Od idućeg četvrtka liječničke potvrde u svrhu opravdanja izostanka učenika s nastave izdavat će se samo u slučaju izostanaka duljih od tri uzastopna dana. Naime, Pravilnik o izmjeni Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera objavljen je u Narodnim novinama.

Ovim izmjenama omogućuje se i roditelju učenika da više puta godišnje samostalno opravda izostanak djeteta s nastave do tri radna dana bez pribavljanja liječničke potvrde.

Također, izostanak učenika moći će se opravdati i drugim potvrdama poput one liječnika specijaliste, uključujući i e-potvrdu o narudžbi za pregled u zdravstvenoj ustanovi.

V.S.

U jutarnjim satima u Konavlima je ponovo padao snijeg. Kako je za portal Dubrovnikpress.hr pojasnio zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Konavle Mario Magud, snijeg se već opotpio, no postoji opasnost od poledice.

- Sad se već skoro sve otopilo, jutros su ceste bile posute i očišćene od strane zimske službe Dubrovnik cesta. Nije puno padalo, najviše je bilo na Konavoskim brdima i na Kuni konavoskoj do pet centimetara snježnog pokrivača. Sve je očišćeno i prohodno, sad je sunce i sve je dobro. - kazao je Magud.

- Prognoze su dobre, ali moguće su kratkotrajne padaline poslijepodne. Ipak, pozornost treba obratiti u večernjim satima na moguću poledicu jer će prema najavama meteorologa temperatuae biti malo ispod nule pa može doći do smrzavanja. - objasnio je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Konavle Mario Magud.

V.Salvia

Subota, 14 Siječanj 2017 11:57

Palamuđenje

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek poručila je iz Vukovara kako je prioritet njezina ministarstva osigurati ravnomjerni kulturni razvoj te da svi građani u svim područjima Hrvatske mogu sudjelovati u kulturnom životu.

Osim toga, u kontekstu stanja u Vukovaru rekla je i kako "kultura može biti pokretač razvoja”, što se očito može preslikati i na cijelu Hrvatsku. No, zar se građanima ne može poručiti ništa drugo osim deklarativna izjava o ravnomjernim razvojima i kulturi kao pokretaču razvoja?

Ministrica Obuljen Koržinek osvježenje je u Vladi RH, odnosno u Ministarstvu kulture. Zlatka Hasanbegovića ne treba podcjenjivati u kontekstu njegove naobrazbe ili samih tehničkih vrednota, no potreba njegovog opstanka postalo je goruće pitanje isturenog odjeljenja umobolnice Vrapče. U tom kontekstu, imenovanje Obuljen Koržinek, koja uostalom djeluje temeljito i organizirano, treba pozdraviti te ono značajno podiže ugled Ministarstvu pa i državi.

Ipak, izjave kakve je dala, a koje uporište imaju u frazicama i frazetinama, priliče voditelju ili voditeljici nekakve lokalne nevladine organizacije koja bi mijenjala svijet, a ne ministrici.

Što je uopće ravnomjerni razvoj? On je ništa drugo nego utopija, budući da ga je nemoguće ostvariti. Značilo bi to da bi recimo Vinkovci ili Mrduša Donja trebali biti jednako razvijeni poput Dubrovnika što je u praksi nemoguće. Snaga kulture ne očituje se u praznim riječima, pa čak niti u nastojanjima nego se uzgaja godinama i stoljećima, s težnjom da taj kulturni pupoljak jednom postaje jarko crveni cvijet.

Kultura kao pokretač razvoja? Neizvedivo. Nekoć je to bilo recimo moguće. Primjer Dubrovačkih ljetnih igara koje su i oformljene kao središnji ljetni događaj koji bi privukao goste pa samim tim osnažio i razvoj govori o tome. Danas, Festival može biti u listopadu, a može se i ukinuti, a srpanj bi imao jednako gostiju. Osim toga, gdje bi Igre mogle naići na plodno tlo kao u Dubrovniku? Govori to i o ravnomjernom razvoju. Sve su to banalni primjeri koji tek navlaš dodiruju problematiku, ali opet dovoljno govori o konkretnim pokretačima razvoja u 2017. godini.

Bitno je tu i naglasiti da se evo recimo samo u Gradu Dubrovniku nijedna kulturna institucija nije u stanju financirati iz vlastitih sredstava već uvijek ovisi o proračunima, kako lokalnim tako i državnim.

I nije tu ništa nužno loše, ali kazuje kako kultura ne može biti pokretač razvoja. Barem ne u Hrvatskoj.

Zato, ministrici Nini Obuljen Koržinek bolje bi bilo da utopističke izjave ostavi onima koji su po svojoj prirodi talentirani za palamuđenje o neostvarivome, a da se prihvati malo konkretnijeg i održivijeg promišljanja o kulturi.

U čudnom duhu sjednice Gradskog vijeća odabrani su ovogodišnji laureati Grada Dubrovnika. Oni su dakle voditeljica Društva multiple skleroze Patricija Švaljek, Davor Mojaš koji je nagrađen za dugogodišnji rad na promicanju kulture kroz emisije na Radio Dubrovniku i kao osnivač Teatra Lero te voditeljica katedralnog zbora Margit Cetinić.

Kod odabira tih nagrada, ne govoreći ovaj put o samim nagrađenim, puno je pogrešnoga u samom tehničkom mehanizmu kako se one dodjeljuju. Djelovanja nagrađenih su javna, a sama rasprava na Gradskom vijeću tradicionalno prođe bez prisustva javnosti, odnosno novinara, a sve kako bi se lakše "kadroviralo".

I dok je do sada izbor nagrađenih ovisio o ponekad i vještoj trgovini, ove godine čini se da je politčko imeniovanje izbjegnuto, no dotaknuto je drugo dno, s cirkusom izvedenim od strane Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
Ovo Gradsko vijeće uskoro neće postojati. Ima to dakako negativne posljedice koje onda treba prihvatiti, a koje podrazumijevaju da uz Dan Grada nema svečane sjednice iz jednostavnog razloga da je ne može biti jer predstavničko tijelo ne postoji. Tako se nekome htjelo pa neka tako i bude.

Uostalom, tako je bilo prije dvije godine. Nagrada tada nije bilo, samo smiješna večera od Kandelore koju je organizirala Županija. Ove godine eto pokušava se biti i "jeben i pošten", što po pravilu nikad ne ide i ne može ići. Stoga je imenovano povjerenstvo zaduženo za Dan Grada, koje bi se eto brinulo za nekakvu "svečanu akademiju" umjesto svečane sjednice, a na kojoj bi se nagrade dodijelile.

Ma koliko god oni poštenijeg duha to ne mogu pratiti, ajde još je taj pseudo događaj i razumljiv svima involviranima u politiku u kojoj ništa, a najmanje ovakvo mazanje očiju javnosti ne smije iznenaditi. No, što je sa samim laueratima?

Za razliku od nekih prijašnjih godina kada su neki od njih bili nagrađeni više na račun svoje prepoznatljivosti u Gradu, nego na račun djela kojima su zadužili zajednicu, ove godine izbor je logičniji. Ima li boljih? Možda, ali ovogodišnji nagrađeni uistinu dugi niz godina nenametljivo i zapaženo djeluju u Dubrovniku.  Neki se mogu zapitati je li to dovoljno za dobiti nagradu, ali takva pitanja su neizbježna pri svakom ovakvom izboru.

Hoće li ova monada Gradskog vijeća zapravo zasjeniti same nagrađene? Hoće li pored njihovog imena stajati nekakav imaginarni asterisk, tipografska zvjezdica koja bi trebala uputiti na fusnotu koja bi kazivala o uvjetima uz koju su osvojili priznanja?

Ne bi trebala jer i Mojaš, Švaljek i Cetinić, svatko u svojoj oblasti, kako znaju i mogu, podižu kvalitetu života u Dubrovniku. Ali, baš zato zaslužili su priznanje konsenzusom, u normalnoj i neotrovnoj atmosferi.

No, oni su dobili priznanja u atmosferi linča, političke destrukcije, u gradskoj vijećnici kao poprištu demokratske i svake druge hirovitosti.

Jedno vrijeme sve to zasjenit će nagrađene, ali ne i njihovu zaslugu koja će ostati trajna. Valjda onoliko trajna, koliko bi sastav ovog Gradskog vijeća u odlasku što prije po zakonu kičme i želuca trebao pasti u zaborav.

Zanimljiv zaključak donesen je na sastanku koji je održan u utorak između gradonačelnka Andra Vlahušić, župana Nikole Dobroslavića i ostalih zainteresiranih strana s predstavnikom Ministarstva zaštite okoliša i energetike Aleksandrom Rajlićem, na temu zbrinjavanja otpada.

Kako se navodi u priopćenju Grada Dubrovnika "gradonačelnik Andro Vlahušić uputit će dopis ministru Slavenu Dobroviću u kojemu će ga zamoliti da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ubrza izdavanje svih dozvola i suglasnosti potrebnih za projekt županijskog odlagališta Lučino razdolje".

Vlahušić je i poslao dopis u kojemu dakle od Dobrovića traži ubrzavanje procedure izdavanja dozvola i suglasnosti potrebnih za realizaciju projekta Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Sve to, jasno, jer je odlagalište otpada Grabovica dosegnula svoj maksimum te se trenutačno kao jedino izgledno rješenje, uz konačnu sanaciju i zatvaranje Grabovice, nameće odvoz miješanog komunalnog otpada na druga odlagališta na području Republike Hrvatske.

Županija dubrovačko-neretvanska za Lučino razdolje dobila je suglasnosti za lokacijsku dozvolu svih drugih ministarstava osim ovog ministarstva. Osim toga, studiju izvodljivosti verificirao je JASPERS, tijelo Europske investicijske banke. No, suglasnost ovoga ministarstva nije dobila.

Jasno, dio je priče u kojoj je ministar Dobrović bio protiv izgradnje centra u Lučinom razdolju zbog čega ga je župan Dobroslavić i javno prozvao. Ministar smatra kako su ovakvi centri zastarjeli te je u grubo rečeno bio za mini centre drugačije funkcionalnosti. Ipak, Lučino razdolje uvršteno je u Plan za gospodarenje otpadom te su sve prilike kako će se ipak graditi.

U idealnom svijetu, ministarstva su tehnički servisi građanima, kao i jedinicama lokalne i regionalne samouprave. No, sama činjenica kako se ministar mora moliti, kako mu se moraju slati dopisi u kojima će se eto argumentirati zašto je ovo rješenje dobro, porazno je po samu državu, njen nivo funkcioniranja, kao i ovo ministarstvo.

Snimanje "Robina Hooda" prelazi sve okvire onoga što je Dubrovnik do sada imao, rekao je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić koji je danas obišao postavljanje kulise na Stradunu za potrebe snimanje filma "Robin Hood: Origins".

- Svi pozitivni efekti koje smo dobili prijašnjim snimanjima s "Robinom Hoodom" će eksplodirati. Ovo što sada vidite na Stradunu je par postotaka svega što će se još postaviti unutar Grada. Snimanje filma trajat će tri tjedna. Doći će tu i zvijezde poput Jamieja Foxxa, radimo na tome da dođe i producent Leonardo di Caprio. - kazao je Vlahušić.

robinhudvlahusic

- Nama je važno da su zimske kućice otišle prekjučer, a da se isti dan počela postavljati scenografija. Na filmu će više od 800 ljudi raditi kad bude u punom pogonu. Kad sam rekao prije osam godina da Dubrovnik može biti filmski studio i meni se to činilo daleko, a sada smo u tome uspjeli. Zahvalio bih se i biskupi Matu Uziniću koji se složio da scenografija može biti tu za vrijeme procesije uz Festu sv. Vlaha. - kazao je Vlahušić, dodavši kako "će svi u procesiji zahvaljujući scenografiji moći vidjeti i kako je Dubrovnik izgledao u 12., 13. stoljeću".

Što se tiče financijske strane priče, Vlahušić je kazao:

- Oni ne plaćaju izravno Gradu, mi njima ne isplaćujemo javne površine. Ali, profitirat će od snimanja i Sanitat, Luka Dubrovnik, ostale gradske tvrtke, kao i hoteli. Očekujemo od samog snimanja u tom smislu profit za Grad od oko deset milijuna kuna. - zaključio je Vlahušić.

Inače, osim na Stradunu, film će se u veljači snimati i u Posatu, kao i u Ulici sv. Dominika, iza Katedrale i u podnožju tvrđave Minčeta.

Grad Dubrovnik u zadnjih 10 godina u svakom trenutku radi maksimalne napore da se studentski dom izgradi, rekao je gradonačelnik Andro Vlahušić na konferenciji za novinare koja je održana povodom potpisivanja ugovora o sufinanciranju pripremne faze izgradnje Studentskog doma u Dubrovniku u iznosu od 1,69 kuna milijuna kuna.

Ugovor su potpisali gradonačelnik Andro Vlahušić i rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum.

Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Miho Katičić objasnio je da se tu radi o "prvoj, odnosno nultoj fazi izgradnje doma, a to je premještanje bivše Stanice za južne kulture na novu poziciju u Čibači". Stoga, objasnio je Katičić, "Grad Dubrovnik je temeljem tog ugovora jučer uplatio iznos od 1,6 milijuna kuna kako bi se cijeli postupak nabave i ugovaranja radova mogao završiti na vrijeme."

- Zahvaljujem se gradonačelniku Vlahušiću, Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, Županijskoj skupštini i županu Nikoli Dobroslaviću jer bez lokalne zajednice i potpore Grada i Županije mi uz sva nepovratna sredstva to ne bi mogli privesti kraju. Ovo je nulta faza, izmještanje Stanice za južne kulture u Čibaču. Tamo će se obaviti radovi izgradnje novih plastenika, a nama će stvoriti nužni uvjet da možemo početi s radovima na izgradnji doma. - rekao je rektor Burum, dodavši kako je otvoren postupak odabira tehničkog nadzora za izgradnju doma te kako se uskoro očekuje otvaranje ponuda za izvođača radova.

- Mi smo do sada za studentski dom dali ovih 1,6 milijuna u gotovini, u iznosu od 8 milijuna kuna oslobodili smo Sveučilište komunalnih doprinosa. Ostaje i obaveza nakon što se provede javni natječaj od 28 milijuna kuna. Grad stoji iza Sveučilišta dakle s 38 milijuna kuna. Cijenimo Županiju, ali treba reći da oni sudjeluju s 3 milijuna kuna. Lijepo je pomagati, ali pomaže najviše onaj tko ima. Veselim se što ćemo u akademskoj godini 2018./2019. imati Dubrovnik kao sveučilišni grad s novim studentskim domom. - kazao je Vlahušić.

Ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik i voditelj projekta izgradnje studentskog doma Marko Potrebica kazao je da su sve zainteresirane strane prepoznale ovaj projekt "kao projekt važnosti za širu društvenu zajednicu". Naveo je kako će 503 ležaja biti na raspolaganju studentima, dodavši kako "su oko ovoga projekta svi uvijek držali za isti štap".

Na novinarsko pitanje upućeno Vlahušiću zašto je potpisao ugovor "budući da je rekao da je ovakva isplata nezakonita", gradonačelnik je odgovorio da je "Sveučilište moralo provesti predradnje koje nisu bile gotove onda kad je to svojedobno rekao". Dodao je kako se tu radilo o postupku javne nabave i izvođača radova.

Jako smo zadovoljni s tim kako je sve prošlo jer nije bilo nesreća i većih šteta, kao niti zastoja na prometnicama, rekao je gradonačelnik Andro Vlahušić na konferenciji za novinare koja se održala nakon sastanka kriznog stožera koji je zasjedao povodom nastalih problema u Gradu prouzrokovanim snijegom koji je jučer pokrio Dubrovnik.

- Dubrovnik je odgovorno odradio taj dio posla. Nastavit ćemo raditi. I dalje posipamo ulice, čistimo trotoare... Očekuje nas nova hladnoća idućeg tjedna, nabavit ćemo nove količine soli. Zima još traje. Ovo je bila dobra vježba koja je dala odlične rezultate. - rekao je Vlahušić.

Na pitanje hoće li za vrijeme sljedećih hladnoća, ukoliko dođe do kriznih situacija, Libertas ponovo voziti sa starijim autobusima, Vlahušić je odgovorio kako svi autobusi Libertas opremljeni za zimsku vožnju, dodavši kako se tu radilo o procjeni direktora Đura Deranje kako nema potrebe nove autobuse  

Zamjenik gradonačelnika Željko Raguž apelirao je na građane da ne izlaze iz kuća ako ne moraju.

- Ako morate ići, ulice su prohodne i nismo imali zabilježene veće nesreće. Na kontinentu su navikli na ovakve situacije, a puno više tamo bude nepredviđenih situacija nego što smo ih mi imali. Jučer smo čak i ralicom išli sve do Gornjih sela. Danas će naglasak biti na šetnice i prilaze skalinima, gdje postoji strah od zaleđenosti. - dodao je Raguž.

Što se tiče odcjepljenja Republike Srpske iz BiH, mislim da je to u današnjoj konstelaciji snaga teško zamisliti, rekla je za portal Dubrovnikpress.hr profesorica na dubrovačkom Sveučilištu politologinja doc.dr.sc. Marijana Musladin o trenutnoj situaciji u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine, o kojoj se nakon obilježavanja Dana RS ponovno govori u kontekstu odcjepljenja.

Dojam je kako iz političkog vrha Republike Srpske u određenim vremenskim intervalima dolaze signali koji nagovješćuju moguće odcjepljenje, a što tumači europskih prilika redovito analiziraju u najcrnjem mogućem smislu. Tako je Republika Srpska barem prema prognozama analitičara trenutni "meki trbuh" balkanske već davno definirane bure baruta. Na sam praznik održala se i vojna parada, koji su neki opet proglasili zveketanjem oružjem, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pak izjavio je kako je "RS odlučna da živi svoj život kao država", najavivši i referendum koji o izlasku iz BiH koji bi se mogao održati 2018. godine.
mmusl5Dubrovačka politologinja doc.dr.sc. Marijana Musladin stoga je za portal Dubrovnikpress.hr  upravo rekla više o trenutnoj situaciji u BiH s posebnim reperkusijama na Hrvatsku, odnosno na stabilnost u regiji. Ipak, podvukla je kako je dakle odcjepljenje Republike Srpske teško zamislivo zbog interesa velikih sila. Vjeruje kako bi to vodilo većemu oružanom sukobu na europskom kontinentu, kojega je teško zamisliti s obzirom na, kazala je, "suvremene sustave kolektivne sigurnosti NATO saveza, ali i snaga EU te interesa SAD-a, Rusije i Turske, druge najbrojnije vojske unutar NATO saveza.

PRAZNIK RS ZAPRAVO JE REVITALIZACIJA VELIKOSRPSKE IDEJE

Prije svega, osvrnula se na sami 9. siječnja, Dan Republike Srpske.

- Vlasti Republike Srpske uveli su 9. siječnja kao dan entiteta u znak sjećanja na odluku što ju je tog datuma 1992. donio dio zastupnika srpske nacionalnosti u skupštini tadašnje Socijalističke republike BiH proglašavajući uspostavu “republike srpskog naroda u BiH”. U to vrijeme, ta je odluka predstavljala pokušaj protuustavne secesije dijela teritorija BiH kao dio plana da se spriječi proglašenje samostalnosti BiH odnosno njeno odcjepljenje od tadašnje SFRJ. Ta ista skupština srpskih zastupnika nešto kasnije, ali prije početka rata, usvojila je plan u šest točaka u kojima se planira etničko čišćenje nesrba sa zamišljenog teritorija Republike Srpske. Umjesto datuma koji je ozakonjen u Daytonu,  vlasti RS odabrale su upravo taj sporni 9. siječnja iz 1992. za praznik Republike Srpske što je, posljedično tome, izazvalo niz reakcija različitih nevladinih udruga žrtava rata i predstavnika tijela vlasti u BiH. - rekla je Musladin.
mmusl2- Proglašavanje praznika RS, referendum, najava odcjepljenja i pripajanja  Srbiji  te sve posljedice koje iz toga proizlaze, zapravo su samo revitalizacija velikosrpske ideje, koja je i danas, četvrt stoljeća od ratnih zbivanja na ovim prostorima, aktualna u pojedinim političkim glavama. Najgore od svega, izruguje se svim žrtvama rata u BiH. Poruka koja se šalje od strane Milorada Dodika, ali i ostalih oporbenih struja unutar RS zapravo je vrlo plastična. Oni poručuju: "Ne marimo za BiH, nije nas briga za cjelovitost BiH, ne marimo za euroatlantski put BiH. Uz to, nije nas briga što o tome misli međunarodna zajednica i ostali konstitutivni narodi u BiH". - pojasnila je profesorica Musladin.

HRVATSKA NIKAKO NE MOŽE OSTATI IMUNA NA ODREĐENE PROCESE U SUSJEDSTVU

Što se tiče uloge Hrvatske u tome svemu, doc.dr.sc. Musladin je kazala:

- Unatoč sudjelovanju u euroatlantskim integracijama, Hrvatska se nalazi u regiji koja još uvijek ima određene političke i sigurnosne izazove koji mogu značajno uznemiriti cijeli europski prostor. Tu prije svega mislim na situaciju u BiH,  pri tom, ne samo na aktualni problem RS, već i na potencijalne terorističke opasnosti koje vrebaju u našem neposrednom susjedstvu. BiH – prostoru u kojem se oduvijek prelamaju interesi velikih svjetskih sila. U tom spletu različitih geopolitičkih i geoekonomskih interesa velikih sila poput potpore Rusije koju uživa RS, ili pak Erdoganove Turske Bošnjacima, Hrvatska nikako ne može ostati imuna na određene procese u susjedstvu. Što iz sigurnosnih razloga, a što iz ustavne odredbe prema kojoj mora štititi Hrvate unutar BiH, koji fragmentacijom mogu dovesti do daljnje destabilizacije čitave regije. Neki oružani sukob manje je izgledan, međutim, prisustvo tzv. "soft" sigurnosnih izazova u neposrednom susjedstvu predstavlja izazov i za nacionalnu sigurnost RH. - objašnjava Marijana Musladin.

-U svakom slučaju, postizanje ravnopravnosti svih triju konstitutivnih naroda u BiH, pitanje "trećeg entiteta" kao jednog od načina rješavanja političke obespravljenosti Hrvata u BiH ili pak ukidanje postojećih entiteta i stvaranje ekonomskih regija s visokim stupnjem autonomije,  aktualna politika RS i politički proglasi o odcjepljenju itd...definitivno ostavljaju pitanje teritorijalnog preustroja BiH aktualnim. - pojasnila je.

U DAYTONU SUŠTINA PROBLEMA I VJEČNE NEPRAVDE

Navela je kako svi događaji u BiH poput institucionalne krize, krize entiteta, ekonomske i društvene kriza, korijene vuku još od Daytonskog mirovnog sporazuma.

- Iako je taj sporazum okončao rat u BiH, on nije donio mir. BiH duboko je podijeljeno društvo, a jedan od ključnih temelja takve situacije upravo su nepravedna rješenja Daytonskog mirovnog sporazuma. Bio je to prije svega politički sporazum velikih sila, koje na početku rata u RH i BiH nisu reagirale, jer su se na tom području sukobljavali različiti interesi, da bi poslije zapravo skrojile sudbinu svih naroda unutar BiH. - naglasila je Musladin, dodavši kako su u "toj političkoj trgovini teritorijem BiH, neki prošli bolje, neki lošije."
mmusl4Nastavila je kako je tu "suština problema i vječne nepravde."

- Prema tome, istinske reforme u BiH nema bez reforme Daytonskog sporazuma. RH kao punopravna članica EU i NATO saveza treba nastaviti zagovarati jedinstvenost i euroatlantski put BiH. To podrazumijeva zaštitu naših državljana koji tamo žive ali i jamčenje stabilnosti ustavno-pravnog poretka, na koje obvezuje potpis predsjednika RH na Sporazumu iz Daytona. To pak, ne  isključuje, reformu Daytonskog sporazuma. - konstatirala je doc.dr.sc. Musladin.

Zaključila je kako je "aktivnija politika RH prema BiH poželjna, ali ne samo deklarativno i kroz proeuropske fraze."

- Potrebno je sustavno raditi na ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, i euroatlantskom putu BIH. Kontinuiranom institucionalnom i izvaninstitucionalnom suradnjom različitih tijela, a posebno projektima prekogranične suradnje, u okviru europskih strukturnih i kohezijskih fondova. - objasnila je za portal Dubrovnikpress.hr doc.dr.sc. Marijana Musladin.

Situacija je bolja, trenutno više nego dobra, riječi su zamjenika gradonačelnika Željka Raguža o brojnim problemima u Gradu prouzrokovanim snijegom koji je jutros pokrio Dubrovnik.

- Stalno sam u kontaktu sa svim interventnim službama. Glavne ulice su do kraja očišćene i sve je prohodno, posipa se pijesak i stavlja sol. Osobno ću u pet ujutro s pročelnikom za komunalne poslove Markom Miljanićem obići cijeli grad, provjeriti situaciju. Onda ćemo procijeniti kako intervenirati s ciljem da oni koji ujutro rade imaju prohodne ceste i normalne šetnice. - naveo je Raguž.

- Apeliram još jednom da svi oni kojima nije potreba ne idu automobilima nego da koriste usluge taksija ili javnog gradskog prijevoza koji su adekvatno opremljeni. Danas je bilo prometnih nesreća, hvala Bogu bez težih posljedica, ali je bilo štete na vozilima. Kako bi se problemi izbjegli vjerujemo da je bolje da ljudi ne koriste osobna vozila. - objasnio je zamjenik gradonačelnika Raguž.

Na pitanje kad bi linije Libertasa mogle u cijelosti profunkcionirati, odnosno do kad će se čistiti prometnice, odgovorio je:

- Ovisi o temperaturama. Ako bude išlo u minus, mogu se očekivati problemi jer će se zalediti... No, ako temperatura bude išla preko nule vjerujem da će se sve otopiti pa će i ujutro biti lakše svim nama. - zaključio je Željko Raguž.

Stranica 137 od 141