Prikazujem sadržaj po oznakama: slano

Nedjelja, 12 Svibanj 2024 10:58

U SLANOM SE POČELA RAZVIJATI FILMSKA PRIČA

Slano Film Days, događaj je posvećen filmu čija je namjera povezati regionalne filmske autore u usponu i istaknuta imena iz svijeta filma i filmske industrije, održat će se u Slanome i na Elafitskim otocima od 18. do 22. lipnja.

Program Slano Film Days čine predavanja, radionice, filmske projekcije, razgovori i brojna neformalna druženja. Razmjena iskustava i ideja ima za cilj da mladi redatelji, glumci i snimateljice, oslobođeni natjecateljskog pritiska, otvoreno razgovaraju o kreativnom procesu stvaranja filmova, svojim idejama i novim projektima. Po pozivu organizatora, sudionici festivala bit će filmski umjetnici iz Hrvatske, zemalja Europe, ali i ostatka svijeta.

Partner festivala je najprestižniji filmski festival u okruženju Sarajevo Film Festival, koji će u okviru Slano Film Days-a organizirati CineLink radionice s ciljem razvijanja novih filmskih projekata. Ova radionica započela je prije desetak godina u Slanom gdje filmski profesionalci u jedinstvenoj atmosferi unapređuju svoje ideje i projekte kako bi se što bolje predstavili u kolovozu na marketu Sarajevo Film Festivala.

Nikola Knežić, načelnik Općine Dubrovačko primorje, izrazio je svoje zadovoljstvo povodom skorašnjeg održavanja Slano Film Days i nastavka suradnje sa Sarajevo Film Festivalom, a siguran je, kaže, kako će gosti ovog festivala tijekom svog boravka uživati u svim ljepotama ovog prostora i jedinstvenoj gastronomskoj ponudi.

- U ime Općine Dubrovačko primorje i naše Turističke zajednice mogu reći da smo izuzetno zadovoljni da na ovakav način možemo podržati i unaprijediti kvalitetu kulturne ponude u Slanome, ali i trajno uspostaviti ovaj dio Južne Dalmacije kao mjesto susreta filmskih autora i profesionalaca iz okruženja i svijeta. - rekao je.

Posebnu energiju donijet će i večernje projekcije filmova na otvorenim prostorima u Slanom kojima će se na najljepši način obilježiti kraj svakog festivalskog dana.

- Slano Film Days u fokus stavlja kreativni proces, film kao umjetnost, ostavljajući pritom po strani njegovu robnu vrijednost. Filmski autori svjetske reputacije imaju priliku dijeliti svoje iskustvo, ali se i inspirirati uz mlade talente koji pak imaju mogućnost izravnog susreta s nekim od najznačajnijih imena iz svijeta filmske industrije i to u prijateljskom i neformalnom ozračju, doprinoseći na takav način svom osobnom i profesionalnom razvoju. - izjavio je Miro Purivatra, autor koncepta i direktor Slano Film Days u organizaciji Riva Film d.o.o. iz Slanog.

Imena gostiju, sudionika i filmova bit će objavljeni tijekom svibnja. Sve informacije o programu i popratnim sadržajima Slano Film Days bit će dostupne na službenoj mrežnoj stranici festivala kao i na službenim kanalima Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje kao i putem društvenih mreža od 15. svibnja.

JPA

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

Vodovod Dubrovnik završio je rekonstrukciju vodospreme i crpne stanice Osmine u Dubrovačkom primorju putem kojih se opskrbljuje naselje Slano. Rekonstrukcija je obuhvaćala građevinske, elektrotehničke i strojarske radove, a ukupno je bila vrijedna 360 tisuća eura.

- Sanirali smo vodne komore, zamijenili sve crpke i upravljačke ormare te zasune u zasunskoj komori. Ujedno smo ugradili i mjerače protoka, čija je svrha da nam pomognu u praćenju potrošnje i smanjenju gubitaka na ovom području. Naravno tu su bili i svi potrebni završni radovi, od fasaderskih, preko keramičarskih radova do zamjene cjelokupne stolarije. Dakle, izvršili smo potpunu modernizaciju i uvezali vodospremu i crpnu stanicu u naš sustav daljinskog nadzora i upravljanja. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao kako su u sklopu ove investicije ugradili i potrebnu elektroopremu kako bi u sustav daljinskog nadzora i upravljanja uvezali i vodospremu Bijelo brdo, a koja služi za opskrbu naselja Banići i Kručica.

Vodovod je ove radove financirao vlastitim sredstvima, a ovo je tek jedna u nizu investicija na području Općine Dubrovačko primorje.

- U tijeku je izgradnja sustava Imotica - Topolo, kojom će se konačno riješiti pitanje stabilne opskrbe pitkom vodom sela Dubrovačkog primorja, u planu nam je i rekonstrukcija sustava Nereze, kojim bi se zaokružila priča oko zahvaćanja i skladištenja vode na tom području, kao i izgradnja cjevovoda od Majkova do mora. Naravno, moramo spomenuti i dovođenje vode u Dole, projekt kojim će se, nakon cijelog stoljeća pokušaja, napokon riješiti opskrba pitkom vodom tog naselja. – naglasio je Matušić te dodao kako je uz sve te projekte, ova rekonstrukcija vodospreme i crpne stanice Osmine bila nužan i iznimno bitan korak za povećanje kvalitete života i osiguravanje dugoročne stabilnosti vodoopskrbe na području cijelog Dubrovačkog primorja.

JPA

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 04 Travanj 2024 16:00

NASTAVLJA SE OBNOVA AMBULANTA U SLANOM

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odobrilo je financiranje projekta adaptacije objekta primarne zdravstvene zaštite u Slanom. Projekt je za Dubrovačko - neretvansku županiju pripremila Regionalna agencija DUNEA. Odobreni iznos financiranja je 50.000 eura, a trajanje projekta je šest mjeseci.

Projekt je nastavak prošlogodišnjeg kojim su obnovljene zajedničke prostorije primarne zdravstvene zaštite u Slanom, a u ovoj fazi će se obnoviti ambulante obiteljske medicine, kao i ambulanta dentalne medicine, kuhinja, te soba patronažnih sestara.

„Druga faza adaptacije prostorija primarne zdravstvene zaštite u Slanom dodatno će poboljšati uvjete rada zdravstvenim djelatnicima, te omogućiti jačanje kvalitete zdravstvenih usluga u ruralnom području. Podsjetimo, kroz prvu fazu projekta osigurana su sredstva za obnovu ambulante i građevinske radove u iznosu od 60 tisuća eura.” - kažu danas iz županijske uprave.

JPA

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Ponedjeljak, 04 Prosinac 2023 08:26

VEČERAS U SLANOM PROGRAM DJEČJIH VRTIĆA UZ SV. NIKOLU

U crkvi sv. Jeronima u Slanom danas, u ponedjeljak, u 17 sati u sklopu manifestacije „Advent u Primorju“ nastupiti će djeca dječjeg vrtića „Slano“ i dječjeg vrtića „Mala kuća“ iz Mokošice sa sljedećim programom...

Dječji vrtić „Slano“, skupina ,,Pužići " izvest će program ,,Košara sv. Nikole" i ,,Sveti Niko svijetom šeta".

Skupina ,,Brodići" izvest će ,,Što mi je donio sv. Nikola" i ,,Sveti Nikola".

U izvedbi odgojiteljica Dječjeg vrtića ,,Mala kuća“ - Mokošica održat će se lutkarska predstava za djecu „U šumi sv. Nikole“.

TZO Dubrovačko primorje

Objavljeno u esPRESSo

Prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra i prijedlog Zaključka o prodaji čestice zemlje u Banji u Općini Dubrovačko primorje, koji je usvojen na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća, podijelio je vladajuće i oporbu ili -možda ipak nije. Naime, nakon što je investitor Dinko Slezak shvatio kako je prilikom izgradnje zgrade s okućnicom ušao 11 kvadrata u Općinsko zemljište, Općini Dubrovačko primorje obratio se dopisom u kojem predlaže da se provede potrebna procedura za otkup spornih čestica. Dok općinski načelnik Nikola Knežić ističe kako je riječ o parceli koja se već dugo vremena ne koristi kao prolaz i nema status javnog dobra, iz Nezavisne liste Dubrovačko primorje prozivaju Općinu da loše gospodari svojom imovinom. No, Knežić im je uzvratio, prozvavši ih da su s investitorom dogovarali prodaju sporne čestice.

Donedavni predsjednik Općinskog vijeća i nositelj Nezavisne liste Dubrovačko primorje Vlaho Mozara, spriječen poslovnim obavezama, nije bio na sjednici Općinskog vijeća, no prije njezina održavanja na društvenim mrežama njegova nezavisna lista objavila je post u kojem Općinu proziva zbog prodaje sporne čestice u Banji.

U postu se navodi kako je „riječ o maloj čestici Općinske zemlje na kojoj je jedan poduzetnik izgradio nekoliko kuća te traži da mu se proda ta čestica jer bez nje vjerojatno i ne može dobiti dozvole.” Ističe se kako „prije prodaje mora prvo skinuti status javnog dobra”.

U postu piše: „Ne vjerujem da je u redu da se gradi na općinskoj zemlji, onda se zemlja proda investitoru po sitnoj cijeni, a investitor kasnije na njoj ostvaruje garantirani profit.”

Dalje piše kako su to „veliki propusti od strane općine Dubrovačko primorje, a koji nam govore kako se 'dogodila pogreška, nije se nešto vidjelo' - koliko je još takvih slučajeva bilo?”

„Sada je prodaja ove zemlje jedini način da se razriješi situacija, ali ovo nikako nije dobar primjer odgovornog gospodarenja imovinom.” - stoji u objavi nezavisne liste Vlaha Mozare.

KNEŽIĆ KAŽE KAKO JE NEZAVISNA LISTA VLAHA MOZARE DOGOVORILA JE PRODAJU

I dok nezavisna lista proziva načelnika, Knežić im, pozivajući se na geodeta koji je vršio izmjeru, uzvraća da su upravo oni, dok su imali većinu u Općinskom vijeću, s investitorom dogovarali prodaju sporne čestice

- Moji na poslu su mi pokazali da je nezavisna lista napisala na Internetu da se radi o lošem gospodarenju, da mi loše gospodarimo Općinskom imovinom. Za tu česticu u Banjoj se javio geodet Galinović, obavijestio je Općinu da je prilikom izgradnje objekata u Banjoj investitor ušao nekih 11 kvadrata u našu parcelu. - kazao je Knežić, dodavši kako je geodetu objasnio da odluku o prodaji zemlje ne donosi on nego Općinsko vijeće.

- Mi smo investitora obavijestili da ne možemo ići u nikakvu direktnu prodaju zemlje već da je dužan razgovarati s Općinskim vijećem, koje donosi odluku o prodaji zemljišta jer nema smisla provoditi proceduru ako to Općinsko vijeće ne prihvaća. - rekao je Knežić, istaknuvši kako je prodaju dogovorio Vlaho Mozara dok je bio predsjednik Općinskog vijeća.

- U dopisu geodet navodi kako je temeljem razgovora s predsjednikom Općinskog vijeća dogovoreno da se provede sva potrebna procedura. Nakon toga sam nazvao geodeta i pitao o čemu se radi i rekao mi je da su na terenu u Banjoj bili predsjednik Općinskog vijeća i dvoje ljudi, da su bili u Gradu i da je dogovoreno da će Vijeće prihvatiti pokretanje procedure da se to proda. - kazao je Knežić.

- Sad kad se napravila revizija procjene, kad je Županijska komisija sve pregledala, kad je raspisan natječaj u Narodnim novinama, kad je dogovoreno da se za to glasa, sad se nas proziva da loše gospodarimo s Općinskom imovinom, a mogli su reći da ne prihvaćaju prodaju nego da se tih 11 kvadrata ruši i sve vrati na staro. - rekao je Knežić, istaknuvši kako je ružno to što radi Mozarina nezavisna lista.

- Ružno je da se tako piše, pogotovo od ljudi koji su direktno dogovorili da se to proda. Ne volim da se proziva Općinu koja u tome nije sudjelovala. - rekao je Knežić, odgovorivši na pitanje na sjednici Općinskog vijeća kako je moguće da netko tek tako uđe u tuđu česticu.

- Ti ljudi imaju pravomoćne građevinske dozvole i tijekom radova su ušli pola metra u parcelu koje nema na terenu. Nisu ušli u asfalt nego u neke međe koje ne postoje. Da je Vijeće zauzelo stav da se to ne proda nego da se sruši, do ove prodaje ne bi došlo. Znači, direktno su se s njima dogovorili, a sad prigovaraju da mi nešto prodajemo. Investitor tvrdi da su nesvjesno ušli u naše zemljište, a jesu li ili nisu, mi to ne znamo. Inače, nije u redu prozivati Općinu za nešto što su osobno dogovorili. - kazao je načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

MOZARA: PROŠETAO SAM PARCELOM

Nakon što ga je načelnik prozvao, donedavni predsjednik primorskog Općinskog vijeća Vlaho Mozara, za Južni i Dubrovnipress kaže da se prošetao Slezakovom parcelom, ali i demantira da se s njime dogovarao da Vijeće podrži prodaju 11 uzurpiranih kvadrata.

- Ne znam uopće tko je geodet Galinović. Znam samo za investitora Slezaka jer mi je susjed u Banji i prošetao sam to zemljom da vidim što se događa. Svi koji tvrde da je Vijeće nešto dogovaralo neka pokažu papir. Dakle, gdje je papir? - pita Mozara i nastavlja:

- Meni su u Općini prvo rekli da se Slezak javio za zemlju i da su mu oni rekli da se javi meni jer, kao, došlo je do greške, da se nešto nije vidjelo na katastru. Slezak mi se javio na telefon i poručio sam mu da Vijeće nisam samo ja već da ga čini devetoro ljudi te da ću osobno poći vidjeti situaciju. Kad ne može geodet, Općina i načelnik onda ću ja, koji jedini od svih njih nisam plaćen da to radim u svoje slobodno vrijeme, poći i vidjeti što se događa. - rekao je Mozara.

Istaknuvši kako mu je drago što se o spornoj parceli piše, naglasio je kako su se sve dosadašnje prodaje zemlje u Općini provlačile ispod radara.

- Dakle, investitor okupira, Općina proda i za to nitko ne zna jer se to nigdje ne objavljuje, nigdje nema nikakvog zapisa, ni na općinskim stranicama, ni u službenom glasniku. Svako prostorno planiranje i uređenje pada u vodu jer se podilazi interesima pojedinaca umjesto općem dobru. Nakon što je nezavisna lista s tim stvarima počela izlaziti u javnost, nakon naše jasne poruke da će svi morati raditi po zakonu i da se ništa neće provlačiti ispod stola, krenuli su pritisci i prijetnje sudovima. Da se razumijemo, ne od investitora nego od same Općine, a kad je javnost poludila, kad je za to čula, načelnik, Općina i njihovi vijećnici su se izmotavali da nisu znali, da im je investitor podmetnuo. - kazao je Mozara.

- Jedino vijećnici nezavisne liste čitaju papire, a sada smo smetnja jer Općinsko vijeće više nije protočni bojler za odluke jednog čovjeka. Inače, načelnik i HDZ otprije mjesec odnedavno ponovo imaju većinu pa mogu raditi što hoće pa su htjeli prodati javnu površinu na moru u Dolima -legendarno mjesto ispod borova gdje se mještani okupljaju od pamtivijeka i mi smo zaustavili tu prodaju kad smo za nju saznali.- kazao je čelnik Nezavisne liste za Dubrovačko primorje i nedavno smijenjeni predsjednik primorskog Općinskog vijeća Vlaho Mozara.

No, dok on tvrdi kako samo vijećnici nezavisne liste čitaju papire, promakao im je izgleda dopis Dinka Slezaka kojega je uputio Općini. Naime, u materijalima Općinskog vijeća, koji su uoči sjednice dostavljeni vijećnica, a dostupni su na općinskim stranicama, nalazi se i dopis Dinka Slezaka, zainteresiranog za otkup zemljišta procijenjenog na 9.500 eura.

U dopisu upućenom Općini Dubrovačko primorje u ožujku Dinko Slezak navodi kako za gradnju zgrade ima ishodovanu građevinsku dozvolu te ističe kako je prilikom izgradnje zgrade s okućnicom ušao u parcelu u općinskom vlasništvu.

Slezak u dopisu dalje navodi: „Temeljem razgovora s predsjednikom Općinskog vijeća molim Vas da se provede sva potrebna procedura te mi se omogući otkup čestice zemlje 2944 k.o. Slano.”

slezak dopis 241123 min

Objavljeno u Aktualno

U sklopu projekta unapređenja zdravstvene zaštite ruralnih područja u ambulanti u Slanome je u četvrtak upriličena primopredaja opreme vrijedne više od 14 tisuća eura za dvije ordinacije – obiteljske medicine i stomatološku ordinaciju. Riječ je o projektu u kojem je vodeći partner Dom zdravlja Ravno, a kao partner je sudjelovao i Dom zdravlja Dubrovnik.

Kako je istaknuto ovom prigodom sredstvima ovog projekta za ambulantu u Slanom osigurana je nabavka tlakomjera, laringoskopa, liječničke torbe, inhalatora, automatskog defibrilatora, sterilizatora autoklav, 12-kanalnog EKG-a, kompjuterske oprema za ordinaciju, terapeutske stolica, mobila s 5 ladica, stomatološke oprema, holtera tlaka, otoskopa, oftalmoskopa te preglednog ležaja.

Župan Dobroslavić istaknuo je ovom prilikom kako se uz ulaganje kroz ovaj projekt, trenutno provode radovi na ambulanti za koji su sredstva osigurana kroz drugi nacionalni poziv.

- Oprema će sigurno koristiti našim liječnicama koje moraju imati adekvatnu opremu za rad, a osim ove opreme Dubrovačko-neretvanskoj županiji odobreno je 60 tisuća eura za projekt obnove ambulante. Mi ćemo još dodati jedan dio sredstava i to će se napraviti u nekoliko faza. - istaknuo je župan Dobroslavić te zahvalio svima koji su sudjelovali u projektu.

Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnika Branko Bazdan rekao je kako se planira nabava i nove stomatološke stolice.

- Oprema je dijelom obnovljena, a dijelom je riječ o opremi koju ambulanta prije nije ni imala. Želimo da ona bude u potpunosti obnovljena kako građevinski tako i opremom. - istaknuo je on.

Ravnateljica Doma zdravlja Ravno Stana Burić istaknula je kako je zadovoljana provedom projekta.

- Želim se zahvaliti i Domu zdravlja Dubrovnik koji je bio idealan partner u projektu. Mi stojimo na raspolaganju i naš laboratorij može imati nalaze brže nego što to se može napraviti u Dubrovniku. Nikada nismo odbili čovjeka u potrebi. - rekla je ona te dodala kako je osim medicinske opreme DZ Ravno iz projekta uspio nabaviti i sanitetsko vozilo.

Svoje zadovoljstvo nisu krile ni obiteljska liječnica Lidija Lončar i stomatologinja Zdenka Šapro Kriste koje su također zahvalile svima uključenim u uspješnu provedbu projekta.

Inače, projektom se želi poboljšati zdravstvena usluga u ruralnim područjima ulaganjem u specijaliziranu medicinsku opremu koju bi koristili liječnici obiteljske medicine ali i gostujući specijalisti (primjerice kardiolozi) prilikom organizacije preventivnih pregleda.

dpp

Objavljeno u Aktualno

U Zavičajnoj kući Dubrovačkog primorja u Slanom otvorena je u četvrtak navečer izložba „Obnovljeno narodno ruho iz Ošljeg” autorice Anke Marinović. Ovo je njena druga izložba, a postavljen je samo mali dio bogatog rada s naglaskom na nošnji dinarskog tipa, koja je karakteristična upravo za autoričin rodni kraj, odnosno za sjeverozapadni dio Primorja, sela Topolo, Ošlje, Štedrica, Stupa i Imotica. Taj se tip primorske nošnje prestao nositi još početkom 20. stoljeća i zbog toga je gotovo iščeznuo iz sjećanja Primoraca. No, upravo zahvaljujući Anki Marinović, ta je nošnja otrgnuta od zaborava.

Anka Marinović jedna je od čuvarica tradicije koje u tišini svojim radom, voljom i trudom čine velika djela za zajednicu i baštinu, a o tome uvijek govore skromno. Ona je otkrila svoj talent u vezenju i šivanju kada je zbog bolesti sve više vremena počela provoditi kod kuće, a kao aktivna članica KUD-a Linđo Ošlje Stupa znala je koliki je problem nedostatak nošnji. Od tada neumorno i predano obnavlja narodno primorsko ruho.

Njene vrijedne ruke sašile su i izvezle svaki i najmanji dio nošnje; od donje robe do dodataka i detalja za odrasle, ali i za djecu. Na taj je način otrgla zaboravu veliki dio primorske kulturne baštine, a kako je i sama rekla na otvorenju: „Treba nešto ostaviti selu i Primorju.”

Izložba će biti otvorena za sve posjetitelje do 20. kolovoza u radnom vremenu Zavičajne kuće (radnim danima od 8 do 13 i od 15 do 20 sati, a vikendima od 9 do 12 i 16 do 19 sati).

Samo postavljanje izložbe i realizacija projekta ostvareni su uz pomoć Dubrovačko - neretvanske županije i Općine Dubrovačko primorje. Posjetitelji otvorenja mogli su uživati u prigodnom primorskom tratamentu, a skupilo se i kolo KUD-a Linđo Ošlje Stupa i zabalalo.

rm

Objavljeno u esPRESSo

„Obnovljeno narodno ruho iz Ošljeg” izložba je autorice Anke Marinović koja će se u Zavičajnoj kući u Slanom otvoriti 10. kolovoza u 19 sati.

Ovo je druga izložba Anke Marinović, a obuhvaća samo jedan dio njenog bogatog i vrijednog rada. Pritom je naglasak na dinarskom tipu nošnje koji je karakterističan upravo za autoričin rodni kraj i koji je gotovo bio zaboravljen i izgubljen.

Izložba će biti otvorena za sve posjetitelje do 20. kolovoza, u radnom vremenu Zavičajne kuće, radnim danima od 8 do 13 pa od 15 do 20 sati, a vikendima od 9 do 12 te od 16 do 19 sati.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

U Slanom je sinoć, u organizaciji Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje održana Noć Dubrovačkog primorja, a nastupili su Dalmatino, klapa Šufit i, nakon vatrometa, kao vrhunac večeri Jelena Rozga.

Objavljeno u esPRESSo

Slano i Blato jedine su dvije škole u Županiji koje su se prijavile za sudjelovanje u eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave, koji će se provoditi naredne četiri godine, počevši od nastavne godine u rujnu. Iako je u projektu osigurano 25 milijuna eura iz kojih će se nastavnicima povećati plaće, većina ih je protiv sudjelovanja u tom eksperimentalnom projektu.

Da su škole za prijavu u sudjelovanju u eksperimentalnom projektu,osim od osnivača, trebale tražiti suglasnost školskih odbora i roditelja, upozorio je na sjednici Županijske skupštine vijećnik Ivica Dajak.

- U izjašnjavanju škola u sudjelovanju u ovom eksperimentalnom programu nije predviđeno izjašnjavanje roditelja i učitelja već je to ostavljeno na slobodu školskim odborima. Kao izabrani predstavnik građana u Skupštini pokrenuo sam javnu inicijativu da se upravo mi pobrinemo da se prije uključivanja pojedine škole u ovaj eksperiment zatraži suglasnost učitelja i prije svega roditelja čija su djeca krajnji korisnici i škole i reforme školstva i ovog eksperimenta. - kazao je Dajak, naglasivši kako je uvođenje eksperimentalnog programa izazvalo burne reakcije u javnosti.

- Program je predstavljen ad hoc, bez utemeljenja u prethodnim strateškim dokumentima i planovima. Najavljivane su neke druge reforme, devetogodišnja škola, a sad je odjedanput odnekle sletjela neka cjelodnevna škola o čemu se u javnosti vrlo malo zna. Ne zna se ni koji stručnjaci ni koje institucije su bile uključene i izradu tog projekta, a nakon što je predstavljen određeni su žurni rokovi za njegovu provedbu i meni je skandalozno kad čujem ministra da kaže kako će se neki problemi, za koje se ne zna kako ih riješiti, zapravo rješavati u hodu. - kazao je Dajak.

To rješavanje problema u hodu osnovni je razlog zbog koje se nastavnici protive eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave u koji ih očito na silu gura većina ravnatelja škola koje su se prijavili u ovaj eksperiment.

U Osnovnoj školi Slano, primjerice, niti je održano Vijeće roditelja, niti ih je itko pitao što misle o tom projektu. Kad su u pitanju nastavnici, njima je Školski odbor odluku o sudjelovanju nametnuo jer se osim ravnatelja za sudjelovanje u eksperimentu izjasnio samo još jedan član Upravnog vijeća.

Vijećnik Dajak upozorava kako je eksperimentalni program u e-savjetovanju imao oko tri tisuće primjedbi i komentara građana. Istaknuo je kako načelno podržava ideju reforme i ulaganja u školstvo, ali i dodao kako se boji pitaju li se u resornom Ministarstvu koliko će se kvalitetno pripremiti eksperiment.

- Zato je dobar dio roditelja i učitelja zabirnut i zato sam zatražio da se župan potrudi da se o sudjelovanju djece u ovom eksperimentalnom programu očituju njihovi roditelji. - kazao je Dajak,

Istaknuvši kako je cjelodnevna škola projekt Ministarstva znanosti i obrazovanja, župan Nikola Dobroslavić kazao je kako je s resornom pročelnicom bio na jednoj prezentaciji na kojoj su objašnjeni motivi prijedloga primjene četverogodišnjeg eksperimenta.

- To je praksa razvijenih zemalja, posebno Europe i EU i to je nekakav start i dobar razlog da se razmišlja o takvom konceptu. Taj eksperiment i služi da organizator sustava vidi kako može funkcionirati. Roditelji i nastavnici mogu dati primjedbe na ono što smatraju da nije dobro. - kazao je župan.

- Što se tiče roditelja, Ministarstvo je skratilo rok obveznog boravka u školi s 15 na 14 sati, da bi se izbjeglo da djeca budu previše u školi. Predviđeno je da djeca imaju obrok i pomoć u domaćem radu jer nije dobro da roditelji moraju iznova ići u osnovnu školu i doma pomagati djeci rješavati domaće radove i dobro je da će to raditi stručne osobe u školi. Roditelji imaju svoje predstavnike i vrlo se jasno čuje njihov glas kroz školske odbore u kojima roditelji imaju predstavnike i mislim da je u jednoj školi od predloženih za eksperiment provedeno šire konzultiranje s roditeljima koji su se izjasnili pozitivno. - kazao je župan.

Konzultiranje s roditeljima zaista jest provedeno u osnovnoj školi u Blatu i oni su se o sudjelovanju u eksperimentu izjasnili pozitivno.

Župan Dobroslavić kaže kako nema razloga da Županija ne da suglasnost školama koje su se prijavile za sudjelovanje u eksperimentalnom programu.

- Nema razloga da im uskratimo suglasnost jer će se kroz provedbu eksperimenta pokazati kakva je reforma, je li dobra i što treba korigirati. - kazao je Dobroslavić.

No, Dajak se s njime baš i ne slaže te smatra kako će se anomalije i nedostaci tog eksperimenta odraziti isključivo na djeci.

- Roditelje nitko ne treba oslobađati odgovornosti za njihovu djecu jer oni žele biti odgovorni i pomagati svojoj djeci pisati domaće zadaće. Ja sam roditelj prvašića i što ćemo s njegove četiri godine života i školovanja ako ih provede u nečemu što ne valja? Tko će mu ih vratiti i koju će on naknadu dobiti za sudjelovanje u nečemu što ne valja? - zapitao se županijski vijećnik Ivica Dajak, naglasivši kako je iznimno neodgovorno u školama provoditi eksperiment koji nije adekvatno pripremljen.

Na sve to upozoravaju i nastavnici iz brojnih škola diljem zemlje, ali ih očito nitko ne sluša i posve je jasno da resorno Ministarstvo provedbu eksperimenta gura radi europskog novca. Naime, na raspolaganju im je 1,5 milijarda eura. Lijep je to novac za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskih kapaciteta za prilagodbu jednosmjenskih škola na cjelodnevnu nastavu i izgradnju školskih dvorana. Svaka će eksperimentalna škola dobiti po 300.000 eura za ulaganje u opremu, blagovaonice, kuhinje dok ona prava reforma školstva još jednom izostaje.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 3