Predstava "Što je nama Hekuba" Ragusina i Teatra M&M održat će se na Supetru u srijedu i četvrtak. Radi se o uprizorenju "Hekube" Marina Držića, inspirirane Euripidom. Praizvedba ove, kako se navodi u pozivu organizatora "tragedije s pjevanjem, plesom i jaukom", na programu je u srijedu, a u četvrtak je premijera. Brod kreće iz Porta u 18 sati. Ulaz na brod i na predstavu je slobodan.
Predstava će se održati u suradnji s Domom Marina Držića, a uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Turističke zajednice Grada Dubrovnika, a povodom 510 godina od rođenja Marina Držića Vidre (1508.– 1567.), Godine Troje (2018.) i Europske godine kulturne baštine 2018.
Ideju, dramaturgiju i režiju potpisuju Mira i Vesna Muhoberac. Evo što su one zapisale u programskoj knjižici:
"Zapisujući kraj renesansnog svijeta, prva sačuvana hrvatska književna i kazališna tragedija – Držićeva Hekuba, koju družina Bidzaro izvodi 1559. u pokladnom (!) okruženju, nakon što su vlasti dva puta zabranile prikazivanje godinu prije, strukturirana u pet činova, odnosno 2733 dvanaesterca i osmerca, antičku sudbinu i čovjekovu tragičnost preklapa postrenesansnom pohlepom i željom za vlašću: dok u prostoru krvi zakopane tragedijske osobe pokušavaju naći svjetlost ljudi nazbilj, u mrak ih tjeraju dramatične silnice mehanizma pohlepe, vlastoljublja, prijetvornosti, laži.
Govor Držićevih dramskih osoba, protagonista i antagonista prve hrvatske očuvane tragedije, i jedine Vidrine tragedije, posljednjega njegova književnoga djela, nikako nije isti. Tradicionalan nije čak ni dvostrukorimovani dvanaesterac, koji često dobiva treći nerimovan stih, a i osmerci bježe iz svoje košuljice napravljene od četiri stiha kad prenose tuđi govor.
Držić je svjestan da živi u vremenu manirizma, u kojem se raspada stabilna društvena struktura, u kojem umjetnik, postajući svjestan egzistencijalnih svjetotvornih, okvirnih i vlastitih lomova, razglobljenost mora uprizoriti u građevini petočina teksta.
Marin Držić zato Hekubu piše kao dugi monolog koji se rastvara na monolog tužaljke i monolog vlasti. Postavlja se pitanje: tko je kriv?
Držić poslije Hekube nije napisao nijedno književno djelo. Otišavši iz Dubrovnika, umro je 1567. u Veneciji nepoznatom smrću. Hekubu spominje i Shakespeare u tragediji Hamlet, u stihovima: „Što Hekuba je njemu, što on Hekubi da za njom plače?” Nakon izvedbe Hekube 1559., odnosno uprizorenja družine Od Bidzara u zasad nepoznatom dubrovačkom prostoru, prvi je put ova tragedija, remek-djelo hrvatske sudbine, izvedena tek 1959. na Dubrovačkim ljetnim igrama, u parku Gradac, u režiji Branka Gavelle." - piše u programskoj knjižici.
V.S.