Nada Medović danas je preuzela dužnost povjerenice Grada Dubrovnika od dosadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića. Na konferenciji za novinare koja je uslijedila, Medović je kazala kako će joj "posao povjerenice biti olakšan budući da je isti definiran zakonom".

Inače, povjerenici Medović nije bilo moguće postavljati pitanja, jer kazala je "ne može više govoriti dok se ne donese Odluka o privremenom financiranju."
povjerenicamedovicPovjerenica Medović je svoju izjavu pročitala s papira, a zahvalila se "gospodinu Andru Vlahušiću, predsjedniku Gradskog vijeća Matu Frankoviću, kao i svim vijećnicima".

- U onom dijelu gdje zakon povjerenici omogućuje da slobodnom procjenom donosi odluke, moje odluke bit će usmjerene zadovoljavanju potreba građana Grada Dubrovnika pa tek onda svemu ostalom. U tom smjeru ću s pročelnicima pristupiti izradi Odluke o privremenom financiranju. Odluka je temeljni akt Grada Dubrovnika i napravit ćemo ga u najkraćem mogućem roku. Konkretni projekti i aktivnosti su sastavni dio odluke o prijevremenom financiranju iz kojih će biti vidljiv smjer u kojem će gradska uprava postupati. Za sad ne mogu govoriti o konkretnim projektima,. - rekla je Medović.

Pojasnila je kako će raditi iz svog dosadašnjeg ureda "jer on tehnički i organizacijski zadovoljava sve potrebe povjerenice Grada Dubrovnika".
povjerenicamedovic1Kad je u pitanju Večera od Kandelore istaknula je kako će nastaviti tradiciju.

- Financijske izdatke smanjit ćemo na najnižu moguću mjeru, približit ćemo se izvornom smislu Večere, a to je ugostiti sve goste i prijatelje grada kao što su dubrovačke obitelji ugošćavale svoju rodbinu i prijatelje koji su dolazili na Festu. Šporki makaruli imaju posebno, simbolično značenje. Vrata su otvorena za svih, a pijata ima dovoljno. - zaključila je povjerenica Nada Medović.

Čini se kako država ponovo uvodi služenje vojnoga roka. Ipak, ne u  obimu u kojemu su vojni rok služile starije generacije. Naime, vojni rok, koj bi trajao tri tjedna ili mjesec dana, služio bi se u ljetnom razdoblju. Dakle, s osnovnom intencijom da se nauče osnove vojne obuke u postojećim vojnim objektima.

Za portal Dubrovnikpress.hr, dubrovački političari prokomentirali su moguće ponovno uvođenje vojnog roka. Predsjednik dubrovačkog HDZ-a Mato Franković kazao je kako pozdravlja ovu odluku.
-  I ja sam jedan od onih koji je odslužio vojni rok u trajanju od 10 mjeseci. Smatram da je to dobro, da se ljudi upoznaju s vojnim vještinama, ali i rukovanjem s oružjem. - rekao je Franković.

- Nalazimo se u trenucima kada svijetu prijete nemiri, smatram da je potrebno da se mladi ljudi obuče, ali i nauče vojnoj disciplini. Doduše, u vrlo kratkom roku od tri tjedna, no mislim da je to općenito jedan dobar potez. - naveo je Franković.


Predsjednik GO SDP-a Dubrovnik Mladen Gojun također je za uvođenje vojnog roka.
- Upoznat sam s idejom i mislim da je dobro da se mladi upoznaju s vojnom obukom. Dakako, ukoliko bi to zaista bilo u trajanju od tri tjedna i ako ne bi u velikoj mjeri opteretilo državni proračun. Jasno, još treba pronaći dobar model, ali načelno pozdravljam ovaj novitet. - istaknuo je Gojun.

Predsjednik županijskog HNS-a Valentin Dujmović rekao je što on misli o ovome potezu.
- S obzirom na to da smo članica NATO saveza, imamo profesionalni dio vojske koji je sasvim dovoljan za obveze koje smo potpisali sa samim NATO paktom i s te strane nema smisla uvoditi vojni rok. S druge strane, radi se o samo tri tjedna pa možda nije loše da mladi ljudi malo vide što je to vojska i kako to funkcionira. Ali, treba reći kako će se to svesti na nekakav izlet, a ne vojnu obuku. U tri tjedna nitko ništa posebno ne može naučiti, stvar je tu i troška pa je pitanje koliko to zapravo ima smisla. - naglasio je Dujmović.

Protiv uvođenja vojnog roka je predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž.
- Ne znam iskreno što bi to uopće značilo. Prema mojem mišljenju puno prihvatljivija je opcija profesionalne vojske onih kojima je to na neki način struka i koji su za to adekvatno plaćeni. Moderne zemlje uostalom na taj način provode svoju politiku. Ovako, nećemo dobiti borce, a imat ćemo troškove. Mislim da to nije dobra odluka. Protiv sam uvođenja vojnog roka. - zaključio je predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž.

Nedjelja, 29 Siječanj 2017 14:16

Što im predviđaju brojevi...

Može li se nečiji životni put svesti na samo jedan broj? Oni koji vjeruju numerologiji tvrde da može, budući da je simbolika broja, kako kažu, stara koliko i sam čovjek. Uskoro će izbori, a uz koje će kandidati na sve moguće i nemoguće načine nastojati pronaći svoj put do dobrih rezultata, a što im kažu brojevi, kakva sreća bi mogla očekivati dubrovačke političare na predstojećim izborima.

Evo što numerologija kaže za vođe najvažnijih dubrovačkih stranaka, HNS-ova Andra Vlahušića, HDZ-ova Mata Frankovića, DDS-ova Pera Vićana, DUSTRA-ina Željka Raguža i SDP-ova Mladena Gojuna temeljeno na njihovom osobnom broju za 2017. godinu.

Do ovoga broja moguće je doći laganom računicom. Recimo, Vlahušić je rođen 17. svibnja. Znamenke u datumu njegovog rođenja potrebno je pribrojiti tekućoj godini. Dakle, 1+7+0+5+2+0+1+7= 23. Kada se zbroje te dvije znamenke, dobije se i konačan broj, znači, Vlahušićev broj je 2+3=5.

Kako piše na web stranici www.numberfuture.com, ovaj broj, u kontekstu 2017., znači ugodnu godinu "u kojoj će prilike dolaziti jedna za drugom".

"Mnoge prepreke od prethodnih godina su iza vas, a zamijenit će ih uzbuđenja, avanture i nove šanse. Bit će i prilika za unutarnji rast jer biste mogli dobiti novi posao. Možete čak promijeniti i mjesto prebivališta. Postoji i mogućnost stvaranja novih prijatelja, a energija će vam biti raspršena na sve moguće strane zbog čega bi mogli izgubiti fokus s detalja." - piše za Vlahušićev broj 5.

Eto, koliko god mu numerologija predviđa odličnu godinu, pitanje je koliko je to ono što u ovom kontekstu Vlahušić želi budući da se spominje i promjena prebivališta, odnosno novi posao.

Zanimljivo, isti broj je onaj Frankovića i Gojuna. Iznosi, 8. Eto, možda je i neka koalicija u planu... Šalu na stranu, njima piše kako je 2017. dobra godina za kupiti novi dom, ali i naći novi posao. No, za razliku od Vlahušića, šefovi HDZ-a i SDP-a suočit će se i s nekim, kako piše, "tamnim oblacima".

"Možete naići na razne odgode i biti frustrirani. Zbog toga što će vama dominirati vaši nadređeni možete osjećati veliki stres i pritisak. Morate se brinuti o zdravlju i paziti anksioznosti." - piše za broj 8.

Željka Raguža, čiji je broj 1, očekuje praktički med i mlijeko u 2017.

"Ovo je vrijeme u kojemu ćete dosegnuti svoje snove. Možete započeti posao koji će vam se obilato isplatiti u budućnosti. Očekujte promociju, priznanje i nagrade za vaš posao. Ne oklijevajte zatražiti pomoć od nadređenih". - piše za Raguževu "jedinicu", ali još i stoji kako "uspjeh garantira i veću nepopularnost među prijateljima".

Što se tiče Pera Vićana, njegova je "devetica".

"Možete se osjećati nekomforno, posebno ako se suočavate s promjenom. Također, neke vaše davne želje zamijenit će one druge. Moguća je i agresija u vašem karakteru, odnosno borba protiv sudbine, ali konačan rezultat će vam ići na ruku. Možete očekivati neočekivane financijske dobiti kroz igranje lutrije". - piše za Vićanov broj 9.

Jasno, kao što je sve to nemoguće, jednako je nestvarno i da brojevi mogu obuhvatiti ljudske putove i sudbine. No, za pretpostaviti je ipak da se i trivijalnosti poput ovih numerološko-astroloških ipak neće uzeti zaozbiljno, već čisto i jedino u šaljivom duhu. Za uspjeh na izborima ipak će trebati dobro zasukati rukave, a brojke i ostale tričarije ostaviti sa strane.

Sve ono što prethodi Večeri od Kandelore moglo bi se i dramaturški obraditi pa i izvoditi kao svojevrsnu grotesku na Igrama. Počelo je neusvajanjem proračuna, što je automatski označilo kako proslave Dana Grada nema budući da bi Gradsko vijeće trebalo postojati za takvo što organizirati. Međutim, kako je sve moguće pa tako i ono što bi u svojoj osnovi trebalo biti nemoguće, bit će Večere od Kandelore.

Sve to kao prema odluci Gradskog vijeća, onoga dakle predstavničkog tijela građana koje se odlučilo samouništiti ne bi li sa sobom na dno ponijelo i gradonačelnika Andra Vlahušića, odnosno koje je zaklalo tele zbog jednog šnicela.

Treba reći kako su majstori od festa već puno prije ovih zakulisnih igara pretendenata na gradonačelničku fotelju s rečenom večerom učinili svetkovinu niskih strasti i visokog primitivizma koja objedinjuje opće mjesto dubrovačkog snobizma.

Sve je započelo s iluzijom bivših gradonačelnika o dubrovačkoj tobožnjoj izvrsnosti koja je tako trebala biti skupljena na jedno mjesto, a Vlahušić je cijelu stvar nastavio.

No, zašto je papanje "ala maka" na Večeri od Kandelore baš toliko buržujski pogrešno? Upravo trenutno političko inzistiranje na održavanju tradicije govori o nepostojanju same tradicije, odnosno politička farsa ustvari je skinula veo s posebnosti ovoga događaja. Uz glagol moranja postavila ga u kontekst onoga što jest, društvene palanke lažnoga sjaja. Niti manje, niti više od toga.

Sindrom je to od kojega pati Dubrovnik, u prosjeku više od drugih geografskih dužina i širina. Sindrom je to, teško opisiv riječima, ali itekako opipljiv onima koji u Gradu žive. Na koncu, sindrom je to što ga nameće elita čuvara aureole Grada koja tako u Dubrovniku nalazi savršeni teren za svoje šuplje eskapade.

Ne treba se tu maknuti dalje od Straduna za prepoznati lažne osmijehe amputiranih duša visokih činovnika i sitnih švercera, najniže ljudsko ulizivanje umišljenih gusaka i blefera kao jedinog načina profesionalnog napretka, nastojanja ka primijećenosti uz nametljivosti i gledanje s visoka, ali na koncu bez osnovne vjere u svoje mogućnosti, znanje i pamet.

Nije tako ni potrebno poći, recimo, dalje od kazališnih premijera ili raznih izložbi, ali niti od bazena u Gružu za vidjeti nakaradnu ložu za one viđenije, što se valjda isto biraju po ključu trulog gosparstva, kao što nije niti potrebno puno za prepoznati one koji se u svemu tome i ne snalaze najbolje. One koji se i smiju nekako gorko jer pravila takve igre nisu željeli ili nisu znali naučiti budući da su automatizmom bolji od tog i takvog "polukapetanskog" svijeta.

Inicijalno, Kandelora je katolička svetost koja se upriličuje 40 dana nakon Božića, kad je Bogorodica donijela svojeg sina u crkvu gdje joj je rečeno da je to dijete svjetlosti. Od tuda i naziv samog blagdana Svijećnice, odnosno Kandelore. U Dubrovniku sama Kandelora tako je uvod u sami blagdan svoga zaštitnika.

Svetome Vlahu gore uvertire od večere lažnih veličina ne treba. No, lijep je to i povod za uvidjeti koliko smo se odmaknuli od same kršćanske vrijednosti ove tihe svetkovine.

Jer, u nas Kandelora je samo eto još jedna od žrtava dubrovačke pošasti u lijepo skrojenoj odjeći za feste i funerale, ove godine i s večerom koja je unaprijed zapaprena prije nego je zgotovljena. Valjda baš po mjeri primitivne degustacije lažne dubrovačke raskoši.

Siječanjska depresija koja bi trebala bit na izmaku pojam je kojim se karakterizira svojevrsni pad raspoloženja nakon što prođu feste i njima pripadajuće veselje. No, je li sam izraz siječanjske depresije zapravo zabluda, odnosno umjetno stvoren pojam? Radi li se tu o izrazu kojim mediji pompozno opisuju malodušnost, a koja je u životu zapravo normalna, kao i sve stvar ciklusa? Na ova pitanja, ali i više o samim padovima raspoloženja odgovorila je za Dubrovnikpress.hr psihologinja Tena Erceg, inače zaposlenica Dječjih vrtića Konavle u Cavtatu.

- Depresija se kao pojam nerijetko koristi vrlo olako, posebice kada se osjećamo neraspoloženima ili „kada nam se ništa ne da“. No, da bi depresija bila zaista to, poremećaj, mora biti prisutan i niz drugih  simptoma koji dovode do poteškoća u svakodnevnom profesionalnom i osobnom funkcioniranju. - govori Erceg, dodajući kako "siječanjska depresija kao takva ne postoji u stručnim klasifikacijama bolesti i poremećaja".

- Ono najbliže s čim bi se mogla povezati jest sezonski afektivni poremećaj ili engleski "seasonal affective disorder". Nekada se ovaj poremećaj smatrao zasebnim poremećajem, no u najnovijem izdanju Dijagnostičkoga statističkoga priručnika za duševne poremećaje "DSM V" definiran je kao ponavljajuća velika depresivna epizoda koja se javlja u specifično doba godine pri čemu se između dviju epizoda simptomi  u potpunosti povlače. - rekla je Erceg.

- Svakako bih napomenula da pad raspoloženja, određeno povlačenje, povećani umor i manjak energije, povećana potreba za snom i boravkom u krevetu, povećanje apetita posebice za slatkišima u siječanjskim i općenito zimskim danima ne mora nužno biti znak depresije, nego češće posljedica niza čimbenika koji se vežu za ovo zimsko doba, a posebice hladnije vrijeme i manje dnevne svjetlosti. - naglasila je Tena Erceg.

Odgovorila je i na pitanje doprinosi li navedenim osjećajima zimska pustoš, odnosno prazne ulice i nešto manje društvenih događanja, kao mogući okidač ka anksioznosti nakon živog i zaigranog prosinca.

- Zasigurno svi navedeni čimbenici mogu više ili manje doprinijeti općem padu raspoloženja, no ono što je dokazano i istraživanjima jest da kraći dani to jest kraća izloženost dnevnoj svjetlosti imaju utjecaj na funkcioniranje čovjeka. Smanjenjem količine dnevnog svjetla, jer osim kraćih dana i sami više boravimo u zatvorenim prostorima zbog hladnijeg vremena, događaju se određene promjene u organizmu koje mogu izazvati pad raspoloženja, poteškoće sna i apetita... Što se manjka događaja u gradu tiče, vjerujem da oni ipak postoje, možda ne toliko medijski popraćeni, ali da uslijed već spomenutih navika ljudi imaju i manje volje izlaziti iz toplih domova! - dodala je.

- Čini se da i čimbenik sezonskih zaposlenja može također doprinijeti navedenome jer kako znamo veliki broj ljudi na ovome području radi upravo na takav način, što ih čini slobodnim odnosno nezaposlenima tijekom zime. Iako za neke to jedino vrijeme odmora, ljudi rijetko govore da im brzo postane dosadno i da ne znaju što bi sa sobom. Uz gledanje televizije koje postane učestalije često se veže i nekontrolirani unos hrane pa se zapravo može reći kako se vrlo lako možemo naći u začaranome krugu koji može rezultirati općom usporenošću i na kraju krajeva, trenutnim nezadovoljstvom. - naglasila je Tena Erceg.

Istaknula je i kako "nezadovoljstvo odnosno pad raspoloženja može biti potaknuto i vrlo brzim „otrježnjenjem“ da se novogodišnjih odluka nije tako lako držati ili da su nas blagdani financijski istrošili".

-  Iako ugodna iskustva, velika obiteljska okupljanja koja se odvijaju najčešće u blagdansko doba za mnoge znači i stres, što može dodatno iscrpiti organizam. - govori Erceg, ističući kako se ne bi trebalo prepustiti negativnim mislima.

Naime, vjeruje kako su i one sastavni dio života.

- Živimo u društvu u kojemu je poželjno da smo svi sjajno, da je sve oko nas sjajno pri čemu se negiraju i druge sastavne emocije svakoga pojedinca uključuju tugu. Ono što je korisno jest zamišljanje o onome lijepome što je bilo i što dolazi, druženje s osobama s kojima se ugodno osjećate. Preporučuje se što više boravka na dnevnom svjetlu i svježem zraku, pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i ne prevelika očekivanja. Desetak minuta tjelesne aktivnosti i postupno povećavanje. Naravno, ukoliko se opisane poteškoće produže i u značajnoj mjeri remete svakodnevan život, korisno je potražiti stručnu pomoć. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr psihologinja Tena Erceg.

Na Lokrum bi se moglo ići i s Babinog kuka, ali i tijekom zime. Ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum Mario Tevšić za portal Dubrovnikpress.hr rekao je u tom smislu potrebno još ostvariti određene preduvjete, također najavivši i ostale planove ove ustanove u 2017. godini.

Podsjetimo, na konferenciji za novinare prošloga tjedna gradonačelnik Andro Vlahušić je najavio upravo liniju koja bi povezivala Babin Kuk i Lokrum.

- Govori se o tome zapravo već nekoliko godina, ali treba stvoriti preduvjete. Ako sve pripremimo u skladu s prostornim planovima, budući da trenutno ne postoji pristanište na Babinom kuku, mi smo spremni na uvođenje linije. Mislim da bi to imalo smisla raditi. Pitanje je bi li Babin kuk bio dio „Vaporetta“ ili pak neke posebne linije. - rekao je Tevšić.

Što se tiče ostalih planova, Tevšić je najavio kako je cilj „broj posjetitelja ostaviti na razini iz 2016. uz rast prihoda od petnaestak posto i pokušati organizirati plovidbu i otvorenost Rezervata barem povremeno tijekom prosinca 2017. te siječnja i veljače 2018. Godine.“

- Cilj nam je izraditi i Plan upravljanja otokom, ali i izraditi katastar zelenila za njegovane parkove Rezervata. Dakle, radi se o livadama, maksimilijanovim vrtovima, maslinicima, Botaničkome vrtu... Osim toga, ugradit ćemo i biojame umjesto septičkih jama na svim sanitarnim čvorovima do kraja 2017. - rekao je Tevšić.

- Želimo napraviti i arhitektonsko rješenje interpretacije fenomena Mrtvog mora, odnosno osmatračnice koja sugerira promatranje prirodnih odvodnih kanala i odušnika kroz vapnenački strop podvodnog tunela koji spaja Mrtvo more i otvoreno more. - dodao je Tevšić.

Istaknuo je kako se planiraju urediti i kupališne zone.

- Prekrivali bi postojeće betonske površine prirodnim materijalima. Ulaganja u plaže i sunčališta provodit ćemo oprezno, ne ugrožavajući staništa posidonije stijena i strmaca koji su u mreži Natura 2000. Poseban naglasak treba dati na poboljšanje stanja tzv. „Baby plaže“ i kupališta u zoni uvale Skalica i stvaranja kupališnih i sunčališnih kapaciteta na vanjskoj rivi. - naglasio je Mario Tevšić.

Također, zaključio je i kako Rezervat planira „uvesti sustav audiovizualnih vodiča s integriranim sadržajima o prirodnim vrijednostima i zaštiti prirode“, ali i završiti radove obnove i uređenja sjeveroistočnog dijela kompleksa Benediktinskog samostana (ostaci bazilike) u sklopu kojeg je Maksimilijanov ljetnikovac.

Uvijek pričamo o Dubrovačkom zimskom festivalu kao sadržaju, ali sadržaj je nastao jer nam je bio potreban proizvod za razvoj destinacije, nešto u čemu smo uspjeli i zbog čega je Dubrovnik sad cjelogodišnja destinacija, rekao je pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, more i turizam Vlaho Margaretić za portal Dubrovnikpress.hr rezimirajući blagdanski dio festivala uz najavu sljedećih sadržaja, a više je rekao i o idućem, četvrtom Dubrovačkom zimskom festivalu.


- Definicija turističkog proizvoda kroz cijelu godinu započela je s najtežim dijelom, revitalizacijom ponude u zimskim mjesecima. Uz dostupnost aviolinija nužan je bio sadržaj koji je destinaciji silno nedostajao. - rekao je Vlaho Margaretić.

PONOSAN JER JE DIO PRIČE

- Bio je cilj dignuti ljestvicu više. Vrijedi to za sve što radimo pa tako i za blagdanski dio festivala. Osjećam se ponosno što sam dio te priče i što smo nakon prošlogodišnjeg uspjeha zaista podignuli Advent na još veću razinu. Uz svaki događaj imao sam osjećaj pozitivne treme. Do zadnjeg trenutka gledaš hoće li sve dobro proći, ali u onom trenutku kad cijeli Stradun počne pjevati neku pjesmu, bili to stihovi Prljavaca ili Graša, kroz tebe prođe jedan fantastičan osjećaj. Ili, recimo, prije samog početka onaj osjećaj kad vidiš ljude koji se vrte oko kućica, za koje znaš da jedva čekaju da počne. Tada znaš koliko je ovaj blagdanski dio Festivala bio potreban Gradu. - objasnio je Margaretić.
vlmar2- Imali smo redovite kolegije s Dubrovačkim ljetnim igrama, našim produkcijskim partnerom. I bilo je tu puno pitanja, hoće li se ići s malom binom, velikom binom,  dosta je ovisilo o vremenskim uvjetima. Posebno se moram zahvaliti svima koji su doprinijeli ,svima koji su sebe dali jako puno u cijeli projekt. Dakle, prije svega radi se o entuzijazmu svih uključenih strana da ovo uspije.
Koliko je Dubrovnik zaživio kao drukčija destinacija govori i jedan moj osobni primjer, gdje prijatelji iz Splita kojima je Dubrovnik bio potpuno nezanimljiv i koji su prije dvije godine govorili da ne bi oni u Dubrovnik zimi, sada zovu i pitaju što se sprema ove godine. Jednostavno, Dubrovnik više nije grad u kojem se zimi očekuje samoća i pustoš. Percepcija je promijenjena.
To je nama najvažnije. Naš posao je bio sve kvalitetno posložiti, dubrovačku bogatu ponudu disperzirati na cijelu godinu. I to ćemo dalje i raditi, iskomunicirati na vrijeme prema van ono što nudimo jer Dubrovnik može tako puno ponuditi. - dodao je Margaretić.

Blagdanski dio festivala prošao je bez ijednog incidenta. Uzima se to onako zdravo za gotovo, ali Margaretić ističe koliko je to bitno za sami razvoj manifestacije.

- Zaista je sve prošlo u najboljem redu. Tolika masa ljudi je bilo u gradu, toliko koncerata... A sve uistinu prošlo besprijekorno. Za sam Doček Nove godine bila je dodatno podignuta sigurnost na nivou cijele države. Imali smo troduplo više policajaca, sve je to trebalo i financijski, ali i organizacijski izdržati. Mi smo to sve uspjeli. - pojasnio je Margaretić.

ZBOG PADA PRORAČUNA TEŽE REALIZIRATI PROGRAME UZ VALENTINOVO I KARNEVO

Dubrovački zimski festival još traje. Kako nema kućica on se drugačije percipira što je logično jer je onaj svima dragi božićni ugođaj iza nas.

- Još imamo događanja uz Festu sv. Vlaha, Valentinovo i Karnevo. No, problem je s proračunom. Ne možemo izbjeći činjenicu da sredstva još uvijek nisu osigurana, te s istim ne možemo raspolagati. Neki kažu da je sve isto. Ja tvrdim da nije. Sadržaji su to koji i nisu toliko zahtjevni, ali bez obzira na kvalitetno planiranje i predan rad tima, nismo ih u mogućnosti realizirati. Planovi su nažalost ostali samo planovi jer su i umjetnici i tvrtke otišli dalje, odabrali druge angažmane, za što ih uopće ne krivim. Ne kažem da neće biti događanja. Bit će. I programa za Valentinovo i maškara. - kazao je Margaretić.

- Dobijemo i neke ljute mailove, neugodne telefonske pozive jer smo neke pregovore započeli koji su sad na čekanju. Pokušavamo objasniti naše okolnosti, ali ponavljam, programa će biti. Cilj nam je uspjeh Adventa preslikati, točnije postići jednako uspješna događanja u prva dva mjeseca godine. Počevši sa svjetovnim događanjima za vrijeme Feste svetoga Vlaha, brojnim kulturnim i glazbenim izvedbama poput gostovanja u suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, brojnim tematskim izložbama vezanim uz razdoblja u kojima se nalaze.
vlmar4Primjerice, Dubrovnik je već prepoznat kao romantična destinacija, destinacija vjenčanja. Zato vidim i Valentinovo kako priliku za kreiranjem prepoznatljive ponude za naše građane a potom i za goste našeg Grada. Potrebno je nastaviti započet posao, odraditi "rebranding" i pozicionirati i Valentinovo i Karnevo kao itekako zanimljiv razlog dolaska u Dubrovnik. - dodaje.

- Posao se nastavlja i van perioda Dubrovačkog Zimskog Festivala, točnije na razdoblje oko Uskrsa, koje bi sad već trebali potvrđivati partnerima, ali iz istog ranije spomenutog razloga, sve je još samo u planovima. No, ne predajemo se. Radimo punom parom na planu za cjelogodišnje poslovanje, na proizvodima koje naša destinacija može pružiti, a koji na vrijeme moraju biti strateški pozicionirani i predstavljeni na tržištu. - rekao je Margaretić.

DOGODINE KUĆICE POSLOŽITI TEMATSKI; NAGLASAK NA KULTURNIM DOGAĐANJIMA

No, kako dogodine? Sigurno da se osnovna ideja o idućem blagdanskom dijelu Dubrovačkog zimskog festivala zasniva na rekapitulaciji onoga što može bolje. Uvijek se uostalom može bolje.

- Recimo, ono što nije najbolje funkcioniralo su bilo klape između kućica. Odlično je dok se nalazite na kućici na kojoj je klapa, dok su zbog ugašenog razglasa druge kućice ostajale u tišini.
Bilo je problem i s kućicama na Gundulićevoj poljani i na Brsaljama jer je tamošnji koncept na brzinu složen zbog poznatih razloga. Dakle, uzevši oboje u obzir razvit ćemo taj aspekt i uvjeren sam ponuditi dobro rješenje.
Već smo odradili i intervjue s ovogodišnjim zakupcima kućica i poslušali smo ono što bi oni možda promijenili. Tako je osnova za iduću godinu ta da kućice budu tematski posložene. Stradun bi ostao kao jedan "mainstream", zadržao postojeći oblik, a na Gundulićevoj poljani bi izričaj bio umjetnički, kulturni. U obliku malog trga, postavili bi prikladnu binu, te bi se tamo oblikovali alternativnu scenu uz događanja poput književnih večeri, radionica i sl. Na Pilama bi pak bio jedan moderniji izričaj također s nastupima uživo. Na taj način bi dobili tri međusobno povezane cjeline, a opet unikatne po svojoj ponudi i programu. - pojasnio je.

Općenito, naglasak za iduću godinu je i na kulturnim događajima.

- Zabavnim programima jako smo zadovoljni. No, vjerujemo da se kulturna ponuda može poboljšati. Dakle, radi se o kulturnim programima poput dramskih izvedbi, izložbi i  raznih koncerata klasične glazbe. Vjerujem da ćemo to i ostvariti. -  konstatirao je Margaretić.
vlmar5- Doček Nove godine digao bi se na svjetsku razinu. Išlo bi se na strane izvođače, ali samo ako se pronađu sponzori. Vidjet ćemo koji je najbolji ključ uspjeha za sljedeću godinu. - najavio je Margaretić, koji je rekao i više i o smjeru u kojemu se planira Dječji zimski festival.

- Posebna priča je Dječji zimski festival. Lani smo uložili puno energije u stvaranje Orlandina. Stvorili smo imidž, zadovoljni smo posjetama luna parku i klizalištu. Ali, izostao je program. Tu ima najviše prostora da Orlandino zaživi kao regionalni festival, da bude mjesto na kojem se sva djeca grada i regije mogu izraziti, pokazati sve ono što kroz godinu rade. Postoji ideja da Orlandino preseli u Gospino polje, gdje bi se izgradila jedna dvorana, koja je već neko vrijeme u planovima Sportskih objekata Dubrovnik. - precizirao je Margaretić.

PITANJE JE NE SVIĐAJU LI SE NEKIMA KUĆICE JER SU NEČIJA TUĐA IDEJA?

Postoje oni koji Festival, odnosno „šušurasti“ Dubrovnik, ne vole, misleći kako Dubrovnik cjelogodišnjim životom gubi svoj identitet. Margaretić se osvrnuo na takve.

- Uvijek postoji ono što nekome ne odgovara. U cijelom životu je to tako. Ne može se sve svidjeti svima. Ali, ima onih koji su još prije prošloga Festivala pričali protiv kućica, a svoje su mišljenje promijenili i bili su na kućicama. Nekima niti dan danas ne odgovara. - naglasio je Margaretić.

- Pitanje je ne sviđa li im se je li jer je to nečija tuđa ideja? No, svi oni kojima se sviđa spominju druženje i povratak na Stradun. Zapravo, sukus svega je da u Dubrovniku čovjek zimi više ne mora biti sam. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr pročelnik UO za poduzetništvo, more i turizam Vlaho Margaretić.

Festa sv. Vlaha nije samo vjerski blagdan. U Dubrovniku Festa svetoga Vlaha ima puno šire konotacije, kao što ih uostalom ima i sam dubrovački zaštitnik. Sociološki, radi se tu o zanimljivom fenomenu uz koji sv. Vlaha štuju i oni koji nisu vjernici ili pak katolici.

Jednostavno, u Dubrovniku, sveti Vlaho pitanje je i svjetovnog identiteta, a ne samo vjerskoga. Označava to pripadnost Gradu, svemu onome sažetome u taj jedan građanski duh za koji vjerujemo da ga imamo, ako išta u većoj mjeri od ostatka države. Govori o tome i da se sam Dan Grada slavi na sv. Vlaha, kad se održava i Svečana sjednica Gradskog vijeća.

Dakle, religijsko i društveno u oom je slučaju isprepleteno. No, koliko recimo aktualna politička situacija rušenja proračuna, odnosno svih ovih peripetija oko obilježavanja Dana Grada, donekle zasjenjuje samu proslavu Feste sv. Vlaha, kao općeg mjesta dubrovačkog identiteta? Dakle, kako na onaj crkveni pa tako i na njezin svjetovni fragmenat.

Biskup dubrovački Mate Uzinić za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao je samu ovu sponu, ipak izražujući stav kako na crkveni dio ova situacija ne utječe.

- Smatram da nestabilna politička situacija nema izravan, a ni bitan, utjecaj na crkveni dio proslave Feste sv. Vlaha, ali bi stabilna politička situacija zasigurno doprinijela svečanijem obilježavanju Feste sv. Vlaha jer ona nije samo crkveni, nego i društveni događaj. - riječi su biskupa Mate Uzinića.

Na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama neće se izvoditi opera „Tosca“ Giacoma Puccinija, koja se trebala odigrati na Lokrumu u režiji Josea Cure. Podsjetimo, gradonačelnik Andro Vlahušić zajedno s Curom, ali i intendantom Dubrovačkih ljetnih igara te ravnateljem Rezervata Lokrum Mariom Tevšićem obišao je ovaj otok u rujnu.

Vlahušić je tada najavio kako „nas na Lokrumu očekuje svjetski operni spektakl“, dodajući kako „Grad Dubrovnik u potpunosti, financijski i logistički, stoji iza ovog projekta“. Sam Cura najavio je pak operni spektakl.

U međuvremenu, nije usvojen proračun Grada Dubrovnika pa stoga ništa neće biti niti od opere.

- Dubrovačke ljetne igre nisu nikad službeno najavile izvođenje „Tosce“ na Lokrumu pa se stoga ne može ni govoriti o otkazivanju programa. Nažalost zbog nestabilnosti financija u trenutku kad su se trebale preuzeti ugovorne obveze s umjetnicima i pokrenuti proces nabave neophodne tehnike, odgodili smo pregovore oko tog projekta i nadamo se da će se „Tosca“ odigrati već 2018.godine. - istaknula je ravnateljica DLJI Ivana Medo Bogdanović.

- Preliminarni program ove sezone tradicionalno ćemo objaviti 2.veljače a nadamo se da ćemo uz suradnju povjerenika i ostalih financijera DLJI-a biti u mogućnosti realizirati bogati program kao i proteklih sezona. - zaključila je Medo Bogdanović.

Već ima neko vrijeme kako se hrvatski premijer Andrej Plenković spominje izbore odgovarajući na pitanja koja mu se postavljaju. Nedavno on tako na pitanje novinarau odgovara kako treba izaći na izbore pa se javiti. Zatim je u Saboru uslijedio i odgovor zastupniku Živog zida Branimiru Bunjcu kojemu je poručio da je on izabrani premijer čije odluke eto stoga valjda saborski zastupnici ne mogu preispitivati.

Andrej Plenković zaslužio se hvaliti izborima. Nakon autokratskog Tuđmana, karizmatičnog Sanadera koji je postao sinonim za krađu i karakterom vrludavog Milanovića, Plenković napokon djeluje kao netko na pravom mjestu. Osoba koja je svojim manirima i pojavom već na startu označila novu političku epohu u Hrvatskoj. Dakle, političar europskog kova, dovoljno dosadan za sve one koji bi za premijere i predsjednike cirkuske šarlatane, a dovoljno konkretan u samom djelovanju.

Ujedno, dovoljno je "hadezeovskog" pedigrea da ima snažnu potporu svoje stranke, a dovoljno i razborit da snažnu desnu frakciju ove stranke drži na čvrstoj uzdi. No, iako opravdano spominje izbore, ne bi se toliko često trebao njih doticati.

Na mjesto čelnika HDZ-a praktički je došao nakon što je upao u rasulo koje je ostavio Karamarko. Uz to, bio je jedini kandidat. Dakle, dobio je sve glasove koje je nekoliko mjeseci ranije pokupio Karamarko! Nonsens je to i apsurd demokracije, a najviše govori o bezličnom članstvu HDZ-a.

No, koliko god HDZ-ovi izbori bili groteskni, na parlamentarnim izborima grogiranu stranku je digao iz pepela. U redu, Milanović si je pucao u noge i svu vodu navrnuo na HDZ-ov mlin, no to ne umanjuje Plenkovićev dobar posao, koji je zasigurno bio osvježenje nakon Karamarkovog i Brkićevog HDZ-a. Danas, posao mu je uostalom dodatno olakšan jer je SDP desetkovan.

Jasno, pitanje je bi li tako baš bilo da na mjestu predsjednika najbrojnije hrvatske stranke nije bio Plenković. No, vrijeme je da se Plenković prestane osvrtati na izbore, u situaciji u kojoj država tone sve više.

Kad se potroše statističke pogreške koje državu još uvijek drže iznad površine, Andrej Plenković će morati biti taj koji zemlju mora izvući iz gospodarskog i društvenog blata. To neće učiniti pozivajući se na uspjeh na izborima, to ne gura zemlju naprijed.

Stranica 134 od 141