Radovi na izgradnji nove ceste od Mosta preko Rijeke Dubrovačke do Pobrežja izvode se prema zadanoj dinamici. Poslovanje Libertasa bila je tema ovotjednog sastanka gradonačelnika s predstavnicima Uprave Libertasa i načelnicima općina, a očuvanje radnih mjesta naglašeno je kao prioritet. Grad Dubrovnik je za 242 gospodarska subjekta kroz korona mjere odobrio više od pola milijuna kuna. S milijun kuna subvencionirani su i dubrovački tradicijski obrti. U ovome tjednu završena je diobena bilanca Dječjih vrtića Dubrovnik, a uređene su i gradske plaže.

NAPREDUJU RADOVI NA IZGRADNJI NOVE CESTE DO POBREŽJA

Radovi na gradilištu nove prometnice od Mosta do Pobrežja, iznimno važnog projekta za daljnji razvoj grada i dalje napreduju sukladno utvrđenoj dinamici. U tijeku je izrada armiranobetonskih zidova na cijeloj trasi s donje strane ceste koja vodi do Pobrežja, kao i pripadajući zemljani radovi odnosno radovi iskopa i nasipa. Iskopi za probijanje nove trase kroz brdo prethodno su u potpunosti završeni, a trenutno je na samoj prometnici u tijeku izvedba zaštite pokosa geotehničkim sidrima i nanošenjem slojeva mlaznog betona.

Na novoj cesti koja je jedan od kapitalnih projekata gradske uprave, završeni su radovi na sanaciji i uređenju pokosa iznad ceste Mokošica-Lozica, pa je dionica preko Mirinova ponovo otvorena za sav promet.

Glavni ciljevi ulaganja u ovu prometnu investiciju jesu prije svega omogućavanje preduvjeta za stvaranje nove stambene zone na Pobrežju te izgradnje dvotračne ceste do Gornjih sela koja bi to područje povezala sa Dubrovnikom.

Povezivanjem s Gradom, Gornjim selima bi se omogućili uvjeti za daljnji gospodarski i ruralni razvoj, dok bi se na području Pobrežja u skorije vrijeme realizirao planirani projekt uređenja Park 'n' Ride parkirališta, prvog takvog na krajnjem jugu Hrvatske.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ ODRŽAO SASTANAK S UPRAVOM LIBERTASA, CILJ JE OČUVATI RADNA MJESTA

Poslovanje Libertasa bila je tema ovotjednog sastanka gradonačelnika Mata Frankovića i direktora Libertasa Ante Vojvodića, a na kojem su sudjelovali i načelnici općina Ston, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka, Konavle i Mljet te su svi upoznati s teškim financijskim stanjem u društvu.

Na sastanku je zaključeno kako je u ovom trenutku cilj mjera racionalizacije poslovanja očuvanje radnih mjesta. Napravljene su financijske analize i poduzeti svi potrebni koraci kako bi se Libertas financijski stabilizirao do kraja godine. U tom su smislu predložene i dodatne mjere štednje čija je osnovna namjena očuvanje radnih mjesta i opstanak društva.

GRAD ZA 242 GOSPODARSKA SUBJEKTA ODOBRIO VIŠE OD POLA MILIJUNA KUNA SUBVENCIJA

Subvenciju za pokriće dijela troškova najma poslovnog prostora za gospodarske subjekte na području grada Dubrovnika za mjesec svibanj ostvarila su 242 gospodarska subjekata te će Grad navedenu mjeru subvencionirati u ukupnom iznosu od 571.073 kune.

Riječ je o subvencijama Grada Dubrovnika u sklopu donesenih mjera financijske pomoći gospodarstvenicima za prevladavanje krize uzrokovane koronavirusom, a sredstva će biti isplaćena do kraja tjedna. Prethodno je za travanj već isplaćeno 433.124 kuna za 190 gospodarskih subjekata.

Iz nadležnog Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more napominju korisnicima mjere da su za mjesec lipanj dužni dokaz o uplati najma poslovnog prostora dostaviti najkasnije do 30. lipnja jer im se u protivnom neće moći isplatiti potpora za idući mjesec.

Uvjeti, kriteriji i načini isplate subvencija pravnim i fizičkim osobama definirani su Odlukom o dodjeli ovih subvencija i to u iznosu do maksimalno 2.500 kuna mjesečno za razdoblje travanj, svibanj i lipanj. Odredbe ove odluke nisu se odnosile na gospodarske subjekte koji imaju sklopljene ugovore o najmu poslovnih prostora u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dubrovnika, na koje se odnosi mjera smanjenja zakupnine za iznos od 50 posto.

DUBROVAČKIM TRADICIJSKIM OBRTIMA MILIJUN KUNA SUBVENCIJA

Gradonačelnik Mato Franković dodijelio je obrtnicima 42 ugovora o subvencioniranju tradicijskih obrta na području Dubrovnika. Sveukupni iznos subvencija za dubrovačke obrtnike u 2020. godini iznosi 1.008.000,00 kuna, a dodjeljuju se temeljem natječaja kojeg je proveo Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Grada Dubrovnika. Podsjetimo, od 2018. godine subvencije za obrtnike u mjesečnom neto iznosu od dvije tisuće kuna isplaćuju se tijekom cijele godine, a ne samo tijekom šest mjeseci kako je bila ranija praksa.

Subvencije su odobrene tradicijskim deficitarnim obiteljskim obrtima odnosno proizvodnim i uslužnim obrtima, poput obrta za obradu kamena, izradu izvornih suvenira, rukotvorina i autohtonih proizvoda, obrta za obradu željeza i metala, izradu ključeva i brava, kao i krojačkim obrtima, frizerima, postolarima, zlatarima i urarima. Na natječaj za dodjelu potpora prijavilo se 52 obrtnika koji djeluju na području Grada, od čega je njih 42 u potpunosti zadovoljilo potrebne kriterije i uvjete natječaja.

- Obrtništvo kao gospodarska djelatnost predstavlja nešto na čemu se zajednica oduvijek temeljila i na čemu se u budućnosti treba temeljiti, a upravo tradicijski obrti i njihov opstanak čine sastavni dio identiteta našeg Grada i od iznimne su važnosti za daljnji gospodarski razvoj i prepoznatljivost Dubrovnika.- istaknuo je gradonačelnik Franković.

Također je istaknuo kako danas nije lako biti obrtnik jer takva vrsta posla iziskuje puno truda, želje i volje. Zahvalio se svim obrtnicima na njihovoj ustrajnosti, predanom i iscrpnom radu svih ovih godina, ali i na tome što radeći u obrtništvu znatno doprinose promociji Grada Dubrovnika.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ U PRVOM UNESCO - vom WEBINARU: BOGATSTVO BAŠTINE NAŠA JE PREDNOST U OBNOVI TURIZMA

Gradonačelnik Mato Franković sudjelovao je na prvom UNESCO-vom webinaru o svjetskoj baštini pod nazivom „Re-thinking Urban Heritage for Resilience and Recovery“, u kontekstu utjecaja virusa COVID-19 na gradove i obnove njihovih aktivnosti nakon globalne pandemije.

U teškom vremenu globalne krize, kako zdravstvene tako i financijske, Grad Dubrovnik u potpunosti je ostao bez glavne gospodarske grane, naglasio je gradonačelnik Franković u svom obraćanju na prvom panelu.

- U ovom trenutku počinjemo polako s obnovom turističke djelatnosti, prije dva dana Zračna luka Dubrovnik uspostavila je međunarodne letove i ove sezone očekujemo ostvarenje oko 30 posto lanjskog turističkog prometa. Potrebno je istaknuti kako je Dubrovnik grad koji se financijski iznimno oslanja na turizam, više od 80 posto naše ekonomije je snažno povezano s turizmom, a ostatak su različite druge oblasti koje su također posredno vezane uz turistički promet. – rekao je gradonačelnik Franković, te dodao kako unatoč teškoj situaciji, gradska uprava nije izgubila iz vida zacrtane ciljeve i potrebe grada za daljnjim razvojem u pravom smjeru.

- Poznata vam je povijest Dubrovnika 1991. kada je grad bombardiran, a još tada UNESCO-vi promatrači u svojim zapisima spomenuli su obnovu i budućnost Dubrovnika koji treba razmišljati kako će uvesti održivost u svoj turizam. Usprkos tome što živimo od turizma i on nam je osnovna ekonomska djelatnost, ne želimo napraviti istu pogrešku, zato je ovo teško razdoblje također odlična mogućnost promjenu i sigurno ćemo tu mogućnost i iskoristiti. - rekao je Franković.

Govoreći o obnovi aktivnosti gradova, istaknuo je kako obnova i zaštita baštine ne idu jedno bez drugog, a posebno se osvrnuo na izazove koji stoje pred dubrovačkom gradskom upravom.

- Kulturna baština u Dubrovniku je u odličnom stanju i mi kontinuirano ulažemo u njenu obnovu, a u obnovi aktivnosti prije pandemije, bogatstvo baštine će zasigurno biti jedna od komparativnih prednosti gradova pod zaštitom UNESCO-a. Duboko sam uvjeren kako će se UNESCO-vi gradovi prije obnoviti nego oni drugi. Baština je uvijek privlačna, a gradovi će sada s manje gužve biti još i ljepši. Sve su to izazovi ispred nas, moram istaknuti kako smo zdravstvenu krizu dočekali spremni i dobro je riješili, a financijska kriza je tek ispred nas, ali nadam se da ćemo se s njome suočiti jednako uspješno. - zaključio je gradonačelnik.

Osim Grada Dubrovnika, na prvom panelu svoja iskustva iznijeli su i predstavnici gradova poput Tunisa, indijskog Jaipura te filipinskog grada Vigan. Sa svojom perspektivom o utjecajima COVID-19 pandemije na baštinu i održivi razvoj gradova u ovaj panel su se uključili i stručnjaci Satya Tripathi iz UN Environmenta i Cherie Nursalim iz GITI Group.

ZAVRŠENA DIOBENA BILANCA DJEČJIH VRTIĆA DUBROVNIK

Ustanova Dječji vrtići Dubrovnik završila je izradu diobene bilance, što je jedan od pravnih koraka u procesu razdvajanja gradske ustanove u djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja na dvije pravne osobe. Diobenom bilancom utvrđuje se podjela nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza između postojeće ustanove koja se dijeli i novog Dječjeg vrtića Pčelica. Do konačnog razdvajanja na dvije institucije predstoji još dioba računovodstvenih djelatnosti te ishođenje suglasnosti nadležnog Ureda državne uprave.

Složeni proces razdvajanja započeo je odlukom Gradskog vijeća na sjednici održanoj 27. lipnja 2019. Ovom Odlukom osnovana je nova javna ustanova u djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja Dječji vrtić Pčelica sa sjedištem u Mokošici, dok postojeća nastavlja s radom pod istim nazivom, Dječji vrtići Dubrovnik, sa smanjenim upisnim područjem. Gradonačelnik Mato Franković u ime osnivača potom je imenovao povjerenstvo od osam članova sačinjeno od djelatnika ustanove vrtića i Grada Dubrovnika, koje je zaduženo za sve potrebne predradnje za podjelu ustanove.

Dječji vrtić Pčelica obuhvaćat će četrnaest područnih odjela i to devet odjela u Mokošici, potom u Trstenom, Zatonu, na Gromači, Osojniku i Šipanu. Centralna zgrada novoosnovane ustanove bit će vrtić Pčelica u Mokošici, a privremena ravnateljica je Diana Brkić. Na novu ustanovu se prenosi vrtićka i druga pripadajuća imovina, te radnici koji rade u pripadajućim područnim odjelima s postojećim pravima i obvezama.

Dječji vrtići Dubrovnik kao javna ustanova u djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja djeluje još od 1993 godine. Uzimajući i obzir ukupan broj djece koji je svake pedagoške godine u porastu, kao i broj djece po pojedinim odgojnim skupinama, ustanova Dječji vrtići Dubrovnik nije usklađena s važećim državnim pedagoškim standardom, koji kao optimalnu veličinu dječjeg vrtića definira 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili 340 do 400 djece, odnosno za dječji vrtić s područnim odjelima 30 odgojnih skupina ili 600 djece. Stoga se infrastrukturne, formalno-pravne, kadrovske i financijske predradnje za podjelu ove institucije poduzimaju već nekoliko godina, a konačni cilj je približavanje ispunjenju pedagoških standarda u gradskim predškolskim ustanovama i time podizanje kvalitete usluge brige za najmlađe

UREĐENE PLAŽE OD BELVEDERA DO VELIKIH ŽALA

Početkom travnja započele je uređenje, sanacija i opremanje javnih plaža i kupališta na području Dubrovnika. Do sada su završeni radovi na Buži, Porporeli, plaži Pile-Šulić, Dančama, Boninovu, Kalamoti (Donje čelo i Bezdan) i Velikim žalima, Gjivoviću, te kupalištima u Mokošici, Zatonu, Belvederu i Solitudu.

Na plažama u Zatonu (Bunica, Bat, Ankora, Orsan Gverović, Soline, Ponta mala), Mokošici (Ponta Sjekavica, kod Gostione, Vapor, kod ex Ambulante), Solitudu (plaža Mandrač) i na Velikim žalima očišćeni su prilazi do plaža na kojima je odrađeno nasipanje žala i ravnanje plaže, te su postavljeni tuševi, skalice, kabine i svlačionice potrebne za nadolazeću sezonu.

Na Buži, Boninovu, Porporeli, Šuliću, Dančama, Kalamoti (Donje čelo i Bezdan), Belvederu i Gjivovićima također su završeni radovi uređenja koji su obuhvatili popravljanje ograda, skalica i rukohvata, betoniranje oštećenih podesta, zidova i skalina te popravljanje i postavljanje tuševa.

Ugovornom izvođaču tvrtki Frendy d.o.o preostali su radovi na opremanju i uređenju javnih kupališta na Elafitima, Vrbici, Štikovici, Titovoj Vili, Trstenom i Orašcu, čiji je dovršetak planiran krajem lipnja, a sredstva predviđena u Proračunu za uređenje i održavanje plaža prije početka ljetne sezone iznose 1.717.000 kuna.

dpp

Povodom 77. obljetnice, Slobodna Dalmacija organizirala je proslavu i dodjelu nagrada za godišnja i životna ostvarenja u području znanosti, umjetnosti i novinarstva. Professor emeritus Sveučilišta u Dubrovniku Mateo Milković dobitnik je nagrade za životno djelo u području znanosti „Frane Bulić”.

Profesor Milković bio je spriječen osobno preuzeti nagradu na svečanosti koja se održala u Splitu pa je priznanje preuzeo njegov sin Marko Milković.

dpp

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije nazočili su konferenciji o vodi i klimatskim promjenama u Splitu. Na konferenciji je predstavljen projekt WATERCARE, u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska, a u kojemu su hrvatski partneri Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Sveučilište u Splitu, Javna ustanova Metris iz Pule i Hrvatske vode.

Osim WATERCARE-a predstavljeni su i drugi projekti čija su područja djelovanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a oni su IT-HR projekt PEPSEA, ECOMAP, AdSWiM, NET4Plastic, CITY WATER CYCLES, ASTERIS i Adriadapt. Pozdravnu riječ konferencije održao je zamjenik splitsko-dalmatinskog župana, Luka Brčić.

Svi predstavljeni projekti su projekti iz programa Interreg-a, a povezani su na način da se svi bave Jadranskim morem s obje, hrvatske i talijanske obale te priobalnim područjem, a pripadaju prioritetnoj osi tzv. Plavih inovacija.

Na konferenciji je istaknuto kako će projekt WATERCARE utvrđivati potencijalna zagađenja na ušćima rijeka Neretve, Cetine i Raše, točnije, na najbližim plažama te na temelju rezultata implementirati sustav pravovremenog alarmiranja javnosti o potencijalnom zagađenju mora za kupanje uslijed obilnih padalina preko online platforme.

dpp

Donedavno skoro nepoznat, „bigattino“ je sve popularniji mamac među našim morskim ribolovcima. Nekad su ga koristili samo turisti. Morali su ga donositi sa sobom, a ove je godine taj crv jedan je od dva najčešće prodavana mamca u duž obalnim prodavaonicama ribolovne opreme! Razlog tome je sve veća popularnost „feeder“, „ledgering“ i sličnih tehnika udičarenja vrlo laganim, ali jakim „bolognese“, „feeder“ i „match“ štapovima, u kojima je „biggatino“ najučinkovitiji mamac, ali i primama.

„Bigattino“ je talijanski, u cijelom svijetu prihvaćeni, naziv za mesnog crva, zapravo larvu velike muhe. Naraste do 10, najviše 15 mm dužine, ima žitko tijelo ovijeno tankom opnom. Boja mu je bijela do svijetlo smeđe - žuta. Nekada se on na moru koristio skoro isključivo za lov riba koje se hrane bliže površini mora: bukve, cipoli, girovki, iglice, plavice, ukjate, vrnuta, širuna… No, pokazalo se da ga uzimaju praktično sve ribe, čak i one kojima je mali zalogaj, pa odabir lovina najviše ovisi o području i tehnici lova. Sada se mesnim crvom vrlo uspješno love i pridnene, ribe koje obitavaju na dnu ili neposredno poviše njega: knez, lumbrak, batoglavac, ovčica, trlje, pauci, jegulja, arbun, škrpine, škrpuni, fratar, sarak, pic… Na njega će se pohlepno baciti smudut te ovrata.

Najbolji rezultati u lovu mesnim crvom postižu se na lagano valovitom moru i poslije neverina u zoni razbijanja valova i ispiranja obale. Tek nešto manje je uspješan u noćnom lovu na mirnom moru, osobito tijekom toplijeg dijela godine „drifting“, tehnikom puštanja mamca u struju mora. Najmanje, ali još uvijek zadovoljavajuće je učinkovit u najhladnije dijelu godine jer ga hladno more šokira pa smanjuje aktivnost, mrdanje na udici, što ga čini manje atraktivnim.

Kako bi što duže ostao živ i svojim mrdanjem mamio ribe „bigattina“ treba vrlo pažljivo mamčiti. Nadijevati ga treba na što manju udicu kojom se može uloviti željena riba. Osim toga, udica mora bit što tanja, najbolje oblika „Crystal“, a za lov ovrate širokog luka i vrha povijenog k vezištu. Nakon mamčenja vrh udice mora biti gol, izvan crva.

Najčešće se nadijeva samo jedan crv je je to najprirodniji način prezentacije jer i oni plasirani kao primama tonu pojedinačno. To je idealna provokacija za sumnjičave ribe poput smuduta, za čiji je lov crvom neophodna mala udica, veličine 16 do 18 po „Mustad“ skali. U pravilu, na udicu veličine 20 se uvijek postavlja samo jedan crv, na onu veličine 18 može i dva, na broj 16 čak i tri, ovisno o njihovoj veličini. Na najveće udice koje se koriste za lov mesnim crvom, onima veličine, kakve se koriste za lov sarka i ovrate, mogu se postaviti i tri do četiri crva.

Primamljivost „bigattina“ može se povećati njihovim bojenjem. U bistrom moru djelotvorniji su oni jarkih boja - crvene, narančaste, žute i zelene. Bojiti ih se može za to namijenjenom specijalnom bojom, koju je teško kod nas nabaviti, ali i tvarima koje su nam pri ruci i ne koštaju mnogo. Primjerice, žele li se crveni, crviće treba staviti u kutiju s mljevenom slatkom paprikom. Ako se, pak, žele smeđi, crvene treba premjesti u kutiju s mljevenom kavom. Te, ali i druge boje mogu se postići držanjem crva u odgovarajućem prahu za izradu pudinga.

Osim za mamčenje, „bigattini“ se izuzetno uspješno koriste i za primamljivanje, samostalno ili, češće, kao dio smjese u kojoj su još mekinje, pšenično ili kukuruzno brašno, krušne mrvice, riblje brašno…

Za razliku od svih ostalih mamaca, „bigattine“ ribolovci lako mogu i osobno proizvoditi, ali je to vrlo neugodan i nehigijenski posao. Najlakše tako da se šaka, dvije ribljeg brašna rasporedi u kakav plitki sud, poškropiti s pola čaše vode i sve ostaviti na suncu. Prvi crvići će se pojaviti već nakon 24 sata. Od ostataka materijala u kome su stvoreni i neugodnog mirisa najlakše ih je osloboditi tako da se stave u posudu s kukuruznim brašnom. Nemirni crvići se u njemu očiste sami za nekoliko sati. Zatim ih treba izdvojiti prosijavanjem i smjestiti u kutiju s drvenom piljevinom.

Puno teže nego proizvoditi je održavanje crva na životu i sprečavanje njihove preobrazbe u sljedeću razvojnu fazu, da se ne bi brzo učahurili ili čak pretvorili u muhe, treba ih držati na niskoj temperaturi. Idealno je na jedan, najviše do pet stupnjeva. Na tim temperaturama će poživjeti nekoliko dana.

Da bi duže poživjeli treba ih držite u plastičnom saketiću iz kojeg se izvuće sav zrak pa saketić zaveže čvorom i smjesti u hladnjak. Na niskoj temperaturi i bez dovoljno zraka „bigattini“ će živjeti dugo, do šest pa i osam dana, no pod uvjetom da se najkasnije svaka dva dana saketić otvori i crvima dozvoli da se dobro prozrače i nadišu, a onda ponovo zatvore. Tako čuvane crviće barem sat vremena prije ribolova treba izvaditi iz plastične i staviti u platnenu vreću da se oporave.

Za čuvanje duže od tjedan dana u frižideru crve treba staviti u kutiju u koju se stave krušne mrvice ili kukuruzno brašno te sitna tjestenina, tipa zvjezdice za juhu. Tu kutiju potom treba staviti u nešto veću kutiju koja, kao i manja, mora imati sitne rupice za cirkulaciju zraka.

„Bigattini” se mogu i zamrznuti te tako čuvati neograničeno dugo. Međutim, nakon odmrzavanja oni neće tonuti nego plutati.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik utvrđeno je da je 78 - godišnjak u posljednje vrijeme na ulicama Nove Mokošice postavljao mamac od mljevenog mesa pomiješan s komadićima lomljenog stakla, kako bi na taj način naškodio mačkama koje se tim područjem kreću. - piše danas u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

„Kriminalističkim istraživanjem nije utvrđeno da je od navedenog mamca stradala ijedna životinja. Zbog počinjenog prekršaja iz čl. 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira policija je protiv 78-godišnjaka podnijela prekršajnu prijavu, a o ovom događaju slijedi i izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.” - navode još iz policije.

dpp

Povodom uspostavljanja ovogodišnje Hitne helikopterske medicinske službe tijekom ljetne sezone, na helidromu pokraj Opće bolnice Dubrovnik održana je u četvrtak pokazna vježba na kojoj je uz župana Nikolu Dobroslavića sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom nazočio i ministar zdravstva Vili Beroš i pomoćnik ministra unutarnjih poslova i Ravnatelj civilne zaštite Damir Trut sa suradnicima.
Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je ovom prilikom kako je ustroj Hitne helikopterske medicinske službe prioritet hrvatskog zdravstvenog sustava, kako bi se osigurala dostupnost zdravstvene zaštite svima.

- Studija je točno odredila koliko bi nam helikopterskih baza trebalo, kako bismo pokrili Hrvatsku. Postoje projekcije, ali se to ne može ustrojiti brzo. Sama nabava i isporuka helikoptera potraje dvije do tri godine ili više. Ali je jasno da nam ovakav model treba, a uobičajen je u EU. Ne možemo dozvoliti da Hrvatska nema nešto što EU ima. - naglasio je Beroš.

Podsjetio je kako od početka mandata govori o potrebi ustroja hitne helikopterske medicinske službe u čitavoj državi i cjelokupnom vremenu.

- Tim u Zračnoj luci Dubrovnik je jedan od sedamnaest timova mladih, obrazovanih i kvalitetnih ljudi raspoređenih na frekventnim prometnicama koji iznimno pomažu u sezoni. To daje dodatan osjećaj sigurnosti turistima, ali i građanima. Koriste isti ovaj helikopter, koji je adekvatno opremljen. - ustvrdio je Beroš.

Napomenuo je kako novi zakon o zdravstvenoj zaštiti daje mogućnost izvanbolničke specijalističke skrbi, što je posebno bitno za dalmatinske otoke.

- Nema logike da na dijagnostičke ili kontrolne preglede svakodnevno deseci pacijenata s otoka dolaze u velike centre. Ima smisla da specijalist jednom tjednom na otok. Time se čuvaju radni dani, a sve je funkcionalnije. - objasnio je Beroš.

Dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je kako važnost službe pokazuje podatak o prosječnih 160 intervencija godišnje.

- S ovom smo službom puno brži i spašavamo ljudske živote koji su nam najdragocjeniji. Zato je ovo važan segment zdravstvene zaštite na našem području, jer ispunjamo našu obvezu o ‘zlatnom satu’. Služba nam je potrebna tijekom cijele godine i drago mi je što tu ideju podržava i ministar Beroš. - izjavio je župan Dobroslavić.

Ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu Luka Lulić istaknuo je kako je županija geografski izdužena, dislocirana i s puno otoka pa je ova služba od velikog značaja.

- Krajnje točke županije su udaljene skoro 200 kilometara, daleko od bolnica u Dubrovniku ili Splitu. Helikopter je presudan za spašavanje života u hitnim slučajevima. Nadam se da će služba prerasti iz ljetne u cjelogodišnju, i to na području cijele Hrvatske. - rekao je Lulić.
Sporazum o suradnji kod provedbe zračnog prijevoza (hitnu helikoptersku medicinsku službu) Dubrovačko-neretvanska županija potpisala je s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom zdravstva za razdoblje od 19. lipnja do 15. rujna 2020. godine.

Sporazum o suradnji obuhvaća prijevoz životno ugroženih, ozlijeđenih ili oboljelih osoba na području županije, čime je omogućeno pravovremeno pružanje hitne helikopterske medicinske skrbi svim hitnim pacijentima na udaljenim otočkim i cestovno nedostupnim područjima za vrijeme ljetne turističke sezone. Program se provodi petu godinu zaredom.

dpp

Nakon što je 11 poljskih autobusa marke solaris danas dovezeno pred remizu u Komolcu u koju im Uprava Libertasa nije dozvolila ulazak, gradonačelnik Mato Franković i direktor Libertasa Ante Vojvodić na konferenciji za novinare istaknuli su kako će podnijeti kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u tvrtki Solaris, a zbog pokušaja prevare.

- Pokreće se postupak kaznene prijave za pokušaj prevare protiv odgovornih osoba u tvrtki Solaris bus & Coach. S današnjim danom je istekao rok od 21 dan u kojem je Libertas prilikom preuzimanja autobusa utvrdio da nisu ispoštovani svi tehnički uvjeti. - kazao je Franković, dodavši kako u autobuse, sukladno natječajnoj dokumentaciji, nije ugrađen sekundarni retarder, a čime su prekršeni uvjeti iz javne nabave.

Istaknuo je kako je poljski Solaris imao 21 dan za ispraviti nedostatke na 11 autobusa te dodao kako u autobusima danas dovedenim pred remizu nisu napravljene potrebne ispravke.
- Kako su se danas vratili ponovno s autobusima i utvrđeno je kako nije došlo do potrebne ispravke. Libertasu je preostalo reći kako zaustavlja sve postupke nabavke. Naime, postavlja se pitanje što bi bilo da je Libertas odlučio preuzeti autobuse u ovom stanju. Libertas bi bio penaliziran s 4,5 milijuna kuna. - kazao je Franković i dodao kako su Grad i Libertas odgovorno postupili.

Naglasio je kako su iz tvrtke Solaris na sastanku uputili određene prijetnje prema Gradu Dubrovniku i Libertasu.
- Na službenom sastanku od strane predstavnika tvrtke Solaris upućene su direktne prijetnje prema Libertasu i Gradu Dubrovniku po pitanju medijskog pritiska koji će se vršiti na nas. Poručujem im da smo mi takve prijetnje davno prije čuli od drugih pa istima nismo bili podložni. – rekao je Franković.

Gradonačenikove riječi o medijskom pritisku, kojim su Gradu i Libertasu zaprijetili iz poljskog Solarisa možda i nisu neutemeljene ako se uzme u obzir što su pojedini nazovi mediji proteklih mjesec dana pisali i o autobusima i o Libertasu.

Inače, gradonačelnik je istaknuo kako će osim podnošenja kaznene prijave prema središnjoj Agenciji za ugovaranje i financiranje EU fondova pokrenuti postupaka nove javne nabave autobusa financiranih iz europskih fondova.

Direktor Libertasa Ante Vojvodić kazao je kako su predstavnici tvrtke Solaris na jutrošnjem sastanku kazali kako su autobusi koji su jutros dovezeni pred remizu u Komolcu isti kao što su bili i prilikom prve isporuke.
- Ako su oni potpisali zapisnik da su oni isporučeni s primarnim reterderom i danas dali ovu izjavu, ne vidim razloga za objašnjenje. Spremni smo bili preuzeti jedno vozilo na pregled, angažirali smo i sudskog vještaka, htjeli smo im dati priliku, ali nisu se ponovo pojavili u Komolcu. - kazao je Vojvodić.

Kako se može čuti da su iz tvrtke Solaris najavili tužbu protiv Grada i Libertasa, gradonačelnik Maro Franković naglasio je kako se tog spora ne boji.

- Kao i za europski natječaj, redovno imamo sastanke u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje, dodatno se konzultiramo, što smo napravili i ovaj put i rekli su nam da će nas automatski penalizirati ako se odlučimo uzeti autobuse koji ne odgovaraju tehničkoj specifikaciji. Tu je stvar vrlo jasna. I ugovor je vrlo jasan. U siječnju sam dobio informaciju da Solaris unatoč činjenici da se traži sekundarni, u autobuse ugrađuje primarni retarder. Tada sam uputio dopis i i naveo da ćemo u slučaju da dođe do nečeg takovg odbiti primiti takve autobuse. Odgovorili su nam da ne brinemo te da će ispoštovati uvjete iz javne nabave. - rekao je Franković, istaknuvši kako je dobio diplomatsku notu s kronologijom i dokumentacijom i činjenicom da se dogodio pokušaj prijevare.

- Kad se dogode ovakve stvari i kad se na EU fondove javi netko tko izvrši pokušaj prijevare dobije tzv. markicu, a to znači da se više ne možete prijavljivati na EU fondove odnosno da ste tvrtka za koju postoje ozbiljne indicije da može nekog prevariti. Da je Libertas odlučio riskirati i uzeti autobuse te platiti penale, onda bi on dobio tu markicu jer je svjesno počinio tu vrstu prijevare. Solaris će snositi odgovarajuće posljedice jer su nas doveli u zabludu i nije jasno kako se tako renomirana tvrtka odlučila na nešto ovako. - kazao je Franković.

Lider Restart koalicije, koju predvodi SDP, Davor Bernardić i kandidati s liste za X. izbornu jedinicu, danas su u sklopu predizborne kampanje posjetili placu u Gružu gdje su se družili s građanima, a dočekali su ih uzvici: „Evo naših.”

Građani su Bernardića pozvali i na pivu u kafić pokraj place, no on se zahvalio rekavši kako mu je za pivu prerano, ali je i počastio turu.

Nakon toga kupio je i namirnice na placi, kaiše, jagode... Našalio se i s Arsenom Baukom, nositeljem liste Restart koalicije u X. Izbornoj jednici kazavši prodavačici kako on sve plaća jer je Bauk ipak s Brača.

Kandidati Restart koalicije dijelili su građanima i bruškine na kojima je pisalo kako služe za čišćenje korupcije, a Bernardić je u šali kazao kako su izbori i jedino vrijeme u kojem građani dobivaju nešto besplatno. 

A kako bi riješio dio problema s kojima se susreću poljoprivrednici i prodavači na placama možete vidjeti u video prilogu.

dm

Županijski stožer civilne zaštite DaNŽ održao je danas sastanak na kojem je nazočio i ministar zdravstva Vili Beroš kao i ravnatelj civilne zaštite Damir Trut

- Razgovarali smo o novim okolnostima i izazovima. Interes nam je da nam dođe što više turista, ali to nosi određenu opasnost. Zadatak ekspertne skupine Ministarstva zdravstva bio je razviti mehanizme postupanja u svim slučajevima, a zamolio sam članove stožera da nema opuštanja. Neke stvari trebamo i predvidjeti jer je optimalno ako smo korak ispred virusa. - rekao je ministar Beroš.

Ravnatelj Civilne zaštite i pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut rekao je kako se na sastanku županijskog stožera govorili o koronavirusu, ali i protupožarnoj te turističkoj sezoni.

- Sve smo sagledali i želimo stožer pripremiti za sve aktivnosti. Zadovoljan sam radom ovog županijskog Stožera, oni su školski odradili sve zadaće. Stožeri će i u ljetnim mjesecima ostati aktivni. - izjavio je Trut.

Načelnik Županijskog stožera civilne zaštite Joško Cebalo rekao je kako je nakon otvaranja granica i s početkom turističke sezone došlo do rasta kretanja ljudi kroz županiju, čime se povećava rizik ponovne pojave pozitivnih na koronavirus na jugu Hrvatske.

- Da do tog ne bi došlo s epidemiološkim službama pripremamo mjere i upute za hotelske kuće, privatne iznajmljivače i ugostiteljske objekte, a razrađujemo i protokole kako postupati u slučajevima pojave zaraze među gostima. - rekao je Cebalo.

Dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je nepostojanje zaraženih koronavirusom rezultat rada Vlade RH te nacionalnog i županijskog stožera, kao i svih drugih službi i ustanova.

- Brojni su pridonijeli da smo zasad suzbili pandemiju. Naravno da su ključnu ulogu imali građani, koji su odgovorno slijedili sve mjere i upute. Vjerujem da ćemo znati odgovoriti i na mogući drugi val, koji ne bi trebao biti bitna opasnost kad imamo ovakve ljude. - zaključio je Dobroslavić.

dpp

Jedanaest poljskih autobusa marke Solaris koju su jutros stigli pred Libertasovu remizu, ipak nisu u nju ušli već su uz policijsku pratnju upućeni na Brgat, doznaje portal Dubrovnikpress.hr.
Riječ je o autobusima nabavljenim sredstvima iz europskih fondova koje je Uprava Libertasa nedavno vratila proizvođaču u Poljsku jer nisu udovoljavali ugovorenim tehničkim uvjetima, odnosno nisu imali ugrađeni sekundarni retarder.

Autobusi su kako doznaje portal Dubrovnikpress.hr pred Remizu stigli oko 10:30. Kako glasnogovornik Libertasa nije odgovorio na telefonski poziv, u ovom trenutku nije moguće doznati je li dolazak poljskih autobusa jutros uopće bio najavljen.

Iako se neslužbeno može čuti da su Poljaci u remizu u Komolcu pokušali ući nasilnim putem te da je zato u Komolac pozvana policija, iz Policijske uprave dubrovačko - neretvanske za portal Dubrovnikpress.hr potvrdili su da su njihovi službenici u Remizi, no ne i da je bilo pokušaja nasilnog ulaska i intervencije u vezi toga.

Iz Policije također ističu kako u remizi u Komolcu nije bilo potrebe za drugim intervencijama jer nije bilo narušavanja javnog reda i mira. Također potvrdili su da su autobuse, radi neometanog odvijanja prometa, prepratili prema Brgatu.

Županijska lučka uprava Dubrovnik jutros je zaustavila radove na gradilištu u Portu, odnosno na Peskariji, gdje tvrtka Mea Culpa postavlja četiri montažne kućice s konstrukcijom za tendu od kojih su tri kućice namijenjene ugostiteljskoj djelatnosti, a jedna za granični prijelaz.

Županijska lučka uprava Dubrovnik inače upravlja tim područjem i davatelj je koncesije koju ima tvrtka Mea Culpa. Županijska lučka uprava nedavno je dobila i rješenje konzervatora kojim se ovaj projekt, koji je prethodno dobio konzervatorsko odobrenje, obustavlja jer je naknadno utvrđeno da odobrenje nije trebalo biti izdano.

O svemu će konačnu riječ dati građevinska inspekcija koja je posjetila gradilište.

- Zaštitari brane prilaz, tu su još i tri djelatnika Županijske lučke uprave kao ispomoć u „obrani terena”, još nisam vidio na osnovu čega, oni tvrde na osnovu zabrane konzervatora koja je došla njima, na krivu adresu kao investitori, a investitori smo mi (Mea Culpa d.o.o. op.a.) što se i vidi tu. Mi smo i prijavili radove konzervatorima, zašto su oni falili u proceduri i poslali njima zabranu umjesto investitoru pravome, ne znam koja je to igra. U cijeloj priči gradnje i svega, realno osim ovih dopisa Županijske lučke uprave, koja se stalno poziva na to rješenje konzervatora, ja nemam od nikoga ništa. - rekao je jutros za Dubrovnikpress.hr vlasnik tvrtke Mea Culpa Maro Hajdarhodžić.

Je li mu Županijska lučka uprava poslala rješenje konzervatora kojim se nalaže obustavljanje radova, Hajdarhodžić odgovara:
- U kojem je napisano da su oni investitori i Dom izgradnja. A Dom izgradnja kao izvođač radova je imao ugovor sa mnom, ne sa Županijskom lučkom upravom. I Dom izgradnja je po tom rješenju prestala graditi i podnijela žalbu, oni jedini, a ja sam nastavio radove jer ja nemam nikakvih zabrana.

U kojoj je fazi projekt Hajdarhodžić kaže:
- U završnoj fazi. Trebaju biti odrađeni još neki sitni detalji na konstrukciji i poslije toga dolazi tenda odozgo, sa svih strana. Sve je to obučeno u tendu, donja tenda je šupljkiva i pokazuje obrise konstrukcije tako da se vidi iznutra i lagana tenda odozgo. Tri kućice su za ugostiteljstvo, a jedna za Županijsku lučku upravu. I ona njihova stara kućica ima rješenje konzervatora iz 2016. da se makne i još je nisu maknuli. Nisu je makli jer micanjem te kućice gube policiju u Portu, a gubitkom policije u Portu gube status sezonskog pograničnog prijelaza. Tako kad je njihov interes da zadrže oni će negirat rješenje konzervatora, a meni koji sam čist će slat rješenje konzervatora da su mi zabranili, a nisu meni nego njima. - rekao je Maro Hajdarhodžić kazavši i kako je projekt zasad vrijedan oko milijun i tristo tisuća kuna.

- Suglasnost konzervatora na glavni projekt došla je u prosincu i odmah smo sve pokrenuli, jer taj je nacrt već bio u razmatranju u Beline (tvrtka specijalizirana za izradu tendi op.a.) i oni su odmah dali ponudu i rješenje. Nakon toga su odmah krenuli u projekt i evo završili ga prije mjesec dana o donijeli ga ovdje. - kazao je još Hajdarhodžić.

S obzirom da mu koncesija ističe, a ulaže velike novce, na pitanje kako je siguran da će mu se investicija isplatiti i da će ponovo dobiti koncesiju, Maro Hajdarhodžić kaže:
- Nisam siguran ni da će mi se isplatiti ni da ću dobiti ponovo koncesiju. Međutim ima sasvim drugi tijek događaja tu. Ja u prosincu 2016. godine, arhitektonski ured Kor, je podnio idejni projekt ua uređenje. Znači tada zapravo počinje projekt. Predmet nekih razmišljanja je kaznena prijava, jer dobivam tada od konzervatora, ne smjernice, nego dobivam jedan šamara „ne možeš ti tamo ništa, ti tamo imaš zabranu”. Znači, 2016. sam grubo odbijen. 2017. ponovo s Korom uz suglasnost Županijske lučke uprave idemo na kombinaciju da i oni imaju legalnu kućicu i da mene prestanu prozivat radi onih kućica, koje su također bile legalne, mogu to dokazat, konzervatori nisu ni na jednoj instituciji dokazali da su bile ilegalne, govorim o građevinskoj i općinskom državnom odvjetništvu. - priča Hajdarhodžić i nastavlja:

- Općinski državni odvjetnik im je napisao da nemaju osnove za pokretanje kaznenog postupka po službenoj dužnosti. I onda 2017. idemo na drugu kombinaciju s Omega ingeneringom i uz osmom mjesecu 2017. se dobiva suglasnost na idejni projekt. Pravi se odmah glavni projekt i čeka dvije godine i par mjeseci. Znači da je ideja isplativosti toga svega skupa bila prije pet godina, ali u cijeloj toj paprilogiji se to i izgubilo. I sad smo došli do toga da treba to rješavat, ja znam da imam još godinu i pol koncesije s tim da se počela cijela gungula kad sam ja uklonio stare kućice, koji, opet kažem također nisu bile nelegalne. - zaključio je Hajdarhodžić.

Ministar zdravstva Vili Beroš koji je danas boravio u Dubrovniku kazao je kako je situacija u Hrvatskoj pod kontrolom bez obzira na današnje povećanje broja oboljelih od korona virusa na nacionalnoj razini. Naime, u posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno novih 11 slučajeva oboljelih od korona virusa.

- Svi oboljeli koji su došli iz inozemstva nisu turisti, već hrvatski građani ili susjednih zemalja, koji su tamo bili u kraćim posjetima. Imamo spreman niz mjera kojima ćemo takvo kretanje ograničiti, ukoliko vidimo da se idućih dana slučajevi ponavljaju. - naglasio je Beroš te dodao kako se treba pridržavati svih epidemioloških mjera.

dpp