Prikazujem sadržaj po oznakama: dzs

U hrvatskim morskim lukama u trećem je tromjesečju ove godine ukrcano i iskrcano više od 18 milijuna putnika, što je rast od 14,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). 

Na trajektima i putničkim brodovima u trećem je tromjesečju prevezeno 17,7 milijuna putnika, što je rast od 12,6 posto.

Porast putnika ostvaren je u svim većim lukama kao i u međunarodnom prometu. Na brodove se ukrcalo i iskrcalo 1,3 posto manje osobnih vozila i 20,4 posto više autobusa u usporedbi s istim tromjesečjem 2021., pokazuju podaci DZS-a.

Od ukupnog broja putnika u morskim lukama 435 tisuća iskrcano je s brodova za kružna putovanja te su, među ostalim, obišli luke Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik, navode statističari.

Najviše je putnika u trećem tromjesečju imala morska luka Split, 2,56 milijuna, što je 20,1 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je na drugom mjestu luka Dubrovnik sa 1,41 milijun putnika ili 21,9 posto više. Treća je luka Korčula sa 1,21 milijun putnika i rastom od 21,9 posto.

Podaci o prometu robe pokazuju da je ukupan promet robe u trećem tromjesečju iznosio 5,58 milijuna tona, što je rast od 10,7  posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Takav rast u DZS-u objašnjavaju porastom prometa suhe rasute robe za 32,2 posto (s udjelom u ukupnom prometu robe od 29 posto), te zbog porasta tona robe u kontejnerima za 16,9 posto (s udjelom u ukupnom prometu robe od 17 posto) u odnosu na isto razdoblje 2021. S druge strane  promet tekućeg tereta (s udjelom u ukupnom prometu robe od 47 posto) pao je za 2,1 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih devet mjeseci  ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani ukupan broj prispjelih brodova u morske luke porastao  za 11,7 posto, ukupan promet putnika za 24,9 posto, a ukupan promet robe za deset posto. 

Tako je u prvih devet mjeseci u morske luke došlo 279.767 brodova, broj putnika je iznosio 29,5 milijuna, a promet robe je iznosio 17,8 milijuna tona.

Južni

Ni nakon nedavne konferencije za novinare Državnog zavoda za statistiku (DZS) ne smiruju se strasti oko broja katolika koji je, prema popisu stanovništva provedenom prošle godine u uvjetima pandemije koronavirusa, i ukupnim brojem i postotkom u odnosu na novi broj stanovnika manji nego na popisu 2011. godine.

„Pressica” DZS-a nije baš previše pripomogla u razjašnjavanju pojedinih „misterija” poput katolika koji ne pripadaju Katoličkoj crkvi i ateista koji joj pripadaju. Oba slučaja jesu moguća. Može postojati osoba koja je krštena kao katolik, tijekom života je izgubila vjeru i osjećaj pripadnosti Katoličkoj crkvi, ali se na popisu izjasnila kao katolik zbog krštenja, no ne i pripadnikom Katoličke crkve. Može postojati i osoba koja je krštena kao katolik, ali u Boga danas ne vjeruje, a na popisu, opet zbog krštenja, izražava pripadnost Katoličkoj crkvi. Takvi slučajevi ipak su se statistički trebali drukčije obrađivati, a u slučaju statističkog pada broja katolika nije čak ni stvar u tome.

Najbolji pokazatelj da s rezultatima uistinu nešto nije u redu jest upravo jedan od popisa u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, onaj u Općini Pojezerje. Naime, u toj općini, u kojoj su 2011. godine katolici činili gotovo stopostotni udio u stanovništvu, točnije 99,29 posto, 2021. postali su de facto vjerska manjina s udjelom od 32,03 posto dok većinu čine – „ostali kršćani”.

Pad broja katolika i općenito pad broja vjernika u Europi zapravo ne bi trebao biti previše iznenađujući u 21. stoljeću, čak i u Hrvatskoj, bez obzira na duboku, uistinu duboku povezanost Hrvata s tradicionalizmom i samim tim vjerom i vjerskim dogmama. Ipak, strmoglavljenje brojki u pojedinim slučajevima nije ni realno niti možemo povjerovati u to, što zorno dokazuje slučaj iz Pojezerja gdje je sasvim očito bila primijenjena kriva ili je metodologija pogrešno korištena. Jedna izrazito konzervativna sredina poput hrvatskog juga, odnosno Dubrovačko – neretvanska županija, u deset godina izgubila je, prema popisu stanovništva, skoro osam posto katolika u odnosu na ukupni broj stanovnika (2011. - 89,95 posto, 2021. - 82,07). Takvo što ne bi osmislili ni najzagriženiji komunisti '45.

U čemu je onda pogreška. Pa u onom što DZS ne želi priznati kao grešku. Naime, u obrascu popisa pri izjašnjavanju o vjeroispovijesti postojala su dva pitanja. Prvo je bilo o samoj vjeroispovijesti, a drugo o pripadnosti vjerskoj zajednici. Ako je netko na prvo pitanje odgovorio da je kršćanin, a na drugo da pripada Katoličkoj Crkvi statistički je išao u rubriku „ostali kršćani”. Dakle, bi se ubrojao u ukupan broj katolika na prvom pitanju morao se izričito izjasniti tako – kao katolik. To što se izjasnio kršćaninom pripadnikom Katoličke crkve prema tumačenju DZS-a ne čini ga katolikom!

Na popis se pobunio i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i to zbog navodnog pada broja Srba u Vukovaru ispod 30 posto (34,8 posto 2011. te 29,73 posto 2021.). Pišemo navodno jer tko će uistinu nakon svega vjerovati ovakvom popisu stanovništva koji suvislo ne umiju objasniti niti oni koji su ga radili. Pupovac optužuje da su „neki ljudi imali cilj i misiju da taj broj Srba mora biti ispod onog postotka koji je bio prije 10 godina”, a s druge strane vukovarski gradonačelnik Ivan Penava tvrdi da je popis 2011. godine bio namješten da se prikaže kako Srba ima više.

Popis dakle tumači svatko kako ga je volja, očito to nije ništa novo, no za razliku od prijašnjih nagađanja sad su izašli konkretni problemi s popisom koji produbljuju nepovjerenje u popis stanovništva, a čak i najveći laici trebali bi znati njegov značaj.

Nije popis tu zato da tek tako, bez veze i iz znatiželje doznamo koliko ima katolika ili pravoslavaca i muslimana ili koliko ima Srba u Vukovaru. Taj ogroman skup statističkih podataka u brojnim je slučajevima osnova za donošenja vrlo bitnih odluka za gospodarstvo i politiku i zato je njegova vjerodostojnost bitna, a ona jest poljuljana. Kako naime vjerovati onim statističkim podacima iz popisa koji su kompliciraniji od prebrojavanja krvnih i vjerskih zrnaca kada ćemo, prema statističarima iz DZS-a, uskoro imati veći broj pripadnika Katoličke crkve nego katolika. Da, dobro ste pročitali, nakon što DZS objavi sljedeću turu službenih podataka već se zna kako će broj pripadnika Katoličke crkve u Hrvatskoj biti veći od broja katolika. Naravno, samo statistički (pogrešno).