Prikazujem sadržaj po oznakama: povijesna jezgra

Uoči sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se izmijeniti Odluka o komunalnom redu, odnosno odnosno zabraniti zvučnici na fasadama i drugi uređaji koji generiraju buku u Gradu, koja je za preostalo tamošnje stanovništvo nepodnošljiva, gradonačelnik Mato Franković osvrnuo se na komentare usmjerene protiv stanovnika tog dijela Grada.

- Čini mi se da su naši sugrađani iz povijesne jezgre nepravedno napadnuti od raznoraznih ljudi kako im sve smeta. Moram reći da na Zboru građana oni nisu rekli da su protiv glazbe već da su protiv buke. Na nama je da iznađemo model prema kojem glazbe ne postaje buka. - kazao je Franković.

Inače, nakon što je gradonačelnik obavio razgovor s glazbenicima, iz gradske uprave objavili su kako će biti dopuštena određena pojačala.

- Glazbenici su me upozoril kako se unplugged glazba može puno bolje organizirati korištenjem pojačala. Zapravo su nam rekli da jačina glazbe, ako se dobro koriste pojačala, ne bi trebala biti opterećenje za stanovnike. To govorim isključivo i jedino o izvođenju glazbe uživo. - rekao je gradonačelnik Franković.

No, ostao je pri stavu o uklanjanju zvučnika s fasada ugostiteljskih objekata.

- Nećemo dozvoliti zvučnike na fasadama objekata jer ne možemo dopustiti da ugostiteljski objekti postanu disko klubovi. Imamo jedan disko u povijesnoj jezgri, u Revelinu, drugi na Pilama i nema potrebe da imamo disko u gradu, na način da se sa zvučnika na fasadama objekata emitira preglasna glazba i da nastaje buka. - zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno

Stanovnici povijesne jezgre muku muče s dostavom, rješenje je djelomično, ali uz ovu ideju svakako će se poboljšati trenutna situacija i problem umanjiti. Naime, nakon održanog zbora građana povijesne jezgre, a sukladno jednom od zaključaka koji se odnosio na uslugu dostave paketa građanima u povijesnu jezgru kao i prijedlogu da se u povijesnoj jezgri postavi paketomat, gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima održao je sastanak s predstavnicima Hrvatske pošte.

Predstavnicima Hrvatske pošte gradonačelnik Franković iznio je prijedlog o zakupu prostora unutar povijesne jezgre na adresi Gundulićeva poljana 9 s namjenom postavljanja paketomata. Predstavnici Hrvatske pošte obišli su navedeni prostor te utvrdili kako isti u potpunosti odgovara za smještaj inovativnog uređaja paketomata.

Slijedom navedenog dogovoreno je kako će se Grad Dubrovnik i Hrvatska pošta sklopiti ugovor o najmu navedenog prostora, a nakon čega će započeti i pripremne radnje postavljanja paketomata.

„Cjelokupni postupak ne bi trebao trajati dulje od mjesec dana, a nakon stavljanja u funkciju ovog uređaja naši sugrađani, stanovnici povijesne jezgre, za preuzimanje i isporuku svojih pošiljki imat će dostupnu uslugu paketomata 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu unutar povijesne jezgre čime će se značajno olakšati pitanje dostave paketa po narudžbi. Realizacijom navedenog u potpunosti će se ispoštovati još jedan od zaključaka donesenih na zboru građana.” - navode iz Grada Dubrovnika.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prisustvovali su predstavljanju rezultata znanstveno stručne studije „Procjena otpornosti tipskog bloka u povijesnoj jezgri u Dubrovniku i utjecaj ojačanja kamenih zidova na njegovo ponašanje pri djelovanju potresa”, kojeg su Zavod za obnovu Dubrovnika i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirali danas u Lazaretima.

Studijom se utvrdilo stanje i analizirala potresna otpornost bloka zgrada u povijesnoj jezgri Dubrovnika omeđenog ulicama Placa, Kovačka, Prijeko, Zlatarska, kao i učinkovitost dosadašnjih mjera ojačanja kamenih zidova koje se kroz godišnje programe obnove - aseizmičke sanacije provode od strane Zavoda.

Napravljena je opsežna analiza postojeće dokumentacije o seizmičnosti područja pri čemu je definiran seizmički hazard. Izradi studije prethodili su istražni radovi, in-situ i laboratorijski. Pri procjeni je korišten najmoderniji pristup s detaljnim numeričkim i eksperimentalnim proračunima.

Također, studijom su dati prijedlozi i savjeti za daljnje postupanje pri procesu obnove u povijesnoj jezgri, te će se isti koristiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije za protupotresnu obnovu blokova zgrada koji dosad nisu obnavljani.

Uvodno se obratila ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, Mihaela Skurić koja je istaknula da ovakve studije doprinose tome da radovi obnove koje Zavod provodi budu znanstveno utemeljeni.

- Zavod to radi već više od 40 godina, do sada je odrađeno više od 45 blokova zgrada, a to je ukupno 206 objekata. S naše strane radimo sve ono što možemo na povijesnim građevinama koje imaju svoja ograničenja. Zavod do sada ima dovoljno iskustva da zna postupati, međutim svaki objekt je nova priča za sebe kojoj se treba pristupati s novim obzirima i pažnjom, sagledati sve elemente konstrukcije i raditi najbolje. Mi radimo prvu fazu potresne obnove koja se odnosi na radove koji se mogu izvesti na način da ljude ne iseljavamo, a za kvalitetnu i kompletnu obnovu koju smo imali u godinama neposredno nakon potresa, to je značilo iseljavanje stanara i korisnika, za što danas nemamo uvjete. Dakle, s ljudima unutra ono što možemo raditi je ojačavanje vanjskih zidova, formiranje prstena koji drže sve na okupu i time doprinosimo boljoj potresnoj otpornosti. - istaknula je ravnateljica Skurić.

Konkretne rezultate istraživanja prezentirao je doc. dr. sc. Mario Uroš, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.

- Napravili smo studiju procjene postojećeg stanja jedne tipične kamene stambene zgrade u povijesnoj jezgri, metode ojačanja i procjene stanja što bi se dogodilo kada bi se ojačale te zgrade, kolika je efikasnost takvih ojačanja i koliko je intervencija potrebno da bi objekti bili u zadovoljavajućem stanju u odnosu na sigurnost. - rekao je dr. sc. Uroš, napominjući kako danas postoje brojne tehnike i mjere kojima se to može postići, poput injektiranja zidova i ugradnje zatega, ali i intervencija poput primjerice uklanjanja dimnjaka koji predstavljaju opasnost u slučaju potresa.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Odsjek za komunalno redarstvo je, slijedom događaja prilikom kojeg je dostavno vozilo na Pločama ušlo u povijesnu jezgru bez odgovarajućeg odobrenja, prekršitelje vratilo natrag iz u Ulice sv. Dominika te im je naplaćena kazna od 12 tisuća kuna.
 
„Naime, tzv. „hladnjača“, registarskih oznaka i broja RI4466N prometovalo je pješačkom zonom - Ulicom svetog Dominika u Dubrovniku, bez odobrenja Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika. Time je počinjen prekršaj iz čl. 171. stavak 1. Odluke o komunalnom redu, a predviđena kazna za pravnu osobu iznosi 10.000 kuna i odgovornu osobu pravne osobe 2.000 kuna.” - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Zbog opetovanog kršenja Odluke, Grad Dubrovnik na ulazak u gradsku jezgu s Ploča implementirat će sustav kontrole prolaza putem podiznih pneumatskih stupića, čime će se fizičkom barijerom spriječiti prekršitelje u nedozvoljenim aktivnostima koje izazivaju komunalni nered u zoni povijesne jezgre.” - navode iz Grada Dubrovnika.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Kako bi se osigurao nastavak aktivne participacije građana i u završnoj fazi izrade, odnosno usvajanja te provođenja Plana upravljana zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković uputio je prijedlog ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek prema kojem bi u budućem Upravnom odboru Plana upravljanja osiguralo sudjelovanje i legitimno izabranog predstavnika gradskih kotara.
 
Naime, Upravni odbor krovno je tijelo koje nadzire provedbu Plana upravljanja, a prema modelu kojeg je iznio Gradonačelnik, u radu istoga bi uz predložene članove – ministricu kulture i medija, župana Dubrovačko-neretvanske županije i gradonačelnika Grada Dubrovnika sudjelovao još jedan član koji je predstavnik tri gradska kotara – Pile-Kono, Grad i Ploče iza Grada.
 
Predstavnik navedenih kotara, usuglašeno je između Grada, Ministarstva i Zavoda za obnovu Dubrovnika, izrađivača i koordinatora izrade Plana, birao bi se od strane članova izvršnih vijeća svih kotara na mandat od četiri godine. Predstavnik u Upravnom odboru Plana upravljanja ne mora biti član izvršnog vijeća, ali mora imati prebivalište na području navedenih kotara.
 
Uloga građana i civilnog društva bila je od velike važnosti u dosadašnjem procesu izrade Plana upravljanja te će se uključenjem predstavnika gradskih kotara u upravljačko tijelo Plana osigurati kontinuitet sudjelovanja što može samo doprinijeti kvalitetnom provođenju odredbi Plana na zadovoljstvo svih uključenih, svih građana Dubrovnika, a posebno onih s područja gradskih kotara Pile-Kono, Grad i Ploče iza Grada.
 
Ovakva upravljačka struktura ugradit će se u konačni Prijedlog plana za koji se do 6. ožujka 2021. provodi javna rasprava. 

Sadržaj Grada Dubrovnika

Objavljeno u Aktualno
Subota, 02 Siječanj 2021 19:37

Koliko zapravo živi ljudi u Gradu...

Koliko zapravo živi ljudi u Gradu, onom koja u ova moderna vremena nazivamo i povijesnom jezgrom. Vršila su se istraživanja, popisivalo stanovništvo ne bi li se došlo do pravog broja, ne bi li se vijedlo koliko se čeljadi iselilo od onih prijeratnih godina akada ih je u Gradu bilo skoro šest tisuća, do danas.

Baratalo se raznim podacima, nekako je u prvi plan isplivao onaj koji kaže kako u Gradu stalno živi nešto manje od 900 ljudi.

U međuvremenu gradska uprava instalirala je tzv. brojače posjetitelja koji 24 sata dnevno računaju koliko je ljudi ušlo, a koliko izašlo iz Grada, odnosno pokazuju koliko je trenutno ljudi u Gradu. Brojači su postavljeni za sasvim drugu svrhu, kako bi se kontrolirao broj turista u Gradu, no ovih dana, ukoliko su ispravni, mogu dati i podatak koliko je uistinu onih koji žive u povijesnoj jezgri.

Ako je suditi prema brojačima njih je oko 1.250, dakle za skoro tri stotine više od brojki s kojima se najčešće barata.

Naime, koronakriza i zatvaranje lokala pružili su mogućnost uvida koliko Dubrovčana uistinu cirkulira vratima od Grada. Posljednjih desetak dana pratili smo brojače i oni su iza ponoći uvijek pokazivali brojku od oko 1.300 „posjetitelja”. To je vrijeme u kojem u Gradu uistinu nema tko što raditi ako tamo i neživi. Brojači su, u ovo vrijeme kada ne rade ugostiteljski objekti, i tijekom dana pokazivali slične brojke, isključivši Badnji dan kada su Dubrovčani tradicionalno pohodili Grad.

broj ljudi grad 020121

Objavljeno u Aktualno

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika u ponedjeljak se sprema donijeti novu Odluku o komunalnom redu, a između ostalog ta odluka predviđa i zabranu postavljana cvijeća na fasade u povijesnoj jezgri Grada Dubrovnika. U praksi to znači da se zabranjuje postavljanje cvijeća ispod prozora najčšeće na željeznim i plastičnim nosačima o čemu je Dubrovnikpress.hr danas pisao OVDJE.

Nakon što je Dubrovnikpress.hr ukazao na nelogičnost takve odluke reagirao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković koji je kazao kako je spreman izmijeniti odluku.

- Provedena su dva savjetovanja s javnošću oko ove odluke, u studenom i prosincu 2019. kao i u svibnju i lipnju ove godine 2020. Građani, udruge, predstavnici kotara su u dva navrata izrazili ukupno 35 pojedinačnih prijedloga te dva načelna mišljena, nakon čega je izrađen novi prijedlog akta, nije dosad nitko ukazao na ovo, ali slažem se da bi cvijeće trebalo ostaviti. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

- Mislim da cvijeće pod prozorima daje jednu vizuru Gradu kakvu bismo željeli vidjeti i taj dio odluke može se promijeniti. - kazao je gradonačelnik Franković.

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnik Mato Franković uputio je Gradskom vijeću Grada Dubrovnika na izglasavanje prijedlog nove Odluke o komunalnom redu.

Kako ističu u priopćenju iz gradske uprave „novom odlukom cilj je smanjiti broj dostavnih vozila koja ulaze u Grad te se predviđa se novi režim prometa pješačkim zonama, prema kojem će po Stradunu moći prometovati samo elektrovučna vozila i karići”.

Naime, zamišljeno je da ubuduće motorna vozila (osim onih za koje vrijedi iznimka poput vozila hitne ili vatrogasaca) mogu prometovati isključivo do Katedrale i to ponedjeljkom, srijedom i petkom, ali u prijedlogu odluke Placa, tj. Stradun naveden je kao ulica kojom je prometovanje dopušteno. Na prolasku do Katedrale vozila uistinu moraju proći dijelom Straduna, ali u odluci se ne navodi ograničenje kojim dijelom.

Uglavnom, u priopćenju još stoji i da će je „u razdoblju od 7:30 do 8 sati u cijeloj povijesnoj jezgri radi zaštite sigurnosti djece za vrijeme odlaska u školu zabranjen je promet svim vozilima, uključujući i elektrovučne”.

Novom odlukom opširnije je regulirano postavljanje opreme i uređaja na vanjske dijelove zgrada, a osobito bankomata. U prijedlog su ugrađene konzervatorske smjernice kojima je regulirano postavljanje bankomata u povijesnoj jezgri Grada, a kako su te konzervatorske smjernice dosad regulirale postavljanje bankomata vidljivo je i danas na primjerima u kojima je pojedincima dopušteno što drugima nije, odnosno unatoč smjernicama i dalje se mogu vidjeti po dva bankomata u jednom tzv. građevinskom otvoru i sl.

Nova Odluka o komunalnom redu regulira postavljanje baznih stanica i komunikacijskih antena mobilnih operatera na vanjskim dijelovima zgrada, a u povijesnoj jezgri njihovo je postavljanje zabranjeno.
Što se tiče klima „vlasnicima klimatizacijskih uređaja u povijesnoj jezgri daje se rok prilagodbe od pet godina da promijene sve klimatizacijske uređaje na način da ne budu vidljivi s površine javne namjene”, piše u odluci.

„Grad Dubrovnik će u suradnji s Konzervatorskim odjelom i Zavodom za obnovu financirati projekt i postavljanje klimatizacijskih uređaja, a vlasnici će snositi troškove nabavke novih.” - ističe se pak u priopćenju.

Također će se „regulirati” i postavljanje cvijeća u povijesnoj jezgri, novom odlukom cvijeće na fasadama u povijesnoj jezgri je – zabranjeno. Drugim riječima u gradskoj upravi zamislili su da sve one viseće male arle, bolje rečeno nosači grastica, uglavnom željezni i plastični, a možete ih vidjeti ispod prozora preostalih žitelja Grada, ispod prozora apartmana baš ih i nema, moraju biti uklonjeni s fasada.

No, što dalje ističu ako važno u priopćenju iz Grada...

„Sukladno novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu omogućeno je komunalnim redarima utvrđivanje identiteta građana prikupljanjem njihovih osobnih podataka. Komunalni redari moći će zatražiti i pregledati isprave stranaka i drugih osoba nazočnih pri nadzoru, zatražiti točne i potpune podatke pisanim putem od stranke te prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje fotografiranjem, snimanjem i na drugi odgovarajući način. Ove izmjene pridonijet će jasnije uređenom pravnom položaju komunalnih redara te su propisane sankcije za ometanje komunalnog redara u provedbi nadzora i za onemogućavanje pregleda isprava.” - ističu iz Grada Dubrovnika.
 
Kako navode u priopćenju, „s obzirom na važnost Odluke o komunalnom redu u djelovanju lokalne samouprave i životu građana, prethodno su provedena dva savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, tijekom studenog i prosinca 2019. te svibnja i lipnja 2020. godine”.

„Na postojeći nacrt odluke građani, udruge i mjesni odbori su u dva navrata izrazili ukupno 35 pojedinačnih prijedloga te dva načelna mišljena, nakon čega je izrađen novi prijedlog akta.” - navodi se u priopćenju.
 
Iz gradske uprave također pišu kako je novu Odluku potrebno donijeti radi usklađenja sa novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu, učinkovitijeg provođenja komunalnog reda i mjera za njegovo održavanje te očuvanja javnog prostora i vizualnog identiteta Grada.

Objavljeno u Aktualno
Petak, 24 Siječanj 2020 22:18

Ili ne razumiju ili samo vole da im čiče

Zašto su u Gradu skuplji nego oni van Grada prehrambeni i higijenski artikli, kao da mi ne živimo 365 dana u Gradu nego samo zimi kada cijene padaju, a što je ljeti? - pitao je između ostalog, a postavio je 20 pitanja, Nikola Beusan na nedavnom zboru građana Gradskog kotara Grad.

- Problem Konzuma... Mi nismo bogataši, mi svi afitavamo da bi mogli živjeti, ali ono što nam oni priređuju cijene 30 posto ljeti, ja molim gradonačelnika da nam omogući, svi imamo one kartice, da mi cijelu godinu imamo deset posto ili 15 ili u ljetnim mjesecima kad oni isaju cijene na 30 posto, da nama daju odma, brišu 15 posto. - rekla je pak Dube Šimunović.

- ... i kvalitetna butiga u Gradu, jer nemamo kvalitetnu butigu, jer za svaku glupost moramo ić izvan Grada, a da ne govorim o električnim aparatima. - kazala je Nevenka Đirilć.

- Što se tiče cijena prehrambenih proizvoda u Gradu katastrofalno su visoke, ali sumnjam da se tu išta može uraditi, i pokušavalo se i prije, zbog toga što je privatnik i ne znam dal' tu Grad može što učiniti al' ako bi mogao to bi bilo dobro. I ako Grad može u suradnji sa „dm” – om vratiti „dm” na Pile. - rekao je Mujica Zijadić.

DVIJE SU IM STVARI ZAJEDNIČKE

Što je zajedničko svim ovim ljudima jasno je svima: muče ih cijene u povijesnoj jezgri, cijene osnovnih i manje osnovnih živežnih namirnica i drugih artikala neophodnih u kućanstvu, s razlogom.

No, zajedničko im je još nešto: izgleda da ne razumiju da niti Grad Dubrovnik niti Gradski kotar ne mogu utjecati na to kakve će biti cijene u privatnim butigama, a Grad Dubrovnik butigu ne može otvoriti.

Doduše među njima svima Mujica Zijadić eto je izrazio sumnju da Grad može nešto učiniti, da bi onda sam sebi skočio u usta kazavši kako bi bilo dobro ako može, iako zna da ne može, kao što zna da Grad ne može ni „vratiti „dm” na Pile”. Zijadiću bi to, kao bivšem gradskom vijećniku SDP -a itekako trebalo biti dobro poznato. No, s druge strane, što danas znači biti gradski vijećnik, gotovo ništa, nikakvo umijeće ni znanje nije potrebno da bi se vijećnikom postalo, ali svatko voli kad mu čiče, pa tako i Zijadić kad govori ono za što unaprijed zna da je neostvarivo.

IZ OVE KOŽE SE NE MOŽE

Stoga, ne samo stanovnici povijesne jezgre, već svi stanovnici Grada Dubrovnika, moraju konačno shvatiti da žive tu gdje žive, da iz ove kože svi zajedno ne možemo, da život u Dubrovniku i svakom njegovom pojedinom dijelu ima neki svoj specifičan problem i svojih prednosti i mana, a da, konkretno u ovom slučaju, Grad Dubrovnik ne može određivati koliku će cijenu na pojedini artikal staviti privatnik i hoće li nekom dati popust.

Kad je riječ o butigama, sličan problem čuti ćete i od stanovnika u Zlatnom potoku, oni butigu u samom naselju nemaju uopće, a nisu jedini, i jednako tako očekuju da im Grad taj problem riješi, pa kad Grad krene rješavati problem, onoliko koliko mu je u domeni djelovanja, da barem osigura prostor, da barem imaju butigu, dakle nije čak riječ ni o cijenama, onda nema nikog zainteresiranog da je otvori. Onda u Zlatnom potoku padaju u afane i Grad je kriv što nitko ne želi otvoriti butigu, i pri tome je nebitno tko je gradonačelnik, Mato, Andro, Dube ili Vido, Grad je uvijek kriv za što objektivno nije kriv. A eto, s druge strane mogao se naći netko poduzetan među stanovnicima Zlatnog potoka pa uzeti taj prostor koji je davao Grad i otvoriti butigu. No, nije, čekaju da to netko drugi uradi.

Nije bilo nikog zainteresiranog ni kad je Biskupija davala 80 kvadrata za otvaranje prehrambene butige na Svetoj Mariji za sto kuna mjesečne najamnine. Mogao je netko od ovih, koji su za govornicom iznijeli problem cijena, uzeti taj prostor u najam i otvoriti tu butigu. Kad je već javno istaknula cijene kao problem, evo npr. Dube Šimunović mogla je držati i prehrambenu butigu s nižim cijenama, ali nije, držala je godinama u Ulici od Puča butigu od „đinđa minđa”, rukotvorina i suvenira, kaže eto da afitava, dakle, poduzetna je žena, vjerujemo da bi onda dobro vodila i butigu od prehrambenih artikala na Svetoj Mariji. Ali eto, nije se ni ona niti bilo tko u Gradu odlučio za to. Čekaju da netko drugi to uradi.

NE GUBITE SVOJE I TUĐE VRIJEME

Ma ne napadamo ovdje te ljude, znamo dobro zašto nitko od njih nije uzeo nuđeni prostor i otvorio butigu na Svetoj Mariji - jer se ne isplati, znamo zašto nitko nije uzeo prostor za butigu u Zlatnome potoku – jer se ne isplati. No kad znaju da se ne isplati, kako očekuju od nekog drugog da to uradi?! To je čekanje Godota.

Stoga nije cilj kritika, cilj je ukazati na nešto sasvim drugo...

U ovom napisu krenuli smo cijenama, nastavili s isplativošću otvaranja trgovina u pojedinim područjima, a završit ćemo sa savjetom. Kada se organiziraju zborovi ili sastanci s građanima, kada imate priliku iznijeti svoje probleme gradonačelniku ili predsjedniku Gradskog kotara, bilo kome tko može riješiti neki problem, dajte čeljadi, fokusirajte se na ono što netko može riješiti i što je u nečijoj ingerenciji da rješava, kako u Gradu, tako i u ostalim gradskim kotarima gdje se na sličnim sastancima može jednako tako čuti svega i svačega. Neka takvi sastanci ne protiču u gubljenju vremena, makar vam i čičali.

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 23 Siječanj 2020 17:51

Ovo je najbolji prijedlog na zboru građana GK Grad

Na zboru građana Gradskog kotara Grad na kojem se raspravaljalo o prioritetima koji trebaju biti uvršteni u Plan upravljanja povijesnom jezgrom, vjerojatno najbolji prijedlog za poboljšanje životnog standarda dala je dubrovačka galeristica Tea Batinić.

Naime, poznato je da obnova ili bilo koji drugi posao na kućama i u stanovima višestruko više košta naše sugrađane u povijesnoj jezgri nego u drugim dijelovima Dubrovnika. Uostalom upravo to i jest jedan od razloga zašto su se pojedinci odlučili na prodaju svojih nekretnina u Gradu.

Kako bi se pomoglo onima koji žele nastaviti živjeti u Gradu da svoje kuće i stanove obnove, a žive u trošnim kućama i stanovima, te im prihodi nisu dostatni za obnovu, Tea Batinić predložila je da Grad bude taj koji će pomoći subvencijama ili povoljnim kreditima.

- Ono što Grad može učinjet, to je pomoć ljudima koji žive u svojim kućama, a nemaju prihode da bi mogli obnoviti kuće. Ja ću vam reći jednu situaciju, recimo ljudi žive u starim kućama đe ne radi električna instalacija, đe nemaju banje, đe se ljudi svađaju svakodnevno đe je popustila kanalizacija. Ako Grad Dubrovnik uzme jedan stav da će ljudima koji žele obnovit kuće u kojima će nastavit živjet da bi njihov životni standard bio bolji i ljepši život bio bolji, onda recimo mora se uzet u obzir koliko ti ljudi imaju prihoda, koliko bi stajala ta obnova i onda dat ili nekakve povoljne kredite ili pomoć tim ljudima da žive u boljim stanovima. - rekla je Tea Batinić.

- Znači ako postoje neki penzioneri i žive u kući koja prokišnjava, trebalo bi, u odnosu na prihod tih ljudi i njihovu želju da ostanu tu živjet, da grad pomogne subvencijama ili kreditima da se te kuće obnove. To je plan upravljanja, plan upravljanja je da poboljšamo situaciju u Gradu tamo đe možemo. Tamo đe netko zarađiva velike pare i sam ulaže, mi moramo se zahvalit ovim ljudima što su obnvili te kuće. Ovi koji su činili apartmane, oni su u međuvremenu obnovili te kuće. Ja se spominjem prizemlja Dubrovnika odakle su izlazile pentegane, skakale po vratima koja su bila oglođana od tih pentegana i sad su te kuće, ta prizemlja uređena, netko je popravio, netko je investirao tu pare, prema tome nije baš da je došlo samo do devastacije, nešto se i popravilo, nešto se uredilo. - kazala je Tea Batinić.

Takvu ideju podržao je i gradonačelnik Mato Franković koji je gtakođer bio na zboru građana.

- Apsolutno podržavam ideju da se svima onima, ali zapamtite, svima onima koji isključivo žive u povijesnoj jezgri, pomaže u obnovi stanova, sufinanciranju svih onih stvari koje su im potrebne za život jer mislim da stanovnici povijesne jezgre itekako to zaslužuju i to treba napraviti. - kazao je Franković.

Inicijativa je dakle tu, na gradskoj upravi je sad da osmisli model po kojem bi se to i izvelo, nije nemoguće, naravno uz uvjet da korisnici takvih subvencija ili kredita ne mogu u skoro vrijeme prodati nekretninu ili je prenamijeniti u apartman.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 2