Integrirani razvojni program Dubrovnik 2030. predstavljen je u ponedjeljak u Gradskoj vijećnici, a uz gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića sudjelovala je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić te suradnici na projektu arhitekt Dinko Peračić i arhitekt i urbanist Hrvoje Bolta.
Program Dubrovnik 2030. prostorno obuhvaća područje središta Dubrovnika, od zaštićene povijesne cjeline do luke Gruž. Područje programske zone Gruž - Grad obuhvaća čak 16 različitih investicijskih komponenti - od Park & Ride sustava Pobrežje i trajektne luke Batahovina, preko Lučkog kontrolnog centra i Intermodalnog terminala, do urbanizacije Luke, nove gradske tržnice, rive i tunela kroz Gruž, pa do Lapadske obale i uređenja novog gradskog centra Gruž. Uz ova ulaganja, četiri su horizontalna elementa koji pokrivaju područje cijelog grada, a tiču se prvenstveno unapređenja sustava javnog prijevoza električnom brodskim i autobusnim javnim prijevozom, bike i car charing sustavima, a uključuju inteligentni transportni sustav, novu energetsku infrastrukturu i gradsku optičku i bežičnu mrežu.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je uvodno kako je program „Dubrovnik 2030“ vizija urbanog razvoja grada u sljedećem desetljeću s jasno definiranim smjernicama i detaljno osmišljenim projektima. Kazao je kako se gradska uprava, promišljajući razvoj grada, odlučila posvetiti području gradskog središta kao prioritetu jer je središte grada opterećeno prvenstveno prometnim zagušenjima.
– Kroz cijeli projekt dobili smo „kralježnicu“ od Gruža do povijesne jezgre i to je glavni sustav prometnog koridora, a Gruž predstavlja i najveći izazov u tom projektu. - kazao je uvodno poručivši kako je u razvojnom smislu vrijeme za dodatni investicijski iskorak.
Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić predstavila je koji su koraci napravljeni u posljednje tri godine. Podsjetila je da je prijedlog projekta dobio potporu Vlade RH upravo na sjednici Vlade u Kneževu dvoru u veljači 2019.
– Ovakav projekt nije moguće samostalno realizirati. Treba nam politička i financijska potpora Vlade RH i EU, odnosno Europske komisije. - rekla je zamjenica Tokić.
U međuvremenu, podsjetila je, pokrenuta je intenzivna komunikacija s resornim tijelima Vlade, posebice s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a temeljem tih nastojanja, Grad Dubrovnik dobiva podršku JASPERS-a, tehničke pomoći Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Organiziraju se intenzivni sastanci s brojnim sudionicima u projektu poput Lučke uprave Dubrovnik, Hrvatskih cesta, Libertasa, Sanitata i Luke Dubrovnik te se pokreće izrada Integrirane strateške podloge Grada Dubrovnika koju u cijelosti financira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a izrađuje JASPERS u suradnji s Ernst&Youngom.
Arhitekti Dinko Peračić i Hrvoje Bota prezentirali su pojedine segmente tzv. kralježnice grada koja povezuje prostor od Luke Gruž do povijesne jezgre, a podijeljen je u tri prostorne cjeline – zona Luka, zona Riva - Gruž centar i zona Centar – Pile.
- Centar Dubrovnika premješta se u gruško polje. Ovo je jedno od dva najopterećenija dijela grada, a krije potencijal za nove razvojne mogućnosti. - naveo je arhitekt Dinko Peračić istaknuvši kako će umjeravanjem kolnog prometa kroz Gruž tunelom u razini mora Dubrovnik konačno dobiti neposredan pristup moru i novi javni prostor – šetnicu s rivom.
Gradonačelnik Mato Franković zaključno je istaknuo kako će cijeli Program Dubrovnik 2030. uskoro biti predstavljen javnosti i kroz uspostavu programskog izložbenog prostora, tzv. showrooma, a započet će i procesi javnog savjetovanja te detaljne razrade svih varijantnih opcija pojedinih projektnih elemenata, ali i izrade svih strateških okvira potrebnih za realizaciju ulaganja.
dpp
