Kao jedna od najznačajnijih pojava na moru, kurenat, morska struja, je od davnina u žiži interesa moreplovaca i ribolovaca. Potonjih zato što su sve ribe podložne utjecaju kretanja mora jer od njega umnogome ovisi koja će se vrsta loviti na kojoj pozicija i dubini, usmjerenje riba u odnosu na njega te, što je najvažnije za udičare, kada su određene ribe raspoložene za ishranu. Zato je za ribare veoma važno znati kakav je i koliki utjecaj kurenta na ribe.
Od svih jadranskih riba najveći utjecaj kurenta je na ponašanje brancina, odnosno smuduta, lubina. Krupni, stari ili pretili, najradije se zavuku u neku mutnu uvalu bez kurenta i tu proždiru gavune, cipole, šparme i bukve koje su im u uvjetima slabe vidljivosti lako dostupni. Manji i srednji primjerci se ponašaju posve drukčije, oni najradije love u kurentu. Često lebde u njemu uz samo dno, nerijetko u džepu kurenta, mjestu s manje izraženom strujom - iznad manjeg udubljenja ili iza neke uzvisine - i čekaju žrtve. Uvijek su okrenut prema kurentu. Izvrsni su plivači pa se ne umore ni plivajući pet, šest sati kontra jakog kurenta.
Kad kurenat počinje brancin dobiva volju za hranjenje i dobro grize. Dok god kurenat jača u pravilu će dobro gristi. Onog trenutka kada kurenat prestane jačati i ostane na istoj razini jakosti, brancin počinje gristi sve slabije pa kada strujanje stane brancin se na takvim terenima gotovo ne hrani do pojave novog, kurenta iz suprotnog smjera. Tada, tijekom smjene kurenta brancin više ne stoji na istom mjestu nego šeće po terenu čekajući početak novog korenta.
Čim novi kurenat počne, na njegovu najmanju naznaku, brancini se okreću prema njemu, spuštaju se uz dno i počnu loviti. Ako se gavuni i druga sitna riba drži površine, tada će i brancini gristi na površini ako im ništa ne smeta, primjerice nazočnost čovjeka u vidnom polju. Kako kurent jača, tako u pravilu i brancin aktivnije lovi.
Ovo ponašanje brancina vrijedi uglavnom samo na područjima s jakim korentima gdje je njegov način života potpuno uvjetovan njihovom izmjenom. Na područjima bez kurenta, kao riba koja se iznimno dobro prilagođava uvjetima i terenima, brancin će gristi kad i većina ostalih riba, s tim da su što manji to su više aktivniji u pretraživanju terena.
Poput brancina i podlanica, tkj. ovrata se hrani na svakakvim terenima, bez obzira na kurenat, ali ipak radije bira terene s umjerenim morskim strujama. Najbolje grize oko smjene kurenta odnosno plime i oseke.
Većina ostalih riba najviše voli period oko promjena, kako kurenta tako i plime i oseke, koje su u pravilu poklapaju s kurentom iz jednog ili drugog mjera. Čak i na terenima gdje se uopće ne osjeća ili barem ne vidi strujanje mora, ribe osjeti kada nastupa smjena, kada kurenat jača ili slabi.
Od ljuskavki, najčešćih lovina udičara, pic i fratar vole terene s izraženim kurentom, ali u pravilu i oni poput ostalih najbolje grizu u vrijeme oko smjene. Pici nešto bolje na kraju kurenta, a fratri najbolje na samom početku kurenta koji struji od sjevera prema jugu, odnosno od sjeverozapada prema jugo- istoku.
I sarak voli mjesta s izraženim korentom. U plićim prolazima s jakim strujama te posidonijom na dnu grize dobro po jakom kurentu, bolje nego na smjeni.
Kantor voli terene s izraženom morskom strujom, ali se najčešće drži u zavjetrini od kurenta, uz sam rub s mirnim more. I on najbolje grizu oko smjene kurenta.
Od riba koje ne grizu pa jakom kurentu, a vole ponešto kurenta najcjenjeniji je pagar. U pravilu, najbolje se love na kraju gornjeg, južnog kurenta, neposredno prije najveće jutarnje plime.
Od riba koje ne vole kurenat udicom se najčešće love cipoli, koji preferiraju mirna i mutna područja.
Ponašanje zubaca i feluna u odnosu na kurenat znatno je složenije nego ostalih riba pa oni zaslužuju poseban tekst.
Što se tiče glavonožaca, lignje uvijek treba tražiti u zavjetrini od kurenta, najbolje na njegovom rubu. Hobotnice, pak, najviše voli terene s jakim morskim strujama i škrapama.