Izložba „Rascjepi stvarnosti” dubrovačke akademske slikarice Ivone Šimunović otvorena je sinoć u Galeriji Dulčić Masle Pulitika uz mnoštvo posjetitelja, a umjetnica se ovom izložbom predstavila u jednom sasvim novom svjetlu.

Kustosica izložbe, Jelena Tamindžija o izložbi i radu umjetnice, u izložbenom katalogu između ostaloga zapisuje: „Strah od rascjepa stvarnosti i promatranja vanjskog prostora kroz otvor Platonove špilje pojedinca paralizira od prihvaćanja polivalentnosti čovjekove prirode i vlastitih rascjepa kao dijela narativa. Zatomljivanje misli, govora i osjećaja rezultira ponovnim stvaranjem nekontroliranog kaosa i težnjom za povezivanjem fragmenata. Šimunović svjesno prihvaća ovaj prividni kaos kao inherentan čovjekovoj prirodi i kao pokretač za struju misli koja će utjeloviti ovaj misaoni proces velikim platnima. Radovi koji prkose prihvaćanju jedne odrednice postavljaju se na otvor špilje pokazujući na više svjetova i njihovih čitanja. Ulogu prijevoda preuzimaju apstraktni oblici koji kao Roschachova mrlja upravo propituju status quo stvarnosti, parajući je buntovno i nepredvidljivo poput naleta bure, stvarajući rascjepe unutar kojih pronalazimo sebe, nikad do kraja definirane i nikad do kraja shvaćene. Prostor rascjepa predstavlja se kao prostor slobode unutar naizgled definirane stvarnosti gdje pojedini izvučeni fragmenti iznose priču, dublju od naizgled kompaktne cjeline čovjekove psihe. Cjeline koja svoju fragilnost pronalazi upravo u našim vlastitim rascjepima.“
Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 30. rujna 2020. godine.

Biografija:
Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Osim slikarskim bavi se i pedagoškim radom. Radila je kao nastavnica Likovne kulture u osnovnoj školi, voditeljica brojnih likovnih radionica za djecu i odrasle te trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Dubrovniku, Pagu, Lopudu, na projektu Vizura Aperta na Pelješcu 2018. godine. Živi i radi u Dubrovniku.

dpp

S ciljem pouzdanog i pravovremenog informiranja o trenutačnom stanju i broju zaraženih osoba koronavirusom na području Dubrovnika, na službenoj stranici Grada Dubrovnika postavljen je novi link koji omogućava građanima i svim posjetiteljima Grada detaljan i točan uvid u broj osoba zaraženih koronavirusom na krajnjem jugu Hrvatske.

U Gradu Dubrovniku tako je trenutno samo troje zaraženih, a u cijeloj Županiji dubrovačko – neretvanskoj još je deset aktivnih slučajeva, po tri u Korčuli i Pločama, dva slučaja u Metkoviću te po jedan u Blatu i Župi dubrovačkoj.

„Uz aktivnu promociju Dubrovnika u svjetskim medijima u kojima se Dubrovnik ističe kao grad s malim brojem osoba pozitivnih na korona virus navedeno predstavlja još jedan alat putem kojega se osim pravovremenog i točnog informiranja ističe povoljna epidemiološka situacija na području našeg Grada.” - navode iz Grada Dubrovnika.

„Podsjetimo, gradonačelnik Mato Franković uputio je pismo britanskom premijeru Borisu Johnsonu te je održao telefonske sastanake s nizom veleposlanika poput veleposlanice Irske, veleposlanika Nizozemske, Njemačke i Velike Britanije, a sve s ciljem kako bi ih upoznao s aktualnim epidemiološkim stanjem i zdravstvenim protokolima koji se provode, te istaknuo kako i ECDC (Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti) Dubrovnik spominje kao jednu od sigurnijih destinacija na Mediteranu i Europi. Uz navedeno, Grad Dubrovnik tjedno izvještava veleposlanstva o epidemiološkoj situaciji na području Dubrovnika.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

dpp

Zajedno s radovima na trasi vodovodne i kanalizacijske mreže, Grad Dubrovnik izvodi i zahvat rekonstrukcije i izgradnje javne rasvjete u Staroj Mokošici. Postavljaju se stupovi za rasvjetu visine pet i šest metara u ulicama Put od Osojnika, Put za Pobrežje, Za Belendinovo, Za Kontralovo, Od fontane, Uz skaline, Put na more i ulica Na moru, ukupne dužine 3080 metara.

Ovim projektom rekonstrukcije dobit će se energetski učinkovita i ekološka javna rasvjeta. Naime, postojeća rasvjeta u navedenim ulicama manjim je dijelom podzemna, a većim dijelom zračna s izoliranim te pojedinim dijelovima neizoliranim vodičima što uzrokuje česte ispade mreže uslijed atmosferskih utjecaja i djelovanja vjetra. Većina rasvjete je na drvenim stupovima, a svjetiljke tehnološki zastarjele.

Ujedno će se novim instalacijama osigurati kvalitetno i sigurno odvijanje cestovnog prometa svih kategorija vozila te pješaka i biciklista. Novi rasvjetni stupovi su čelični i predviđeni za zonu jake bure.

Trasa javne rasvjete je usklađena s trasom vodovodne i kanalizacijske mreže budući se polaganje instalacije predviđa u isto vrijeme kada i izvođenje ove mreže.

Za predmetne radove sklopljena su dva ugovora i to za predio Put od Osojnika na iznos od 307.526 kuna i predio Staro selo na iznos od 489.997 kuna, bez PDV-a. Izvođač radova je TEXO MOLIOR d.o.o., a nadzor nad radovima je TERRA d.o.o.

dpp

Predstava „Intimnost“ redatelja Andreja Nosova i dramaturginje Biljane Srbljanović u produkciji Fondacije Heartefact iz Beograda, koja se bavi najaktualnijom temom – novim virusom, premijerno je u sklopu europskog projekta „Future Epics“ izvedena pred festivalskom publikom sinoć u Lazaretima.

Predstava istražuje što je pandemija koronavirusa do sada promijenila u našim životima, radu, odnosu prema „drugima“ i prema samome sebi. Glumci Leon Lučev i Jelena Graovac glavni su akteri koji kroz kratke priče i labavo povezane anegdote dolaze do veće slike promjene svijeta kojima smo svi svjedoci i stvaranja nove paradigme društvenih odnosa, a da toga nismo ni svjesni. Predstava progovara o pokušajima da zadržimo intimnost u jeku pandemije, da se zaštitimo i od „drugog“ i od nevidljivog virusa, o onome što tinja u svakom od nas u susretu sa smrtnom opasnošću - tko treba stradati da bismo mi preživjeli, kako virus nanosi štetu prije svega zajednici, obiteljima, nama samima, koji postajemo nepovjerljivi i prema dodiru najbližih te koliko komičnih i apsurdnih situacija to nosi sa sobom.

Ostatak autorskog tima predstave „Intimnost“ čine Selena Orb koja potpisuje kostime i scenografiju te skladatelj Draško Adžić. Asistent dramaturginje je Ognjen Aksentijević, a izvršna producentica Selena Pleskojnić.

Na programu ovogodišnjih Igara su još dvije premijerne produkcije nastale u sklopu projekta „Future Epics“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa i to plesna predstava „Zagrljaj“ koju će partneri iz švedskog Vitlycke centra za izvedbene umjetnosti izvesti u ponedjeljak 17. kolovoza u Lazaretima te „Grižula“ Marina Držića u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, u četvrtak 20. kolovoza u parku Gradac.

kl

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je pismo sugrađanima upućujući ih na odgovorno ponašanje vezano za prisutnost virusa COVID - 19.

Pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani sugrađani,želio bih Vam se zahvaliti u ime Grada Dubrovnika na odgovornom ponašanju vezanom za poštivanja svih pravila Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske, ali i upozoriti Vas na pojedine stvari koje mogu drastično promijeniti situaciju u kojoj se nalazimo.

Naime, posljednja dva dana svjedoci smo kako se korona-virus ubrzano širi u pojedinim dijelovima Hrvatske. Većina novozaraženih, kao što možemo vidjeti, dolaze iz noćnih klubova.

Naš Grad bilježi uistinu nizak broj zaraženih osoba, a oni koji su oboljeli zarazu vuku upravo iz noćnih klubova u drugim dijelovima Hrvatske.

S druge strane, turističke brojke nam svakodnevno rastu. Ne uspoređujući se s prošlogodišnjim brojkama nego s jučerašnjim, svakim danom smo sve bolji. Međutim, ukoliko nam se dogodi da se na nas preslika stanje iz dijelova Hrvatske koji su postali žarišta zaraze, jasno je da će doći do još većih restrikcija pa čak i zabrana dolaska u Republiku Hrvatsku.

Ulažemo maksimalni napor da se Dubrovnik posebno promatra i stalno ističemo niski broj zaraženih osoba u Gradu, ali i u našoj županiji.

Stoga Vas ovim putem pozivam i na oprez te Vas molim da se svi skupa i dalje odgovorno ponašamo. Posebno Vas molim da izbjegavate odlaske u noćne klubove koji se nalaze u područjima koji bilježe velik broj zaraženih virusom COVID 19.

Ostanimo odgovorni i dalje i vjerujem da ćemo zajedno uspjeti izvući maksimum od ove turističke sezone.

gradonačelnik
Mato Franković

Zbog pandemije koronavirusa cijeli svijet je doslovce stao. Urušavaju se svjetska gospodarstva, ljudi svakodnevno ostaju bez posla, a broj oboljelih i dalje se penje. Pandemiji kao da se ne nazire kraja. Najgora ekonomska kriza od Velike depresije tridesetih godina prvo se naravno odrazila na turizam. Ovo je inače najveća kriza koja je pogodila međunarodni turizam otkad se bilježe turistički rezultati, tj. od 1950. godine.

Piše: Nikolina Metković

Dok je cijela svjetska turistička industrija na koljenima, dubrovačkim mediokritetima kriva je Ana Hrnić. U nedavno izabranu direktoricu Turističke zajednice Grada Dubrovnika uprli su prstom brzinom usporedivom potezanjem za pištoljem u američkim kaubojskim filmovima, ne razmišljajući kako turističke brojke, koje ostvaruje Dubrovnik u ovim ekstremnim uvjetima, zapravo i ne mogu biti bolje.

Ana Hrnić još je u siječnju, gotovo dva mjeseca prije negoli je itko slutio što će pandemija korone učiniti svijetu, imenovana direktoricom Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Imenovana je jednoglasno od strane Turističkog vijeća u kojem mahom sjede predstavnici hotelskih kuća, ugostitelja i privatnih iznajmljivača. Među njima, koji su u siječnju svi odreda digli ruke za Anu Hrnić, danas je neki prozivaju.

Naravno da je pitanje zašto su je podržali posve suvišno postavljati jer znamo kako se u nas na funkcije biraju ljudi. Temelj za izbor Hrnić na čelo gradske Turističke zajednice trebao je biti program koji je priložila uz svoju prijavu na natječaj, ali što bi se program čitao kad je stigla politička direktiva koga se ima izabrati. To puno inače govori o ljudima koji sjede u tom Turističkom vijeću Turističke zajednice Grada Dubrovnika i njihovoj brizi i promišljanju dubrovačkog turizma.

Prije negoli je Hrnić imenovana, dubrovačka je javnost pratila trakavicu oko razrješenja bivše direktorice Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romane Vlašić. Ona je dužnosti razriješena na neprimjeren način, jer je tako politici u tom trenutku odgovaralo. Vlašić, kojoj je u to vrijeme isticao mandat, trebalo se riješiti, a kako joj se nije moglo prišiti ništa, za krimen joj se stavilo što u vremenu dok je Dubrovnik rušio svoje turističke rekorde, nije taj Dubrovnik dovoljno reklamirala, nije s buketima cvijeća dočekivala nogometaše i razne svjetske poznate face koje su dolazile u Grad.

Dok se Vlašić zamjeralo da u trenucima dok je Dubrovnik rušio turističke rekorde ne ulaže dovoljno u njegovu promidžbu, Hrnić se zamjera da to isto ne čini u trenucima dok je svjetski turizam na koljenima.

No, Romana Vlašić, Jelka Tepšić, kao i oni koji su na čelu Turističke zajednice bili prije njih, u svim su tim trenucima, dok se u Dubrovniku turizam zapravo cijelo vrijeme razvijao sam po sebi, znale su priču okrenuti u svoju korist. Sjetite se samo famoznog „pipun partyja” koji je organizirala Jelka Tepšić. S pipunima se nije dugo partijalo. Sjetite se samo izjava Jelke Tepšić o Zimskom festivalu i kako u to vrijeme, ta bivša direktorica TZ - a, danas zamjenica gradonačelnika, nije kužila njegov značaj za produljenje turističke sezone i stvaranje preduvjeta za Dubrovnik kao cjelogodišnju turističku destinaciju, jer ne putuju ljudi samo ljeti. Njezino neznanje i kratkovidnost u to vrijeme nije nitko kritizirao.

Doduše, ni Romani Vlašić nije pošlo za rukom staviti taj Dubrovački zimski festival na kartu europskih božićnih festivala i sajmova, od kojih brojni, od turista koji ih u to vrijeme pohode, ostvaruju enormne prihode. No, Vlašić i Tepšić su imale hrabrosti stati pred novinare i okrenuti priču u svoju korist. Obično bi samo pobrojale dolaske i noćenja i priča bi stala gdje je i počela.

Ana Hrnić s druge je strane javnosti nedostupna, zavučena u neku svoju nišu, a osoba na javnoj funkciji u svakom trenutku pa i onom kad je najteže, kao što je sad, mora znati stati pred javnost. Njezina trema, nesigurnost i strah od neugodnih pitanja nisu opravdanje za bijeg od javnosti već su samo prepreke koje bi kao prva, kao lider, trebala znati preskočiti. Osim možda ako joj se istupanje u javnost ne brani, odnosno dozvoljava samo za određene medije, jer novinarima se rijetko javlja na pozive.

Od Hrnić se inače očekuje, barem je tako najavio gradonačelnik Mato Franković, da na idućoj sjednici Gradskog vijeća vijećnicima podnese raport što je kao direktorica Turističke zajednice Grada radila svih ovih mjeseci kako bi se umanjili efekti korona krize na dubrovački turizam. Naime, gradonačelnik je mišljenja kako je učinjeno puno, a javnosti malo ili slabo prezentirano.

Romana Vlašić pala je upravo zato što nije došla na sjednicu vijećnicima podnijeti raport, iako zakonski to nije dužna učiniti, jer ne podnosi izvješće Gradskom već Turističkom vijeću, ono je bira, ocjenjuje njezin rad i razrješuje. Isto se odnosi i na Anu Hrnić. Nije ona dužna nikakvom Gradskom vijeću podnositi raport o svom radu.

Oni koji se tom scenariju raduju, zapravo ne shvaćaju da nije uopće stvar u Ani Hrnić. U ovom trenutku nitko za dubrovački turizam ne može učiniti više. Svi oni koji mjesecima u medijskom prostoru i na društvenim mrežama huškaju protiv Hrnić, rade to zapravo iz nekih svojih osobnih frustracija, neostvarenih ambicija i naprosto - zloće. Ideje koje nude kao spas sezone, nisu odmakle od onog trčanja za raznoraznim celebrityjima s buketima cvijeća.

Radna grupa za destinacijski menadžment u Dubrovniku, s čijeg je čela bivši gradonačelnik Andro Vlahušić 2011. razriješio Pavu Župan Rusković... Postoji li ta grupa više, tko joj je na čelu, tko su joj članovi, kad i koliko puta godišnje se sastaju i čime se bave?

Gdje je ona pompozno predstavljana Strategija razvoja turizma? Nije valjda da leži u nekoj ladici? Zaviri li tko kad u nju i jesu li vrli stratezi u toj strategiji promišljali i moguće efekte neke krize, poput ove, po naš turizam ili su samo bez ikakva plana predviđali nove turističke zone i krevete?

Žalosno je ako dubrovački turizam ovisi samo o Ani Hrnić i Matu Frankoviću, odnosno nekome tko je u nekom trenutku na čelu TZ - a i na čelu Grada. Ako je to zaista tako, onda neka za krah svjetskog i dubrovačkog turizma bude kriva Ana Hrnić.

Paradoksalno je inače da je korona kriza u Dubrovnik dovela one turiste o kojima su određeni dionici u turizmu godinama pričali, one bogate, kvalitetne goste. Samo, problem je što su oni na jahtama jer Dubrovnik ima jako malo hotela s više od pet zvjezdica u kojima takvi gosti odsjedaju, a i mnogi od ovih s pet zvjezdica uslugom ih ne zaslužuju. Vole oni i luksuzne kuće za odmor i vile na osami, ali ih na dubrovačkom području nedostaje. Vole oni i potrošiti, naravno kad imaju gdje. Uostalom, oni pravi ugostitelji kažu kako davno nisu imali bolje goste od ovogodišnjih.

Nije samo korona kriza kriva što je Dubrovnik na koljenima, a nije kriva ni Ana Hrnić. Ima tu cijela kolona krivaca koji su u tom masovnom turizmu, koji se dogodio u Dubrovniku, pronašli zlatnu žilu, ne mogavši od tog silnog sjaja vidjeti razorne posljedice koje će iza sebe ostaviti.

Pogrešno je privatne iznajmljivače prikazivati žrtvama jer nisu oni ovisni o apartmanima koje afitavaju. Svi su oni manje - više zaposleni na svojim redovnim poslovima, puno njih u javnim službama i svi oni od tih apartmana ostvaruju ekstra profit. Svi oni voze dobre aute i imaju lijepe stanove. Uostalom, stvarni efekti turizma samo se u Hrvatskoj mjere kroz broj noćenja ostvarenih u privatnom smještaju, ali neka je Hrnić kriva što je privatni smještaj podbacio jer turisti usred najgore ekonomske krize koja je pogodila čovječanstvo ne žele putovati.

Vrijeme je da dubrovački turizam i njegove perspektive u svoje ruke uzmu pravi stručnjaci, oni koji tu materiju znaju. Zato gradonačelnik zove u svoj tim dvoje bivših ministara Pavu Župan Rusković i Nika Bulića. Za dobro dubrovačkog turizma, neka im da slobodne ruke te ih u svom timu što duže i zadrži.

Vrijeme je ipak da Ana Hrnić konačno ustane i bori se. Ostavku, ako su joj je i nudili, neka ne daje, osim ako ne želi ostati obilježena kao ona koja nije mogla. Neka se ne osvrće na one koji je napadaju iz osobnih interesa, a koji bi rado sjeli u njezinu stolicu, prikazujući svoje poraze kao dostignuća. Posebno neka se ne obazire na kritike onih koji su od Turističke zajednice Grada Dubrovnika i raznoraznih prijateljstava do jučer imali nemale koristi.

Inače, prema podacima Svjetske turističke organizacije, objavljenima prije nekoliko dana, zbog pandemije koronavirusa turistička industrija u razdoblju od siječnja do svibnja izgubila je najmanje 320 milijardi dolara ili trostruko više od gubitka pretrpljenog u globalnoj financijskoj krizi 2009. Broj turista smanjen je za 300 milijuna, što je pad za 56 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a WTO ocjenjuje kako je u svijetu ugroženo od 100 do 120 milijuna radnih mjesta izravno povezanih s turizmom. Brojke su obično egzaktne i neumoljive. Budali ne znače ništa, ali pametnome puno govore.

Uhljebljena? Jest! Samo, i one prije nje je netko uhljebio i bile su jednako ovisne o tuđim napucima kao i Ana Hrnić, ali koga je za to bilo briga dok je cvjetalo cvijeće, kad je najvažnije bilo ići po svjetskim turističkim sajmovima i sa sobom voditi prijatelje.

Sezona 2020. u uvjetima u kojima se odvija još je i odlična. Od sezone 2020. puno će važnija biti sezona 2021., a na toj sezoni radi se sad i zato gradonačelnik želi uza sebe tim stručnjaka. Ono što ti stručnjaci osmisle, na Turističkoj je zajednici da izreklamira. Tada Ana Hrnić, ukoliko opstane, ne smije dozvoliti da joj se kvazi stručnjakinje opet miješaju u posao, kao što su joj primjerice kao „dostignuće”, pripisali i onaj bizarni crtić od sto tisuća kuna.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić uputio je pismo svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima Dubrovačke biskupije u kojem ih obavještava o preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i prijedlogu specifičnih mjera uz svetkovinu Velike Gospe.

Biskup podsjeća kako su i dalje na snazi upute u vrijeme zaraze koronavirusom biskupa Splitske metropolije od 5. lipnja, te navodi nove preporuke HZJZ-a uz proslavu Velike Gospe:

„Boravak u crkvi neophodno je organizirati na način da se osigura u što većoj mjeri fizički razmak sudionika (vjernika, svećenika i časnih sestara) kao i pojačana osobna higijena i higijena prostora sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje se odnose na sprječavanje zaraze COVID - 19 tijekom obreda u crkvama i molitvenim prostorima vezano uz vjerska okupljanja https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Preporuke_HZJZ_vjerska-okupljanja-30-04-2020.pdf.

Prijedlog specifičnih mjera:
Na blagdan Velike Gospe preporučuje se povećati broj liturgijskih slavlja, osobito onih za koja se zna da okupljaju ili se očekuje okupljanje većeg broja vjernika, kako bi se omogućilo smanjenje broja osoba istovremeno prisutnih na pojedinom slavlju u zatvorenom prostoru.
Ne održavati procesije vjernika tijekom proslave blagdana Velike Gospe.
Minimizirati broj popratnih događaja i drugih vrsta okupljanja.”

Na području Dubrovačke biskupije procesije uz svetkovinu Velike Gospe nisu masovne kao u drugim dijelovima Hrvatske i tamo gdje ih je moguće organizirati uz poštivanje potrebnog fizičkog razmaka i druge preporučene mjere, dubrovački biskup prepušta župnicima i rektorima crkava da, nakon savjetovanja sa župnim pastoralnim vijećima ili svojim suradnicima, donesu prosudbu o organizaciji procesije uz svetkovinu Velike Gospe, kao i druge eventualne procesije.

Biskup također napominje kako je nakana preporuka HZJZ-a „sve nas još jednom potaknuti na odgovorno ponašanje“ kako naša okupljanja ne bi postala žarišta zaraze.

„U nadi da će nam proslava Velike Gospe proći bez pogoršanja epidemiološkog stanja, a uz molitvu Velikoj Gospi, koju mi u Dubrovniku štujemo kao Gospu od Porata, da nas zagovara u ovoj i svakoj drugoj našoj potrebi, na sve zazivam Božji blagoslov“, poručuje biskup na kraju pisma.

Angelina Tadić

Dok se u pojedinim dijelovima Hrvatske jučer i danas bilježi rekordan broj novoboljelih od korona virusa, situacija u Županiji dubrovačko – neretvanskoj je stabilna. Naime, u posljednja 24 sata, navodi se u priopćenju Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije, zabilježena su tri nova slučaja. Taj broj ne bi trebao biti zabrinjavajući.

Što se tiče troje novooboljelih, iz Stožera navode kako se radi se o jednoj mlađoj ženskoj osobi iz Ploča, jednoj ženskoj osobi srednjih godina iz Metkovića i jednoj mlađoj muškoj osobi iz Metkovića.

S današnjim danom ozdravile su dvije osobe, strani državljani, napominju također iz Stožera.

„Od početka pandemije analizirana su ukupno 7082 uzorka. U OB Dubrovnik je hospitalizirana jedna osoba pozitivna na COVID -19. U samoizolaciji je ukupno 276 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere. Od početka pandemije zabilježeno je ukupno 50 kršenja mjere samoizolacije.” - navodi se u priopćenju.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dm

Na Međunarodni dan mladih danas je Centar za mlade Dubrovnik službeno otvorio svoja vrata svim mladima koje zanimaju brojni programi: od programiranja robota, STEM radionica, bioloških istraživanja, savjetovanja o karijerama i održivom razvoju, filmske produkcije, RC modela, mogućnosti volontiranja te do psihološkog savjetovanja.

Centar je službeno otvorila zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić koja je istaknula kako je iznimno važno partnerstvo gradske uprave s mladima i s civilnim strukturama, jer su mladi oni koji mogu dati novi poticaj razvoju grada i pojedinaca.

Za sve okupljene održana je i prezentacija o organizaciji, sadržaju i viziji Centra za mlade Dubrovnik.

Nakon otvaranja uslijedio je Dan otvorenih udruga članica u sklopu kojeg su se mnogobrojni mladi upoznali s radom udruga, njihovim aktivnostima i budućim projektima. Članice Centra su: Univerzalni istraživački institut UR, Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, Udruga za mlade Maro i Baro, Savjetovalište za mlade, Udruga za razvoj civilnog društva Bonsai i Volonterski centar, Udruga za promicanje medijske kulture Luža, Foto-klub Marin Getaldić, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Udruga za kreativno održivi razvoj i konkurentnost KORAK i Udruga RC modela Dubrovnik.

U sklopu programa Međunarodnog dana mladih održale su se i dvije radionice. Udruga Bonsai organizirala je radionicu „Ponos i predrasude“ na kojoj su mladi raspravljali o ljudskim pravima i predrasudama s kojima se suočavaju. Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije za one najmlađe vodila je radionicu 3D crtanja, u kojoj su mališani pokazali svoju kreativnost.

Uručene su i zahvalnice svima koji su pomogli pri ostvarenju projekta Centra za mlade Dubrovnik. Gradu Dubrovnik i zamjenici gradonačelnika Jelki Tepšić, predstavnicima Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Mihu Katičiću i Marku Grgureviću, predstavnicima Lučke uprave Dubrovnik i Luke Dubrovnik, Lapad Graditelju, Marinku Matuloviću iz tvrtke Marinkolor koji donirao pituru za prostor te Petri Marčinko koja je pomogla pri strateškom planiranju. Iako nisu mogli prisustvovati zahvalnice će naknadno dobiti i pročelnik UO za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić, arhitektici prostora Petri Špilj, Slavenu Pendu, Anti Muciću, Dorianu Uremu, Veljku Vasiljeviću, DIDI koloru, Peru Mrnareviću te Božu Prlendi koji je zaslužan za vizualni identitet Centra za mlade Dubrovnik.

dpp

Nakon prijave o onečišćenju 13. kolovoza, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije uzorkovao je more u Uvali Lapad, a rezultati ispitivanja za mikrobiološki pokazatelj Escherichia coli prelaze propisane granične vrijednosti.

„Sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje NN 73/08 čl.23. i 24., uzorkovanje mora će se ponavljati do prestanka onečišćenja. Obzirom da uzorak mora na plaži u Uvali Lapad zbog onečišćenja fekalnog porijekla ne udovoljava uvjetima Uredbe ne preporučuje se kupanje do daljnjih obavjesti.” - navode iz Zavoda za javno zdravstvo.

dpp

Povodom Dana Općine Lumbarda, župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku općinskom vodstvu i svim žiteljima općine, koju prenosimo u cijelosti:

Poštovani gosp. Kršiniću, poštovani gosp. Bažika, u ime Dubrovačko-neretvanske županije i u svoje osobno ime upućujem vama, općinskim vijećnicima i svim građanima općine Lumbarda srdačnu česttiku povodom Dana općine i blagdana sv. Roka.

​Čestitam vam na svim dosad ostvarenim projektima kojima unapređujete kvalitetu života stanovnika ove prelijepe otočke općine.​

​U uvjerenju kako ćete istim putem nastaviti i u budućnosti, želim vam puno uspjeha u radu i daljnji prosperitet vaše općine.

S poštovanjem,
župan Nikola Dobroslavić

Udruga hrvatskih putničkih agencija uputila je Ministarstvu turizma i sporta zahtjev za žurnom izmjenom odluke o mjeri zabrane uplovljavanja putničkim brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima u hrvatske luke za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa.

„Izmjena dopuštenog broja putnika je ključna kako bi hrvatskim lukama osigurali uključivanje u programe brodarskih kompanija. Bez povećanja brojke s 200 na 1000 putnika sprema nam se scenarij eliminacije iz cijele ovogodišnje serije programa plovidbe. Imajući u vidu da su krstarenja jedini način da se destinacije na jugu, poput Dubrovnika, barem djelomično oporave nakon izrazito loših rezultata uzrokovanih pandemijom, resornom ministarstvu smo uputili argumentirane zahtjeve i prijedlog postupanja.” - navodi u priopćenju predsjednik UHPA-e Tomislav Fain.

Također dodaje kako u prilog žurnom traženju ove izmjene idu i statistički podaci jer je evidentno da su uvedene mjere zabrane izravno utjecale na smanjenje broja stranih brodova na kružnim putovanjima u hrvatskim morskim lukama.

Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku od siječnja do svibnja zabilježen je pad broja stranih brodova za kružna putovanja u hrvatskim morskim lukama za 86 posto u odnosu na isto razdoblje 2019.

„Svjesne važnosti kužnih putovanja, nama konkurentske destinacije ulažu velike napore kako bi našle svoje mjesto na najavljenim programima plovidbe. Iznimno je bitno da se istim primjerom vodi i Hrvatska te očekujemo brzu reakciju Ministarstva turizma i sporta i Stožera civilne zaštite i izmjenu odluke o kojoj će uvelike ovisiti ne samo turistički rezultati do kraja ove godine već će znatno utjecati i na turistička kretanja u 2021. i nastavak poslovanja velikog broja turističkih agencija i povezanih pružatelja usluga.” - navodi Fain.

Početkom tjedna je i dubrovački gradonačelnik Mato Franković od Nacionalnog stožera Civilne zaštite zatražio izmjenu uredbe o zabrani uplovljavanja brodova s više od 200 putnika u hrvatske luke, a nakon što su iz MSC-a istaknuli kako Dubrovnik nisu mogli uvrstiti u svoj program kružnih putovanja jer u Hrvatskoj na snazi zabrana uplovljavanja kruzera s više od 200 putnika.

Potom je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio kako zbog silazne krivulje zaraženih u Hrvatskoj, smatra da će uskoro biti dopušteno pristajanje kruzera u Dubrovnik.
- Mi smo u kontaktu. Mislim da hoćemo, vrlo skoro, postoje još neki tehnički detalji ukoliko bude zaraženih ljudi na brodu. Epidemiolozi su u kontaktu i mislim da smo blizu odluci da se to dopusti. - rekao je Božinović početkom tjedna u Dnevniku Nove TV.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak potvrdio je kako bi se kruzerima, koji su to zatražili, trebalo dopustiti pristajanje kod Dubrovnika. Capak je također naglasio kako je plan mjera koji su dobili na uvid iz Dubrovnika vrlo dobar. Istaknuo je kako će kruzerima MSC-a dopustiti uplovljavanje u Dubrovnik ukoliko odgovori na neka dodatna pitanja, koja su iz Stožera zatražili, budu zadovoljavajući.

nm