Što je s projektom jaružanja Rijeke dubrovačke, pitala je gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića vijećnica Viktorija Knežević (Centar) nakon što je primijetila kako je proračunska stavka za tu namjenu sa 120 tisuća eura smanjenja na svega 30 tisuća eura. Naime, jaružanje Rijeke dubrovačke projekt je koji su tražili građani kroz participativno budžetiranje.
- Korito Rijeke dubrovačke čistilo se još u vremenu Dubrovačke Republike, a zadnje čišćenje bilo je 1916. godine u zadnjoj godini života cara Franja Josipa. – kazala je Viktorija Knežević, istaknuvši kako je nakon 110 godina krajnje vrijeme da se Grad posveti tom problemu.
- Jaružanje je prijeko potrebno jer bi se time smanjio problem koji imamo s poplavljivanjem Tenturije, odnosno Komolca. – kazala je Knežević, istaknuvši kako se „u nekim drugim zemljama jaružanje provodi svakih pet do deset godina”.
Gradonačelnik Mato Franković odgovorio je kako je u 2025. godini gradska uprava izradila idejni projekt i batimetrije, a otkrio je i gdje se s jaružanjem zapelo.
- Zapeli smo na stavci odlaganja. Naime, nekad prije, ne tako davno pred samo par godina, dok se nije izmijenio zakon, postojala je mogućnost odlaganja u moru, što je i logično. Još dok sam bio direktor ACI marine, kad smo gradili bazen za izvlačenje plovila, proveli smo postupak jaružanja ACI marine, od jednog do drugog kraja, tamo iza samostana i bez problema smo proveli jaružanje i Lučka kapetanija nam je odredila lokaciju gdje ćemo ispustiti mulj i to je funkcioniralo savršeno. No, promijenio se zakon i oni to više ne dozvoljavaju nego mi cijeli mulj koji izvadimo, a ima ga jako puno, moramo negdje odložiti. Mi nemamo lokaciju za odlaganje takve vrste mulja. Mogli bismo raspisati javnu nabavu pa vidjeti od strane izvođača što će nam dostaviti kao točku odlaganja i to ćemo vjerojatno tako i napraviti u 2026. godini. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.
- Po meni je to loše zakonsko rješenje jer mi zapravo vadimo nešto iz rijeke ili iz mora i u konačnici vraćamo ga istom tom moru na nekoj drugoj lokaciji, dubini, gdje se ništa ne dogodi odlaganjem tog mulja. Imalo smo čak kontakt s tvrtkama koje to rade, to je standardno, svugdje u svijetu se to radi na isti način. Ne znam zbog čega je u nas to pravilo promijenjeno jer bismo mi vrlo lako proveli postupak jaružanja. Trajao bi par mjeseci jer tamo je velika nakupina mulja s obzirom na to da se godinama to nije čistilo i uređivalo i to je jedini razlog zašto plave kuće, jer da je dublji gaz kuće ne bi plavile, to je sigurno. - ispričao je Franković, koji je vrlo dobro upoznat sa stanjem u Rijeci dubrovačkoj.
- Kako tamo godinama nitko nije vodio brigu, onaj otok je cijeli obrastao šašem. To je kao zaboravljeni svijet, nažalost. Mi ćemo se potruditi u idućoj godini razriješiti taj gordijski čvor. Raspisat ćemo postupak javnih nabava i još jednom ćemo se obratiti Ministarstvu zaštite okoliša i moliti ćemo za ustupak, ne za ustupak nego za odluku da se dozvoli odlaganje mulja u moru jer mislim da je suludo da ga odlažemo negdje na suhom. - smatra, dodali bismo, sasvim ispravno, gradonačelnik Dubrovnika.
Franković je još dodao:
- Kad dižete taj mulj, ti mirisi, to je strašno, užasno, jer to je jedna kompaktna masa, tvrda, crna koja se taložila desetljećima i desetljećima i ukrcati to na kamion i voziti negdje da se suši, meni to predstavlja suludi čin jer to nije nekakva smjesa ili materijal koji ti možeš upotrijebiti bilo gdje drugdje. To je potpuno beskorisno. Zato sam stava da se to vrati ondje gdje i pripada, a to je moru. - zaključio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.