Prikazujem sadržaj po oznakama: euro

Subota, 11 Lipanj 2022 15:33

U Hrvatskoj pada podrška uvođenju eura

Potpora uvođenju eura u Hrvatskoj pala je u godini dana za sedam posto, pokazuje istraživanje Eurobarometra po kojemu se Hrvati najviše boje rasta cijena i misle da će odlaskom kune u povijest izgubiti dio identiteta. Eurobarometar je u petak predstavio rezultate istraživanje provedenog u travnju o stavovima građana o uvođenju eura u zemljama članicama koje još ne koriste zajedničku valutu.

U Hrvatsko je 55 posto anketiranih odgovorilo da je za uvođenje eura, što je za sedam posto manje u odnosu na prošlu godinu kada je euro imao potporu od 62 posto.

Prema istraživanju, Hrvati se najviše boje da će euro dovesti do povećanja cijena, njih 81 posto.

Gotovo polovica (49 posto) misli da će uvođenje eura imati negativne posljedice za Hrvatsku, a 45 posto da će imati pozitivne posljedice.

Samo 37 posto anketiranih misli da je Hrvatska spremna za euro, a 58 posto da nije.

Da će uvođenjem eura zemlja izgubiti dio svoga identiteta smatra 57 posto Hrvata, a 42 posto da neće, pokazalo je istraživanje

Najveća potpora za uvođenje eura zabilježena je u Rumunjskoj 77 posto i Mađarskoj 69 posto, a najmanja u Bugarskoj i Češkoj, 44 posto i Švedskoj 45 posto.

Od tih sedam zemalja jedino je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u eurozonu. U srpnju se očekuje konačna odluka Vijeća EU-a i od 1. siječnja 2023. euro će postati i hrvatska valuta.

(Hina)

Objavljeno u Aktualno

Manje od trećine građana smatra da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023., a velika većina boji se da će uvođenje jedinstvene valute dovesti do prešutnog povećanja cijena, pokazali su rezultati istraživanja predstavljani u srijedu u Zagrebu.

- Cilj ovoga istraživanja nije napraviti dodatnu paniku, već smiriti građane s jedne strane, dati im podatke koji jasno i nedvosmisleno govore da je uvođenje eura za nas dobro, a s druge strane potaknuti vladu da se što prije trgne kako bi se ove bojazni građana što prije smirile i kako bi prihvatili euro bez ikakva problema. - rekla je eurozastupnica Biljana Borzan na čiju inicijativu je provedeno istraživanje.

Istraživanje, koje je provela agencija Hendal u ožujku i travnju 2022. na uzorku od 805 ispitanika, pokazalo je se da 29,9 posto građana u potpunosti ili uglavnom slaže s tvrdnjom da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023. Uopće se ne slaže ili se uglavnom ne slaže 45,5 posto građana dok se 24,7 posto niti slaže, niti ne. Velika većina građana, njih 86,2 posto, smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena.

- Mi smo sada prošli nekoliko valova povećanja cijena: korona kriza, potres, rat u Ukrajini. Ovo bi sada bio četvrti val ako se cijene povise. Građanima je već poprilično dosta svega. Razumijem da građani izražavaju određenu zabrinutost kako će se na njihove kućne budžete odraziti uvođenje eura. - kazala je Borzan.

Borzan je naglasila da je u Sloveniji od uvođenja eura bruto plaća porasla za 46 posto, a cijene za 26 posto dok je u Latviji plaća porasla za 67 posto, a cijene za 10 posto.

- Vidimo da dođe do jednog kratkotrajnog porasta cijena, minimalnog. Međutim, dugoročna korist za građane je itekako vidljiva i ja sam sigurna da će se to i Hrvatskoj dogoditi jer ulazak u eurozonu zapravo znači, ekonomsku dobit. - naglasila je Borzan.

Dodala je da je prema Zakonu o uvođenju eura zabranjeno poslovnim subjektima povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga, no i da za to nije predviđena kazna.

- Mislim da nikome ne moram objašnjavati što to znači kod nas. Ako ti je nešto zakonom zabranjeno, a znaš da nećeš biti kažnjen, pa to i malo dijete zna, ako mu roditelji nešto brane, a zna da se ništa neće dogoditi ako napravi tu nepodopštinu, neće se ponašati u tom stilu. - slikovito je objasnila Borzan.
Većina građana, njih 83,2 posto, smatra da bi poslovni subjekti koji ne budu pošteno preračunavali cijene trebali biti stavljeni na javnu crnu listu, za koju je Borzan rekla da je vlada odbacila, što je nazvala prvim dijelom problema.

- Drugi dio problema je neuključivanje potrošačkih udruga i građana kako bi znali što nas čeka. - dodala je Borzan.

Da vladine mjere protiv povećanja cijena neće dati rezultati bez dobre inspekcijske kontrole, smatra 83,8 posto građana, a više od polovice građana misli da tržišna inspekcija ne radi dobro svoj posao niti nas štiti od porasta cijena.

Velika većina građana, njih 81,4 posto, smatra da potrošači u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićeni, pokazali su rezultati istraživanja.

(Hina)

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Sabor je danas većinom glasova usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Za je glasalo 117 zastupnika, 13 je bilo protiv, a jedan suzdržan. Euro bi službenom valutom u Hrvatskoj trebao postati od 1. siječnja iduće godine.

Prije nego euro u potpunosti zamijeni kunu, od 5. rujna cijene bi se iskazivale dualno, u kunama i eurima. Dualno iskazivanje cijena trebalo bi se protegnuti i na cijelu iduću godinu, pa bi cijene i tijekom 2023. trebale biti istaknute u obje valute.

Tijekom cijele 2023. građani neće imati trošak kod zamjene gotovog novca kune u euro, a to će moći činiti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. Također, i nakon isteka tog roka, dakle neograničeno, građani će moći u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) besplatno mijenjati novčanice kune za euro.

dm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Cijenili su je radi krzna i divili se njenoj odvažnosti zbog čega je vjekovima opstala na grbovima i kovanicama. Stručnjaci smatraju da kuna ondje treba i ostati. Nakon što je nedavno otkriveno da je kovanica hrvatskog eura s kunom na poleđini plagijat, u javnosti se povela rasprava zašto bi uopće kuna, koje ima posvuda u Europi i Hrvatska po njoj nije prepoznatljiva, bila hrvatski monetarni simbol.

Dvije su vrste kuna - zlatica i bjelica, kažu stručnjaci. Većina ljudi ih ne razlikuje niti znaju koja od njih je predstavljena na hrvatskim kovanicama.

Vedran Slijepčević, viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, otkriva da ljudi u rukama "važu" kunu zlaticu. U odnosu na bjelicu, oduvijek je bila cjenjenija radi gušćeg krzna koje je svojevremeno bilo valuta. Naziv je dobila po zlatnoj malji, dijelu tijela koji započinje na vratu i spušta se na prsa. Živi u šumi, uglavnom boravi na drveću, izuzetno je okretna i neustrašivi je lovac.

Kuna bjelica malo je manja i načinom života vezana uz čovjeka. Često se naseli na tavanu, a najaktivnija je u sumrak i noću i zna biti štetočina. Ponekad napravi kaos u kokošinjcu. Kao što joj ime govori, njezina je malja bijela.

- Kad bi stale jedna pored druge, razlike bi bile uočljive. Fascinantno je kako ih ipak često uspiju zamijeniti. - kaže Slijepčević koji se bavi i lovstvom.

Zlatica se hrani svime što može uloviti: miševima, voluharicama, puhovima, pticama. To se često interpretira kao krvoločnost, ali je zapravo samo način preživljavanja. Kuna čak ponekad lovi lanad u njihovim prvim danima života i ne preza od sukoba.

- Nekoliko sam puta svjedočio da se kuna od kilu, kilu i pol, u borbi za lane suprotstavlja srni težoj od 20 kilograma. - opisuje Slijepčević. To im omogućava, kaže, dobra tehnika i jaka sila zagriza.

Da je vjekovima cijenjena potvrdio je Hini povjesničar Damir Karbić, upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a.

- Nalazimo je u grbovima, štoviše usred grbova. To pokazuje koliki im je bio značaj. - obrazlaže.

Ratničke države, što je kroz povijest bila svaka, na grbove stavljaju moćne životinje: orla, vuka, medvjeda, ali se i mala, okretna i neustrašiva kuna našla u tom društvu.

Nekad su Europom dominirala šumska prostranstva i divlje vrste bile su daleko brojnije. Kroz povijest se lov na kune nije smatrao primitivnim. Njezino krzno je bilo nužno za utopljavanje, a imalo je i veliku ekonomsku važnost.

- Vjerojatno su ciljano održavali broj koji je bio dobar i za kune i za ljude. - ne isključuje ideju kontrole Karbić. Tamaniti grabežljivce i dobiti vrijedno krzno, razumljiv je način života sukladan ondašnjim uvjetima, dodaje.

Teško je shvatiti, ali one su zapravo vrlo korisne, tvrdi Slijepčević.

- Kuna zlatica uklonit će određeni postotak drugih vrsta i tako održavati ravnotežu. - pojašnjava. U ekosustavu svaka vrsta na nekoj razini ima interakciju s drugom.

Kada bi ih bilo manje ili da ih nema uopće, imali bi više glodavaca. Oni bi potom pojeli opale žireve i šuma se ne bi mogla pomlađivati.

Danas europske zemlje s degradiranom prirodom ulažu golem novac i trud za njenu obnovu.

- U Nizozemskoj, primjerice, postoji samo iluzija ekosustava jer više nema prirodnih šuma, već jedino ljudskom rukom pošumljenih područja. - kazuje.

Očuvana priroda preduvjet je opstanku vrsta pa je Europska unija 1992. usvojila Direktivu o staništima. Međutim, broj vrsta nastavio se smanjivati zabrinjavajućom brzinom. Stoga je Europski parlament prošle godine usvojio rezoluciju Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.

- Kuna ne treba prostranstva kao velike zvijeri, no prilično je vrijedan bioindikator kvalitete staništa. - naglašava Slijepčević.

- Da bi opstala, mora postojati cijeli niz vrsta. Prvenstveno mnoštvo biljnih zajednica koje će proizvoditi dovoljno plodova jer se ljeti hrani i šumskim voćem. - pojašnjava.

Kuna je heraldički simbol srednjovjekovne Slavonije, ali i čitavog sjevernog dijela današnje Hrvatske. Postoji na svim poznatim slavonskim grbovima, navodi Karbić. Na banovcima, srebrnom novcu koji su slavonski banovi izdavali već početkom 13. stoljeća, nalazimo prvi njezin grafički prikaz. Radilo se o najljepšoj i najcjenjenijoj od svih hrvatskih kovanica koja je prihvaćena kao platežno sredstvo i izvan prvotno namijenjenog područja.

Postoje naznake da je simbolika kune postojala još u doba Kolomana, oko 1102. Spominje se i u srednjovjekovnim hrvatskim dokumentima. Kunom se u ispravama nazivao i osnovni porez u hrvatskim zemljama koji je sada u historiografiji uobičajeno zvati kunovina. Vrijednost kuninog krzna koristila se kao ekvivalent za definiranje vrijednosti drugih stvari. Tijekom povijesti bila je više ili manje isticana, ali cijelo je vrijeme prisutna u hrvatskoj ikonografiji. Opteretilo ju je postojanje kao valute u vrijeme NDH što je uzrokovalo negativnu konotaciju.

- Jedno vrijeme su postojali prijepori, ali više nitko razuman ni u Hrvatskoj ni u inozemstvu ta dva pojma ne povezuje. - govori Karbić.

On ne vidi ideološku konotaciju. Smatra da je naknadno ideološki obojana samo zato što se, igrom slučaja, tada koristila. Bio bi gubitak da ne ostane na kovanici eura, smatra.

Slijepčević kaže da bi bilo šteta da se izgubi svaki spomen na novac koji se prije koristio. Imamo prepoznatljivijih aduta od kune zlatice, priznaje, no ovdje priča valute ima smisla i može se lijepo uklopiti u kovanicu.

Prvi dizajn, naknadno poništen zbog plagijata, isprva mu se svidio.

- Ljudi su se smijali zašto moramo imati sliku kune iz Velike Britanije. No, ona je noćno aktivna životinja i doista je nije jednostavno fotografirati danju. - ističe Slijepčević.

Nada se da će kuna ostati na hrvatskom euru, ali bez novih konfliktnih situacija vezanih uz dizajn.

(Hina)

Objavljeno u esPRESSo

Hrvatsku čeka ulazak u eurozonu, referendum o kuni/euru je propao, a što će se dogoditi s kamatnim stopama nakon što uvedemo euro? Odgovor na to pitanje dao je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica. Naime, on se tijekom prezentacije na 33. Forumu poslovanja nekretninama dotaknuo i kamatnih stopa općenito.

- Što se uvođenja eura tiče, kako se naš ulazak u eurozonu otprilike poklapa s normalizacijom monetarne politike, za pretpostaviti je da ćemo ući u eurozonu u trenutku rastućih pritisaka za dizanje kamatnih stopa, a samim time i korekcija na svim tržištima. - rekao je Tica.

- Kamatne stope će tada za nas biti niže nego da smo ostali izvan eurozone, ali je upitno hoće li biti niže nego sada. - rekao je Josip Tica što će to značiti za građane Hrvatske.

Drugim riječima plaćat ćemo iste kamatne stope zahvaljujući uvođenju eura, a bez eura one bi nam rasle.

dm

Objavljeno u Aktualno

I u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u nedjelju, 24. listopada, počinje prikupljanje potpisa za referendum koji su inicirali Hrvatski suverenisti, a na kojem će se građani izjasniti žele li da se u Ustav RH stavi sljedeća odredba: Službena novčana jedinica RH je kuna koja se dijeli na stotinu lipa, a o promjeni službene novčane jedinice u RH odlučuju građani na referendumu.

Povjerenik HS -a za Dubrovačko – neretvansku županiju i koordinator referendumske inicijative „Zaštitimo hrvatsku kunu” Krešimir Marković za Dubrovnikpress.hr ističe kako su za prikupljanje potpisa dobili sve potrebne suglasnosti.

- Moram priznati da smo mi spremni za prikupljanje potpisa. Dobili smo sve suglasnosti i od jedinice lokalne samouprave i MUP -a i sve će biti regularno. Prikupljanje potpisa kreće u nedjelju, 24. listopada, i trajat će do 7. studenoga. U našoj Županiji smo pokrili sve gradove i sva mjesta, svugdje imamo naše predstavnike i volontere koji će na terenu skupljati potpise za ovu referendumsku inicijativu. U Dubrovniku će naši štandovi biti postavljeni na Pilama, kod place u Gružu te kod tržnih centara Tommy u Gružu i DOC-u. - kazao je Marković, naglasivši kako Hrvatski suverenisti nisu protiv uvođenja eura.

- Nismo mi protiv uvođenja eura već smo stava da sve ono što nam dolazi izvana ne moramo primati zdravo za gotovo. Monetarna politika je vrlo važna stvar i naš je cilj da narod odluči, a da bi narod mogao donijeti svoju odluku, ova inicijativa ide za promjenom ustava stav da Hrvatska ima svoju valutu i bude neovisna, a naša valuta je hrvatska kuna. Naš je cilj skupiti dovoljan broj potpisa, da možemo doći pred hrvatsku Vladu i Sabor tražiti da se izmjeni članak Ustava i tražimo referendum za zaštitu hrvatske kune. I druge države su zadržale svoje valute , ako su to mogle druge države članice Europske unije, ne znam zašto Hrvatska ne bi mogla zadržati svoju kunu. - rekao je povjerenik HS-a za Dubrovačko – neretvansku županiju i koordinator referendumske inicijative „Zaštitimo hrvatsku kunu” Krešimir Marković.

O ovoj temi jučer je za partnerski portal Južni govorio i supredsjednik Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović koji je za Južni kazao kako se premijer Plenković „nada da nećemo skupiti dovoljno potpisa, da hrvatski narod neće reagirati pa da referenduma neće biti”, a poručio je „mrtvacima da se ne potpisuju” o čemu možete čitati OVDJE.

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019