radimo. Samo ljeto kod nas, osim kvalitetnog organiziranja u destinaciji, nije toliko potrebno promovirati, ali je ipak potrebno biti prisutan. Promocija na europskim tržištima je u tom smislu uvijek prisutna, nastojimo biti drugačiji od drugih kako bismo zadržali pozitivan trend. A daleka tržišta, uz koja vidimo potencijal za cjelogodišnjim turizmom, su ta na koja stavljamo naglasak, ako izuzmemo regiju koja spada u potpuno drugi segment.
"CRUISE" INDUSTRIJA VAŽNA, ALI...
Gradonačelnik Mato Franković se poziva na održivi turizam, tvrdeći kako u Gradu istovremeno ne bi trebalo biti više od četiri tisuće gostiju s kruzera.
- Već smo trebali krenuti u smjeru održivog turizma, ako ćemo ga tako nazvati. Tajnik Svjetske turističke organizacije je rekao: "Travel, Enjoy, Respect!". To je poruka koja se odnosi na cijeli svjetski turizam, a na nama je da to prepoznamo i primijenimo. Dogodio se osjećaj preposjećenosti u određenim terminima, u vršku sezne. Dogodilo se i da smo imali 2013. preko milijun posjetitelja s kruzera što je uz povećanja smještajnih kapaciteta, kao i broja izletnika dovelo do prezasićenosti u određenim dijelovima sezone. Svakako je potrebno upravljati posjetiteljima kroz organizaciju tzv. destinacijskog menadžmenta, od Grada do svih onih usko uključenih u turizam.
Dakako, to ne znači da su gosti s kruzera nužno zlo, kakvima ih neki pokušavaju prikazati?
- Slažem se da je potrebno ograničiti broj posjetitelja s kruzera na razumnu mjeru. Gradonačelnikov prijedlog ide u tom smjeru. Moramo računati da imamo oko 20 tisuća kreveta u privatnom smještaju i oko 13 tisuća kreveta u hotelskom smještaju, kao i na goste iz Cavtata ili Župe dubrovačke koji dolaze u Grad. Ne možemo utjecati na vrijeme koje može biti oblačno pa da ne znamo hoće li svi ti gosti odlučiti doći u povijesnu jezgru, ali naizgled najlakše možemo utjecati na broj turista s kruzera, onda u drugoj fazi i na broj dnevnih izletnika. "Cruise" industrija je zaista važna, ali trebamo osigurati dobre uvjete i za te goste, kao i one stacionarne koji borave u našim smještajnim kapacitetima. Omogućiti im da dožive Grad u najboljem izdanju kako bi nas i preporučili prijateljima i obitelji. Ali, trebamo misliti i na građane. Ako oni u vlastitom gradu nisu zadovoljni, u čemu je smisao turizma?
DVA PROJEKTA
Kad smo se nedavno čuli, bili ste kazali kako imate u planu dva projekta. Može li se znati o čemu se radi, barem okvirno?
- Postoji ideja kojom se bavim godinu dana, a tiče se međunarodne izložbe modernih skulptura na vanjskim prostorima u cijelom gradu. Osim kvalitetnog kulturnog sadržaja, krajnji cilj projekta je disperzija posjetitelja. Iako sam već odradila neke razgovore i konzultacije, predstoji razrada projekta i odluka o samom modelu izvedbe, uključivanje stranih veleposlanstava, ispitivanja mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova itd. Pretpostavljam da bismo u roku dvije godine mogli imati nešto drugačije, kvalitetno, izložbu vrhunskih svjetskih skulptora postavljenu od Pila, u parku ispred Minčete do gruške obale i Uvale Lapad... Ovakve izložbe postoje u svjetskim gradovima, prikazane su u posebnim promotivnim materijalima i planovima s ucrtanim izlošcima... Mnogi posjetitelji ih obilaze upravo kao jednu od glavnih atrakcija.
A drugi projekt?
- Tu se radi više o jednoj marketinškoj akciji. Dok sam radila jednu od prezentacija gdje sam za temu imala utjecaj filmskog turizma na destinaciju, naišla sam na fotografiju starog ribara u Portu, s unukom i mačkom kraj njega. U prezentaciji sam je nazvala "behind the scene" i tu se rodila ideja. Htjela bih u promotivnom smislu predočiti gostima stvarni Dubrovnik, živi grad onakav kakav jest, pokazati svoj identitet. Turisti žele doživjeti grad onakvim kako ga mi živimo, ne smijemo se pretvoriti u nešto umjetno, moramo im pokazati da volimo živjeti u ovom gradu i da se osjećamo ugodno. Sve drugo što mogu naći u bilo kojem drugom gradu na svijetu nije izvorno i u konačnici ne znači ništa.
To je problem većine turistički razvijenih gradova. Taj da se gostima nudi neki unificirani proizvod, od mjesta za izaći, do hrane, itd.
- Prije dosta godina kad sam u Atlasu organizirala "outgoing" aranžmane, iz Barcelone su mi ponudili „turistički“ flamenco organiziran u prostoru koji služi samo za grupe turista. Rekla sam da to ne želim, objasnila sam im da svojim gostima želim pokazati flamenco iz pravog života i način na koji se oni zabavljaju. Mi u gradu ne trebamo nuditi režiran život, to je prirodno samo kad je riječ o kulisama.
NE PRILAZIM POSLU DA BUDE ODRAĐEN REDA RADI
Pozvani ste da u Helsinkiju početkom prosinca govorite o dubrovačkom turizmu, na okupljanju "Chief Executives of Capital and Major Cities 2017", a gdje će biti vodeći ljudi iz turističke branše iz 25 gradova.
- Da, govorit ću o tome kako se Dubrovnik nosi s novim izazovima, o gužvama i preopterećenosti, mogućnostima rješavanja problema, a tema skupa je poznata i zajednička svima. Uvijek možemo nešto naučiti od drugih, a drugi od nas. Ovo je godišnji sastanak TOP 25 najjačih gradova u turizmu, a gdje ćemo razmijeniti naša mišljenja, pokušati doći do nekih rješenja. ECM je najznačajnije udruženje europskih gradova u turizmu, čija je godišnja skupština u lipnju održana u Dubrovniku.
Sigurno da takvo nešto predstavlja čast?
- Jasno, veseli me i drago mi je da se želi čuti na koji način radimo i što radimo, naša iskustva su očito vrijedna, a i moji stavovi također dobro primljeni. To je poticaj za daljnji rad, utoliko mi zaista puno i znači jer nikad nisam niti radila, odnosno prilazila ijednom poslu da bude odrađen reda radi.