Na zadovoljstvo festivalske publike, na 71. Dubrovačkim ljetnim igrama ne izostaju tradicionalni nastupi Folklornog ansambla Linđo, a prvi od ukupno dva ovogodišnja festivalska nastupa održan je sinoć u parku Gradac. Idući je na programu u petak, 31. srpnja, također u parku Gradac s početkom u 21.30 sati.

Iako prilagođen epidemiološkim preporukama, Linđov ovogodišnji plesni program raznovrstan je i zanimljiv, kako se sinoć uvjerila publika na Gradcu koja je vidno uživala. Linđovci su izveli potkolo, konavoski svadbeni ples, kao i neizostavnu poskočicu linđo. Plesao se i tanac s otoka Suska, ples karakterističan za taj mali otok u sjevernom Jadranu, poznat po kratkoj i šarenoj ženskoj nošnji. Nakon graciozne izvedbe starih splitskih plesova i glazbenih točki u izvedbi orkestra, klape te zbora ansambla, večer je zaključilo uvijek rado viđeno bunjevačko kolo.

Ulaznice za Linđov nastup 31. srpnja u parku Gradac dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1). Uz kupnju ulaznica Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kuna donosi i voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. OTP banka d.d. programom vjernosti OTPeticom korisnicima omogućuje dodatnih 10% popusta pri kupnji ulaznica na prodajnom mjestu u Festivalskoj palači.

Dubrovačke ljetne igre prilagodile su svoje poslovanje preporukama HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 te se moli publiku da se pridržava istih.

dpp

Zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa Grad Dubrovnik će do kraja godine obustaviti naplatu za zaustavljanje i parkiranje turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima. No, od naplate će u toj zoni biti izuzeti samo oni autobuseri koji su prethodno rezervirali termin parkiranja na nekom od mjesta predviđenih za iskrcaj i ukrcaj putnika.

Pravila su to koja će stupiti na snagu nakon što Gradsko vijeće na sjednici 27. srpnja izmjeni odluku o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+19 u zoni posebnog prometno režima.

Naime, izmjenama navedene odluke ostvaruju se preduvjeti za tehničko upravljanje prometom putem elektroničkog sustava i video nadzora koji je gradonačelnik najavljivao još u jeku prošlogodišnje turističke sezone.

Implementacijom ovog sustava na parkirnom prostoru predviđenom za autobuse na Pilama, parkiranje će biti moguće samo na parkirnom prostoru za koji su autobuseri prethodno putem web shopa rezervirali termin za ukrcaj i iskrcaj putnika i kojega će se morati pridržavati.
Izmjenama ove odluke o mijenjaju se i prekršajne odredbe, odnosno uvodi se i novčana kazna koju će autobuseri morati platiti ukoliko se budu parkirali na mjestu koje nisu prethodno rezervirali ili pak parkiraju bez posebne dozvole nadležnog Upravnog odjela za promet.

Zona posebnog prometnog režima obuhvaća područje oko povijesne jezgre, odnosno Zagrebačku i Ulicu branitelja Dubrovnika, Pile Ploče, predio Iza Grada, Zlatni potok i Sveti Jakov.

Proteklih je godina inače bio običaj da se autobuseri i vozači kombija zaustavljaju gdje ih je volja kako bi iskrcali ili ukrcali turiste. I dok su građane svojim ponašanje iznimno iritirali, rijetko su im ili gotovo nikako izrečene kazne. Kako je aktualnu sezonu zaustavila korona pandemija, putničkih autobusa gotovo da i nema kao što i nema gužvi u odvijanju prometa oko povijesne jezgre. Vrijeme do iduće sezone koja bi prema predviđanjima trebala biti ipak nešto bolja nego aktualna svakako treba iskoristiti za implementaciju i provjeru funkcionalnosti upravljanja prometom u zoni posebnog prometnog režima putem elektroničkog sustava i video nadzora.

Korona kriza utjecala je na sve aspekte poslovanja pa tako naravno i na prihode Grada Dubrovnika i proračun koji je umanjen za 116,17 milijuna kuna, a koji se puni naravno i porezima i prirezima, a o umanjenu proračuna možete čitati OVDJE.

Grad Dubrovnik na prihodovnoj strani tako će, procjena je u novom proračunu, ove godine samo od raznih poreza te od prireza izgubiti čak 49,32 milijuna kuna.

Od 49,32 milijuna kuna koji su bili planirani, u proračun će od poreza i prireza na dohodak biti uplaćeno čak 19,06 milijuna kuna manje, a 24,66 milijuna kuna manje biti uplaćeno od ostalih poreza. Od poreza na imovinu planirano je 1,6 milijuna kuna manje, a četiri milijuna kuna manje Grad Dubrovnik naplatit će od poreza na robu i usluge.

dm

U 81. godini života danas je preminuo dugogodišnji novinar Slobodne Dalmacije, pisac i pjesnik Mato Jerinić.

Mato Jerinić rođen je 22. veljače 1939. godine u selu Trnovica u Dubrovačkom primorju gdje je utemeljio i Likovnu koloniju Trnovica koja je djelovala 20 godina. Osnovnu i učiteljsku školu završio je u Dubrovniku, a Filozofski fakultet u Zagrebu.

Osim brojnih kroničarskih zapisa i kritika tijekom svog dugogodišnjeg novinarskog rada Mato Jerinić iza sebe ostavio je više od dvadeset raznih knjiga poezije, proze i drame.

Ako je potrebno što izdvojiti iz Jerinićeva opusa od prve knjige poezije „Tako piše u njedrima drače” iz 1971. uz knjigu satireski, aforizama i epigrama „Tako je govorio Maćun” iz 1988. godine, a u kojoj su i brojne britke, oštre i za to vrijeme hrabre kritike tadašnjeg društvenog morala i poretka, posebno zapažen bio je njegov roman „Mjesec”, a od drama Orsatov povratak. Pisao je i za djecu i mlade, poeziju utkanu u korice „Malih i malo većih godina” izdanih 1975. do trostrukog izdanja „Sto puta zašto” devedesetih godina i kasnije „Magarca na doživotnoj robiji”.

Posljednjih godina bio je i predsjednik udruge Antifašista Dubrovnik.

Čovjekova sudbina: „Svezano roblje vode i preko Trga slobode”
Mato Jerinić, „Tako je govorio Maćun” (Epigrami 2), Izdavački centar Rijeka, 1988.

U Kazalištu Marina Držića održana je komemoracija za dubrovačkog umjetnika, slikara i grafičara Iva Grbića.

Ivo Grbić odrastao je u kući u Širokoj ulici, u istom domu u kojem je obitavao Marin Držić dok je obnašao funkciju rektora crkve Svih Svetih, a koja je 1989. pretvorena u memorijalni muzej, ustanovu u kulturi Grada Dubrovnika - Dom Marina Držića.

U tu malu pučku kuću u Širokoj br. 5 s roditeljima je stigao s Konala još kao trogodišnji dječak. Obitelj tu provodi punih trideset i šest godina kada se nastanjuju u palači u ulici Od puča.

Ta ga je biografska crtica posve opredijelila u njegovu likovnom radu. Nitko se od likovnih umjetnika više ni sveobuhvatnije nije bavio Držićem od njega. Držićeva djela i živopisni likovi gospara Iva trajno su vezali i uz Dubrovačke ljetne igre, s kojima je stasao i rastao kroz svih sedam desetljeća povijesti dubrovačkog Festivala. Poslije studija, pune 22 godine, predaje na grafičkom odsjeku zagrebačke Škole primijenjene umjetnosti, a nakon ukupno trideset godina provedenih u Zagrebu vraća se svome Gradu kojeg više ne napušta.

Održao je 35 samostalnih izložbi, posljednju od njih u srpnju prošle godine, i sudjelovao na više 150 skupnih u zemlji i inozemstvu. Za tematiku odabire glazbu i teatar, a među zapaženijim izložbama ističe se „500 portreta s Dubrovačkih ljetnih igara“ priređena 2004. godine u Kneževom dvoru.

Obrađuje glazbene i folklorne, ali i sakralne teme, svijet mora i motive Dubrovnika. Bilo da je slikao glazbenike i glumce, vedute ili dubrovačkog parca sv. Vlaha, njegove moći i crkvu, privrženost rodnom gradu ostaje trajna odrednica njegova rada.

Autorski je potpisao brojne barjake koji se koriste u našim župama. Prvog Svetog Vlaha na barjaku naslikao je 1982. godine.

Osim slikarstvom i grafikom bavi se keramikom te izrađuje medalje i plakete, a posebno prepoznat bio je i u grafičkom oblikovanju i ručnoj izradi unikatnih povelja. Autor je brojnih likovnih rješenja iz područja primijenjene umjetnosti za kulturne i znanstvene ustanove u Zagrebu, Dubrovniku i drugdje.

Istaknuo se i svojim grafičkim rješenjima službenog grba i službene zastave Grada Dubrovnika koji se koriste od 1993. godine. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama i galerijama u zemlji i inozemstvu.

Sudjelovao je i u osnivanju časopisa Dubrovački horizonti, kojemu je više od dva desetljeća bio likovni urednik, dao mu lice i obogatio ga stotinama vlastitih crteža i fotografija.

Njegovim opusom dominiraju portreti. Od studentskih dana crta glazbenike, glumce, plesače i likove iz publike na Dubrovačkim ljetnim igrama, pa je tako kroz više od pola stoljeća nastalo preko 1000 portreta.

Najbolja djela ostvaruje kombinirajući crtaće tehnike i obrađujući motive s jakim grafičkim senzibilitetom.

U srpsko-crnogorskom napadu na Dubrovnik, na blagdan sv. Nikole 6. prosinca 1991. do temelja je izgorjela palača u ulici Od Puča u kojoj je živio i stvarao. Stradala je i mala galerija u prizemlju, ali i cjelokupni inventar: slike, crteži i grafike, keramika, etnografska i antikvarna zbirka, knjižnica, foto, audio i pisana dokumentacija, te još mnoštvo vrijednih i dragih predmeta.
Sva ta patnja i tragedija nanijela mu je veliku bol. Nije ga slomila, ali je obilježila njegov rad. Nastavio je intenzivno stvarati jer je svoj posao doživljavao kao poziv za koji je predodređen.
Pod geslom „Ne zaboravi!“ u razdoblju od 1991. do 2006. postavljao je likovne instalacije s antiratnim tekstovima u obnovljenoj palači i u izlozima Straduna. Za vrijeme rata, dok su još mnogi izlozi bili zaštićeni daskama, ukrašavao ih je temama o stradanju grada ili kao čestitke građanima za blagdane.

Na vanjskim zidovima palače u ulici Od Puča postavio je od 2001. više izložbi radova i dokumenata o stradanju Dubrovnika koje su pobuđivale stalni interes brojnih posjetitelja Grada.
Bogatstvo i raznovrsnost njegova opusa donijeli su mu više priznanja i nagrada među kojima se ističe Nagrada za životno djelo Grada Dubrovnika iz 2001. godine.
Bogati likovni opus Iva Grbića ostat će zavazda utkan u kreativno bilo ovog grada, u Festu sv. Vlaha, u Dubrovačke ljetne igre, u našu živu tradiciju.

dpp

Sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održat će se sljedeći ponedjeljak. Svakako najvažnija točka dnevnog reda u vrijeme dok još traje korona kriza bit će izmjene i dopune gradskog proračuna.

Umjesto planiranih ovogodišnjih prihoda od 769,81 milijuna kuna gradska uprava računa na 116,17 milijuna kuna manje te će, prema ovom prijedlogu izmjena i dopuna, proračun iznositi 653,63 milijuna kuna. Naravno, rashodi su smanjeni za spomenutih 116,17 milijuna kuna.

Inače, u dosadašnjem proračunu koji je iznosio 769,81 milijuna kuna sami prihodi od poslovanja bili su planirani u iznosu od 694.94 milijuna kuna, a sad se računa kako će do konca godine Grad utržiti čak 137,67 milijuna kuna manje. Kako su rashodi planirani za 20 – tak milijuna kuna manje, razlika će se nadoknaditi primicima od financijske imovine i zaduživanja koje je uvećano za 15,83 milijuna kuna te povlačenjem raspoloživih sredstva iz prošlih godina koje je uvećano za 5,66 milijuna kuna.

dm

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković od danas je i saborski zastupnik, jedini iz Dubrovnika, naglasio je to i on sam u svom postu na FB – u objavljenom uz današnju prisegu na konstituirajućoj saborskoj sjednici.

„Danas sam prisegnuo na dužnost saborskog zastupnika. Nažalost u ovom X. sazivu Hrvatskog sabora bit ću jedini zastupnik iz Dubrovnika. Kao što sam i na početku kampanje rekao dužnost gradonačelnika Grada Dubrovnika mi je prioritet, a dužnost saborskog zastupnika obnašat ću dok je god to u interesu Grada Dubrovnika i njegovih građana. Obje dužnosti su velika čast, ali i obveza te ću ih kao i do sada obnašati Odlučno i Odgovorno, za naš Grad!” - zapisao je Franković.

dm

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom. Ukupno je hospitalizirano pet osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemije na analizu je poslano 5445 uzoraka. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ.

U samoizolaciji se nalazi 298 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 46 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Roko Tolić ili Andro Vlahušić, tko god da mu bude protukandidat na svibanjskim lokalnim izborima, on će pobijediti jer na to ukazuje nedavno rađena anketa, tako je aktualni gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković odgovorio na pitanje koga vidi kao svog protukandidata na izborima za deset mjeseci. Bivši direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić javno barem nije iznosio svoje ambicije pa je tako još nepoznato ima li, a nakon što se u politici već okušao, ponovo želju politikom se aktivnije baviti i uopće se natjecati na lokalnim izborima. No, bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću želje ne nedostaje. Štoviše, svoj povratak najavljuje još otkad mu je 2017. zakonom onemogućeno natjecanje na lokalnim izborima.

Piše: Nikolina Metković

Vlahušić naime želi ponovo sjesti u gradonačelničku fotelju, onu istu u kojoj od svibnja 2017. sjedi Mato Franković koji je dijelom zaslužan što je Vlahušiću onemogućen izlazak na izbore. Tim više je i Vlahušićeva želja da ga pobijedi jača.

Prema Frankovićevoj anketi, Tolić ne bi ušao u drugi krug, ali zato Vlahušić bi, no Franković bi ga u konačnici pobijedio sa 70 posto osvojenih glasova. Inače, svojevremeno je, odnosno nakon što je Ustavni sud presudio da se Vlahušić ne može natjecati na lokalnim izborima 2017. i Vlahušić naručio anketu, a ta anketa, koju je inače radila jedna renomirana agencija za istraživanje javnog mijenja, pokazivala je da će Valentin Dujmović, koji se kandidirao umjesto Vlahušića, nakon što to nitko drugi nije htio, pobijediti Frankovića, ali je u konačnici Franković ipak potukao Dujmovića.

Ankete, pokazali su u nedavni parlamentarni izbori, treba uzimati s popriličnom dozom opreza i kad se rade netom prije izbora.

Iako je njegovo pravo putem anketa propitivati svoj rejting, i Frankoviću je jasno kako anketa rađena gotovo godinu dana prije lokalnih izbora samo pokazuje kako je dobro reagirao na korona krizu te kako bi, ukoliko stanje u Gradu ostane isto i za godinu dana, ovisno o potezima koje će vući, vjerojatno ponovo bio izabran za gradonačelnika.

SUĐENJE NA SUĐENJE

Najteže je u politici ponovo se vratiti, a Vlahušić se vara ako misli da će njegov povratak biti jednostavan, jer okolnosti u kojima je od Dubravke Šuice preuzeo grad 2009. godine posve su drukčije. Građani su Šuicom i njezinim aferama bili itekako zasićeni pa se od Vlahušća očekivalo da bude drukčiji, bolji gradonačelnik, da bude sve ono što Dubravka Šuica nije bila. Vlahušić je na tom ispitu različitosti pao.

Doduše, za dobro vladanje i velike promjene potrebno je imati stabilnu vlast i većinu, a Vlahušić je nije imao. Njegovi koalicijski partneri u to su vrijeme odreda bili ljudi kojima je on poslužio kao sredstvo za ostvarivanje svojih osobnih ciljeva, od onih da im se osiguraju bolje pozicije do onih koji su preko Vlahušića rješavali svoje poslovne probleme pa su u konačnici i sebe i njega doveli na optuženičku klupu. U Aferi Šipan Vlahušić je proglašen krivim, a izmjenama zakona onemogućen je u političkom natjecanju.

Vlahušićeva želja da se s Frankovićem okuša u tom predizbornom ringu mogla bi zapravo ostati samo želja. Naime, iako mu je probacijski rok za aferu Šipan istekao pa se ponovo može natjecati na lokalnim izborima, započelo mu je suđenje za Aferu Revelin gdje bi presuda mogla pasti taman u vrijeme izbora. Ako se suđenje okonča u osvit lokalnih izbora na nepovoljan način za Vlahušića pravomoćnom presudom, iako je teško vjerovati da će u tom roku sve biti završeno, Vlahušić se opet ne bi mogao kandidirati. Sve i da ne bude pravomoćne presude nepovoljne po Vlahušića, na njegov rejting to će suđenje, odnosno iskazi koje će tijekom postupka davati svjedoci, itekako utjecati.

VLAHUŠIĆ I DUJMOVIĆ OPET ZAJEDNO – TO BI TEK BILA TRAGIKOMEDIJA

No, i da tog suđenja nema, Vlahušiću mora biti jasno da će se teško vratiti. Sve i da su mu građani oprostili sve grijehe, a bilo ih je poprilično, Vlahušić za izbornu bitku „vojsku” nema. Nema iza sebe stranku, ni stranačku infrastrukturu, a ta je „vojska” ljudi itekako važna u izborno vrijeme.

S HNS-om se razišao još u onoj lipanjskoj izbornoj noći kad je postalo jasno da će HNS u koaliciju s HDZ - om. Potporu SDP - a na koju računa, neće dobiti, jer je Jadran Barač već odavno najavio kako će on biti SDP - ov gradonačelnički kandidat na lokalnim izborima. Dok Dino Hadžiomerović vodi Glas u Dubrovniku, Vlahušić na potporu te stranke također teško da može računati.

Možda ga u konačnici podrži HNS. Naime, iako u HNS - u računaju sa svojim gradonačelničkim kandidatom na lokalnim izborima, nije nemoguće da podrže Vlahušića, iako bi ta potpora, ukoliko do nje dođe, bila svojevrsno političko samoubojstvo za Vlahušića jer ta stranka i dalje koalira s HDZ - om po kojem će Vlahušić „udarati” u kampanji. Gledati Dujmovića kojega je HDZ uhljebio u Hrvatskim vodama dok Vlahušić lupa po HDZ - u zaista bi bilo tragikomično, a da Vlahušić koketira s Dujmovićem jasno je iz njegovih izjava u kojim pazi da ne „lupi” po Dujmoviću.

Vlahušić inače uporno ističe kako će okupiti platformu „slobodomislećih građana”, no očito mu to nije pošlo za rukom. Da jest, ta bi platforma već bila aktivna pa bismo deset mjeseci prije izbora znali, ne samo tko su ljudi okupljeni na ideji „slobodmišljenja” već i koje su njihove „slobodomisleće” programske politike.

GOTHAMOVSKI DUBROVNIK NAKON KORONE TREBA OSTATI IZA NAS

Objavivši rezultate ankete, aktualni gradonačelnik Mato Franković, bivšem je gradonačelniku Andru Vlahušiću zapravo bacio rukavicu. Vlahušić je izazov prihvatio, navevši na društvenim mrežama kako će građani izabrati ne samo između dva kandidata već i između dva Dubrovnika, grada slobodnih ljudi i grada poslušnika, grada kreativnosti i grada zabrana, grada dobrih ljudi ili grada u kome caruju strah i osveta, grada punoga života ljeti i zimi ili praznoga grada, grada u kome zidinama i ostalom imovinom upravljaju građani ili grada kojim upravljaju privatnici i njihove udruge, grada svih nas ili grada nekolicine stranačkih uhljeba.

Iz Vlahušićeva posta tako bi se dalo zaključiti kako je Dubrovnik nekakav Gotham, grad koji strahuje od Jokera kojeg utjelovljuje Mato Franković. No, niti je Dubrovnik Gotham niti je Mato Franković Joker koji vođen strahom i osvetom tlači građane, a Vlahušić još manje Batman s nekakvim Robinom u liku možda Dujmovića. Mato Franković trenutno je samo prvi, onaj izabrani voljom građana, čija je vizija Dubrovnika drukčija od Vlahušićeve, a čiju je provedbu dijelom zaustavila korona kriza.

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa zapravo i nije toliko loša u pojedinim aspektima, ona bi naime i Vlahušića koji se želi ponovi natjecati i Frankovića koji će se natjecati za drugi gradonačelnički mandat, trebala vratiti na onaj pravi put u kojem Dubrovnik nije veliki preizgrađeni hotel u kojem se opsesivno broje noćenja dok iz njega bježe svi oni kreativni, iznadprosječni i nadareni koji se ne žele uhljebiti u javnom sektoru, a od šupe ili garaže napraviti apartman.

Franković taj i takav zapravo gothamovski Dubrovnik, pokušava ostaviti iza nas. Najavio je izmjene GUP - a nakon čega je na njega nasrnula, kako ih naziva, građevinska mafija. Vlahušić je ratovao s Društvom prijatelja dubrovačke starine ne bi li zidine vratio onome kome i pripadaju, Gradu, koji bi trebao o njima skrbiti, a novac utržen od zidina vraćati tim istim zidinama i ulagati ga u važne gradske projekte. Izborio se da agencije plaćaju za zaustavljanje autobusa na Pilama, da se Gradu plaća koncesija za žičaru. Ali... Vlahušić je „lomio preko koljena”, a Franković probleme rješava polako.

Za Frankovića se može reći da je građanima „sjeo”, a njegov rad u proteklom mandatu tek će se mjeriti na izborima. Vlahušić, ukoliko se zaista želi natjecati, pred građane mora izaći s konkretnim programom, onim u kojem Dubrovnik nije samo kulisa za filmove i serije jer serije i filmovi se brzo zaborave, a Grad mora živjeti i kad se serije zaborave. Grad mora biti uređen i u njemu se kao i u svakom Gradu na svijetu, red i mjera moraju znati. Sve ostalo bio bi gothamovski Dubrovnik u kojem se nitko ne želi dugo zadržati i u kojem je čak i Batman nemoćan.

Dubrovačko - neretvanska županija započela je s isplatom jednokratne financijske potpore za obitelji sa četvero i više djece, a koje primaju dječji doplatak.

U tu svrhu u proračunu Županije osigurano je 300 tisuća kuna, a iznos potpore iznosi od 500,00 do 3.000,00 kuna ovisno o broju djece u kućanstvu kao i o tome je li obitelj korisnik neke druge mjere pomoći od strane općine i/ili grada u kojem živi.

Dopis UO za društvene djelatnosti sa zahtijevanim obrascem i dokumentacijom koju je potrebno dostaviti upućen je na adrese 207 obitelji sukladno županijskoj bazi podataka obitelji koje su prethodnih godina ostvarile financijsku potporu.

Ovim putem pozivamo ostale roditelje koji su korisnici dječjeg doplatka za četvero i više djece da nam se jave kako bi ostvarili pravo na obiteljsku potporu Dubrovačko-neretvanske županije.

Obrazac koji je potrebno ispuniti dostupan je na web stranici Dubrovačko-neretvanske županije ili se može preuzeti u pisarnici Županije (Gundulićeva poljana 1, Dubrovnik). Uz ispunjeni i potpisani obrazac potrebno je priložiti:

preslik kartice tekućeg računa roditelja, korisnika dječjeg doplatka

preslik osobne iskaznice roditelja, korisnika dječjeg doplatka

preslik Rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o pravu na dječji doplatak za četvero i više djece.

Molimo da navedenu dokumentaciji pošaljite poštom na adresu: Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik ili dostavite u elektronskom obliku na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. najkasnije do 22. kolovoza 2020. godine.

Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije molimo da nam se obratite na slijedeće kontakte:

Dubrovačko–neretvanska županija
Upravni odjel za društvene djelatnosti
Tel. 020/351-406
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Obrazac za potporu – četvero i više djece

Županija dubrovačko - neretvanska

Sedmo izdanje Dubrovačkog zimskog festivala, ako je suditi po proračunskim stavkama koje će se u ponedjeljak naći pred gradskim vijećnicima, neće se održati. Naime, troškovi Zimskog festivala izbačeni su iz proračunskog plana, a trebali su iznositi 1,13 milijuna kuna.

Dubrovački zimski festival u prethodnih šest izdanja imao je svojih oscilacija, ali nepobitno je izazivao pozornost, što oduševljenjem dijela građana, što negativnim kritikama drugog dijela, što kobasicama, što kućicama, što zabranama i odobrenjima konzervatora, ali činjenica je kako je među Dubrovčanima zaživio.

Ove godine njegovo održavanje je upitno, odnosno ne bude li novih izmjena u proračunu i ne dođe li do poboljšanja situacije oko krize izazvane korona virusom, COVID – 19 uspjet će ono što njorgavim pojedincima nije uspjelo – neće biti kućica na Stradunu, ali ni drugih sadržaja poput klizališta i sl.

dm

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je jedan novi slučaj zaraze koronavirusom. Riječ je o ženskoj osobi srednjih godina iz Metkovića s blagim simptomima. Izliječene su dvije osobe - jedna iz Ploča i jedna iz Župe dubrovačke. Ukupno je hospitalizirano pet osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemije na analizu je poslano 5357 uzoraka. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ.

U samoizolaciji se nalazi 276 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđena su 4 slučaja kršenja mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 46 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp