Prikazujem sadržaj po oznakama: kuna

Srijeda, 04 Svi 2022 20:49

Konačno odabrana hrvatska kovanica eura

Najuspješnije likovno rješenje nacionalne strane na kovanici od jednog eura, odabrano na ponovljenom natječaju, predstavljeno je u srijedu na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Autor odabranog idejnog rješenja je student Jagor Šunde, kojem je pripala nagrada od 70 tisuća kuna. Koautorima izvedbenog rješenja, Davidu Čemeljiću i Franu Zekanu, pripalo je 30 tisuća kuna.

Premijer je čestitao i zahvalio autoru idejnog rješenja, te autorima izvedbenog rješenja te istaknuo da smatra kako su dizajni svih kovanica jako dobro izabrani te će po njima Hrvatska biti prepoznatljiva.

dm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Cijenili su je radi krzna i divili se njenoj odvažnosti zbog čega je vjekovima opstala na grbovima i kovanicama. Stručnjaci smatraju da kuna ondje treba i ostati. Nakon što je nedavno otkriveno da je kovanica hrvatskog eura s kunom na poleđini plagijat, u javnosti se povela rasprava zašto bi uopće kuna, koje ima posvuda u Europi i Hrvatska po njoj nije prepoznatljiva, bila hrvatski monetarni simbol.

Dvije su vrste kuna - zlatica i bjelica, kažu stručnjaci. Većina ljudi ih ne razlikuje niti znaju koja od njih je predstavljena na hrvatskim kovanicama.

Vedran Slijepčević, viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, otkriva da ljudi u rukama "važu" kunu zlaticu. U odnosu na bjelicu, oduvijek je bila cjenjenija radi gušćeg krzna koje je svojevremeno bilo valuta. Naziv je dobila po zlatnoj malji, dijelu tijela koji započinje na vratu i spušta se na prsa. Živi u šumi, uglavnom boravi na drveću, izuzetno je okretna i neustrašivi je lovac.

Kuna bjelica malo je manja i načinom života vezana uz čovjeka. Često se naseli na tavanu, a najaktivnija je u sumrak i noću i zna biti štetočina. Ponekad napravi kaos u kokošinjcu. Kao što joj ime govori, njezina je malja bijela.

- Kad bi stale jedna pored druge, razlike bi bile uočljive. Fascinantno je kako ih ipak često uspiju zamijeniti. - kaže Slijepčević koji se bavi i lovstvom.

Zlatica se hrani svime što može uloviti: miševima, voluharicama, puhovima, pticama. To se često interpretira kao krvoločnost, ali je zapravo samo način preživljavanja. Kuna čak ponekad lovi lanad u njihovim prvim danima života i ne preza od sukoba.

- Nekoliko sam puta svjedočio da se kuna od kilu, kilu i pol, u borbi za lane suprotstavlja srni težoj od 20 kilograma. - opisuje Slijepčević. To im omogućava, kaže, dobra tehnika i jaka sila zagriza.

Da je vjekovima cijenjena potvrdio je Hini povjesničar Damir Karbić, upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a.

- Nalazimo je u grbovima, štoviše usred grbova. To pokazuje koliki im je bio značaj. - obrazlaže.

Ratničke države, što je kroz povijest bila svaka, na grbove stavljaju moćne životinje: orla, vuka, medvjeda, ali se i mala, okretna i neustrašiva kuna našla u tom društvu.

Nekad su Europom dominirala šumska prostranstva i divlje vrste bile su daleko brojnije. Kroz povijest se lov na kune nije smatrao primitivnim. Njezino krzno je bilo nužno za utopljavanje, a imalo je i veliku ekonomsku važnost.

- Vjerojatno su ciljano održavali broj koji je bio dobar i za kune i za ljude. - ne isključuje ideju kontrole Karbić. Tamaniti grabežljivce i dobiti vrijedno krzno, razumljiv je način života sukladan ondašnjim uvjetima, dodaje.

Teško je shvatiti, ali one su zapravo vrlo korisne, tvrdi Slijepčević.

- Kuna zlatica uklonit će određeni postotak drugih vrsta i tako održavati ravnotežu. - pojašnjava. U ekosustavu svaka vrsta na nekoj razini ima interakciju s drugom.

Kada bi ih bilo manje ili da ih nema uopće, imali bi više glodavaca. Oni bi potom pojeli opale žireve i šuma se ne bi mogla pomlađivati.

Danas europske zemlje s degradiranom prirodom ulažu golem novac i trud za njenu obnovu.

- U Nizozemskoj, primjerice, postoji samo iluzija ekosustava jer više nema prirodnih šuma, već jedino ljudskom rukom pošumljenih područja. - kazuje.

Očuvana priroda preduvjet je opstanku vrsta pa je Europska unija 1992. usvojila Direktivu o staništima. Međutim, broj vrsta nastavio se smanjivati zabrinjavajućom brzinom. Stoga je Europski parlament prošle godine usvojio rezoluciju Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.

- Kuna ne treba prostranstva kao velike zvijeri, no prilično je vrijedan bioindikator kvalitete staništa. - naglašava Slijepčević.

- Da bi opstala, mora postojati cijeli niz vrsta. Prvenstveno mnoštvo biljnih zajednica koje će proizvoditi dovoljno plodova jer se ljeti hrani i šumskim voćem. - pojašnjava.

Kuna je heraldički simbol srednjovjekovne Slavonije, ali i čitavog sjevernog dijela današnje Hrvatske. Postoji na svim poznatim slavonskim grbovima, navodi Karbić. Na banovcima, srebrnom novcu koji su slavonski banovi izdavali već početkom 13. stoljeća, nalazimo prvi njezin grafički prikaz. Radilo se o najljepšoj i najcjenjenijoj od svih hrvatskih kovanica koja je prihvaćena kao platežno sredstvo i izvan prvotno namijenjenog područja.

Postoje naznake da je simbolika kune postojala još u doba Kolomana, oko 1102. Spominje se i u srednjovjekovnim hrvatskim dokumentima. Kunom se u ispravama nazivao i osnovni porez u hrvatskim zemljama koji je sada u historiografiji uobičajeno zvati kunovina. Vrijednost kuninog krzna koristila se kao ekvivalent za definiranje vrijednosti drugih stvari. Tijekom povijesti bila je više ili manje isticana, ali cijelo je vrijeme prisutna u hrvatskoj ikonografiji. Opteretilo ju je postojanje kao valute u vrijeme NDH što je uzrokovalo negativnu konotaciju.

- Jedno vrijeme su postojali prijepori, ali više nitko razuman ni u Hrvatskoj ni u inozemstvu ta dva pojma ne povezuje. - govori Karbić.

On ne vidi ideološku konotaciju. Smatra da je naknadno ideološki obojana samo zato što se, igrom slučaja, tada koristila. Bio bi gubitak da ne ostane na kovanici eura, smatra.

Slijepčević kaže da bi bilo šteta da se izgubi svaki spomen na novac koji se prije koristio. Imamo prepoznatljivijih aduta od kune zlatice, priznaje, no ovdje priča valute ima smisla i može se lijepo uklopiti u kovanicu.

Prvi dizajn, naknadno poništen zbog plagijata, isprva mu se svidio.

- Ljudi su se smijali zašto moramo imati sliku kune iz Velike Britanije. No, ona je noćno aktivna životinja i doista je nije jednostavno fotografirati danju. - ističe Slijepčević.

Nada se da će kuna ostati na hrvatskom euru, ali bez novih konfliktnih situacija vezanih uz dizajn.

(Hina)

Objavljeno u esPRESSo

Hrvatsku čeka ulazak u eurozonu, referendum o kuni/euru je propao, a što će se dogoditi s kamatnim stopama nakon što uvedemo euro? Odgovor na to pitanje dao je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica. Naime, on se tijekom prezentacije na 33. Forumu poslovanja nekretninama dotaknuo i kamatnih stopa općenito.

- Što se uvođenja eura tiče, kako se naš ulazak u eurozonu otprilike poklapa s normalizacijom monetarne politike, za pretpostaviti je da ćemo ući u eurozonu u trenutku rastućih pritisaka za dizanje kamatnih stopa, a samim time i korekcija na svim tržištima. - rekao je Tica.

- Kamatne stope će tada za nas biti niže nego da smo ostali izvan eurozone, ali je upitno hoće li biti niže nego sada. - rekao je Josip Tica što će to značiti za građane Hrvatske.

Drugim riječima plaćat ćemo iste kamatne stope zahvaljujući uvođenju eura, a bez eura one bi nam rasle.

dm

Objavljeno u Aktualno

I u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u nedjelju, 24. listopada, počinje prikupljanje potpisa za referendum koji su inicirali Hrvatski suverenisti, a na kojem će se građani izjasniti žele li da se u Ustav RH stavi sljedeća odredba: Službena novčana jedinica RH je kuna koja se dijeli na stotinu lipa, a o promjeni službene novčane jedinice u RH odlučuju građani na referendumu.

Povjerenik HS -a za Dubrovačko – neretvansku županiju i koordinator referendumske inicijative „Zaštitimo hrvatsku kunu” Krešimir Marković za Dubrovnikpress.hr ističe kako su za prikupljanje potpisa dobili sve potrebne suglasnosti.

- Moram priznati da smo mi spremni za prikupljanje potpisa. Dobili smo sve suglasnosti i od jedinice lokalne samouprave i MUP -a i sve će biti regularno. Prikupljanje potpisa kreće u nedjelju, 24. listopada, i trajat će do 7. studenoga. U našoj Županiji smo pokrili sve gradove i sva mjesta, svugdje imamo naše predstavnike i volontere koji će na terenu skupljati potpise za ovu referendumsku inicijativu. U Dubrovniku će naši štandovi biti postavljeni na Pilama, kod place u Gružu te kod tržnih centara Tommy u Gružu i DOC-u. - kazao je Marković, naglasivši kako Hrvatski suverenisti nisu protiv uvođenja eura.

- Nismo mi protiv uvođenja eura već smo stava da sve ono što nam dolazi izvana ne moramo primati zdravo za gotovo. Monetarna politika je vrlo važna stvar i naš je cilj da narod odluči, a da bi narod mogao donijeti svoju odluku, ova inicijativa ide za promjenom ustava stav da Hrvatska ima svoju valutu i bude neovisna, a naša valuta je hrvatska kuna. Naš je cilj skupiti dovoljan broj potpisa, da možemo doći pred hrvatsku Vladu i Sabor tražiti da se izmjeni članak Ustava i tražimo referendum za zaštitu hrvatske kune. I druge države su zadržale svoje valute , ako su to mogle druge države članice Europske unije, ne znam zašto Hrvatska ne bi mogla zadržati svoju kunu. - rekao je povjerenik HS-a za Dubrovačko – neretvansku županiju i koordinator referendumske inicijative „Zaštitimo hrvatsku kunu” Krešimir Marković.

O ovoj temi jučer je za partnerski portal Južni govorio i supredsjednik Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović koji je za Južni kazao kako se premijer Plenković „nada da nećemo skupiti dovoljno potpisa, da hrvatski narod neće reagirati pa da referenduma neće biti”, a poručio je „mrtvacima da se ne potpisuju” o čemu možete čitati OVDJE.

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 05 Veljača 2020 12:07

Svetom Vlahu u čast zapjevali i Poljaci

Na blagdan sv. u župnoj crkvi u Kuni na poluotoku Pelješcu održan je koncert u čast sv. Vlahu župa Kuna, Donja Vrućica i Trpanj. Na koncertu su nastupili vokalna skupina Con Anima Musica iz Poljske i Klapa Divna iz Trpnja. Župnik don Alen Keri na početku je pozdravio izvođače i vjernicima koji su stigli iz svih župa poželio da uživaju u koncertu.

Con Anima Musica je četvoroglasna klapa iz Poljske, koja pjeva pjesme iz doba renesanse i baroka, a nastupaju od 2013. godine po Poljskoj, Njemačkoj, Češkoj, a sada i u Hrvatskoj.

Klapa Divna dolazi iz Trpnja na Pelješcu. Osnovana je 2015. godine i broji osam članica. Klapa njeguje tradicijski način izvedbe izvornih napjeva većinom s područja otoka Korčule i južnog dijela poluotoka Pelješca, a na programu su i pjesme duhovnog izričaja, kao i popularne skladbe u obradama za klape.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019