Temeljem Odluke o zakupu javnih površina i zaključka Gradonačelnika Mata Frankovića, Grad Dubrovnik raspisao je javni natječaj za davanje u zakup javne površine u naselju Zlatni potok za postavljanje kioska namjene trgovine na malo prehrambenih proizvoda.

Lokacija koja se natječajem daje u zakup površine je 15 metara kvadratnih, a smještena je u Ulici Frana Supila na skretanju u Zlatni potok. Početni iznos zakupnine određen je na 2.625,00 kuma uz jamčevinu iznosa 7.875,00 kuna, a površina se u zakup daje do 31. prosinca 2024. godine.

Raspisivanjem natječaja za zakup javne površine Grad Dubrovnik odgovorio je na traženje sugrađana s područja Zlatnog potoka koji su nedostatak trgovine na malo prehrambenim proizvodima istaknuli kao nedostatak življenja u ovom gradskom kvartu.

Sudionici natječaja mogu biti pravne i fizičke osobe koje ispunjaju zakonom propisane uvjete za obavljanje navedene djelatnosti. Građevinske radove koji prethode postavljanju kioska obavlja zakupnik o svom trošku, u dogovoru sa stručnim službama Grada Dubrovnika, dok je ishođenje elektroenergetske suglasnosti i postavljanje električnog priključka obveza Grada Dubrovnika, navodi se u javnom natječaju.

Svi detalji o sadržaju natječaja, načinu i rokovima prijave dostupni su u tekstu javnog natječaja na web stranici Grada Dubrovnika te u prilogu ispod ove objave. Javno otvaranje ponuda održat će se 7. srpnja.

Grad Dubrovnik

Vatrogasno operativno središte danas u 13:13 sati je zaprimilo zahtjev od ŽVOC - a Dubrovnik za angažiranje dva kanadera na Pelješcu gdje je pokraj Orebića i Kučišta izbio požar.

Požarom je zahvaćena trava, nisko raslinje i borova šuma, a na terenu je u gašenju angažirano oko 60 vatrogasaca iz DVD-ova: Viganj, Orebić, Kuna, Lovište, Korčula, Trpanj, Putniković i Ston.

- Situacija na terenu je dobra, vatrogasci požar drže pod kontrolom, a upućen je i treći kanader da pomogne u gašenju. Vjerujemo kako će požar uskoro biti ugaše. - rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

dpp

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se nešto iza 6 sati dogodila na državnoj cesti D-8 u mjestu Klek jedna je osoba teže, a četiri su lakše ozlijeđene.

Do prometne nesreće je došlo kada je 28 - godišnja državljanka Kosova, upravljajući osobnim vozilom njemačkih nacionalnih oznaka, udarila u metalnu zaštitnu ogradu gdje se zaustavila.

Teže ozlijede zadobila je 54 - godišnja suputnica iz vozila, dok je vozačica i troje putnika iz vozila dobilo lakše tjelesne ozljede.

dpp

Uručivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Kazalištu Marina Držića u sklopu projekta Modernizacije rasvjetnog parka Kazališta Marina Držića održano je danas u gradskoj vijećnici. Uz državnu tajnicu nadležnog ministarstva Nikolinu Klaić i ravnatelja KMD Paola Tišljarića, uručenju su nazočili gradonačelnik Mato Franković, državni tajnik Frano Matušić i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž.
 
Projektom se nastavlja modernizacija kazališta u tehničkom, energetskom i produkcijskom smislu započeta u 2019. s obzirom da je postojeća opreme bila dotrajala i neadekvatna. Ukupna vrijednost druge faze je 247 tisuća kuna, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU za realizaciju ulaganja dodijelilo je bespovratno 150 tisuća kuna.
 
- Želim pohvaliti Grad Dubrovnik koji je u posljednje tri godine u mandatu gradonačelnika Mata Frankovića znatno povećao aplikaciju na natječaje, kako europskih, tako i nacionalnih sredstava, jer ako se ne prijavite na natječaj ne možete ni dobiti sredstva. Grad je iznimno uspješan u povlačenju i europskih i nacionalnih sredstava, a ovaj ugovor je iz nacionalnih sredstava. Prošle godine Ministarstvo regionalnog razvoja je u istu svrhu dodijelilo 90 tisuća kuna kazalištu, tako da je ovo druga faza obnove rasvjete. Nadam se da će Grad Dubrovnik biti uspješan i u idućem razdoblju, održali smo sastanak vezano za ITU mehanizam, to su direktna sredstva na raspolaganju Gradu, očekujemo da će to biti iznos viši od 150 milijuna kuna ali ne možemo točno precizirati u ovom trenutku. – izjavila je ovom prilikom državna tajnica Klaić te čestitala gradonačelniku, gradskoj upravi i ravnatelju na realizaciji vrijednog projekta.
 
Gradonačelnik Franković zahvalio se Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova na još jednoj u nizu pomoći Gradu i gradskim institucijama te je pohvalio rad KMD-a i ravnatelja Tišljarića.
 
- Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava poboljšat će se uvjeti rada u kazalištu, ali istovremeno i uvjeti predstava u budućnosti. Iskoristio bih priliku još jednom pohvaliti i zahvaliti se našem ravnatelju kazališta koji radi odličan posao, sve je više predstava i ljudi su se vratili u teatar što je važno. Brojni problemi koji su postojali sada su iza nas, sjajno radi svoj posao što vjerujem cijene i naši sugrađani.. – istaknuo je gradonačelnik Franković.
 
Paolo Tišljarić naglasio je kako se u kazalište nije ulagalo više od 30 godina, a modernizacija će znatno unaprijediti kvalitetu produkcije, a između ostalog doprinijet će i energetskoj učinkovitosti.
- Ovo je druga faza rada, prošle godine smo promijenili dio opreme koji je bio u gledalištu i zbog zastarjelosti jako zagrijavao kupolu kazališta te ugrožavao sliku Bukovca koji je najvrjedniji dio naše imovine. Ove godine ćemo sanirati dio opreme koji se nalazi na samoj sceni čime ćemo završiti energetsku obnovu, nakon koje ćemo nastaviti druga ulaganja u zgradu koja je u prilično lošem stanju mada se tako naizgled ne čini. – rekao je Tišljarić zahvalivši se gradonačelniku Frankoviću i državnoj tajnici Klaić te pročelnici Raguž na pomoći u procesu prijave i administracije projekta.

dpp

Bermin Meškić kandidat je bošnjačke nacionalne manjine za Hrvatski sabor u 12. izbornoj jedinici. Osim bošnjačke, ukoliko osvoji saborski mandat, zastupat će i albansku, makedonsku, crnogorsku i i slovensku nacionalnu manjinu. Kad su u pitanju problemi s kojima se pripadnici nacionalnih manjina svakodnevno susreću, Meškić za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako ih je spreman rješavati.

Koji je motiv Vašeg ulaska u politiku, Vaše kandidature za Hrvatski sabor?
- Motiv mog ulaska u politiku je vraćanje elementarnog političkog dostojanstva i digniteta Bošnjacima u Hrvatskoj. Mi smo u tri mandata u Hrvatskom saboru imali svog saborskog zastupnika, ali smo na dvama zadnjim parlamentarnim izborima ostali bez zastupnika, izgubili smo od gospođe iz albanske nacionalne manjine. Tek se sad vidi kako je ne imati svog zastupnika, čovjeka koji zastupa i promovira prava jednog naroda u Republici Hrvatskoj. Inače, Bošnjaci su druga po brojnosti nacionalna manjina u Hrvatskoj i dali smo veliki doprinos Hrvatskoj u Domovinskom ratu te općenito u hrvatskom društvenom i kulturnom životu. Doista smatram da zaslužujemo imati svoga zastupnika i novom sazivu Sabora, a zaslužujemo i biti politički vidljivi.

Što u svom programu nudite bošnjačkoj nacionalnoj manjini?
- Moj politički program vrlo je jednostavan. U mom fokusu su Bošnjaci u Hrvatskoj te dobri odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Nas inače iznimno boli kad vidimo određene politike iz Hrvatske koje imaju za cilj možda nametnuti neka svoja rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Mišljenja sam da se političari u BiH moraju sami dogovoriti. Svaki put kad smo se mi iz Hrvatske miješali, čini mi se da je bila samo gora situacija i unutar BiH i u odnosima između dvije zemlje.

Kako to da nacionalna manjina poput Bošnjačke, koja je brojna, nema svog zastupnika u Saboru?
- Fokus kod Bošnjaka u Hrvatskoj je ta ideja o posebnom saborskom zastupniku za našu manjinu u Saboru. Moram reći da je ova izborna jedinica i predviđena za nas jer nas ima duplo više od prijatelja Albanaca i svih drugih manjina, ali nažalost zbog naše poslovične nejedinstvenosti i rascjepkanosti, uspjeli smo izgubit i tu poziciju. Zalagat ću se za izgradnju Bosanske kuće, BiH Kulturnog doma jer mi smo jedna od rijetkih nacionalnih zajednica u Hrvatskoj koja nema svoju kuću, autentičnu političku adresu gdje se možemo okupljati i razmjenjivati ideje. Hrvatski sabor ne doživljavam kao svoj cilj već kao sredstvo za rješavanje nagomilanih problema za Bošnjake i druge nacionalne manjine koje ću zastupati na lokalnom i regionalnom nivou. Jako je teško ostvariti neka prava, pogotovo manjinska ukoliko nemate svog čovjeka koji će ih snažno zastupati.

Koliku podršku imate u bošnjačkom korpusu i hoće li Vam ona bit dovoljna za saborski mandat?
- Kandidat sam Stranke demokratske akcije Hrvatske, ali i udruge SABA koja broji 37 udruga, većina bošnjačkih braniteljskih organizacija i vijeća bošnjačke nacionalne manjine. Iza mene se stvorio jedan cijeli pokret i tu više nisam važan samo ja nego cijela jedna skupina ljudi koji žele promjene. Nedavno smo u Labinu imali skup na kojem se okupilo oko 300 Bošnjakinja i Bošnjaka, a ako vam kažem da je na zadnjim izborima u cijeloj Istri glasalo ukupno 400 Bošnjaka onda vidite da se zapravo stvorila jedna euforija i jako pozitivna klima. Nisam ničiji osobni kandidat već kandidat naroda i ljudi koji će izaći na izbore i dati mi svoje povjerenje. Završio sam magisterij prava, a Sabor je vrhunsko zakonodavno pravno tijelo u kojem je važno imati čovjeka, zastupnika koji razumije pravnu i svaku drugu problematiku.

Znači, itekako računate u nedjelju na izborima osvojiti saborski mandat.
- Za moju kandidaturu smo skupili 1 123 potpisa i kad sam došao u Sabor predati kandidaturu rekli su mi da nikad i povijesti Hrvatske niti jedan manjinski kandidat nije skupio toliko potpisa i nije došao s mlađom delegacijom. Mislili su da smo došli i razgledanje Sabora, a mi smo došli predati potpise. Čak su i u DIP-u primijetili tu jednu dobru klimu te su istaknuli kako se nadaju da i Bošnjački narod to primjećuje. Nadam se da će Bošnjakinje i Bošnjaci, Albanke i Albanci kao i ostali to primijetiti i da će mi dati svoj glas. Vrlo je važno izaći na izbore jer je jako slaba izlaznost, samo 20 posto u 12. izbornoj jedinici. zaista pozivam Bošnjake i pripadnike albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine da uaokruže listu broj 5.

KADA VAM NETKO 200 GODINA ZATIRE IME I PREZIME, JASNO JE DA SU LJUDI ZBUNJENI

Kod Bošnjaka je veliki problem njihovo izjašnjavanje. Zašto se veliki dio bošnjačke nacionalne manjine još uvijek izjašnjavaju kao muslimani?
- Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. Bošnjaka je 32 000 dok je 7 500 muslimana s velikim M. Bosanaca je 2 500. Hrvata islamske vjeroispovijesti je 10 000, a vuku svoje porijeklo iz BiH i pripadnici su našeg korpusa i po imenu i prezimenu, habitusu i po svemu drugome. Morate znati da smo mi provodili različite projekte da preimenujemo sve te ljude u Bošnjake, međutim kod nekih ljudi to nismo uspjeli jer zatiranje našeg nacionalnog imena traje zadnjih 200 godina. Tek smo ga vratili 1993. na svebošnjačkom kongresu. Kad vam netko 200 godina zatire ime i prezime, vašu osobnu kartu, onda je jasno da su ljudi zbunjeni. Ipak, sve više se vraćaju u taj autentični svebošnjački korpus. Znali su ljudi i prije da su posebni u odnosu na bilo koga drugoga i u odnosu i na Hrvate i Srbe i gajili su tu svoju posebnost i mi smo to i danas svjesni kroz naše ime koje postoji već 1 000 godina od bosanskog kraljevstva.

Ako budete izabrani, hoćete li u Saboru ukazivati na taj problem?
- To je nama ogroman problem. Mi imamo popis stanovništva iduće godine. Za konačno rješenje pitanja našeg izjašnjavanja moramo se izboriti na parlamentarnim izborima, da dođemo u Hrvatski sabor jer će saborski zastupnik bit motor provođenja tog projekta i garant da će se on provesti do kraja. Za taj projekt trebate financije i mrežu ljudi. To se jedino može provesti s državne razine. Bojim se, ukoliko se ne vratimo u Sabor, skori popis stanovništva pokazat će slab odaziv Bošnjaka. Inače, puno se naših ljudi iselilo iz Hrvatske zbog ekonomske situacije. Dakle, prvo moramo u Saboru imati zastupnika da bismo mogli provesti projekt preimenovanja muslimana s velikim M u Bošnjake. Nema u tome prisile, ljude ne možete ni na što prisiliti, ali moramo raditi jačanju svijesti ljudi i mislim da ćemo u tome uspjeti.

Kako gledate na BiH danas, može li se ta zemlja ponovo ujediniti?
- Bosna i Hercegovina je jedna jedinstvena država. Nema više država unutar Bosne i Hercegovine.

Nema formalno, u praksi je druga stvar.
- Dosta su velike podjele, ali nemate ni jednu državu na svijetu danas kojom Daytonski mirovni sporazum garantira njezine granice, kojoj najveće sile na svijetu garantiraju državnost. Ne postoji ni jedna druga takva država i u tom smislu je to jako veliki jamac i temelj državnosti i suverenosti. BiH je podijeljena na entitete, na Republiku Srpsku, Federaciju i distrikt Brčko i oni funkcioniraju relativno zavisno, ali nemate unutarnju podjelu teritorija i granica. Unatoč ratu i pokušajima razbijanja države, secesije države, BiH je uspjela sačuvati svoju samobitnost. Bila je kraljevina prije 1 000 godina, znaju se i granice BiH iz antifašističke Jugoslavije. Stanovnici BiH znaju svoje granice. Ipak, mislim da se u BiH izgubilo elementarno povjerenje među narodima i dok se ono ne vrati BiH će funkcionirati ovako kako sad funkcionira.
Problem je i Daytonski sporazum ji suštinski Bosnu i Hercegovinu čini nefunkcionalnom državom jer i ono što žele, političari se ne mogu dogovoriti radi te luđačke košulje koja im je nametnuta. Vjerujte, na takav način ni mi se ovdje ne bismo mogli dogovoriti i svi bismo se posvađali. Nužno je, ukoliko se to ikako može, da ljudi skupe glave, mislim da to mora nametnuti međunarodna zajednica, da se odnosi u BiH promijene. Ja vam nisam ni za kakve enitete, ja sam za ovo što mi imamo u Hrvatskoj, građansku državu, državu svih njenih građana gdje bi trebala biti vladavina prava, pravna država koja štiti svakog svog građanina pojedinačno, a da će mene štiti neki entitet, a država u rasulu, nema šanse.

VLADA KOJA ŽELI NAŠU PODRŠKU MORAT ĆE ISPUNITI NAŠE PROGRAMSKE ODREDNICE

Jeste li spremni u Saboru prikloniti se jednoj ii drugoj opciji, HDZ - u ili SDP - u?
- Saborski zastupnik ne smije gledati niti lijeve niti desne opcije nego interese nacionalnih manjina i djelovati u njihovom odnosno našem interesu kao takvom. Svaka vlada koja će tražiti i htjeti našu podršku morat će ispuniti većinu naših programskih odrednica.

Koje su to ključne odrednice vašeg programa?
- Jedna od temeljnih je da su glasački listići za manjine posebni i onda ljudi zbog nekog kompleksa i čega sve ne u manjim lokalnim sredinama ne uzimaju manjinske listiće pa imamo manji odaziv birača na izborima. Meni je važno da taj glasački listić bude jedan i da na njemu budu kandidati i većinskog naroda i manjina, da nitko ne zna za koga će pripadnih nacionalne manjine glasati, dakle da birač dobije jedan listić. Imamo i drugi problem u Hrvatskoj s izjašnjavanjem pripadnika nacionalnih manjina. Evo recimo, ja sam svoju djecu upisao kako Bošnjake i morali smo i žena i ja dati suglasnost da se upišu kao Bošnjaci, ali kad djeca napune 18 godina ponovo se moraju upisati kao Bošnjaci. Dakle, to je diskriminacija par excellence, a to se radi samo za manjine u hrvatskom društvu. Ja sam moje dvoje djece u matičnom uredu upisao kao Bošnjake, i supruga i ja smo dali suglasnost da se naša djeca upišu kao Bošnjaci, a nakon što moja djeca napune 18 godina njima se nacionalnost briše i oni se moraju ponovo sami izjasnit kao Bošnjaci.

A da ste ih upisali kao Hrvate?
- Tada bi ostali upisani kao Hrvati. Znači, mi pripadnici nacionalnih manjina se moramo dva puta izjašnjavati. Ja predlažem alternativu, da ostanu Bošnjaci, a ako netko nakon 18 godina ne želi više biti Bošnjak neka se upiše kao netko drugi, ali neka ostane Bošnjak. Time se cjepka naše biračko tijelo i slabi naša pozicija. To će bit naš drugi uvjet za sastavljanje većine, da se s navršenih 18 godina ne briše nacionalnost koju su djeci odredili njihovi roditelji jer je takav princip i za većinski narod. Ako budemo odlučujući uteg ja ću na tome insistirati. Tu su i druge programske odrednice poput zapošljavanja manjina jer u hrvatskom društvu je zaposlenost pripadnika manjinskih naroda u državnim službama tek 4 posto. O tome nitko ne govori i nitko to ne prati. Ako imamo pravo zapošljavati se sukladno proporcionalnom broju zašto to pravo ne bismo konzumirali.

dpp

Marketing

U proteklih tjedan dana na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske 14 osoba zatečeno je u posjedu manjih količina marihuane, hašiša, ecstasya i kokaina.

Radi se o sedam hrvatskih i sedam stranih državljana kod kojih je droga najvećim dijelom pronađena prilikom ulazne, odnosno izlazne granične kontrole na graničnim prijelazima i na području Župe dubrovačke, Ploča, Metkovića i Konavala.

Pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a svi hrvatski i strani državljani su prekršajno ili kazneno sankcionirani.

Izdvajamo slučaj 29-godišnjeg državljanina Poljske kod kojeg je jučer, 29. lipnja, prilikom izlazne granične kontrole na MCGP Klek pronađeno 78,6 g hašiša, 36 komada ecstasya i manja količina kokaina.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

dpp

Udruga za zaštitu prava psihijatrijskih pacijenata i unaprijeđenja duševnog zdravlja i kvalitete života Lukjernica ugostila je danas u Dvorani pape Ivana Pavla II. partnerske udruge iz šest hrvatskih gradova da zajedno približe prednosti ovog projekta široj javnosti te najave njegove aktivnosti.

Sve prisutne ispred Udruge Lukjernica pozdravila je predsjednica udruge Jadranka Vlatko, koja je ovom prilikom podsjetila na dugi put udruge i aktivnosti koje je udruga provodila u borbi za prava osoba sa poteškoćama mentalnog zdravlja. Izrazila je zadovoljstvo što je udruga partner na jednom ovakvom projektu koji nam donosi kvalitetniji pristup i veću uključenost oboljelih u proces liječenja.

Okupljenima se također ispred Opće bolnice Dubrovnik obratila dr. Bernarda Hajdić, voditeljica Odjela za psihijatrija. Dr. Hajdić je istaknula važnost dobre sprege institucionalne i vaninstitucionalne skrbi o mentalnom zdravlju, čemu će ovaj projekt dati svoj doprinos kroz različite edukacije za peer stručnjake i CARe edukacije namijenjene profesionalcima koji rade sa osobama s psihosocijalnim poteškoćama.

Provedba projekta obuhvaća sedam hrvatskih gradova; Zagreb, Dubrovnik, Split, Osijek, Vukovar, Slavonski brod i Ogulin i provoditi će se kroz osamnaest mjeseci. Nositelj projekta je Udruga Ludruga iz Zagreba a partneri na projektu su; Centar za pružanje usluga u zajednici ja kao i ti, Udruga za psihosocijalnu pomoć Susret, Koalicija za rad sa psihotraumom i mir, Udruga za zaštitu i promocijumentalnog zdravlja u zajednici Gita, Udruga za unaprijeđenje duševnog zdravlja Vrapčići, Udruga Lukjernica i partnerska udruga Feniks iz Splita.

Projekt se provodi u okviru instrumenta „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici- Faza I.“ i u potpunosti je financiran iz Europskih investicijskih i strukturnih fondova. Kroz projekt su predviđene edukacije za facilitatore peer grupa podrške i radionice za osnivanje mobilnih timova a CARe edukacije su namjenjene stručnim osobama kojima bi se na ovaj način približila ideja individualnog sveobuhvatnog oporavka i suradnje. Projekt je zamišljen kao način da se ojačaju kapaciteti samih oboljelih i osnaži ih se na djelovanje i međusobnu podršku a sve to uz punu i ravnopravnu podršku struke.

Ciljevi su smanjiti hospitalizacije i pružiti pomoć oboljelima u njihovom okruženju te maksimalno uključiti širu zajednicu. To bi rezultiralo smanjivanjem stigme koja još uvijek predstavlja veliki izazov i problem.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su dva nova slučaja zaraze korona virusom. Riječ je o mlađoj ženskoj osobi s blagim simptomima koja se zarazila u Zagrebu, te o ženskoj osobi srednjih godina čiji su simptomi nešto teži i trenutno je hospitalizirana na Zaraznom odjelu OB Dubrovnik, a čija se epidemiološka veza još utvrđuje. Obje su iz Dubrovnika. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ.

Ukupno je tako pet aktivnih slučjajeva u DNŽ, četiri u Dubrovniku i jedan u Župi dubrovačkoj.

Od početka pandemije na analizu je poslano 3678 uzorka. U Dubrovačko - neratvanskoj županiji u samoizolaciji se nalazi 156 osoba. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 38 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Nakon što je prošlog tjedna potpisan ugovor o isporuci i ugradnji učioničkog i uredskog namještaja/opreme za Osnovnu školu Montovjerna izvršena je doprema i montaža potrebne opreme za kuhinju nove škole.

Kuhinjski namještaj i oprema isporučeni su temeljem Ugovora o isporuci i ugradnji kuhinjskog namještaja i opreme za OŠ Montovjerna sklopljenog između Grada Dubrovnika i isporučitelja, tvrtke Bugovina d.o.o., ukupne vrijednosti 636.526 kuna s PDV-om.

Podsjetimo, nabavka opreme za OŠ Montovjerna podijeljena je u tri grupe: uredski i učionički namještaj i oprema, oprema za dvoranu te oprema za kuhinju.

Posve opremljena, nova škola učenike će primiti s početkom nove nastavne godine. Kapaciteta 450 učenika, škola je opremljena i dvodijelnom sportskom dvoranom s pratećim sadržajima, blagovaonicom i knjižnicom, dodatnim učionicama za izborni predmet te prostorima za pedagoga i psihologa.

Riječ je o prvoj školi koja se u Dubrovniku izgradila nakon 1985. godine i najveći je pojedinačni kapitalni projekt u osnovnoškolskom obrazovanju. Investicija je ukupno vrijedna preko 75 milijuna kuna.

dpp

Povodom smrti uglednog dubrovačkog povjesničara, prof. dr. sc. Iva Banca, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković napisao je:

"U Gradu Dubrovniku ražalostila nas je vijest kako nas je napustio istaknuti hrvatski povjesničar, profesor Ivo Banac, naš Dubrovčanin, koji je svojim znanstvenim radom trajno obilježio akademsku zajednicu.
Tijekom svoje dugogodišnje i plodne karijere bio je prepoznat i iznimno cijenjen ne samo u hrvatskim nego i u međunarodnim znanstvenim krugovima. I izvan znanosti svaku dužnost obnašao je predano i s uvjerenjem.
Brojna djela i radovi koje je uvaženi profesor Banac ostavio u naslijeđe znanstvenom svijetu čuvat će sjećanje na njega živim."

U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, gradonačelnik Mato Franković danas je izraze sućuti uputio i obitelji profesora Banca.

dpp

Uz Dan općine Mljet i njenog nebeskog zaštitnika sv. Pavla u Babinom polju održana je jučer svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Mljet.

U okviru sjednice dodijeljene su i nagrade. Godišnje nagrade Općinsko vijeće dodijelilo je Postrojbi civilne zaštite za ukupni doprinos u borbi protiv pandemije COVID 19; mjesnim odborima Maranovići i Blato za doprinos uređenju naselja dobrovoljnim radom; Ligi protiv raka Korčula – Peješac – Lastovo – Mljet za ukupni doprinos otočnoj zdravstvenoj zaštiti, udruzi mladih Uliks iz babinog polja za organizaciju otočnih manifestacija i rad s djecom.

Nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena braći Stražičić iz Njivica, pionirima mljetskog turizma.

Svečanoj sjednici uz načelnike, državne tajnike i ostale uzvanike nazočio je i župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić.

dpp

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je treće redovno ispitivanje mora na 120 plaža u periodu od 16. do 26. lipnja 2020. godine.

Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08). Od ukupno 120 plaža, more na 117 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. More na plaži Hotela Admiral u Slanome i Ispod zidina u Korčuli ocjenjeno je dobrom ocjenom, dok je na plaži Srebreno u Župi dubrovačkoj bilo zadovoljavajuće kakvoće.

Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmah nakon završetka analize.

Županija dubrovačko - neretvanska