Bogato sadržajima bit će u Domu Marina Držića u 2017. Radi se o obljetničkoj godini u kojoj se obilježava 450 godina Držićeve smrti. Što posjetitelje čeka u 2017. godini za portal Dubrovnikpress.hr najavio je ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić koji je pripomenuo kako je cilj omogućiti svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju Marina Držića na način da se stalni postav permanentno obogaćuje novim eksponatima te ostalim aktivnostima predočiti život renesansnog Dubrovnika.

Što se tiče tih ostalih aktivnosti, Matić pojašnjava da se tu radi o izložbama, izdavačkoj djelatnosti, filmskim, dramskim i likovnim radionicama, koncertima, okruglim stolovima i konferencijama.

BROJNE IZLOŽBE

Uz Noć Muzeja otvorit će se izložba U traganju za renesansnom: Staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području autorice Nikoline Topić. Matić je pojasnio kako "izložba predstavlja predmete od stakla koji su pronađeni tijekom arheoloških iskapanja na različitim lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i dubrovačkog područja".

- Građa koja će se predstaviti na ovoj izložbi predstavlja vrhunske predmete umjetničke, znanstvene i svakodnevne primjene i po prvi put će biti prikazana dubrovačkoj publici, nakon čega će biti predstavljena i u drugim gradovima.

Pak, u travnju će se otvoriti izložba slika Anabel Zanze. Naime, Zanze se u svome radu bavi simboličkim vrijednostima Držićeva života i djela kroz tekstualni medij.

- Ona slika dijelove teksta iz Držićevih djela, odabire pojedine tekstualne segmente i ističe određene znakove u cjelini, čime ispituje, mijenja i interpretira njihovu semantičku i semiotičku vrijednost, stavljajući ih u kontekst suvremene kulture. - pojasnio je Nikša Matić.

U srpnju je na programu samostalna izložba akademskog umjetnika Antona Vrlića "Ostakljeni Držić“ koja će, pojasnio je Matić, "prezentirati sasvim novi ciklus radova eminentnog akademskog umjetnika Antona Vrlića nastalih u sinergiji medija optičkog stakla i faksimila rukopisa autorskog djela Marina Držića."

GRAFIČKA MAPA LUKŠE PEKA

U rujnu DMD priprema veliki projekt uz koji namjerava producirati grafičku mapu akademskog grafičara Lukše Peka.

- Tema grafičke mape je djelo Marina Držića, a sastoji se od šesnaest listova, od kojih četiri lista sadržavaju esej o Peku i Držiću, a dvanaest listova su otisnute grafike u tehnici dubokog tiska. Naklada grafičke mape je pedeset primjeraka glavnog otiska. - dodao je Matić, koji je kazao i kako će se uz ovaj projekt održati i izložba.

U studenome realizirat će se projekt grafičko-književne mape posvećene obljetnici smrti Marina Držića autorica Zdenke Pozaić, Maje S. Franković i Nevenke Arbanas.

I STRIP "DUNDO MAROJE"

Također, DMD planira izdati i strip „Dundo Maroje“ autora Dubravka Kastrapelija.

- Komedija Marina Držića "Dundo Maroje" kao najkompleksnije i najslojevitije djelo svakako zaslužuje našu posebnu pažnju, ali i poseban napor da ga se približi što većem broju čitatelja svih uzrasta, a posebice mladih kako bismo već od tinejdžerskih godina odgajali i stvarali što brojniju publiku štovatelja i poznavatelja Držićevog djela. U tu svrhu izradio bi se strip u boji s originalnim i nekraćenim tekstom Marina Držića uz nezaobilazni rječnik i neophodne komentare. - objasnio je Matić koji je precizirao kako bi se strip izdao u tri djela.

Dodao je Matić kako je u planu i predstavljanje prvog izdanja Tirene iz 1551. u Domu Marina Držića. Pojasnio je kako je DMD u pregovorima s upravom milanske Biblioteca Nazionale Braidense oko posudbe raritetnog izdanja ovog Držićevog djela.

Što se tiče ostalih izdavačkih projekata, DMD planira izdati monografiju „Vjertuoz i negromant Marin Držić" autorice Mire Muhoberac, kao i knjigu "Nesan Marina Marinova (Držića)" autora Davora Mojaša. U suradnji s TZ Grada Dubrovnika planira DMD planira izdavački projekt prijevoda najpoznatijeg Držićevog djela „Dunda Maroja“ na engleski jezik.

Također, u DMD-u uprizorit će se u suradnji s Camerata Ragusina d.o.o. scenski prikaz/predstava „Posljednji pijer“ autorice Slavice Stojan te producentice i realizatorice Brigite Masle Dražinić kao i postavljanje Novele od Stanca u suradnji s kazališnom družinom Kolarin.

EDUKATIVNE RADIONICE, PREDVANJA, OKRUGLI STOL

Nadalje, DMD nastavlja s nizom edukativnih programa i radionica.

- Prvenstveni cilj radionica je da se u svrhu poticanja kreativnosti kod mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da ih zainteresira za život i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića. - naglasio je Matić.

Dom Marina Držića u 2017. godini nastavit će i s nizom predavanja književnih povjesničara, držićologa, jezikoslovaca i teatrologa o životu i djelu ovoga komediografa. Održat će se tako Međunarodni znanstveni simpozij Marin Držić Vidra – 450 godina poslije, kao i okrugli stol Držićeva „Hekuba“ prije i nakon Frana Čale, u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama.

- U 2017. godini kada ćemo nizom raznovrsnih programa obilježiti 450 godina smrti našeg najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića želimo ukazati na činjenicu kako je to jedinstvena prilika kako bi se u potpunosti ispunila vizija i misija ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika te omogućilo svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držića i predočio život renesansnog Dubrovnika. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj DMD-a Nikša Matić.

Dubrovniku volimo tepati pridjevom "svjetski", po mnogo čemu. Svjetski je to turistički biser, svjetska je to kulturna perjanica... I svemu tome jest tako. Malen grad veličinom, ali puno veći u jednom drugom, građanskom smislu koji ionako ne mari za neke tamo geografske koordinate.

I takav Dubrovnik, dakle nedvosmislena svjetska vedeta - nema antikvarnicu u kojoj se mogu pronaći knjige. Grad je to u kojemu se odvijaju recimo Dubrovačke ljetne igre, no nisu one tu samo poze radi. Dobro, ajde, sve više jesu, ali dubrovačka publika od malih nogu uvijek bi nekako visila po probama i koncertima, tako zapravo uzgajavši ljubav prema kazalištu i glazbi. Takvoj publici, jasno malo što se može više i podmetnuti.

Pa kako onda dakle grad koji ima jedan cjeloviti kulturni okvir nema antikvarnicu knjiga? Razloga je više. Jedan od njih je što zapravo živimo u 2016., odnosno 21. stoljeću nesklonome ljepotama knjige i mirisa žutih stranica. I to nije problem Dubrovnika nego se radi o jednom širem trendu, koji se ne bi smio nazvati problemom.

Recimo, u 19. stoljeću u Njemačkoj savjetovalo se djeci da previše ne čitaju knjige. Valjda kako kako bi se više kretali ili kako ne bi naštetili očima. Onako kako se danas savjetuje da se ne gleda televizija. Danas zvuči nestvarno, no sve su to svjetske tekovine i pečati vremena koje se jednostavno moraju poštivati i u biti uzimati zdravo za gotovo.

No, u Dubrovniku je jedan drugi "problem" izražen. Grad je zapravo prebogat. Antikvarnicu knjiga recimo ima Slavonski Brod. Jasno, što je društvo bogatije, manju će potrebu imati za sitnim, malim i svakodnevnim krijesnicama zadovoljstva kao što su stare knjige kao poklon, drugome ili sebi. Opet, bogati su Split i Zagreb pa antikvarnicu imaju. No, dovoljno su veliki za široku lepezu mogućnosti dok je Dubrovnik  premalen za toliko različitosti.

Drugo je pitanje tko bi uopće želio otvoriti antikvarijat u Gradu gdje se sređivanjem raznoraznih prostora u apartmane ili otvaranjem restorana osigurava životna egzistencija?

Nažalost, takav antikvarijat u Dubrovniku brzo bi propao. I tu nije za kriviti grad, odnosno građane. Kao što je već navedeno, silnica je to 21. stoljeća, svojevrsna nuspojava vlastite razvijenosti.

Ipak, dođe nekako čovjeku ljudski žao da Grad nema jedan mali, onako simpatičan antikvarijat knjiga.

Gotovo 24 milijuna kuna koštao bi za Grad Dubrovnik i općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Mljet odvoz otpada u 494 kilometara udaljenu Gunju uslijed zatvaranja Grabovice. No, načelnici navedenih općina, za portal Dubrovnikpress.hr, izjavili su kako im se ideja odvoza u Gunju zapravo i ne sviđa, odnosno ističu kako je kako je potrebno razmotriti i ostala rješenja.

Podsjetimo, rok zatvaranja Grabovice je do 1. svibnja, a do tada se rješenje mora pronaći. No, kao što se nekima u Gunji ne sviđa ideja dubrovačkog smeća, pa bi zbog toga predsjednik tamošnjeg HDZ-a Boris Nikolić na referendum, čini se kako su i u Dubrovniku sve manje skloni ovoj ideji.

Naime, Čistoća je danas u vodećim hrvatskim tiskovinama objavila neobvezujući javni poziv kroz koji žele vidjeti koji od deponija udovoljava uvjetima europskih direktiva i hrvatskih zakona.
Iz razgovara s općinskim načelnicima Lukom Kordom, Silvijem Nardellijem, Nikolom Knežićem i Đivom Marketom razvidno je kako i oni smatraju kako je potrebno pronaći neko drugo rješenje.

KORDA: MI IZ KONAVALA SMEĆE NEĆEMO VOZITI U GUNJU


Tako je načelnik Općine Konavle Luka Korda za portal Dubrovnikpress.hr rekao kako je 10. siječnja sastanak oko problema s odvozom otpada.

- Mi iz Konavala svakako nećemo svoj otpad voditi u Gunju. Razmatrali smo neka rješenja, ali ne bih o njima još govorio, odnosno dok ne vidimo hoće li se neko konkretno rješenje pronaći na ovom sastanku. - kazao je Korda.

NARDELLI: ZA NAS JE TO NEPRIHVATLJIVO RJEŠENJE


Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli rekao je kako je za njega opcija zbrinjavanja otpada u Gunju neprihvatljiva.

- Ogroman je to trošak i za nas je neprihvatljivo, kao uostalom i okolnim općinama i Gradu Dubrovniku. Nadam se da do toga neće doći i da će se naći neko rješenje. - kazao je Nardelli.

KNEŽIĆ: DRŽAVA BI SE TREBALA UKLJUČITI U PROBLEM

Nadalje, načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić rekao je kako su u ovoj općini prvi put upoznati s problemom na Skupštini Čistoće održanoj 29. prosinca.

- Mi o tome prije nismo bili upoznati. Govorilo se da Grabovica ima svoj rok trajanja, a nitko nije znao koliko vremena nam preostaje. U svakom slučaju, na Skupštini Čistoće smo doveli zaključke da se ne brza s kratkoročnim rješenjem da se potroši 24 milijuna kuna. Bio sam jedan od predlagatelja da se pozove i organizira hitan sastanak s nadležnim ministarstvom, Fondom za zaštitu okoliša, Agencijom za gospodarenje otpadom, Županijom i svim relevantnim faktorima 10. siječnja. Detaljno bi se ušlo u problematiku da se vide rješenja. Gunja je možda rješenje, ali pitanje je hoće li se moći voziti kroz BiH. Možda to na kraju ne bi bilo 497 kilometara nego 900 kilometara. - rekao je Knežić.

- Bitno je definirati koje je to mjesto, je li to samo Hrvatska, dolaze li u obzir Crna Gora ili BiH. Moramo na tom sastanku sve opcije raščlaniti. Vjerujem da bi se i država trebala uključiti u problematiku s obzirom na to da je to jedan zajednički problem. Mi smo ipak specifično područje odvojeno od ostatka Hrvatske i morat će se ići preko graničnih prijelaza. Hladne glave treba vidjeti što je najpametnije, najučinkovitije i najjeftinije. Nitko od nas ne bježi od problema, ovo je jedna realnost koju moramo pokušati riješiti. - naveo je Knežić.

MARKET: KAD GOVORIMO O MINISTARSTVIMA ISPADA DA GOVORIMO O DRUGOJ DRŽAVI

Načelnik Općine Mljet Đivo Market pojasnio je kako sada funkcionira odvoz smeća s tog otoka.

- Kod nas situacija je takva da otpad distribuiramo u Dubrovnik i to njima plaćamo. Kako stvari stoje i kako imamo trenutni dogovor, mi bismo i dalje naš otpad "utrpali" dubrovačkoj Čistoći i ona bi to dalje distribuirala. No, sigurno je da će smeće morati poskupiti. To je očito jer neće moći ostati ista cijena ako bi se odlagao otpad na Grabovicu ili stotine kilometara dalje. - poručio je Market.

- Ovo nije dobro, znalo se da je Grabovica problematična i tu je netko zakazao. Na koncu konca, danas kad razgovaramo o ministarstvima ispada da govorimo o drugoj državi i drugom planetu. Ovo je zajednički problem kojega moramo riješiti, ali nipošto poštetu građana po nijednom pitanju. Niti da smeće zagađuje okoliš niti da podignemo cijene u nedogled. - kazao je Market, zaključivši kroz šalu da je najbolje još da smeće vozimo u Ameriku".

Utorak, 03 Siječanj 2017 10:01

Podzemni kontejneri uskoro na čak 16 lokacija

Dubrovnik će uskoro dobiti podzemne spremnike za otpad. Više o njima za portal Dubrovnikpress.hr rekao je zamjenik gradonačelnika Željko Raguž.

- U vrlo skorom narednom periodu dolaze podzemni kontejneri koje ćemo predstaviti na čak 16 lokacija. Olakšat će rad samih djelatnika Čistoće jer će biti praktičniji za raditi s njima, a samim građanima će ljepše izgledati. Kontejneri koje znamo će postati prošlost i u tom smislu pomičemo granice kao što ih pomičemo i u svim drugim oblastima. - naveo je Raguž.

Kazao je kako su i oni dokaz da Čistoća Dubrovnik iz tjedna u tjedan nudi nešto novo te je ovom prilikom i čestitao ovoj gradskoj tvrtki.

Inače, Raguž je rekao i kako su stigla tri električna vozila namijenjena za pametne spremnike za otpad koji su predstavljeni prošli tjedan na šest lokacija. Dodao je kako će pametnih spremnika biti još jer će Grad Dubrovnik aplicirati na EU fondove pa je stoga, naglasio je, bilo potrebno nabavti vozila posebno specijalizirana za njih.

Nije opcija da Dubrovnik od travnja bude zatrpan otpadom, riječi su kojima je direktorica Čistoće Nataša Gabričević za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirala mogućnost da dubrovački komunalni otpad ipak ne bude zbrinut u Gunji.

Naime, Grabovica se zatvara krajem travnja pa bi komunalni otpad trebao ići u 494 kilometra udaljenu Gunju. Odluka je prošla na dubrovačkom Gradskom vijeću. Za Grad Dubrovnik trošak je to od 15 milijuna kuna.

No, u Gunji nisu svi oduševljeni ovom idejom. Općinski načelnik Hrvoje Lucić (Bandićeva stranke rada i solidarnosti) vjeruje kako se radi o prilici koja se ne smije propustiti, oporba u Općinskom vijeću čini se i nije sklona ovoj opciji. Tako je predsjednik gunjanskog HDZ-a Boris Nikolić spominjao mogućnost referenduma, a na sjednicu Općinskog vijeća, koja je bizarno bila sazvana na Novu godinu, nitko nije došao. Dobro, uvijek tu postoji mogućnost internih političkih igrica budući da je teško vjerovati da bi netko odbio oko tri i pol i četiri milijuna kuna na godišnjoj razini koliko bi Gunji nakon svih troškova preostalo. Radi se o cifri koja je veća od tamošnjeg proračuna, koji iznosi svega 2,5 milijuna kuna.

No, opcija da se tu nešto izjalovi dakako postoji. Zbog toga u Čistoći razmišljaju i o drugim opcijama, a više o svemu rekla je Gabričević,

- Sutra ćemo imati objavu u svim vodećim hrvatskim tiskovinama. Dakle, radi se o javnom neobvezujućem pozivu uz koji želimo do zadnje deponije uvidjeti tko udovoljava uvjetima europskih direktiva i hrvatskih zakona. Kada istražimo sve te mogućnosti moći ćemo više reći, ali nije opcija da krajem travnja ne budemo znali gdje će otpad. - rekla je Gabričević.

- Mi ovdje imamo i specifičnu situaciju s proračunom. Kad povjerenik bude imenovan ili imenovana, morat će se uključiti u cijelu priču jer se i za tu svrhu mora osigurati dio sredstava. Dakle, sad čekamo imenovanje povjerenika. Ali, nije tu jedini problem deponija, ima tu dakako i drugih faktora. - zaključila je direktorica Čistoće Nataša Gabričević

 

Povjesničar umjetnosti Marinu Ivanoviću od danas je ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, odnosno danas mu je mandat stupio na snagu. U kratkom razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr, Ivanović je kazao više o svojim planovima oko budućeg rada Umjetničke galerije Dubrovnik.

- Prije svega treba napomenuti kako se Umjetnička galerija Dubrovnik smatra jednom od najvažnijih kulturnih ustanova u Dubrovniku, jednako kao i jednim od najvažnijih muzeja za modernu i suvremenu umjetnost u Hrvatskoj. Tome u prilog govori njen položaj, umjetničko blago koje čuva, kao i dosadašnji izložbeni program koji je brojčano zadovoljavajuć i na razini sličnih ustanova s kojima se uspoređujemo, a to su Moderna galerija u Zagrebu, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ili Galerija umjetnina u Splitu. Međutim, izložbenom programu nedostaje međunarodnih projekata kakve smo imali prilike vidjeti u mandatu Antuna Maračića. Ozbiljan programski problem predstavljaju manjak vlastitih izdanja, neredovita pedagoška djelatnost, slaba inicijativa za uključivanje u velike nacionalne izložbene projekte i spomenute međunarodne izložbe kojih je premalo. - rekao je Ivanović, dodavši koji je nastavio o prema njegovom mišljenju idealnom modusu za Atelje Pulitiku.

- Bilo bi dobro da se prostor bivšeg Pulitikinog ateljea aktivira kao propulzivna točka za izložbe mladih, neafirmiranih umjetnika, studenata akademija i kustosa koji žele raditi eksperimentalne projekte, dakle kao mjesto koje će izaći iz okvira institucionalnog "moranja" i postati fluidnije, dinamičnije i naprosto drugačije. To bi trebao postati poligon i za rezidencijalne programe s kojima treba započeti. Nadam se da ćemo u tome imati podršku i suradnju s udrugama i pojedincima koji imaju iskustva u razmjenama umjetnika. Generalno, nadam se da ćemo uspjeti surađivati sa svima koji smatraju da Galerija može biti nešto više nego što jest. - dodao je Marin Ivanović.

Nakon što je završena primopredaja, dobio je detaljan uvid, kako je rekao, "u stanje prostornih kapaciteta".

- Jasno je kako se obnova zgrade treba planirati kao dugoročan projekt i kao velika investicija jer zgradi doslovno prijeti djelomično urušavanje na mjestima koja su zbog potresa i kiša koje se slijevaju sa Srđa totalno devastirana! Budući da je palača Banac spomenik kulture, odnosno izuzetno arhitektonsko djelo na ovom prostoru nastalo između dva svjetska rata, problemu obnove potrebno je pristupiti žurno i sveobuhvatno. - naglasio je.

Vjeruje kako su za svaki posao potrebni suradnici.

- Nadam se i vjerujem da ćemo svi zajedno, i moje kolegice u ustanovi i naši vanjski partneri, prvenstveno umjetnici i povjesničari umjetnosti, uspjeti u narednom razdoblju udahnuti jedan novi život Umjetničkoj galeriji, srediti njenu unutrašnjost za posjetitelje i zaposlenike, njenu programsku djelatnost približiti publici i služiti građanima Dubrovnika zbog kojih ova ustanova, kao i sve gradske kulturne ustanove, zapravo postoji. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Marin Ivanović.

Dubrovnik je šampionski završio sezonu, rekla je direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić na konferenciji za novinare na kojoj su se predstavili dubrovački turistički rezultati u 2016. godini.

- Prema podacima zaprimljenima kroz sustav eVisitor, U Dubrovniku je Novu godinu dočekalo četiri tisuće i 838 gostiju, devet posto više nego za prošlogodišnji doček. U prosincu Dubrovnik je ostvario 18 tisuća i 154 dolaska, odnosno 26 posto više nego lani te 43 tisuće i 399 noćenja, 27 posto više nego u 2015. godini. - rekla je Vlašić, dodavši kako je u prosincu najviše gostiju bilo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, SAD-a, Koreje, Slovenije, Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske, Japana i Portugala.

Dodala je kako je 2016. ostvareno ukupno 12 posto više dolazaka i 13 posto više noćenja nego u 2015. godini.

Kazala je kako TZ Grada Dubrovnika diljem Europe organizira predstavljanja ponude, dodavši kako je naglasak "na Gradu za sva godišnja doba". Naglasila je kako je apsolutno važno zadržati jaku turističku sezonu ljeti, ali i dodavši kako su bitna i događanja izvan sezone.

Rekla je više o ostvarenim projektima TZ Grada Dubrovnika. Naglasila je kako je Lopud dobio novi turističko-informativni centar u vrijednosti od 600 tisuća kuna. Istaknula je Dubrovnik Good Food Festival, za koji je rekla kako bi sljedećih godina mogao biti u studenome "jer je prosinac već sada jako lijepo popunjen". Osvrnula se i na važnost "Midsummer scene festivala" koji se održava malo prije Dubrovačkih ljetnih igara.

Što se tiče budućih projekata Vlašić je naglasila kako TZ Grada Dubrovnika nastavlja raditi na povećanju broja zimskih letova, ali i na digitalnom katalogu privatnog smještaja za mobilne uređaje.

Za sljedeći Dubrovački zimski festival imat ćemo barem dva puta veći budžet, rekao je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni turistički rezultati za 2016. godinu.

- Radimo već na pripremi dočeka Nove godine 2018. Radni naziv projekta je "Aliens coming". Cilj je imati svjetsku zvijezdu na dočeku Nove godine, a održat će se 15. prosinca i premijera Star Warsa zajedno s Lucas filmom. Uložit ćemo više sredstava, Valamar je prepoznao vrijednost Zimskog festivala i značajno će potpomognuti cijeli projekt. - rekao je Vlahušić.

- Cilj nam je da nijedan dan u Gradu izvan sezone ne prođe bez dvije tisuće turista, a vikend bez njih četiri tisuće. Tada postajemo "Dubrovnik for all seasons". Treba se napraviti tada i rebrandiranje, dakle Dubrovnika kao grada kulture i zabave. - dodao je Vlahušić.

Kazao je više o usporedbi Dubrovnika danas s 2008. godinom.

- Usporedili smo se s Porečom i Rovinjom. Dakle, u Poreču je 2008. godine bilo 2,7 milijuna noćenja, a u 2016. njih 3,1 milijuna. U Rovinju je učinjen skok s 2,4 na 3,4 milijuna noćenja. Dubrovnik? Mi smo skočili s 1,7 na 3,7 milijuna noćenja. I to potpuno sami Grad i dubrovačka TZ. Ljudi su odlučili dolaziti jer je Dubrovnik napravio proizvod. Grad je bio najdosadniji u regiji, a u zadnjih mjesec dana bilo je 20 koncerata. Postoji li regionalni grad s tim rezultatima? Više koncerata je bilo u 12. mjesecu nego od 2004. do 2009. zajedno. Proizvod morate znati napraviti. - kazao je gradonačelnik.

- Sve ono što je turistička privreda mislila, nije točno. Nisu važni letovi ni kapaciteti. Beznačajni su. Važan je samo proizvod. Stvar je jednostavna. U 2016. godini smo imali Mercedes, Star Wars, Zimski festival. Ljudi dolaze kad ima proizvoda. Zašto ljudi dolaze u Zagreb? Jer su napravili nove hotele, autoceste ili terminale? Ne, nego zato što imaju proizvod. Bez proizvoda nema ništa. - rekao je Vlahušić.

Čini se kako Dubrovačko smeće izaziva nove prijepore u Gunji, mjestu u koje bi trebao ići dubrovački komunalni otpad. Tako je sjednica Općinskog vijeća Gunje trebala biti održana na - Novu godinu. Pošto nitko od vijećnika nije došao sjednica je otkazana.

Podsjetimo, Grabovica se zatvara krajem travnja pa bi komunalni otpad trebao ići u 494 kilometra udaljenu Gunju. Odluka je prošla na dubrovačkom Gradskom vijeću. Za Grad Dubrovnik i općine Konavle, Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje trošak je to od 24 milijuna kuna. Pak, Općina Gunja ima proračun od 2,5 milijuna kuna, a nakon svih troškova ovom malom mjestu ostalo bi između tri i pol i četiri milijuna kuna na godišnjoj razini.

Inače, načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić (Bandićeva stranke rada i solidarnosti) već ranije je govorio kako je šteta ne iskoristiti slobodne kapacitete odlagališta i Gunji osigurati značajne prihode, dok je predsjednik gunjanskog HDZ-a Boris Nikolić predlagao je i mogućnost da se građani po ovome pitanju izjasne na referendumu.

Dakle, na sjednicu Općinskog vijeća Gunje, osim predsjednika Alena Džombe (Bandićeva stranka rada i solidarnosti) nitko nije došao.

I dok Džomba, kako piše Glas Slavonije, govori da je sjednicu sazvao jer drugog raspoloživog datuma nije bilo budući da ide u Austriju do kraja siječnja, predsjednik gunjanskog HDZ-a Boris Nikolić taj je potez u priopćenju za novinare "nazvao provokacijom jer je Džomba unaprijed znao da na Novu godinu nitko neće doći."

"Nikada u povijesti Općine Gunja nitko nije ni pokušao napraviti nešto slično. Zakazati sjednicu na državni blagdan u prijepodnevnim satima predstavlja promišljen i izrazito bahat čin. Time pokazuje što misli i o Vijeću, ali i o temi zbog koje je i tražena sjednica.” - piše u priopćenju.

"Smeće je za Džombu nevažno pitanje, o kojem će odluku ionako donijeti tri čovjeka u Gunji. Zbog izuzetne važnosti teme tražimo od njega da sjednicu sazove za drugi dan u primjereno vrijeme. Ako pak to ne učini, mještani Gunje moraju znati tko će biti najzaslužniji za to što će dubrovačko smeće doći u Gunju”. - stoji u priopćenju prvog čovjeka gunjanskog HDZ-a Borisa Nikolića. 

Inače, kako piše Glas Slavonije, u posljednja dva mjeseca šest oporbenih vijećnika (HDZ, HSS, Nezavisni i SDP) četiri puta su bojkotirali dolazak na sjednicu, pokušavajući rušenjem kvoruma onemogućiti izglasavanje proračuna za 2017. godinu i dovesti do raspuštanja Vijeća i imenovanja povjerenika Vlade RH.

V.Salvia

Ponedjeljak, 02 Siječanj 2017 09:40

Raguž na kamionu Čistoće: Nova metla najbolje mete

Eto, ako završite s političkom karijerom znate gdje možete raditi, govori jutros djelatnik Čistoće Anđelko Katić zamjeniku gradonačelnika Željku Ragužu, koji se jutros pridružio radnicima ovog gradskog poduzeća. "Treba prvo vidjeti hoće li me direktorica primiti", odgovora Raguž. Puno takvih priča bilo je u jutrošnjoj ophodnji dubrovačkim ulicama.

- Obećao sam prošli put kad sam se pridružio radnicima Čistoće da to neće biti zadnji put, a niti ono ovo zadnji put. Dok se neki bave grafitima, mi radimo. - rekao je Raguž, koji se tako eto htio-ne htio osvrnuo i na grafite koji su osvanuli jučer u Trstenom.

raguzcistoca

Dakle, krenulo se s predjela Ispod duba pa su se redom praznili kontejneri kod zgrade Duhana, kod Mercantea, ispred OTP banke pa sve do Lapada. Posao je počeo u šest ujutro. I tu je zapravo vijest. Lako bi to bilo recimo u šest popodne.

ipavloviccistoca

Vozač kamiona Čistoće Ivan Pavlović govori kako radi već 12 godina, ali dodaje i kako nitko iz gradske uprave do Raguža nije "dao ruke" u svakodnevnim poslovima ovoga poduzeća.

U redu, netko može reći kako se tu radi o "bandićevskoj" političkoj estetici. Možda. No, da je tako lako mogao bi svatko. Metlu u ruke i u šest ujutro na posao. No, treba tu imati i narodni karakter koji bi bio komplementaran ovakvim potezima.

raguzcistoca2

Zamislimo Vekarića u ovoj ulozi, ili pak Raguža dok citira raznorazne mislioce. Sve je u politici, kao i u životu pitanje pronalaska vlastitog modusa, niše za djelovanje. U krajnjem slučaju, Grad nam je čist pa je red i primijetiti one koji su za to zaslužni.

- Nisam slučajno odabrao ovaj datum jer prvenstveno ovim ljudima želim zaželjeti Novu godinu. Kao čelni čovjek komunalnih društava uvijek volim poći na teren s onim koji zaista rade. Njihov rad je istinski težak, a to ne možete vidjeti iz ureda, treba poći na lice mjesta i vidjeti koji je to posao i koji su to vrijedni ljudi. - govori Raguž.

Pavlović mu kaže kako je napredovao od zadnji put. Raguž mu odgovora kako je sve to iskustvo i rad, s izrazom lica kao da bi uistinu mogao taj posao raditi eto samo da prikupi još malo iskustva.

katicbule

U ekipi je osim Katića i Pavlovića još i Franci Bule. On radi malo više od godinu dana. Kaže da se naviknuo na tempo rada. "Malo je nezgodnije kad su feste", dodaje i ističe kako onda "nema do dugo vanka". Ne želi se pak na posao niti Anđelko Katić. Govori tek kako bi "plaća mogla biti malo veća". Na drugo se ne žali.

raguzcistoca3

Inače, zanimljivo, Raguža građani jutros nisu prepoznali. Dobro, ne radi se tu baš o nekom velikom uzorku građana.

katiccistoca

- Ljudi se navikli na sliku u kojoj smećari odnose smeće pa i ne gledaju. Svejedno im! - rekao je Katić uz smijeh.

Ekipa, uključujući i Raguža koji je dakle već jednom sudjelovao u akciji, ističe kako je zimi zapravo lakše nego ljeti. Recimo, kad se Raguž zadnji put priključio Čistoći bio je kolovoz. Ima tome evo skoro godina i pol. "Smrdi onda riba, više je smeća, lakše je zimi", rekao je Željko Raguž, a s njim su se složio ostatak ekipe.

cistocalapad

Čistoća je u tih godinu i pol promijenila čelnu osobu. Sadašnju direktoricu posebno hvali Franci Bule. Na opasku kako djeluje stroga odgovora tek "kako je Nataša super".

- Nova direktorica ima moju maksimalnu podršku. Čistoća realizira nove projekte na tjednoj razini. Postavili smo nove spremnike za pametno razvrstavanje otpada, otvorili smo još jedno reciklažno dvorište. Čistoća ide punom parom naprijed i izuzetno sam zadovoljan radom tog poduzeća. - konstatirao je Raguž.

citocapark

"Nova metla uvijek bolje mete", zaključuje zamjenik gradonačelnika. Pritom, Anđelko Katić dodaje kako "nova metla najbolje mete".

Eto, kako očito ona Nataše Gabričević pa tako i ova jutrošnja Željka Raguža.

Stranica 140 od 141