Iako sam u ovom izbornom ciklusu odlučio, kad mi padne na pamet napisati nešto o politici, umjesto toga postaviti neku glazbu na Facebook, jer ovakva politika u Hrvatskoj, koja postoji zbog same sebe, uistinu nema nikakvog smisla i sasvim je svejedno koga zaokružiti – isto će nam biti, dakle, uistinu među ponuđenim kandidatima ne vidim stranku/čovjeka koji nas iz ove kaše svojim sposobnostima može izvući - ipak ne mogu prešutjeti nešto, jer ima poveznicu s novinarstvom. A novinarstvo upravo u predizborno vrijeme uvijek je pod povećalom.

Dakle, prije nekoliko dana Jurica Pavičić u Jutarnjem listu objavio je napis s naslovom: „Ovaj put hrvatski glasači na izborima doista imaju i pravu lijevu i pravu liberalnu opciju”.

U tom napisu Pavičić kao lijevu opciju veliča koaliciju Možemo. I to je sasvim OK. To što u Hrvatskoj poludemokraciji mnogi misle da novinari ne mogu imati vlastito mišljenje i iznijeti ga u napisima, drugi je par rukava. Pavičić u tom napisu čak i poprilično dobro opisuje političku situaciju u Hrvatskoj, iako veličajući koaliciju Možemo kao lijevu opciju zaboravlja na neke pojedinosti iz nedavne prošlosti članova te koalicije poput suradnje s klerikalcima iz Mosta. Sve te zbrda zdola skupljene koalcije i inače imaju takve felere.

No, to je u ovom kontekstu nebitno, ono što jest bitno i što, za razliku od iznošenja mišljenja tko je dobar, a tko nije, tko je sposoban, a tko nije, nije OK, jest njegovo otvoreno pozivanje, kao novinara, na glasanje za koaliciju Možemo.

Kritizirati ili hvaliti pojedinu političku opciju sasvim je legitimno, ali ne sjećam se kada je neki novinar tako otvoreno pozvao vlastite čitatelje da glasaju za pojedinu političku opciju ili možda samo ne čitam bljuvotine, ali eto Pavičića ponekad pročitam, upravo zbog toga što ne bljuti gluposti, iako se često s napisanim baš i ne slažem.

Ipak, ovaj put zaletio se više no što bi novinar koji teži k tome da bude ozbiljan analitičar sam sebi trebao dopustiti.

„U mojoj izbornoj jedinici, recimo, drugo mjesto na listi drži dubrovački profesor Capor, čovjek koji je već dvadesetak godina „južni Tomašević”. Doista bih ga volio svojim glasom uvesti u Sabor.” - napisao je Jurica Pavičić.

Osim što je Pavičić uistinu pretjerao u takvoj usporedbi, udarajući po tipkovnici vjerojatno se nije zapitao koliko te dvije rečenice ruše njegovu i vjerodostojnost samog napisa u kojem iznosi analizu političkog stanja u državi. To naime nije samo, i inače neprimjereno iznošenje vlastitih preferencija, to je otvoreno pozivanja novinara na glasanje za jednu političku opciju. Pavičić bi svojim napisom i bez te dvije rečenice postigao ono što je želio postići, legitimno i novinarski korektno. One su jednostavno višak i gaf.

Ipak, nije ovdje problem u gafu Pavičića, to je tek njegov osobni i problem glavnog urednika Jutarnjeg lista, problem je što su članovi koalicije Možemo to prihvatili kao nešto baš super, „mašu” time po FB -u, čine na tome i kampanju, a isti su to članovi koalicije Možemo koji novinare znaju prozivati da su plaćenici ili sluge vlasti, neke stranke itd. Po toj logici onda bi se zdravorazumski svi mi mogli zapitati koliko su koalicija Možemo i Đuro Capor platili Pavičiću za te dvije rečenice i općenito za cjelokupni napis.

Nisu mu platili naravno ništa, barem se nadam da nisu, ali da je kojim slučajem neki drugi kolega napisao, zadržimo se na kandidatima iz Dubrovnika, da bi svojim glasom u Sabor volio uvesti HDZ - ovca Mata Frankovića ili možda SDP - ovca Jadrana Barača, reakcija članova koalicije Možemo bila bi vjerojatno silovita i glumili bi žrtvu, po tko zna već koji put.

To je modus operandi hrvatskih političara i stranaka od kojih se po tome Možemo nimalo ne razlikuje. To je općeniti problem hrvatskog društva u kojem i ljevica i desnica, kao i veliki dio građana, smatra kako je sve ono što njima ne ide u prilog po „defaultu” pokvareno i smrdljivo.

Zato je hrvatska politika trula, kao odraz gnjilog društva, zato na ovim izborima nitko ne donosi ništa novo, a mesijanskih poriva i lažnih Mesija smo se već nagledali i naslušali, neki su ih prozreli odmah, neki s odmakom vremena.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je jedan novi slučaj zaraze korona virusom. Riječ je o bliskom obiteljskom kontaktu prethodno pozitivne osobe s područja Dubrovnika. Preostali nalazi su negativni. Od početka pandemije na analizu je poslano 3757 uzorka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite DNŽ.

U Dubrovačko - neratvanskoj županiji u samoizolaciji se nalazi 50 osoba. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 38 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Devetodnevna priprava za blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petković u njezinu rodnom mjestu Blatu na Korčuli počela je u utorak, 30. lipnja, a ove godine je posebna zbog više razloga. Svaki dan devetnice ima određenu nakanu, pa je tako prvi dan bio Dan molitve za nezaposlene i one u financijskim poteškoćama. Posebnost je i mjesto odvijanja devetnice, koje je ove godine, zbog pandemije, prostor ispred župne crkve Svih svetih, Plokata, a ne Svetište blaženice kako je to uobičajeno. Na Plokati će se svake večeri odvijati pobožnost i euharistijsko slavlje. Molitvu krunice na prvi dan devetnice predmolila su djeca, ovogodišnji prvopričesnici, koji su svojim pjevanjem uzveličali i euharistijsko slavlje.

Predvoditelj slavlja don Željko Kovačević, župnik župe Svih svetih u Blatu, u svojoj je homiliji naglasio da se nalazimo u velikoj milosnoj godini s dva velika jubileja: 100. godina od utemeljenja Družbe Kćeri Milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje, koje je utemeljila bl. Marija Propetog, i 225. obljetnici otkad su donesene relikvije sv. Vincence mučenice u Blato, što se u župi proslavlja kao godina sv. Vincence, mučenica. Dvije velike žene, ustvrdio je.

Propovijednik je dalje naglasio je da je Marija Petković shvatila Božju milost i predala se Božjem milosrđu da bude posvećena Bogu i njegovoj providnosti, da se brine za ljude u nevoljama siromaštva i bijede. Kad ljudi pokušavaju pronaći svoje životno ostvarenje, oni traže sebe, očekuju da im djeca postanu netko i nešto, ne pitajući se je li to u skladu s Božjom voljom, s onim što Bog želi od svakog čovjeka, kazao je župnik te je potaknuo na dalje promišljanje pitanjem: Jesam li ostvaren čovjek, je li moj život, moj poziv, ono što Bog očekuje od mene?

U traženju svoga smisla i sigurnosti trebamo tražiti i dopustiti da nam Bog progovori, nastavio je. Svoju sigurnost trebamo staviti u Božje ruke, u Providnost, te pokušati sebi odgovoriti na pitanje: Koliko ja imam povjerenja u Boga i vjere da on vodi moj životni put i da mi može i želi pomoći?

Kod blaženice možemo vidjeti njezino povjerenje u Božju providnost, ustvrdio je župnik Kovačević. Ona nije sigurnost stavljala u bogatstvo svoga oca Antuna, veleposjednika onoga doba. Njezino je nastojanje bilo nadahnuto od Boga, ali ona trenutke nejasnoća i nesigurnosti stavlja u Božju providnost. S takvim povjerenjem dobiva i pokaznicu od pape Pija XII. kojem se obratila za pomoć kad im je to zatrebalo.

- Svatko se od nas treba zapitati: Kakva je moja vjera? Moje osluškivanje Božjega poziva? Živimo u vremenu punom nepoznanica. Dubinska vjera se rađa u susretu s Bogom koji će omogućiti da shvatim koliko sam ljubljen kada se budem dijelio od ovoga života. Bog želi da se svatko od nas osjeti voljenim od njega. On nam daje sve, ali najviše ljubavi. Marija Propetoga je hodila u vjeri, obraćajući se svome nebeskom Ocu kojega je neizmjerno voljela, komu se redovito molila s povjerenjem, kao dijete. Neka svatko od nas bude dijete koje se obraća svome nebeskom Ocu, koga tražimo da nam bude pomoć kad nam je teško, kad su nam pomršeni svi putovi. Gospodine, sad mi pomozi i daruj mi svoga svjetla, svoje ljubavi da budem tvoje dijete zauvijek .- zaključio je propovijed predvoditelj slavlja.

Molitvu vjernika su izrekli prvopričesnici, a u nju su bili uključeni oni u teškoćama zbog nezaposlenosti i manjka materijalnih sredstava. Euharistijsko slavlje je završeno blagoslovom s moćnikom bl. Marije Propetoga, koji je tijekom misnog slavlja bio izložen na oltaru.

Devetnica se nastavlja svake večeri pobožnošću u 19.30 sati i misnim slavljem u 20 sati. Na blagdan bl. Marije Propetog 9. srpnja svečano misno slavlje u 19 sati predslavit će hvarski biskup mons. dr. Petar Palić.

s. M. Jasminka Gašparović
Fotografije: sestre Kćeri Milosrđa

Tijekom lipnja 2020. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 34.931 dolazaka i 177.233 noćenja.

Od početka godine ostvareno je 102.272 dolazaka, odnosno 13 % u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine. U šest mjeseci 2020. godine ostvareno je 414.650 noćenja, što je 15% ostvarenih noćenja u prvoj polovici 2019. godine.

U hotelima je ostvareno 130.000 noćenja (9% u usporedbi s 2019. godinom), u domaćinstvima 171.000 noćenja (19% u usporedbi s 2019. godinom). U nekomercijalnom smještaju ostvareno je 74.000 noćenja (69% u usporedbi sa 2019. godinom).

Trenutno se u Dubrovačko – neretvanskoj županije odmara 11.082 turista, od čega 9.994 stranih gostiju i 1.088 domaćih, što je 21,5% u usporedbi s istim danom prošle godine.

dpp

U sklopu donesenih mjera pomoći za prevladavanje krize uzrokovane koronavirusom Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika isplatio je ukupno 781.500 kuna građanima kroz tromjesečno razdoblje. U četvrtom ciklusu isplate za mjesec lipanj, građanima je na ime privremene novčane pomoći i za subvenciju troškova najma stana korisnicima privremene pomoći, ukupno uplaćeno 333 tisuće kuna.

Podsjetimo, privremena novčana pomoć za kućanstvo iznosi 3.000 kuna mjesečno, za samca 1.500 kuna mjesečno, dok subvencija troškova najma stana korisnicima privremene novčane pomoći iznosi 1.500 kuna po kućanstvu. Za gospodarske subjekte subvencija za pokriće dijela troškova najma poslovnog prostora iznosi do 2.500 kuna. Pomoć i subvencije isplaćivale su se za mjesece travanj, svibanj i lipanj 2020. godine.

Podaci o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, s popisom korisnika i visinom iznosa, dostupni su na internetskoj stranici Grada Dubrovnika.

dpp

Svjedoci smo kako je jučer potpisan Ugovor o sufinanciranju projekta „Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje“ sa 81 milijun kuna kapitalne pomoći od strane direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić te direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić. Zanimljivo je kako je potpisivanje napravljeno prije održavanja tematske sjednice Županijske skupštine koja je planirana za 8. srpnja 2020., one iste sjednice čiji se zahtjev za sazivanjem izgubio na tri mjeseca u Županijskim uredima te ona zbog odugovlačenja nije održana prije parlamentarnih izbora. Župane i vladajući zar se nečega bojite? - piše danas u priopćenju SDP -a Dubrovačko – neretvanske županije.

Dalje u priopćenju SDP – a piše:

„Na pitanje vijećnika Krešimir Kurana: „Smatrate li i dalje da je tehnologija koja se namjerava implementirati u Lučinom razdolju najbolja?“ odgovorili ste „Uvjeren sam, budući da se radi o projektu vrijednom 500 milijuna kuna, da je tehnologija vrhunska, ali ne mogu o njoj meritorno govorit jer se ne radi o mojoj struci“.
Župane o tome se i radi, struka je rekla da je MBO tehnologija zastarjela te sigurno ne spada u tehnologije koje su dio kružnog gospodarstva koje je cilj EU do 2030.
Hrvatska je htjela platiti i Izraelske zrakoplove 500 milijuna kuna no pokazalo se da nisu vrhunski i da ne odgovaraju našim potrebama, cijena nije garancija kvalitete i potreba građana.
Apeliramo na vas, napustite MBO tehnologiju jer postoje alternativna rješenja.” - stoji u priopćenju ŽO SDP.

dpp

Nedžad Hodžić u Hrvatskom saboru je od 2011. do 2015. već obnašao dužnost saborskog zastupnika bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. Za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako mandat na prijevremenim izborima 2016. nije uspio osvojiti zbog opstrukcije unutar Bošnjačke demokratske stranke. Hodžić koji izlazi na izbore kao nezavisni kandidat, a u Dubrovniku ima i podršku Dubrovačke bošnjačke stranke, ističe kako je spreman nastaviti raditi dobar posao za manjine, koji je saborska zastupnica albanske nacionalne manjine Emina Lekaj Prljaskaj u protekle četiri godine radila iznimno loše.

Zašto ste se odlučili ponovo kandidirati za zastupnika pet nacionalnih manjina?
- Razlog moje ponovne kandidature je nastavak političkog rada u bošnjačkoj populaciji te nezadovoljstvo zastupanjem pet manjina, bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske u prethodnom mandatu. Naime, zastupnica Sabina Lekaj Prljaskaj ne samo da nije bila prisutna u Saboru nego je čak i djelovala u Klubu Milana Bandića umjesto da djeluje u klubu nacionalnih manjina. To je apsolutno neprihvatljivo. Percepcija je da su zastupnici u Bandićevu klubu žetončići, zastupnici koji jure osobne interese i moja je želja nastaviti naš politički rad i vratiti predstavnika bošnjačke nacionalne manjine u Sabor.

Što ste radile za nacionalne manjine koje ste predstavljali u razdoblju dok ste od 2011. do 2015. obnašali dužnost saborskog zastupnika?
- Smatram da je vrijedilo sve ono što sam kao saborski zastupnik radio u mandatu od 2011. do 2015. te da smo itekako hrabro i odlučno branili zakonitost i ustavnost ove zemlje te povećali manjinskim udrugama sredstva.

Tad ste bili u Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske.
- Imali smo jednu destrukciju unutar stranke u tom mandatu i izgubili smo većinu u glavnom odboru. S gubitkom te većine nismo mogli legalno sazvati skupštinu 2016. Stranka je i dalje registrirana, ona se ne može tek tako izbrisati, ja sam i dalje njen predsjednik, ali tražimo zakonit način da obnovimo skupštinu i upravo smo ovih dana na tragu da konačno završimo tu agoniju. Bošnjačka demokratska stranka i njezina ideja nije samo na papiru, nju čine ljudi i bit će ponovo registrirana, a njezin politički rad nije se nikad prekidao. Mi i dalje imamo vijećnika u gradskom vijeću Pule, imamo vijećnike u općinskom vijeću u Gunji, tako da naš politički rad nije prestao, nažalost, izgubili smo na parlamentarnim izborima jer su ljudi koji su nam u stranci radili destrukcije tada pored moje, podržali kandidature još dvoje ljudi što je naravno dovelo do disperzije glasova.

Dojam je da je i inače kod Bošnjaka problem taj razjedinjenost kod izlaska na izbore.
- Da, ali ne bih rekao da je to problem samo kod Bošnjaka. Možda je to kod nas izraženije. Problem je disperzija glasova jer ne možete očekivati da jednako politički misle Bošnjaci u Dubrovniku, Rijeci, Zagrebu i Gunji. Struktura naših ljudi koji su došli u Hrvatsku poslije II. Svjetskog rata, dakle u tom prvom valu, bila je radnička klasa, a sad u novom valu to su obrazovani ljudi i jasno je da naše birače koji glasaju za stranačke opcije treba vratiti u tu manjinsku priču jer za nju ima potrebe dok ne postanemo uređeno građansko društvo.

Je li upravo problem to što pripadnici nacionalnih manjina ne mogu glasati i za manjinsku i za stranačke liste?
- To jest dobrim dijelom problem jer koliko god se nama spočitava da u sabor ulazimo s malim brojem glasova, jako je teško doći do tih glasova jer se pripadnici nacionalnih manjina prvo u popisu birača moraju izjasniti kao pripadnici neke od manjina, a nakon toga trebaju izaći na biračko mjesto i odlučiti glasati za listu neke od nacionalnih manjina dok većina ljudi ipak želi glasati za lijevu ili desnu opciju. To je dosta težak posao. S druge strane, naša 12. izborna jedinica je cijela država. Evo, HDZ kod mene u Rijeci organizira svoje aktivnosti u 8. izbornoj jedinici koja obuhvaća Primorsko - goransku županiju i Istru, a ja kao pojedinac moram diljem Hrvatske organizirati svoje aktivnosti. Dakle, danas sam iz Rijeke došao u Dubrovnik i sutra ujutro idem nazad jer sutra navečer u Rijeci imam skup. Ja moram u kampanji u nekoliko navrata proći cijelu Hrvatsku što je izuzetno teško, i financijski i fizički, tako da ti prigovori da su naši mandati ostvareni uz mali broj glasova uopće ne stoje jer je dobiti jedan takav glas iznimno, iznimno teško.

Što se dogodilo na prošlim izborima kad je umjesto bošnjačkog predstavnika u Sabor ušla zastupnica albanske nacionalne manjine?
- Ona je uspjela ući u Sabor baš zbog opstrukcije unutar Bošnjačke demokratske stranke jer su uz moju kandidaturu kao predsjednika stranke, bile još dvije kandidature. Izveden je mali puč u stranci zbog ulaska u Sabor kad je jedna grupacija ljudi dogovorno pokušala eliminirati osnivače stranke. To nam je napravilo veliku štetu i Sabina Lekaj Prljaskaj je tada ušla u Sabor s 999 glasova, a ja sam nju na izborima 2011. pobijedio s tisuću šesto i nešto glasova, a ona je imala oko 550 glasova i naravno da se 2016. na prijevremenim izborima nismo mogli tako brzo rekuperati, a sad smo se konsolidirali i to je rezultat moje kandidature. Ovaj put imamo djelomičnu podršku pripadnika crnogorske i makedonske manjine u Istri, koji su iznimno nezadovoljni načinom na koji ih je zastupala Lekaj Prljaskaj. Svi su oni prije par godina slali dopise da ih ona ne zastupa i bili su jako nezadovoljni.

Za što ćete se zalagati, koje ćete probleme nacionalnih manjina rješavati ukoliko u nedjelju na izborima dobijete povjerenje glasača manjina koje ćete zastupati?
- Sabor je zakonodavno tijelo i ono što je poseban problem je diskriminatorni odnos prema zastupnicima manjina koje nisu tako brojne. Kad srpska ili talijanska manjina imaju svog kandidata, predlažu i kandidata i njegova zamjenika. Dakle srpska manjina predlaže tri kandidata srpske nacionalne manjine i njihova tri zamjenika, a mi tu mogućnost nemamo. Trebalo bi izmijeniti zakon da i kandidati koji zastupaju više manjina imaju tu mogućnost. Ideja da Bošnjaci imaju svog zastupnika kao primjerice Srbi ili Talijani je dobra, ali traži širu izmjenu zakona jer bi u tom slučaju trebalo povećati broj zastupnika u Hrvatskom saboru. U Saboru je inače 151 zastupnik, a u tom slučaju bi ih trebalo povećati na 153 zastupnika njihov broja mora bit neparan.

Je li brojka od 32 000 Bošnjaka u Hrvatskoj realna?
- Realna je prema zadnjem popisu stanovništva, ali ljudi našeg porijekla ima puno više, ali i dalje je problem naše stare nacionalne odrednice Musliman, a s druge strane imate ljude koji su se nacionalno opredijelili kao Hrvati jer ne možete nikome nametnuti kako će se izjašnjavati, to je stvar osobnog osjećaja. Kad bi gledali isključivo po bosanskom porijeklu, nas je puno više i mi ćemo s obzirom da je popis stanovništva iduće godine, djelovanjem na terenu pokušati objasniti ljudima zašto bi se trebali izjasniti kao Bošnjaci.

Zašto se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci?
- Nama je naša nacionalna odrednica, koju su čak nosili prije 100 i nešto godina i pravoslavci i katolici u Bosni i Hercegovini, ukinuta i nije se spominjala od 1907. do 1921. tako da je svima nama koji smo Ustavom iz 1974. dobili pravo izjašnjavanja to novost. Vrlo je težak proces objasniti ljudima kako bi se trebali izjašnjavati, ali na nama koji se bavimo politikom i našim intelektualcima je da u tome uspijemo, pogotovo kad su u pitanju mlađe generacije. No, to opet ne znači da ćemo u političkom smislu imati značajnije opredjeljenje za manjinske liste, to je problem kod svih manjina.

I za kraj što biste poručili biračima koji se u nedjelju spremaju izaći na izbore?
- Pozivam sve birače pripadnike nacionalnih manjina da izađu na izbore i u ovim COVID uvjetima, da na birališta ponesu maske, da se izbori odrade u što sigurnijem okruženju i pozivam Bošnjake da mi ukažu povjerenje kako bismo nastavili ono djelovanje koje smo imali do 2015. godine.

dpp

Marketing

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Odluku o financiranju za projekt rekonstrukcije županijske ceste Ž6224 od spoja s državnom cestom D118 do naselja Račišće na otoku Korčuli, duljine 12 km u iznosu od 171.104 124 kuna.

Projekt se financira u iznosu od 85% sredstvima EU, a 15% sredstvima državnog proračuna.

Nakon ove Odluke kreće se s postupkom otkupa zemljišta potrebnog za realizaciju projekta te raspisivanjem postupaka javne nabave za odabir izvođača radova i nadzora.

Početak izvođenja radova na ovom projektu očekuje se krajem tekuće ili početkom sljedeće godine.

dpp

Ugovor o sufinanciranju projekta „Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje“ sa 81 milijun kuna kapitalne pomoći potpisali su u utorak u Zavičajnoj kući Dubrovačkog primorja u Slanom direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić te direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić.

Svečanom potpisivanju nazočili su i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević, državna tajnica Nikolina Klaić, državni tajnik Frano Matušić, načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić, ravnateljica RRA DUNEA Melanija Milić i pročelnik UO za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove Miho Baće.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio je kako je Centar vrh piramide sustava gospodarenja otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i, nakon Pelješkog mosta, jedan od najvažnijih projekata za najjužniju hrvatsku županiju.

- Izgradnjom Centra sustav gospodarenja otpadom dobit će gotovu formu i neće biti upitnika kako zbrinjavati otpad. U kontekstu uspješnog gospodarenja otpadom i stvaranja kružne ekonomije nužno je što više odvajati. Republika Hrvatska preuzela je obvezu do kraja 2020. godine odvajati 50 posto. Siguran sam da ćemo se svi pozabaviti izazovom tog cilja. - istaknuo je Ćorić.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić podsjetio je kako je u veljači potpisan ugovor o dodjeli 287 milijuna kuna iz fondova Europske unije za izgradnju Centra.

- Ovim ugovorom zaokružili smo financijsku konstrukciju cijelog projekta, kojim će se riješiti problem zbrinjavanja otpada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sustav gospodarenja otpadom imperativ je hrvatske politike zaštite okoliša. Ne samo zbog obveza europskih direktiva, već želimo čuvati naše prirodne resurse i poticati održiv razvoj. - rekao je Kukić.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić ovaj je projekt nazvao strateškim za županiju.

- Otpad je dosad završavao na neuređenim odlagalištima, što je loše rješenje neprihvatljivo regulativi EU. Ovim dobivamo uređen sustav gospodarenja otpadom. I ne sam Centar s pretovarnim stanicama, već će projekt utjecati na nužno razvrstavanje i smanjivanje otpada, kao i na odvajanje i recikliranje. Bez ovog projekta turizam bi nam bio na klimavim nogama. - ustvrdio je župan Dobroslavić.

Direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić izjavio je kako se očekuju građevinske dozvole za tri pretovarne stanice, za jednu je u tijeku izrada glavnog projekta, a za najveće stanice u Dubrovniku i Metkoviću očekuju se lokacijska dozvola, odnosno idejni projekt.

Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje trebao bi biti izgrađen do kraja 2022. godine, a s radom početi tijekom 2023. godine.

Projekt je ukupno vrijedan 495 milijuna kuna, od čega je prihvatljivih troškova 408 milijuna kuna, pri čemu se projekt financira u udjelu 70,12 posto Europska unija, 19,82 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 10 posto Dubrovačko-neretvanska županija kao osnivač Agencije za gospodarenje otpadom.

dpp

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije i Regionalne razvojne agencije DUNEA-e sudjelovali su na online kick-off sastanku projekta CASCADE.

CASCADE (Coastal and marine waters integrated monitoring systems for ecosystems protection and management) je projekt u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska. Cilj projekta je obnova ugroženih vrsta i podrška integriranom upravljanju uz koordinirane i usklađene akcije koje uključuju praćenje, promatranje, modeliranje i upravljanje kako bi se poboljšalo znanje i procijenila ranjivost kopnenog, obalnog i morskog okoliša i ekosustava u Italiji i Hrvatskoj. Pilot područje projekta za Dubrovačko-neretvansku županiju je ušće rijeke Neretve, a jedne od primarnih aktivnosti DNŽ je opremanje županijskog broda u svrhu sprječavanja rizika od onečišćenja na moru.

Projekt obuhvaća 11 pilot područja, a zajedničkim akcijama će se procijeniti i zaštiti obalna i morska biološka raznolikost, uspostaviti akcije obnove, procijeniti utjecaj ekstremnih događaja na ekosustave i pojačati sinergija na tim područjima.

Partneri projekta su Dubrovačko-neretvanska županija, Institut Ruđer Bošković, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Jadranski edukativno-istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora – ATRAC, Grad Nin, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ, Istarska županija i talijanski Regione Puglia, Euro-Mediterranean Center on Climate Change foundation, Environmental protection agency of Friuli Venezia Giulia, University of Venice, University of Bologna Alma mater studorium, Regional agency for prevention, environment and energy in Emilia Romagna, Delta 2000 Consortium, University of Salento, University of Molise, Marche Region, Management Consortium of Torre Guaceto, Regione Molise and Marine protected areas Torre del Cerrano, a tehničku pomoć u provedbi projekta Dubrovačko-neretvanskoj županiji pruža Regionalna razvojna agencija DNŽ DUNEA.

Ukupni budžet projekta CASCADE je 5.817.547 eura, a udio Dubrovačko-neretvanske županije je 248.000 eura.

Županija dubrovačko - neretvanska

Druga radionica na temu revizije Strategije razvoja ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije, održana je jučer u Palači Ranjina u sklopu EU projekta OPERA II.

Kroz radionicu je nastavljen rad na izradi nove strategije na kojoj su sudjelovali predstavnici Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Dubrovnik, Sveučilišta u Dubrovniku, Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika i Razvojne agencije DURA, HGK – Županijske komore Dubrovnik te predstavnice Regionalne agencije DUNEA.

Radionicu je vodio vanjski suradnik Robert Babić, a predstavljen je finalni nacrt SWOT analize, te je izrađivana vizija i strateški ciljevi koji će se dalje razrađivati.

Naime, cilj izrade Strategije razvoja ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije je određivanje srednjoročne vizije razvoja ljudskih potencijala u našoj županiji, uz određivanje strateških ciljeva i mjera, potom definiranje liste projekata kojima će se provesti razvojna strategija te razvoj i podrška organizacijske i provedbene strukture potrebne za provedbu strategije.

Prva radionica održana je početkom lipnja 2020. na kojoj je predstavljen nacrt socio-ekonomske analize, a između ostalog su predstavljeni i ciljevi kohezijske politike 2021-2027 te prioritetna područja koja se financiraju putem Europskog socijalnog fonda, a to su zapošljavanje, socijalno uključivanje i obrazovanje.

Kroz projekt ‘OPERA II’- „Razvoj i promocija partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije“, nastoji se doprinijeti povećanju zapošljivosti najranjivijih skupina na tržištu rada kroz pripremu i provedbu inovativnih lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja usklađenih s potrebama i strateškim prioritetima DNŽ.

Uz nositelja Dubrovačko-neretvansku županiju, partneri na projektu su Regionalna agencija DUNEA, Dubrovačka razvojna agencija DURA, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Dubrovnik, Korčulanska razvojna agencija za lokalni razvoj i poslovne usluge KORA, Sveučilište u Dubrovniku i Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije. Vrijednost projekta iznosi 1.496.681,54 kuna, te je financiran sto posto iz Europskog socijalnog fonda.

dpp

U Općoj bolnici Dubrovnik u utorak je svečano potpisan ugovor za radove uređenja oftalmološke operacijske sale i dermatovenerologije vrijedan 3,4 milijuna kuna u sklopu projekta ”Dnevna bolnica u Dubrovniku i Metkoviću”.

Ugovor su potpisali ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić i predsjednik Uprave tvrtke izvođača Tromont Ivan Parčina, a potpisivanju su nazočili župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević.

Ukupna vrijednost projekta Dnevne bolnice iznosi 50.853.801 kuna, dok je iznos bespovratnih sredstava 49.745.477 kune.

Cilj projekta je nadogradnja DB u Dubrovniku, te uspostava DB Metković zbog povećanja kvalitete i učinkovitosti pružanja bolničkih usluga, smanjenja broja pacijenata na akutnom liječenju, te povećanja dnevno-bolničkih kapaciteta u DNZ.

Adaptacijom postojeće zgrade unutar OB Dubrovnik (uređenje oftalmološke operacijske sale i dermatovenerologije), rekonstrukcijom zgrade za DB Metković, te nabavom i ugradnjom suvremene opreme očekuje se povećanje dostupnosti zdravstvene skrbi i povećanje učinkovitosti, te racionalizacije troškova poslovanja OB Dubrovnik.

DB će imati značajan regionalni utjecaj s obzirom na broj osiguranih osoba koji gravitiraju OB Dubrovnik.

Ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić istaknuo je kako je ovo dobro grupiranje ambulanti kojim će se podignuti kvaliteta usluge.

”Nedavno smo potpisali ugovor za građevinski dio Dnevne bolnice u Metkoviću, a ovo je nastavak. Nakon izgradnje slijede nam pojedinačni ugovori za opremanje suvremenom aparaturom što će povećati opseg usluga, osuvremeniti ga te omogućiti i da ljudi kraće stoje u bolnici. I pacijenti i liječnici će biti zadovoljniji”, rekao je ravnatelj Bekić.

Župan Dobroslavić čestitao je bolnici na realizaciji ovog dijela projekta.

- Prošli tjedan smo potpisali ugovor za građevinske radove u Metkoviću, ovaj projekt moramo dovesti do kraja. Dali smo obećanje da ćemo napraviti Dnevnu bolnicu, to je dobro za sve nas jer moramo ujednačiti dostupnost zdravstvenih usluga. Ovo je primjer dobrog korištenja europskih sredstava. - rekao je župan Dobroslavić.

Inače, prema ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, za Adaptaciju i opremanje DB Dubrovnik predviđen je iznos od 26.029.950 kuna (uključuje radove uređenja oftalmološke operacijske sale i dermatovenerologije, stručno tehnički nadzor nad izvođenjem radova, te nabavu opreme) , dok je za Rekonstrukciju postojeće građevine za DB Metković predviđen iznos od 21.264.046,88 kuna (uključuje radove rekonstrukcije (promjena namjene i dogradnja) postojeće građevine javne i društvene namjene zgrade Općinskog suda u zdravstvenu ustanovu – Dnevnu bolnicu Metković, podružnicu OB Dubrovnik).

Rok izvođenja je sedam mjeseci od uvođenja u posao.

dpp