Radove na izgradnji kolektora oborinske odvodnje u Ulici kardinala Stepinca u Lapadu jutros je obišao dubrovački gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima. Kompletno uređenje ulice trebalo bi biti gotovo do kraja svibnja. Riječ je o zajedničkom projektu Grada Dubrovnika i Vodovoda Dubrovnik vrijednom 6,2 milijuna kuna, bez PDV-a.

- Nalazimo su u jednoj od najneuređenijih ulica na području Grada Dubrovnika. Ono što ovdje radimo jest izgradnja sustava oborinske odvodnje, ali i drugi radovi poput izmjene postojeće vodovodne mreže, koju obavljamo zajedno s Vodovodom Dubrovnik, postavlja se nova rasvjeta, gradi nogostup i na kraju će se asfaltirati i urediti sama ulica. - kazao je gradonačelnik Franković u prigodi obilaska. U isto vrijeme HT radi izmjenu mrežnih telekomunikacijskih kabela.

- Riječ je o prilično zahtjevnom projektu s obzirom da se radi u gradskoj ulici s dosta zakopanih instalacija, ali radovi za sada teku dobro i prema planu. - kazao je glavni nadzorni inženjer na projektu Vedran Kosović iz tvrtke IGH, zahvaljujući ujedno stanarima na strpljenju i razumijevanju.

Ovo je prva faza radova na ovoj dionici, koja obuhvaća prostor od Hotela More do kružnog toka na 'Pošti Lapad', a u idućoj fazi radit će se ulica u ostalom dijelu, odnosno do Hotela Neptun, gdje će se postaviti javna rasvjeta i urediti prometnica.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je osam prometnih nesreća u kojima je jedna osoba teže, a četiri su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 648 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 350 osoba sankcionirali zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 41 mjera poduzeta je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 21 osoba prekršajno je sankcionirana zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 3 osobe su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 27 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 90 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Smiju se ovih dana pojedinci gradonačelniku Matu Frankoviću zbog „trga” ispred lapadske livade kojeg neki zovu i stadionom. Svaki građanin obični, „citizen vulgaris”, ima potpuno pravo na to, ali kad to čine pojedini HNS – ovci ili SDP – ovci, pa ne može ih se ne zapitati: „Pa jbte, o'kle vam obraz?”

Tako je pojedinim članovima spomenutih stranki koje su bile na vlasti u vrijeme Andra Vlahušića (izuzeti treba iz ovoga Jadrana Barača, jer gotovo da i nije tada sudjelovao u političkom životu) strašno smiješno sve što čini gradska uprava, pa i „trg” ispred lapadskog igrališta. Ali, amo navesti samo jedan projekt, pa recimo da im npr. nisu bili smiješni „pisoari” na Ilijinoj glavici oli ti ga fontane iz kojih odavno ne teče voda, a ni sunčani sat ne radi, jer i sunce je valjda ugaslo otkako Vlahušića nema.

Bože mi 'prosti eno sam i sam dao pravo Gradu Dubrovniku da uz „pisoare” iskoristi stilizirani grb s naslovnice knjige „Naški”. I nije mi smiješno, žalostan sam što projekt nije uspio, a dao sam jer sam vjerovao da će uspjeti, kao što je vjerojatno vjerovao i tadašnji gradonačelnik, kao što je i aktualni gradonačelnik vjerojatno vjerovao da će ispred igrališta izgraditi trg.

Zato, dajte HNS – ovci i SDP –ovci, budite barem malo dosljedni, ako se niste smijali Vlahušićevim promašajima, nemojte ni Frankovićevim. Kritizirajte, ali ne smijte se onom zbog čega se i sami po ušima trebate pokriti.

Promašaja Mata Frankovića bit će još, kao što će biti i dobrih projekata, kao što je i Andro Vlahušić imao dobrih projekata i promašaja, kao što će ih imati i neki budući gradonačelnik ili gradonačelnica, a na građanima je da sve to zbroje i oduzmu na izborima.

Kad je o konkretnom slučaju „trga” riječ dobili smo nešto uredniji trotoar, klupu i par cijevi uvaljenih u beton za zaključavati bicikle koje u Dubrovniku za svakodnevni prijevoz koristi valjda petero ljudi, od toga dvoje oriđinala i jedan na rubu da to postane. E da, i lapadski „pisoar”. Neka i Mato svoj „pisoar” ima, samo je visoko postavljen, ali i on je visok čovjek.

U prostoru se tako zapravo dogodilo - jedno veliko ništa. Kao građani nismo dobili gotovo pa nikakvu novu vrijednost, ali nam vrijednost nije ni oduzeta, ne računajući 364 tisuće kuna koje su zapravo jedini prostor za kritiku: koliko je sve to koštalo, a skoro ništa se dobilo.

A što se očekivalo? Previše. To je najveći promašaj Mata Frankovića. Gradonačelnikovi PR - ovci malo zaigrali pa najavili uređenje trga. Građani su onda s pravom trg i očekivali, pa sad s pravom i negoduju. Da je Franković najavio kako će se urediti trotoar možda bi ga svi hvalili. Zajebana stvar je taj PR.

Gdje će se u Konavlima graditi POS zgrade ovisit će o broju zainteresiranih, kazao je nedavno na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle načelnik Božo Lasić.

Naime na sjednici se raspravljalo i o POS stanovima za koje je Općina Konavle trenutno u prikupljanju iskaza interesa.

Načelnik Lasić je ovom prilikom istaknuo kako se anketni upitnici još dostavljaju, te kako će o broju zainteresiranih ovisiti hoće li se iskoristiti potencijalne lokacije na Grudi ili u Čilipima.

- Uspostavljeni su kontakti kod nadležne Agencije i aktivno radimo na tome. - rekao je još Lasić.

dm

Na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle usvojena je Odluka o osnivanju Poduzetničke zone „Čilipi – Zračna luka“ te Odluka o izradi II. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Konavle i izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Zračna luka Dubrovnik 1“.

Načelnik Lasić ovom prilikom je istaknuo kako je riječ o velikom potencijalu te kako za ovakvu investiciju već sada postoji veliki interes.

- Već postoji interes brojnih gospodarskih subjekata, a riječ je o projektu kojem je potporu dala i Vlada RH na sjednici održanoj prošle godine u Dubrovniku. Ova Odluka kao i Odluka o izradi II. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Konavle i izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Zračna luka Dubrovnik 1“ su koraci koji su bili nužni da nam Ministarstvo državne imovine može ustupiti zemlju. - rekao je načelnik Lasić te dodao kako se očekuje i suglasnost Ministarstva gospodarstva.

dpp

Nedavno je u Dubrovniku održano predavanje za roditelje učenika sedmih razreda OŠ Ivana Gundulića na kojem je policijski službenik za prevenciju Policijske uprave dubrovačko - neretvanske Miro Marijanović pojasnio najčešća protupravna ponašanja djece u dobi od 13 do 15 godina, mjesta na kojima se u Dubrovniku takva ponašanja događaju, rizična ponašanja do kojih dolazi konzumacijom alkohola i droge te kaznenu i prekršajnu odgovornost maloljetnika kao i zakonske okvire koji se odnose na alkohol, cigarete i igre na sreću.

Koja su to najčešća devijantna ponašanja djece i maloljetnika, za Dubrovnikpress.hr iz Policijske uprave dubrovaččko neretvanske navode kako je su pogledu kaznenih djela najčešća devijantna ponašanja mladih zlouporaba droga.

„Uglavnom se radi o konzumiranju, uvjetno rečeno blažih oblika droga, marihuane, a posljednjih nekoliko godina u porastu je konzumacija sintetičkih droga kao što je primjerice extasy-amfetamin.” -navode iz PU.

Maloljetnici se vrlo često dovode u vezu s lakšim oblicima imovinskog kriminaliteta pri čemu valja istaknuti da se najčešće radi o kaznenim djelima koja, kako su odgovorili iz PU DNŽ, „nisu planirana, a ukradena imovina je male materijalne vrijednosti (primjerice, krađe vatrogasnih aparata, alkoholnih pića, cigareta i sl.) ili su to oštećenja imovine”.

„U Dubrovniku nismo zamijetili neka posebno rizična mjesta na kojima se događaju devijantna ponašanja, ali ipak bi naveli da su to najčešće otvoreni prostori poput parkova, igrališta, plaža, parkirališta i sl. Rjeđe su to mjesta poput ugostiteljskih objekata i na privatnim zabavama.” - navode iz policije.

Rizična ponašanja do kojih najčešće dolazi kao posljedica konzumacije alkohola ili droge su već navedeni lakši oblici imovinskog kriminaliteta, kao i svađe, vike ili tučnjave među mladima.

Inače, temeljem važećeg zakonodavstva osoba do 18 godine i stjecanja punoljetnosti smatra se djetetom, dok u odnosu na počinitelje kaznenih djela i prekršaja vrijedi drukčija dobna klasifikacija koja bitno utječe i na mogućnost izricanja sankcija. Tako se u kazneno pravnom smislu, razlikuje pojam djeteta (osobe do 14 godina) i pojam maloljetnika (osobe od 14 do 18 godina ). Maloljetnici se dodatno dijele na mlađe (do 16 godina) i starije maloljetnike (do 18 godina).

Zakonodavac je propisao da osoba s navršenih 14 godina kazneno i prekršajno odgovora za počinjena kaznena djela i prekršaje, dok za osobe do 14 godina nema kaznene i prekršajne odgovornosti. Roditelji mogu odgovarati za njihova ponašanja ukoliko se utvrdi zanemarivanje roditeljskih dužnosti i obveza. Kaznene sankcije za maloljetnike su, ovisno o težini počinjenog djela odgojne mjere, maloljetnički zatvor i sigurnosne mjere koje se izdaju uz maloljetnički zatvor.

„Zakonski okviri za postupanje po ovoj problematici nalaze se u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti - zabrana usluživanja odnosna dopuštanja konzumiranja alkohola osobama mlađim od 18 godina, Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira - davanje alkoholnih pića maloljetniku ispod 16 godina, Zakonu o trgovini - zabrana prodaje alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina, Zakonu o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda - zabrana prodaje duhanskih proizvoda maloljetnicima/ i Zakonu o igrama na sreću - zabrana primanja uplata od maloljetnika.” - pojasnili su još iz PU dubrovačko – neretvanske.

dm

Prvi partnerski sastanak projekta BLUEfasma održan je u grčkom Patrasu. Sastanku su prisustvovali predstavnici Regionalne agencije DUNEA, jedinog hrvatskog partnera na projektu koji integrira i provodi principe kružnog gospodarstva u sektora ribarstva i akvakulture kako bi na novi i inovativni način pogodovao otočnim i obalnim područjima Sredozemlja.

U Patrasu su predstavljeni projektni radni paketi, te administrativna i finacijska programska pravila, a ujedno su određene i aktivnosti svih partnera.

Regionalna agencija DUNEA će u suradnji s FLAG-om Južni Jadran i vanjskim stručnjacima provoditi aktivnosti  na području Dubrovačko - neretvanske županije koje je jedno od 11 pilot područja na Sredozemlju. U projektu BLUEfasma sudjeluje još 12 partnera iz Grčke, Cipra, Italije, Malte, Francuske, Španjolske, Portugala i Crne Gore.

Ukupni cilj projekta je osnaživanje inovacijskih kapaciteta malog i srednjeg poduzetništva te pomorskih klastera kako bi se potaknuo plavi rast kružnog gospodarstva u otočnim i obalnim područjima.

Regionalna agencija DUNEA će u suradnji s FLAG-om Južni Jadran provoditi aktivnosti na području Dubrovačko neretvanske županije koje je jedno od 11 pilot područja na Sredozemlju. U projektu BLUEfasma sudjeluje još 12 partnera iz Grčke, Cipra, Italije, Malte, Francuske, Španjolske, Portugala i Crne Gore.

Ukupna vrijednost projekta BLUEfasma je 20.805.729 kuna, a 85 posto bespovratnih sredstava osigurano je kroz Europski fond za regionalni razvoj.

dpp

Marin Krstulović predsjednik je Gradskog kotara Grad. Krstulović je s grupacijom Dajmo ruke, usko vezanom uz „srđevce”, odnio uvjerljivu pobjedu na posljednjim izborima za gradske kotare i mjesne odbore, a posebno je zapažen bio posljednji skup građana koji je taj GK Grad organizirao nedavno.

O tome i što očekuje od gradske uprave Marin Krstulović govori u intervjuu za Dubrovnikpress.hr

Iznenadili ste me kad sam pitao gdje ćemo se naći, hoćemo li u prostoru Kotara, a kada ste rekli da Gradski kotar Grad nema svoje prostore. Gdje se nalazite, sastajte, kao ilegalci '43. godine, pokret otpora?
- Kao partizani. Ja pošaljem poruku i mi se nađemo na nekom mjestu. Službeno ono što imamo jesu prostori tajništva koji se nalaze na Pilama, tamo stoji tajnik koji je zajednički za Pile, Grad i Ploče, to je Ivuša Brajević. Tako prostora Gradskog kotara Grad nema jer je Grad, koji je bio suvlasnik prostora na Širokoj ulici dao taj prostor da se otvore apartmani.

Jeste li tražili od Grada da vam daju novi prostor?
- Svake godine u prijedlozima za proračun mi tražimo prostore Kotara Grad. Ujedno ti prostori za kotar nisu bitni kao takvi već smatramo da bi se ti prostori kotara mogli iskoristiti kao prostori zajednice u kojima bi djeca mogla igrati neke društvene igre ili starci doći pročitati novine ili pogledati televiziju. U Gradu, osim Kluba pomoraca, ne postoji javni prostor za zajednicu.

Blaga djela? Jeste li se njima obraćali. Oni barem imaju prostora, a i Grad bi ih trebao kontrolirati, pokušati s njima naći rješenje.
- To bi Grad trebao pokušati, a to što je Grad zasad u Kotaru pokušao, nije uspio ništa. Grad nam je ponudio da koristimo prostore DURA – e, ali pošto smo mi jedinica mjesne samouprave s područja Kotara Grad, ono što smatramo minimumom je da i prostor bude u tom kotaru, namijenjen toj zajednici.

Smatrate li se političarom?
- Ne smatram se političarom. Smatram se čovjekom koji čita gradske odluke i pokušava ukazati na ono što je loše i dati nekakav prijedlog da se one poboljšaju. Političarom se ne smatram jer se ne nalzim na poziciji da mogu donijet tu odluku. Ali, da li djelujem u nekakvim političkim procesima, sigurno djelujem, ali djelujem isto tako kao što bi svaki građanin ovoga grada trebao djelovati.

BUKA JE KOMUNALNI PROBLEM, ALI NEKOME SMETA BILO KAKAV DOGAĐAJ, NEKOME SMETAJU DJECA...

Građani su djelovali nedavno kada je održan skup građana GK Grad. Govorilo se o realnim problemima, ali čini mi se da se u pojedinim stvarima i pretjeralo s kuknjavom, npr. kad nekome smeta što turisti vuku kufere na rotama.
- Sigurno da nije isto turist koji vuče kufer i puštanje muzike u dva ujutro. Nekome smeta bilo kakav događaj, nekome smetaju djeca, ali je činjenica da se mi protiv buke još nismo krenuli boriti. Buka je prije svega komunalni problem kojeg treba rješavati komunalno redarstvo i treba iznaći način kako je rješavati. Građani su rekli jasno da je to problem broj jedan.

Da, kao najveću smetnju normalnom životu u Gradu stanari su upravo naveli buku. Koji je vaš prijedlog?
- Ono za što se mi borimo jest čisto poštivanje nekakvih zakonskih odluka. Svi mi živimo od turizma i živimo pored kafića i nitko nikad nije zazvao policiju a da nije pričekao barem pola ure nakon dozvoljenog vremena puštanja glazbe. Gradu je poslana karta buke, vidi se gdje su te pozicije. Naš prijedlog je bio sljedeći: postaviti tri mjerača buke na pozicijama gdje znamo da se najčešće krši red i mir i komunalna odluka Grada Dubrovnika i te mjerače direktno povezati s komunalnim redarstvom koje onda može reagirati.

Cijene u butigama... Smatrate li da Grad Dubrovnik uistinu može na njih utjecati?
- Može se u onim situacijama kada grad daje u najam prostor. Mi znamo da su određene butige, kao što je bio Konzum, imale subvencionirane cijene najma. U tom slučaju najmanje što se očekuje jest da te butige uzvrate uslugu. Za tridesetak tisuća kuna, koliko Konzum tamo plaća najam, ja mislim da je najmanje što je mogao dati nekakvu karticu s popustom u ljetnim mjesecima. To bi bio izraz neke dobre volje i mogućnost pregovaranja, a ono što mene smeta jest da mi nikad u to pregovaranje nismo ušli.
Naravno Konzum može odlučiti da se to njima ne isplati i ništa ne dati, ali onda Grad treba dignuti cijenu najma i kroz tu zaradu od cijene najma na neki drugi način uložiti novac u stanare Grada. Ono što smatram greškom jest to da u gradskoj upravi gledaju na sve stvari potpuno isto. Mi ne možemo očekivati da će cijene u butigama biti manje ako smo donijeli novu odluku po kojoj se naplaćuje tisuću i pol kuna ulazak kamiona u staru gradsku jezgru, ali u isto vrijeme nekakav pametan menadžment će reć': „OK, ti koji donosiš za butigu nećeš imat cijenu tisuću i pol kuna, ali cijena u butizi ne smije biti tolika kolika jest.”

GRAD NE SMIJE SLUŽITI KAO MJESTO GDJE ĆEMO STAVLJATI LJUDE KOJI SU SE NAŠLI U PROBLEMU

Spominjala se i depopulacija, predlaže se da Grad otkupljuje stanove i naseljava mlade obitelji.
- Po Ustavu Republika Hrvatska je socijalna država i svi mi koji plaćamo porez i prirez očekujemo da se Grad ne ponaša kao netko kome je na prvom mjestu novac nego dobrobit stanovnika. Ono što smo mi predlagali i što je izglasano za vrijeme Andra Vlahušića, rebalans je proračuna u koji je ušla odluka koja propisuje osnivanje fonda za otkup stanova. Od '91. otkako ima pravo prvokupa Grad Dubrovnik nije otkupio niti jedan stan koji bi mogao dati u najam mladim obiteljima. To je početak borbe s problemom. Prvi korak je priznavanje problema i da ga želimo riješiti. Nakon toga moramo naći način za to, a prijedlog Kotara Grad bio je osnivanje fonda u kojem bi sudjelovali Blaga djela, grad i DPDS, znači od novca koji se prima od DPDS – a.
Mislim da je jedna vrlo dobra primjer onaj Biskupije koja je obnovila zgradu i dala je mladim obiteljima. U isto vrijeme problemom zaštićenih najmoprimaca se ne bavimo iako je država to prebacila na gradove te će nerješavanje dovesti do nove značajne depopulacije te napraviti beskućnike od nekih naših sugrađana.

Mladim obiteljima slabijeg imovnog stanja? Naime, upravo na zboru građana od pojedinaca se mogla se čak čuti zamjerka kako je Grad dao stan na korištenje socijalno ugroženim ljudima, a da to ne bi trebalo biti tako.
- U ovom slučaju Biskupije ne radi se o obiteljima slabijeg imovnog stanja, ali problem Grada Dubrovnika je što je zakonski vezan, postoji lista i Grad daje stanove socijalnim slučajevima. Listu treba promijeniti, rangiranje kako se dobivaju bodovi. Znači socijalni slučajevi kao takvi moraju imati rješenje, ali Grad, povijesna jezgra, ne smije služiti kao mjesto gdje ćemo stavljat ljude koji su se našli u problemu. Nekakav plan i program za ciljane skupine se mora napraviti. Ako govorimo da imamo problem doktora pa smo u Mokošici bili u stanju dati stan pedijatru, najmanje što mogu očekivati je jedan stan pedijatru u Gradu. Grad ima masu deficitarnih zanimanja, za takve ljude koji će koristiti ovome Gradu i donijet mu dodatnu vrijednost, ja mislim da smo dužni iznaći način, pogotovo što postoje stanovi u vlasništvu Grada koji nisu obnovljeni pa čak ni osigurani iako sva druga imovina Grada Dubrovnika jest.

Ambulanta u Gradu... Postoji ambulanta na Pločama. Mora li sve biti „ispod nosa”?
- Pa ne mora. Ono što je bio naš prijedlog preko Kotara nije bila ambulanta u klasičnom smislu riječi, jer i nema zakonske osnove za napraviti je, ali ono za što zakonske osnove ima jest da se u prostorima gdje je napravljena ambulanta za turiste stavi stacionar hitne pomoći. Time rješavamo dvije muhe jednim udarcem, svaki turist koji ima neki hitni problem može ga tu riješiti, svaki građanin koji se našao u situaciji koja zahtjeva hitnu pomoć može je dobiti. Treća stvar koju rješavamo time jest da za vrijeme ljetnih mjeseci kada imamo određen događaje koji zakonski zahtijevaju da tu bude tim hitne pomoći, automatski rješavamo i to. Svi oni kojima treba hitna pomoć imali bi dakle mjesto gdje će doć', a zdravi mogu u ambulantu na Ploče.

NIJE PROBLEM ŠTO JE KREVET 1500 KUNA, NEGO JE PROBLEM ŠTO JE TO TAKO SAMO NEKIMA

Meni se čini da je od ambulante puno veći problem neprohodnost Grada, još uvijek je zatrpan stolovima. Žalosno je da Grad utvrđuje „pješačke koridore”, umjesto da je obratno. Jeste li zadovoljni nedavnim smanjenjem broja stolova?
- Nije isto je li na Placi ima 20 posto više stolova koji možda mogu predstavljat nebitan detalj ili ima 20 posto više stolova u ulici širine dva i pol metra. Naš prijedlog je bio da se traži suglasnost vlasnika čestice za postavljanje stolova, jer mi imamo sad situaciju da netko dobije stolove ispred nečijeg ulaza iako mu se ugostiteljski objekt nalazi deset ili dvadeset metara dalje. Smiješno je uopće da smo došli u takvu poziciju da se utvrđuju pješački koridori”. To je sve posljedica nebrige prostora. Odluka gradske uprave zamrzava stanje na pet godina. Gradonačelnik će kazati da to nije tako i da ako Plan upravljanja utvrdi drukčije, da će tako i biti kako Plan nalaže, ali trenutni pravilnik kao ni stanje u prostoru nije dobro.

Na skupu građana gradonačelnik je prilično nerealno kazao kako je za zabranu afitavanja u Gradu svima onima koji u Gradu i ne žive. Je li to provedivo?
- Tu postoji više rukavaca priče. Mi smo upozoravali da vršenje usluga u domaćinstvu ne odgovara stvarnoj situaciji. Ne može netko držati hostel pod izlikom da ima tu domaćinstvo. Imamo jednu zanimljivu priču gdje se pojavljuje više lažno prijavljenih ljudi u Gradu nego u Imotskom lažnih glasača, to je naravno direktno vezano uz iznajmljivanje u domaćinstvu. Da bi dobili dozvolu za iznajmljivanje u domaćinstvu morate biti prijavljeni i živjeti na toj adresi što ovdje nije slučaj.

Ali to nije problem koji može rješavati Grad Dubrovnik, to je nešto čime se mora pozabaviti država, zakoni. Što konkretno može učiniti gradska uprava?
- Do 2007. postojao je provedbeni plan upravlja gradske jezgre, sve jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost donošenja nižih planova koji mogu definirati uvjete u kojima će se definirati određene djelatnosti, npr. u Gradu ne možete otvoriti tvornicu, ali možete hostel. Tako treba definirati i djelatnost iznajmljivanja. Naravno, ne smijemo ubiti kokoš radi jajeta. Krajnje je nepošteno nekoga s odlukom „ubit” jer je netko rekao ovako treba, ovako ne treba. Ali ako smo ukazali da problem postoji, treba se sastat trust mozgova i početi razgovarati o nekim rješenjima. Za sada se u biti nismo uopće bavili time.

Je li smiješan porez od tisuću i pol kuna po krevetu godišnje?
- To je primjer u kojem treba izjednačiti građane. Mi smo po tome posebni zato što je netko „odlučio” da u Gradu žive samo bogati ljudi koji afitavaju, a to je potpuno daleko od istine i njima je porez tisuću i pol kuna. Nije problem što je krevet tisuću i pol kuna, nego je problem što je to tako samo nekima u Dubrovniku. To je krajnje nepošteno.

Piše: Davor Mladošić

Ukratko priča ide ovako:

Dio prvi: Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja smislila je kako da ravnatelji na račun škola pođu u New York, a da ne bude da idu tek tako, da im guzica vidi puta, provuklo se to kao studijsko putovanje, stručno usavršavanje ili što već, ali uglavnom, od sedam dana putovanja tek bi par sati potrošili na to stručno usavršavanje. Mo'š mislit što bi se usavršili.

Dio drugi: Netko „zločest” ili možda tek kivan što nije pozvan na mukte putovanje preko Bare, prišapnuo je to novinarima, pa je nastala strka.

Dio treći: Ravnateljica dubrovačke Gimnazije Katarina Tolja, nakon što je, Bogu dragome hvala, ozdravila, s bolovanja je pošla u New York, ali kako je ispala frka, ne na stručno usavršavanje, koje je otkazano, nego na godišnji odmor.

Dio četvrti: Tko je sve to ravnateljici gimnazije platio? Prvo je sve platila škola, pa kad je, pazi sad ovo, dan prije puta, kako je sama Tolja rekla, Udruga otkazala „stručno usavršavanje”, pa je ispalo da se u New York ipak ide samo zato da ravnateljicama i ravnateljima guzica vidi puta, na koncu je Katarina Tolja put platila sama, u stvari vratila je valjda solde školi, jer nije blesava da usred frke koja je nastala učini još jednu glupost.

Epilog:

No, glupost je već počinjena, već onog trenutak kada je Katarina Tolja uopće pristala poći u New York na račun škole na stručno usavršavanje koje to zapravo nije, a što je ravnateljica Gimnazije trebala znati, jer podrazumijeva se, ako je već ravnateljica, da onda ima određeni kvocijent inteligencije da može shvatiti kako je ovo „stručno usavršavanje” bilo tek paravan za mukte putovanje.

Tako je Tolja umjesto na „stručno usavršavanje” pošla na godišnji odmor, a mi smo joj svi zahvalni što je na tom putu potrošila i par sati na stručno usavršavanje, sad će u Gimnaziji sve biti bolje i postizat će se još bolji rezultati na državnoj maturi, kad se, je li, ravnateljica stručno usavršila i to na vlastiti račun.

Komentar:

Čovjeku naprosto dođe žao ravnateljice Gimnazije što je zbog nekog jako zločestog, tko je sve odlučio ispričati novinarima, ostala zbog vlastitih, više od deset tisuća kuna, kako bi pošla u New York na našu zajedničku dobrobit.

No, da se dalje ne šalimo s mukom Katarine Tolje... Gimnazija Dubrovnik, tj. ravnateljica, je mimo znanja Školskog odbora, koji mora znati za sve izvanredne troškove, barem tako tvrdi predsjednik Školskog odbora Branko Bazdan, koji, kaže, pojma nije imao niti da Tolja ide u New York, niti da je to prvo platila škola (privremeno, kako su to pokušali opravdati iz Ministarstva), potrošila školske pare. Dakle, sve i da je putovanje otpočetka istinski bilo stručno usavršavanje, prema Bazdanu, školski novci nisu se smjeli koristiti bez znanja Školskog odbora.

Stoga, nije uopće pitanje je li Katarina Tolja može više biti ravnateljica Gimnazije Dubrovnik, hoće li ostavku dati sama ili će biti razriješena, već je pitanje, pokaže li se sve što je rekao Bazdan točnim, bez obzira što je na koncu novce vratila, postoji li i kazneno djelo, odnosno, hoće li Tolja i kazneno odgovarati.

P.S.

Ostavka:

Novce je svojedobno vratila i zamjenica švedskog premijera Mona Sahlin, zvana Mona Toblerone, po čokoladi koja se najčešće nalazila na računima koje je za osobne potrebe plaćala službenom karticom. Mona je Šveđane napravila monama, pa je morala dati ostavku. I mi smo svi po Tolji trebali ispasti i jesmo mone, ali Tolja nije Mona Toblerone. Neka nas u to razuvjeri u ponedjeljak i preda ostavku.

Najveća koncentracija alkohola od 2,25 g/kg prilikom kontrole prometa na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 22. veljače, 58 - godišnjaku koji je zaustavljen prilikom redovne prometne kontrole u Metkoviću.

Vozač je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te mu je izdan prekršajni nalog na iznos od 10.800 kuna i tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

Najveća novčana kazna izrečena je 30 - godišnjem vozaču osobnog vozila koji je u ranim jutarnjim satima 22. veljače, prouzrokovao prometnu nesreću s materijalnom štetom u Dubrovniku.

Vozač se nakon prometne nesreće udaljio s mjesta događaja, a kada je pronađen utvrđeno je da je bio pod utjecajem alkohola od 1,64 g/kg i kod sebe nije imao vozačku dozvolu.

Vozaču je uručen prekršajni nalog na iznos od 18.300 kuna.

dpp

Kiosk koji godinama već stoji zapušten i prazan pokraj INA – ine benzinske crpke Pod dubom, ukolonjen je.

„Na inicijativu Odsjeka za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika, temeljem nefunkcionalnosti i neprimjerenog izgleda, je uklonjen montažni kiosk u ul. Vladimira Nazora (Pod dubom) te navedeni prostor ima sasvim novu vizuru, kako i dolikuje javnoj površini Grada Dubrovnika.” - objavio je Odsjek za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika.

dpp

U karanteni u Kotoru preventivno je zadržano najviše od zasad ukupno 46 osoba u Crnoj Gori, a koje su prethodno boravile na područjima pogođenima korona virusom.

„Ovaj broj je jako promjenjiv i posljedica je činjenice da se najveći broj osoba, koje se stave pod nadzor, relativno kratko zadržava u Crnoj Gori”, priopćio je Institut za javno zdravlje Crne Gore.

Nadzor nad osobama koje su doputovale iz pogođenih područja traje do 14 dana. Naime, toliko traje inkubacija, a zdravstveno stanje osoba u karanteni kontrolira se svako 12 sati.

dm