Dubrovačko - neretvanska županija je u suradnji s Hrvatskim vodama osigurala 200.000 kuna za provedbu projekta navodnjavanja na dijelu naselja Putnikovići. Uz redovnu provedbu plana navodnjavanja Dubrovačko-neretvanske županije, ovim projektom se dio akumulirane vode nastale istražnim bušotinama planira koristiti za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Prema dosadašnjim istraživanjima bušotina u naselju Putnikovići ima protok vode 9-11 litara u sekundi što jamči dovoljne količine za razvoj cjelokupnog navodnjavanja ovog dijela Pelješca.

Do konačne izvedbe istog, ovim projektom se planiraju koristiti ove količine vode. Osim ovih rješenja, nastalim u odnosu na okolnosti na terenu, Županija sukladno Planu navodnjavanja ima za cilj povećanje navodnjavanih površina, poboljšanje postojećih sustava navodnjavanja. Osim većih infrastrukturnih projekata navodnjavanja u dolini Neretve, prvenstveno podsustava GLOG, Županija u suradnji s Hrvatskim vodama financira istražna polja na području otoka Korčule i to na 5 lokacija.

Ovim projektom planira se osigurati navodnjavanje poljoprivrednih kultura za više desetaka obiteljskih gospodarstava.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Dubrovačko - neretvanska županija je ove godine isplatila potpore lovačkim društvima na području iste u iznosu od 200.000,00 kuna. Naime, na području Županije se nalazi 9 državnih i 22 zajednička lovišta te 21 lovačko društvo koja upravljaju navedenim lovištima.

Svrha ovog financiranja je poboljšanje uvjeta u zajedničkim i državnim lovištima na području Dubrovačko-neretvanske županije, očuvanje i zaštita prirode, poboljšanje uvjeta za daljnji razvoj lovnog turizma i produljenje turističke sezone, kao i zaštita poljoprivrednih usjeva od šteta koje počini divljač u lovištu.

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije donesen je Program lovstva za daljnji razvoj kojim se sve aktivnosti i financiranje nastavljaju i u narednom razdoblju.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Provedenim kriminalističkim istraživanjem Službe kriminalističke policije ove Policijske uprave troje hrvatskih državljana u dobi od 40, 29 i 25 godina, te jedan državljanin BiH u dobi od 32 godine, osumnjičeni su za kazno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je 40-godišnjak, od početka listopada ove godine, u tri navrata prodao marihuanu 29-godišnjakinji i to u ukupnoj količini od 500 grama i 25-godišnjaku u ukupnoj količini od 150 grama, a koji su kupljenu drogu dalje preprodavali konzumentima s područja Dubrovnika i Župe dubrovačke.

Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da je spomenutom 40-godišnjaku marihuanu iz Bosne i Hercegovine dostavljao 32-godišnji državljanin BiH.

U sklopu ovog kriminalističkog istraživanja policija je pronašla, i uz potvrdu oduzela, ukupno 420 g marihuane.

Četvero osumnjičenih uhićeni su tijekom posljednja dva dana te su uz kaznene prijave kasno sinoć predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

dpp

Redovna sjednica Skupštine Turističke zajednice grada Dubrovnika održana je danas online, a jednoglasno su usvojeni Rebalans financijskog plana za 2020. godinu i Program rada i financijski plan za 2021. godinu.

Putem Zoom aplikacije online sjednici, koju je vodio Predsjednik Skupštine TZ grada Dubrovnika gradonačelnik Mato Franković, prisustvovala su 24 člana Skupštine. Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić održala je prezentaciju kojom je predstavila glavne stavke Programa rada i financijskog plana za 2021. godinu.

„Program rada s financijskim planom TZ grada Dubrovnika za 2021. godinu izrađen je temeljem: fizičkih rezultata turističkog prometa (ostvarenog i procijenjenog) na području grada Dubrovnika i u Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu, prateći i epidemiološku situaciju u Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini, prvenstveno na najznačajnijim emitivnim tržištima. Za usporedbu i plan provođenja planiranih aktivnosti u obzir je uzeta 2019. godina, s obzirom da se veliki dio aktivnosti koje su u planu, u 2020. godini nije mogao realizirati, zbog okolnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19.” - piše u priopćenju TZ grada Dubrovnika.

dpp

Stožer CZ Dubrovačko-neretvanske županije zaprimio je tijekom ponedjeljka i utorka ujutro gotovo 800 zahtjeva za propusnice za kretanje između županija. Do sada je riješeno više od 300 zahtjeva, a prioritet izdavanja propusnica imaju osobe koje trebaju putovati iz opravdanih medicinskih razloga.

Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije ističe kako se sukladno internom naputku većina zahtjeva riješava pri Ravnateljstvu civilne zaštite RH, dok županijski Stožer riješava zahtjeve koji su navedni pod točkama ”d” i ”e” Odluke o zabrani napuštanja županije prema mjestu prebivališta ili boravišta u Republici Hrvatskoj, odnosno za ”pacijente koji zahtijevaju medicinsku skrb”, te ”putovanja na posao i s posla ako je obavljanje posla neophodno i ne može se obaviti od kuće”.

Stožer CZ DNŽ moli građane za strpljenje, a svi zahtjevi biti će riješeni u najkraćem mogućem roku.
Napominjemo kako za maloljetnike u pratnji odrasle osobe koja ima valjanu propusnicu ne treba propusnica, kao ni za osobe koje se vraćaju u mjesto svog prebivališta/boravišta.

Detalje o načinu izdavanja propusnica možete pogledati OVDJE.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Od posljedica koronavirusa preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1936.). U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 37 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se o 12 osoba iz Dubrovnika, šest iz Metkovića, po četiri iz Konavala i Korčule, po dvije iz Lumbarde, Orebića i Ploča, po jednoj iz Kule Norinske, Opuzena, Stona i Župe dubrovačke te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije. Ukupno je zaraženo 15 osoba muškog spola i 22 osobe ženskog spola, a za njih 26 je utvrđena epidemiološka veza.U posljednja 24 sata obrađeno je 249 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 31 452 uzorka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavilo se 60 osoba: 25 iz Korčule, deset iz Dubrovnika, šest iz Župe dubrovačke, pet iz Lumbarde, četiri iz Konavala, tri iz Vele Luke, dvije iz Metkovića, po jedna iz Blata, Kule Norinske, s Lastova i iz Ploča te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 54 osoba pozitivne na koronavirus. Devet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, osam pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, a jedan na kisiku.

U samoizolaciji je 877 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 115 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Vijećnik Mosta u Skupštini Dubrovačko - neretvanske županije Pero Jerković uputio je priopćenje za javnost u kojem ističe kako je odluka o osnivanju poslovne jedinice Opće bolnice Dubrovnik u Blatu na Korčuli koja je usvojena na posljednjoj sjednici još jedan u nizu apsurda u djelovanju županijske uprave i vladajuće većine u Skupštini.

Ostatak priopćenja prenosimo u cijelosti.

"U obrazloženju zahtjeva navodi se kako je sredstvima Ministarstva zdravstva te donacijom fizičkih i pravnih osoba nabavljen vrijedni uređaj za radiološku dijagnostiku za ispostavu Zavoda za hitnu medicinu DNŽ u Blatu. Nadalje, navodi se da Zavod za hitnu medicinu nije nadležan za obavljanje radiološke dijagnostike pa se obraća OB Dubrovnik za suradnju.

To je pohvalna akcija jer nikad nije previše dijagnostičke opreme, posebno u mjestu na otoku, udaljenom više od 100 kilometara od OB Dubrovnik, ali postoji problem.

Župan, predsjednica Skupštine, Uprava OB Dubrovnik i Zavoda za hitnu medicinu su zaboravili ili namjerno prešutjeli da je na 11. Sjednici Skupštine DNŽ, održanoj 8.srpnja 2019. pod dodatnom točkom Dnevnog reda usvojena Odluka o funkcionalnoj integraciji zdravstvenih ustanova radi organiziranja obavljanja djelatnosti hitne medicine.

Članak 3. te odluke navodi da se funkcionalna integracija osigurava suradnjom zdravstvenih ustanova (OB, Domovi zdravlja, Zavod za hitnu medicinu) te optimiziranjem i usklađivanjem procesa usmjerenih prema boljoj kvaliteti zdravstvenih usluga u djelatnosti hitne medicine u Županiji i to zajedničkim korištenjem ljudskih, prostornih i medicinsko-tehničkih resursa. Načini funkcionalne integracije, prema Odluci regulirati će se Ugovorima između Ustanova.

Imajući navedeno u vidu, pitamo se čemu je potrebno osnivanje Poslovne jedinice OB Dubrovnik u Blatu. Čemu ovakvo rasipanje resursa, čemu nepoštivanje vlastitih Odluka donesenih, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Možda je u pitanju strah županijske vladajuće većine da netko tko nije dio te većine neće znati raditi na sofisticiranom uređaju a u Općinama Blato i Vela Luka HDZ nije na vlasti kao u Županiji." - naveo je u priopćenju za javnost vijećnik Mosta u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije Pero Jerković.

dpp

Postoji nešto što se zove solidarnost. Svi zaposleni u Republici Hrvatskoj, htjeli ne htjeli, svakog mjeseca su solidarni, onog dana kada im poslodavci isplate plaće, a dio od tih plaća se uplati u državni mirovinski i zdravstveni fond. Kada bi sustav bio drukčiji, kada bi se ti novci uplaćivali samo u privatne mirovinske fondove i privatna zdravstvena osiguranja, kada bi dakle sami radnici isključivo odlučivali o tome koliko i gdje uplatiti, uz mentalitet na ovim prostorima, vjerojatno bi jedan fini dio njih dočekao starost bez penzije, a život, do prve ozbiljnije bolesti, proživio bez zdravstvenog osiguranja. S druge strane država ne bi imala za isplatu mirovina za koje ionako sredstva valja redovno nadokrešit, a ionako bijedan zdravstveni sustav srušio bi se do kraja.

I sad može netko reći, a što bi ja plaćao tisuće kuna u mirovinski fond ili u obavezno zdravstveno osiguranje da bi drugi imali mirovine i liječili se. Pa zato što postoji ta – solidarnost, koja se većine nas kad - tad u životu tiče, jer niti ćemo biti vječno mladi niti vječno zdravi.

Hrvatska nikada nije bila u goroj ekonomskoj krizi, čini se ni u vrijeme Domovinskog rata kada su još uvijek postojale brojne tvornice. U međuvremenu državna ekonomija došla je u poziciju da je gotovo u potpunosti bazirana na broju turista, a turista nema.

Nastavi li se korona kriza, sasvim izvjesno, brojni će naši sugrađani za nekoliko mjeseci biti doslovno gladni.

Sit gladnome ne vjeruje, a političari i od jednog i od drugog redovno traže glasove. Kako gladnima nisu sposobni i inače pomoći, pojedini političari okreću se tako sitima, gladnima će obećavati u travnju, pred izbore. Tako je kmečanje o neisplati božićnica u Gradu Dubrovniku i gradskim tvrtkama već lagano preraslo u perverziju.

Dok drugi ostaju bez posla ili žive od minimalca, dok traže odgode rata kredita, a nastavi li se korona kriza, gubit će se i kuće i stanovi, gradske tvrtke, koje po tvrdnjama gradonačelnika stoje trenutno jako dobro, prema dijelu oporbe trebale bi potrošiti milijune kuna na božićnice, regrese i darove za djecu.

No, ne stoje svi dobro, evo, za primjer uzmimo samo Libertas gdje djelatnici žele 3.600 kuna ovog Božića, dio od božićnice, dio od regresa, dio od „uskrsnice” koju nisu dobili. Kažu, tako je po kolektivnom ugovoru. Dakle, njih 307 u tvrtki gubitašu trebali bi ovog Božića dobiti oko 1,1 milijun kuna, jer tako je, je li, po kolektivnom ugovoru. I boli njih briga što Libertas stvara gubitke, kolektivni ugovor je svetinja.

Ne znam je li po kolektivnom ugovoru ili po nekakvom balkanskom stečenom pravu, ali od tih 307 u Libertasu, pa dalje u ostalim gradskim poduzećima gdje stignemo do ukupne brojke, koju je sam gradonačelnik Franković iznio, od 1.193 zaposlena u Gradu i gradskim tvrtkama, najveći dio njih zaposlio se uz vezu ili stranačku iskaznicu, nemojmo se lagati ni praviti ludi. Poneko s iskaznicom HNS – a, netko s iskaznicom SDP – a, pa HDZ – a, DDS – a, DUSTRA – e i tako redom. Ili je tamo jednostavno jer mu tetka pozna Pera, a Pero pozna Đura, pa amo maloga/malu zaposliti, a posao nek mu/joj bude da primi plaću i svrne na izbore, slika listić.

U gradskim tvrtkama, baš kao i u gradskoj upravi itekako ima viška zaposlenih, ne znam je li u kolektivni ugovor uključeno i brojanje zjaka tijekom radnog vremena, ali znam da pojedinci uistinu nemaju ni obraza ni srama, a još manje one spomenute – solidarnosti, osim nametnute, jer plaće su im u krizi nešto manje, odlukom gradske uprave i poslodavaca.

Apsolutno da u gradskoj upravi, a još manje u gradskim tvrtkama, nisu svi ljudi uhljebi, ma kako god došli do svojih radnih mjesta. Veliki je broj vrijednih ljudi.

No, ipak... Neprilično je trenutku, a i inače, prolijevanje floskula u populističke svrhe kako eto sad mi ostali građani moramo biti jako zahvalni djelatnicima gradskih tvrtki jer oni rade da bi, evo citirat ću Natašu Garbičević iz HNS – a, koja danas pokušava priopćenjem pokupiti koji poen, „naše ulice bile čiste, voda uredno tekla špinama, djeca u vrtićima bila sretna i sigurna, a javni prijevoz i dalje funkcionirao”.

Ma zaboga niti sam im zahvalan niti sam nezahvalan, s obzirom da je riječ o javnim tvrtkama mogu biti jedino zadovoljan ili nezadovoljan kako obavljaju svoj posao za koji, a to je ono što je najvažnije – na svoj tekući račun redovno dobiju plaću. Dakle, rade taj posao da bi za njega bili plaćeni, a ne iz humanitarnih pobuda pa da im mi zahvaljujemo.

Prekinimo stoga jednom više bljutit o nekakvoj zahvalnosti i nezahvalnosti ljudima koji su plaćeni da rade to što rade. Što bi bilo tko od nas trebao više biti zahvalan npr. čistaču ulice od prodavačice u Konzuma?!

Je li tko od lokalnih političara uopće pitao jesu li djelatnici u privatnom sektoru dobili božićnice, „uskrsnice”, darove za djecu, regres? Najlakše je doslovno prdit ludijeh o gradskim tvrtkama i navodnoj zahvalnosti zaposlenicima, umjesto da bude upravo obratno, da ti oporbeni političari, koji uglavnom dolaze iz stranki koje su kao socijalno nastrojene, a u socijal - demokratskim strankama solidarnost je itekako bitan pojam, pokažu da razumiju što je ta – solidarnost.

Možda Franković na kraju i popusti, možda dopusti isplatu božićnica, ali u konačnici za gradske tvrtke i ne radi se samo o solidarnosti, riječ je jednostavno o poslovnom procesu, jer ako novca sad ima pa i za božićnice, ne znači da će ga sutra biti, a još uvijek je valjda bolje redovno primati plaću nego jednokratno božićnicu. Zaposleni u gradskoj upravi i tvrtkama će je i dalje primati, i mogu se lupat nogama u guzicu od sreće, jer s druge strane, zaposleni u privatnom sektoru nemaju tu „privilegiju” da znaju da će im i za par mjeseci primanja „sjesti” na tekući i trenutno žive u potpunoj neizvjesnosti. Zato je cjelokupno natezanje oko božićnica jednostavno - neprimijereno, eto da ne kažem gadljivo.

P.S.
Onako tek usput... Nego, gdje su bili svi ti silni zagovaratelji isplate božićnice dok su u svim gradskim tvrtkama djelatnici dobivali božićnice, a radnici Vrtlara prst u oko.

HDZ je donio odluku o kandidatu za župana Dubrovačko – neretvanske županije na predstojećim izborima, a to će ponovo biti aktualni župan Nikola Dobroslavić.

U ponedjeljak navečer održana je konstituirajuća  sjednica ŽO HDZ-a DNŽ nakon provedenih  unutarstranačkih izbora, a odmah je poslije konstituiranja, ŽO HDZ-a DNŽ jednoglasno je donio odluku o kandidiranju Nikole Dobroslavića za župana Dubrovačko - neretvanske županije i Joška Cebala kao njegovog zamjenika, na predstojećim lokalnim izborima, koji će se održati 16. svibnja 2021. godine.

„U proteklom vremenu župan Dobroslavić svojim je radom i zalaganjem opravdao  povjerenje  stranke, ali  i građana koji su prepoznali njegov rad. Uvjereni smo u još jednu izbornu pobjedu našeg župana Nikole Dobroslavića i HDZ-a kao najjače političke organizacije u DNŽ.” - piše u priopćenju HDZ – a.

dm

Policijska uprava dubrovačko - neretvanska tijekom ove godine bilježi značajno poboljšanje prometne statistike. Broj prometnih nesreća pao je za gotovo 40 posto, broj teško ozlijeđenih osoba smanjen je za 47 posto, dok je broj smrtno stradalih osoba smanjen za 55 posto.

Cilj policije je u još boljoj mjeri povećati razinu sigurnosti cestovnog prometa i time stradavanja sudionika u prometu svesti na najmanju moguću mjeru.

Na svim prometnicama u Županiji trenutno se provodi i operativno - preventivna akcija pod nazivom „Četiri ubojice u prometu“.

U okviru akcije policijski službenici provodit će pojačani nadzor vozila i vozača usmjeren na sprečavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja koji nerijetko dovode do najtežih stradavanja u prometu, a to su prije svega prekršaji vožnje pod utjecajem alkohola, ne poštivanje dopuštene brzine kretanja vozila, ne korištenje sigurnosnog pojasa i nepropisna uporaba mobitela tijekom vožnje.

dpp

„Kriza je svugdje, ne samo u Dubrovniku, ali svjedoci smo kako su božićnice i dar za dijete zasluženo dobili naši učitelji, profesori, zdravstveni djelatnici, poštari, itd. Dakle, Vlada RH bez obzira na teško stanje je svjesna kako ti ljudi zaslužuju ta prava, dok naš gradonačelnik i saborski zastupnik HDZ-a smatra kako su ona nepotreban luksuz u trenutku kada na računima komunalnih tvrtki leži ukupno više od 85 milijuna kuna.” - piše danas u priopćenju HNS – a, odnosno predsjednice dubrovačke organizacije Nataše Gabričević.

„Tek 3 posto tog iznosa njemu je neopravdan trošak, iako je to zapravo nagrada svima onima koji su se cijelu ovu godinu u teškim uvjetima borili i zajedno radili kako bi, bez obzira na bolest koja nas je napala, naše ulice bile čiste, voda uredno tekla špinama, djeca u vrtićima bila sretna i sigurna, a javni prijevoz i dalje funkcionirao.” - navela je Gabričević.

„Odluka o neisplati božićnice i/ili dara za djecu našim tetama iz vrtića, vozačima, čistačima, komunalnim redarima i mnogim drugim djelatnicima gradskih tvrtki i ustanova, očito je u režiji gradonačelnika Frankovića, a to dokazuje izjava njegova koalicijskog partnera i direktora Luke Dubrovnik, kojom je pokušao objasniti razloge neisplate božićnice svojim zaposlenicima riječima: „Pa, s obzirom da smo se solidarizirali s onim što je Grad rekao nismo je isplatili.” To jasno govori da je odluku o neisplati božićnice, a u nekim tvrtkama ni dara za djecu, donio osobno gradonačelnik.

Isti onaj koji je još prošlog tjedna na konferenciji za javnost iznio podatke o stanju na računima gradskih tvrtki, među kojima su se posebno istaknule dvije tvrtke s najvećim iznosima na računima na dan 14. prosinca ove godine – Vodovod Dubrovnik s 35,5 milijuna kuna i Sanitat Dubrovnik s 17,5 milijuna kuna na računu (a taj iznos bi zasigurno bio veći da su naplaćena potraživanja od agencija sukladno odluci Visokog trgovačkog suda). Isplata božićnice ili neoporeziva isplata u iznosu od možebitnih 2 tisuće kuna za Vodovod bi značila rashod od oko 400 tisuća kuna, a za Sanitat otprilike 166 tisuća kuna.” - navodi predsjednica dubrovačkog HNS – a.

Dalje piše:

„Važno je napomenuti i činjenicu da neke gradske tvrtke imaju potpisan kolektivni ugovor za svoje djelatnike koji im osigurava prava na isplatu božićnice i dara za djecu te bez suglasnosti socijalnih partnera o neisplati istih, može dovesti do brojnih sudskih sporova koji će na kraju značajno opteretiti stanje tvrtki.

Inače, ovakve odluke o isplati dara za djecu, božićnici i sličnim pravima za djelatnike, po zakonu ne donosi gradonačelnik već upravo direktor trgovačkog društva sukladno kolektivnom ugovoru odnosno uz suglasnost Radničkog vijeća.

Stoga postavljam pitanje direktorima gradskih tvrtki: je li donesena odluka Skupštine vašeg društva o zabrani spomenutih isplata djelatnicima? A direktor koji se boji za svoju poziciju i ne obavlja svoj posao sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, ne može biti direktor.

I zato u ime dubrovačkog HNS-a još jednom pozivam gradonačelnika da pokaže osnovno razumijevanje za zasluge svih djelatnika Grada i pripadajućih ustanova, a posebno komunalnih tvrtki, kako bi se isplatili darovi za djecu i božićnice za sve spomenute djelatnike. A ako on to ne želi, onda tražim od direktora da smognu snage oduprijeti se ovom nepravednom nalogu gradonačelnika i iskoriste svoje ovlasti te stanu na stranu svojih djelatnika.” - navela je Nataša Gabričević.

dpp

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovali su na prvom online sastanku partnera s predstavnicima Jadranskog savjetodavnog odbora u sklopu projekta „ARGOS“ (ShARed GOvernance of Sustainable fisheries and aquaculture activities leverage toprotect marine resources in the Adriatic Sea). Sastanak je zbog pandemije COVID-19 održan putem web-a.

Projekt ARGOS je dio programa INTERREG Italy – Croatia koji je započeo 01. travnja 2020., a trajat će do 31. prosinca 2022. godine. Riječ se o suradnji talijanskih i hrvatskih županija, regionalnih razvojnih agencija, znanstvenih instituta te ministarstava. Krajnji cilj projekta za Dubrovačko-neretvansku županiju je uspostava Centra za školjkarstvo na Bistrini te nabava specijalizirane opreme za mrijestilište.

Dubrovačko-neretvanska županija je nakon provedbe postupka javne nabave za usluge vanjskog stručnjaka za uspostavu i funkcioniranje Jadranskog savjetodavnog odbora (AAC) s stručnim/znanstvenim predstavnikom Dubrovačko-neretvanske županije za projekt INTERREG Italy – Croatia – Projekt ARGOS, dana 15. prosinca 2020. godine potpisala Ugovor s Sveučilištem u Dubrovniku.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske