Povodom blagdana Gospe Kandelore i Dana općine održana je Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Smokvica. U ime Dubrovačko – neretvanske županije na sjednici je bio pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša, imovinsko - pravne i komunalne poslove Miho Baće.

- Dubrovačko-neretvanska županija kontinuirano ulaže i nastavit će ulagati u svoje otoke, a to se posebice odnoi na Korčulu. Iako nije izravno u vašoj općini, ali projekti lučke infrastrukture koji se provode ovdje, od izgradnje pomorsko - putničkog terminala, nove luke Korčula, luke Perna itd. pridonijet će boljem životu svih žitelja Smokvice i svih Korčulana. To su projekti vrijedni nekoliko stotina milijuna kuna, a za sve njih, nakon dobre pripreme, osigurana su sredstva na državnoj razini. Županija je također usvojila prijedlog Općine Smokvica i ostalih jedinica lokalne samouprave za izmicanje pretovarne stanice za budući Centar za gospodarenje otpadom. - kazao je to prilikom Baće.

- Moram ovdje istaknuti i kako se aktivno zalažemo za bolju pomorsku povezanost Smokvice i cijele Korčule. Svjesni smo činjenice da situacija s trajektnim, odnosno katamaranskim linijama nije savršena, ali je puno bolja nego što je bila. I mi nećemo odustati od daljnjeg poboljšanja. Nažalost, brodovi koje Jadrolinija trenutno ima u svojoj floti samo djelomično odgovaraju potrebama otočana, no nadamo se kako bi se i to moglo uskoro promijeniti. - kazao je Baće.

- U Smokvici se u sklopu projekta Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija, kojem je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, gradi Muzej zlata i srebra Smokvice i uređuje mjesni trg, a riječ je o projektu kojeg financira EU. Njegova ukupna vrijednost je veća od 33 milijuna kuna. U sklopu tog projekta u Gradu Korčuli predviđena je obnova vrlo vrijednog kulturnog dobra, palače Ismaeli - Gabrielis u kojoj je smješten Muzej grada Korčule, u Dubrovačkom primorju obnovljena je i nedavno svečano otvorena župna kuće u kojoj je uspostavljena Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja, a na Mljetu se obnavlja Austrijski put i uspostavlja tematska staza Babinog polja. - rekao je pročelnik Baće te nastavio:

- Također, u proteklih dvije godine na području ove općine Županijska uprava za ceste uložila je značajna sredstva u sanaciju kolnika na dionici ceste od naselja Smokvica do naselja Blato kao i sanaciju asfaltnog kolnika na dionici između naselja Čara i Smokvica. Kroz naše upravne odjele radili su se i uvjetno rečeno, mali, ali životni projekti. Tu mislim na izgradnju i opremanje dječjeg igrališta u Brni, sanaciju srušenog zida u Brni, čišćenje morskog otpada itd. Kao šećer na kraju prisjetit ću se činjenice da je Dubrovačko - neretvanska županija 2018. godine Narodnoj glazbi Smokvica dodijelila Nagradu za izrazita postignuća. - rekao je pročelnik Baće.

dpp

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha održana je danas u Kazalištu Marina Držića. Na sjednicu je došao i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica obraćajući se nazočnima najavio je kako će se do kraja ove godine dovršiti postupak izmjene GUP-a, a sve kako bi, istaknuo je, „obuzdali negativne učinke GUP-a iz 2014. godine”
- Održiv razvoj, zaštita okoliša i učinkovito gospodarenje otpadom naši su prioriteti. - kazao je predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica.

Župan Nikola Dobroslavić podsjetio je na strateške infrastrukturne projekte, poput Pelješkog mosta i brze ceste te zahvalio aktualnoj Vladi na potpori u njihovu ostvarenju.

U ime Vlade RH premijer Andrej Plenković domaćinima je čestitao 1048. Festu svetog Vlaha.
– Čestitam vam koliko ste učinili za kvalitetniji život Dubrovčana i svih gostiju. To se iz ovih svih projekata može prepoznati. - rekao je premijer Plenković. Istaknuo je kako se u mandatu Vlade čak 30 projekata odnose na Dubrovnik i Županiju.

Prije no što je govor održao gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, prikazan je kratki film „Od Feste do Feste”.

- Ovo je grad kojeg neizmjerno volimo, kojeg zovemo domom, čiju povijest poštujemo, baštinu čuvamo i čiju tradiciju živimo. To radimo i danas, uoči dana ki dohodi nami jednom na godište, kada se 1048. put spremamo slaviti našeg nebeskog zaštitnika - svetoga Vlaha. Na nama je danas da ovaj drevni grad s naslijeđem države uistinu učinimo mjestom za kvalitetan i ispunjen život, vodeći se pritom samo jednom niti vodiljom – da u svemu što radimo uvijek na prvom mjestu ističemo interese Grada i građana. - kazao je gradonačelnik Franković.

- Na taj sveti postulat brige o javnom obvezuju nas naši potomci kojima ćemo Grad ostaviti, ali i svi naši pali anđeli, hrabri hrvatski branitelji i oni koji su ovaj grad u Domovinskom ratu obranili, bilo aktivno ili ostankom na svojim kućnim pragovima. Neka nas na tom putu vodi požrtvovnost i providnost svetoga Vlaha, ali i državničko umijeće naših predaka. Interese Grada znamo štititi, pokazali smo to i prošle godine kada smo raspleli gordijski čvor s tvrtkom Excelsa nekretnine izborivši dugo obećavanu koncesijsku naknadu i osiguravši naplatu višegodišnjih dugovanja. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika.
 
- Značajnije projekte ostvarene ili započete od prethodne Feste prikazali smo vam u videu koji ste upravo odgledali. Taj popis nije kratak, i u tome nalazim ohrabrenje. Znači to da smo na dobrom putu ostvarenja svega onoga za što su nas naši građani na izborima ovlastili. Ne zovemo to vladanjem, nego dobrim gospodarenjem i služenjem. A pravilno služiti možemo jedino razboritim upravljanjem i odgovornim trošenjem javnog novca. Nažalost, u javnosti je prisutna posve pogrešna predodžba kako je Dubrovnik grad izobilja, kao neka hrvatska verzija Eldorada, pa nam se često zbrajaju grijesi i predbacuju nam se propusti koji niti nisu naši. Činjenica jest da je ovogodišnji proračun najveći u povijesti, međutim ni tako rekordan, on nije dostatan za realizaciju svega onoga što je potrebno napraviti kako bismo u svakom kutku ovog grada izjednačili kvalitetu života i kako bismo desetljećima zapostavljani komunalni standard uskladili sa zahtjevima suvremenog života. A upravo to je posao koji nam je povjeren. - rekao je Frankvoić.
 
- Nešto od toga već smo riješili i prekrižili s popisa. Uspješnim završetkom izgradnje pročistača i njegovim puštanjem u rad višedesetljetni problem ovog grada prestao je biti problem. Saniramo odlagalište otpada na Grabovici kako bismo ga konačno zatvorili, a zahvaljujući dostupnim europskim, nacionalnim i vlastitim sredstvima pokrećemo brojne investicije u mrežu vodoopskrbe i odvodnje. Sve su to pitanja koja su godinama dio javno-političkog narativa, a upravo će ih ova gradska uprava iznijeti na svojim leđima. - nastavio je gradonačelnik
 
- Pokrenuli smo velike i značajne kapitalne projekte, stvaramo preduvjete za širenje zone stanovanja na prigradska područja. Prvi stanovi za mlade obitelji, izgrađeni prema vlastitom modelu poticane stanogradnje, već niču u Mokošici. Nepravednosti koje su obilježile sve prethodne modele POS-a želimo izbjeći pod svaku cijenu i biti sigurni da će stanovi pripasti samo onima kojima su zaista i potrebni. U obrazovanje i osnovnoškolske kapacitete samo u protekloj godini investirali smo 100 milijuna kuna. Sustavno ulažemo u kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu skrb, a te donacije mjere se u milijunima kuna. Na osnovu donesene Strategije razvoja sporta definirali smo prioritete i pokrenuli ciklus ulaganja u sportsku infrastrukturu koji se više ne može zaustaviti. Štitimo vrijednu spomeničku baštinu i postavljamo nove kriterije u upravljanju turizmom. Od destinacije koju je turizam skoro pregazio, postali smo promotori održivosti i odgovornosti. Naše napore sve više prepoznaje svjetska turistička javnost i mediji. Nije to slučajno, ma što o tome neki mislili. Znamo iskoristiti sredstva EU fondova. Posve ignoriran od prethodnih uprava, taj vid financiranja osigurao nam je preko 100 milijuna kuna bespovratnih vanproračunskih sredstava. - pobrojao je gradonačelnik.
 
- Priznanje za najbolji hrvatski grad u kategoriji Pametnog grada opravdamo projektima baziranim na strateškoj primjeni najmodernijih tehnoloških rješenja. Približili smo rad gradske uprave građanima, vodimo računa o svim društvenim skupinama: o gospodarstvenicima, ženama poduzetnicima, o udrugama mladih, braniteljima, učenicima, djeci, roditeljima, osobama s invaliditetom, potrebitima i našim građanima  treće životne dobi. 2020. godinu obilježit će kulminacija svih nabrojenih aktivnosti, a ono što smo unijeli u naše planove možemo realno i ostvariti. I zato sve vas koji kao odabrani predstavnici građana sudjelujete u političkom životu Grada pozivam da izbjegavamo sitne antagonizme i da uvijek ustrajavamo na afirmativnom i konstruktivnom radu za opće dobro. - kazao je Franković.
 
- Od našeg Parca tražimo nebeski zagovor i zaštitu, istu ona koju nam je vjerno pružao, uvijek kada je to bilo potrebno. Neka nas i dalje vodi naprijed svojom čvrstom rukom, krepošću duha i blagošću srca. U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, svim građanima, ovogodišnjim laureatima, našim pomorcima, Dubrovčanima izvan Domovine i svim dragim gostima čestitam blagdan svetog Vlaha i Dan Grada Dubrovnika. Pozdravljam Vas, kako i doliči, riječima – Živio sveti Vlaho! - zaključio je govor gradonačelnik Mato Franković.

Na današnjoj sjednici uručene su i Nagrade Grada Dubrovnika ovogodišnjim laureatima. Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo pripala je posthumno fotoreporteru Milu Kovaču za izniman doprinos kulturnom i društvenom životu Dubrovnika te Marinku Mikulandri za izniman doprinos u razvoju sporta u Dubrovniku. Dobitnici godišnjih Nagrada Grada Dubrovnika su Cristiano Pambianchi za iznimne zasluge na području dubrovačke književnosti, Željan Konsuo za veliki doprinos razvoju sportske djelatnosti u Dubrovniku, Mario Bukvić za iznimna postignuća u unapređenju kvalitete življenja osoba s invaliditetom, Boris Njavro za iznimne zasluge na području humanitarne i kulturne djelatnosti i Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku za izniman doprinos u očuvanju i unapređenju pomorske tradicije Dubrovnika.

dpp

Zbog opsežnih radova na izgradnji kolektora oborinske odvodnje i rekonstrukcije javne rasvjete u Ulici kardinala Stepinca, pojedini dijelovi ove ulice, kao i dijelovi pojedinih spojnih ulica na dionici na kojoj se izvode radovi, bit će nekoliko dana bez javne rasvjete.

Naime, u sklopu radova uklonjen je dio stupova javne rasvjete i trenutačno se polažu napojni kabeli za novu javnu rasvjetu, te je pojedine dijelove bilo potrebno isključiti iz sigurnosnih razloga. Čim ovaj dio radova bude završen javna rasvjeta ponovno će biti u funkciji.

Iz Grada Dubrovnika mole građane, stanovnike ovog dijela Lapada, za strpljenje dok traju radovi koji će riješiti problem oborinske odvodnje ovog dijela grada, ali i osigurati obnovljenu cestu, nove nogostupe i novu javnu rasvjetu.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica tradicionalno su se na Kandeloru po otvaranju Feste svetog Vlaha susreli s predstavnicima Dubrovačkih trombunjera i njihovim gostima iz drugih povijesnih postrojbi.

Na prijemu u Velikoj vijećnici tako su se našli pripadnici Keglevićeve straže iz Kostela, Gradske straže Požega, Rapskih samostreličara, Gradske straže Bakar, Hrvatskog sokola iz Osijeka te pripadnici Počasno-zaštitne bojne Glavnog stožera OS RH. Njima su se pridružili i predstavnici Hajdučke družine Mijata Tomića iz Tomislavgrada u Bosni i Hercegovini.

Gradonačelnik Mato Franković gostima je poželio dobrodošlicu te im je zahvalio što će i ove godine uz Dubrovačke trombunjere uveličati Festu svetoga Vlaha i tradicionalnu procesiju.

Ispred povijesnih postrojbi prigodno se obratio predsjednik Društva Dubrovački trombunjeri Tomislav Macan.

Dubrovački trombunjeri povijesna su vojna postrojba, po predaji utemeljena 1417. godine. Sudjeluju u svim važnijim događajima u Dubrovniku, ali i diljem Hrvatske. Najvažnija im je uloga predvođenje procesije na blagdan svetoga Vlaha.

dpp

Odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen obilježja na groblju Boninovo započeo je središnji program obilježavanja Dana Grada.

Vijence su u spomen na stradale hrvatske branitelje položili i svijeće upalili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kao i župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, predstavnici PU dubrovačke - neretvanske te predstavnici udruga branitelja i udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

dpp

Na Svečanoj sjednici prije otvaranja same Feste sv. Vlaha, uz Dan Grada Dubrovnika, dodijelit će se i Nagrade Grada za životno djelo te godišnje Nagrade Grada Dubrovnika. Odluku o laureatima donijeli su gradski vijećnici na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća, a na prijedlog Odbora za javna priznanja koji čine Katarina Doršner kao predsjednica te članovi Krešimir Marković, Ivana Šepak, Željko Raguž, Tatjana Šimac Bonačić, Dolores Lujić i Miho Obradović. Odbor za javna priznanja naime razmatra sve pristigle prijedloge građana i na osnovu obrazloženja tih prijedloga odlučuje o kojim kandidatima će vijećnici uopće glasati.

Piše: Davor Mladošić

Naizgled izgleda sve perfektno i transparentno, građani dakle predlože, Odbor za javna priznanja prijedloge razmotri, profiltrira ih i da na glasanje vijećnicima.

I bilo bi tako da cijeli izbor deboto nije obavijen velom tajne, da gradski vijećnici umjesto na raspravi otvorenoj za javnost, kao npr. županijski vijećnici, ne odlučuju na zatvorenom dijelu sjednice Gradskog vijeća. Bilo bi tako da su obrazloženja o kandidaturi i imena samih predlagača dostupna javnosti bez novinarskih upita. Ovako, veliki broj naših sugrađana, za pojedince zapravo i ne zna zbog čega su dobili nagradu Grada Dubrovnika, čut će tek onih par rečenica o svakom laureatu pripremljenih za Svečanu sjednicu Gradskog vijeća.

Stoga bi u najmanju ruku korektno, prvenstveno i prema samim dobitnicima nagrada Grada Dubrovnika, bilo da se sjednica Gradskog vijeća ne zatvara za javnost kada se odlučuje o laureatima, jer za to razloga nema. Čemu ta silna tajnost? Možda da se vijećnici ne zamjere kome ako ne podrže prijedlog? Bilo bi korektno i da građani uvijek znaju tko je i zašto nekoga predložio za nagrade Grada Dubrovnika. Zar je sramota nekoga predložiti i zar je sramota biti predložen?! Nije sramota ni ne dobiti nagradu, a biti predložen, sama nominacija trebala bi biti čast.

I bila čast kad bi se odluke o nagradama donosile po nekakvim jasnim kriterijima, ali svi smo bili svjedoci puno puta kroz protekla gotovo tri desetljeća da se izbor laureata Grada Dubrovnika pretvarao u sprdačinu jer se odlučivalo politički, tj. na političke prijedloge, i nagrade dodjeljivale podobnima, a ne zaslužnima. Te lobiranje kod članova odbora za javna priznanja te lobiranje kod vijećnika te manipuliranje čak i imenima predlagača, tj. građana, udruga, institucija, odnosno potezanja za rukav, dajte ga/je predložite... Izbor laureata ponekad se pretvarao u političku arenu.

Nije nužno da je tako bilo i ove godine, po imenima lauerata čini se da i nije, ali sva ta tajnost oko izbora laureata potencira određene negativnosti.

A ne bi trebalo biti tako, sve bi trebalo biti jako jednostavno sa strane gradskih vijećnika, izaberite ljude za koje mislite da su nagradu i zaslužili, ako mislite da nisu, nemojte ih izabrati, nije sramota ni jedno ni drugo, nije sramota ni ne dodijeliti nagradu nikome, ne bi Grad Dubrovnik bio ni prva ni zadnja jedinica lokalne samouprave koja je to uradila, iako zaslužnih građana uvijek ima, ali prijedloga možda nema.

U cijeloj priči oko tajnosti izbora laureata možda je i najluđa činjenica da su na upit iz Grada Dubrovnika, u kojem smo tražili imena predlagača te njihova obrazloženja prijedloga laureta, odgovorili kako za dostavu tih podataka moraju tražiti privolu samih laureta. Za njihove životopise naime iz gradske službe za odnose s javnošću kazali su kako sadrže podatke koje po GDPR – u ne smiju dostavljati. Obrazloženja prijedloga inače su bila dostupno na uvid svim vijećnicima, nije baš jasno jesu li kandidati za laureate i za njihov uvid morali dati privolu. Nije baš jasno ni, ako netko dobiva nagradu Grada Dubrovnika, što bi to u njegovu/njezinu životopisu uopće moglo biti tajno. Pa zaboga ti ljudi, što će zauvijek ostati upisano, dobivaju Nagradu Grada Dubrovnika, a ne saketić bombona u nagradnoj igri „Pema” pa da se ne smije znati što su to u životu radili. Uostalom, upravo na osnovu toga što su u životu radili i dobivaju nagradu. Ili možda nije tako?!

Uglavnom, sasvim očekivano, laureati su dali privolu da se obrazloženja objave, pa ih možete vidjeti u prilogu.

Svatko o laureatima može imati svoje mišljenje i stoga ne postoji niti jedan valjan razlog da javnost ove i svake sljedeće godine ne bude upoznata i s obrazloženjima zašto je netko dobio nagradu Grada Dubrovnika i tko ga je predložio, jer i priznanja su javna, pa ni to ne može biti tajna.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, zamjenicom Jelkom Tepšić, pročelnicom Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinkom Raguž i predsjednikom Gradskog vijeća Markom Potrebicom susreo se danas sa zamjenikom gradonačelnika Beyoğlua Rustemom Dindarolom. Beyoğlu se nalazi u europskom dijelu Istanbula i jedan je od najrazvijenijih okruga u cijeloj Turskoj, poznata i kao „biser Istanbula“. Uski diplomatski i drugi odnosi Dubrovnika i Istanbula datiraju još od početka 18. stoljeća. kada je otvoren konzulat Dubrovačke republike u današnjem centru grada.

Radi se o prvom susretu predstavnika Grada Dubrovnika i okruga Beyoğlu od izbora novog gradonačelnika i uprave ovog okruga Instabula. Uz riječi dobrodošlice gradonačelnik Mato Franković iskazao je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom te nadu u nadogradnju dobrih odnosa i u budućnosti.

Zamjenik gradonačelnika Beyoğlua Rustem Dindarol prenio je pozdrave novoizabranog kolege gradonačelnika Haydara Ali Yildiza izrazivši nadu u skori ponovni susret i nastavak uspješne suradnje.

dpp

U povodu Feste sv. Vlaha i Dana Grada gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku građanima.

Tekst čestitke prenosimo u cijelosti:

Poštovane Dubrovkinje i Dubrovčani, gospođe i gospari, po 1048. put puk dubrovački poklonit će se svom zaštitniku i nebeskom zagovaratelju.

Mučenika, biskupa i liječnika iz Sebaste, slavi se i štuje diljem svijeta, ali nigdje kao u ovom vječnom gradu podno Srđa i od nikoga kao od njegovih Dubrovčana i prijatelja Grada.

Čuvena su i brojna parčeva čuda, a među njima posebno stoji ono dubrovačko, kada je svetac Dubrovčane upozorio na osvajačke namjere Mlečana pred Lokrumom i tako spasio Grad koji ga je prigrlio kao svoga zaštitnika.

U Vlahove moći uvjerili smo se i kada se, u nedavnoj povijesti, naša opstojnost našla na udaru razorne vojne sile. Kao što se Vlaho po cijenu života nije htio odreći svoje vjere tako ni Dubrovčani u najtežim trenucima nisu svome Gradu okrenuli leđa. Zato se svagda obvezujemo sjećati se žrtve svih hrabrih ljudi koji su obranili Dubrovnik.

Simbol suverenosti kroz stoljeća, Sveti Vlaho srastao je s Gradom postavši neraskidivim dijelom našeg kolektivnog identiteta, a njegovo ime izjednačeno je s uzvišenim pojmom slobode, dubrovačkim Libertasom.

Gospođe i gospari, dragi Dubrovčani, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, od srca Vam čestitam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetoga Vlaha.

Živio sveti Vlaho!

gradonačelnik Grada Dubrovnika
Mato Franković

Na magistrali, na predjelu Između Velikih žala i Ratca jutros je, nešto prije 12 sati, u prometnoj nesreći poginuo 23 – godišnji Dubrovčanin.

„Do nesreće je došlo kada je 23 - godišnji motociklist iz Dubrovnika, upravljajući motociklom dubrovačkih registarskih oznaka iz smjera Dubrovnika, izgubio nadzor nad motociklom i sletio s ceste. Zbog očevida promet je na tom dijelu ceste u potpunosti zatvoren te se preusmjerava lokalnim cestama.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

dm

1048. Festa sv. Vlaha, zaštitnika Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, otvorena je u nedjelju, 2. veljače pred zbornom crkvom dubrovačkog Parca u nazočnosti velikog broja vjernika kao i poštovatelja dubrovačke tradicije.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u svom obraćanju je govorio o tome kako smo postali stara Crkva, dotaknuo se demografske slike te u primjeru sv. Vlaha potražio neke odgovore. Podsjetio je i kako Crkva danas proslavlja Dan života, a u ovoj godini je posebno posvećena starijim osobama, međugeneracijskoj solidarnosti i poslanju djedova i baka.

Svetoga Vlaha zamišljamo kao starog i dobrog starca, kazao je biskup. On jest star, ima preko 1700 godina, ali nije ostario.

- A nije ostario zato što je prignut nad ovaj Grad i njegove stanovnike. Nije se pretočio u kameni kip bez osjećaja, kako ga se prikazuje, nego je prisutan u životu svakog od nas, svakog stanovnika ovoga Grad, šteta ovim ulicama i čini ovaj grad posebnim Gradom. - rekao je biskup dubrovački Mate Uzinić.

- Naš sv. Vlaho je star, ali je uvijek i mlad. Jer je njegovo nadahnuće evanđelje. Onaj kojeg nasljeduje i svjedoči 1048. godina ovom Gradu je Isus Krist. - istaknuo je biskup

- Mi smo stara Crkva, ustvrdio je biskup Uzinić i potaknuo okupljene na promišljanje o tome jesmo li postali ostarjela Crkva. Ne u smislu da je na misama više starijih nego mlađih nego u jednom drugom smislu. „Ostarjela Crkva je ona koja je prignuta nad samu sebe, koja se začahurila u svojim tradicijama, koja nije sposobna otvorenim očima gledati svijet i vrijeme u kojem živi i čitati znakove vremena u svijetlu evanđelja Isusa Krista, koja nije sposobna osluškivati Duha Svetoga i osluškujući Duha Svetoga biti u službi ljudi koji sada žive i ovog našeg vremena. - poručio je biskup Uzinić.

- Mi smo star narod i staro društvo, nastavio je biskup. I Europa je stara i pomalo ostarjela. Ovdje više mislim na činjenicu da nas je sve manje. To je potkrijepio nekim primjerima te se upitao zašto smo ostarjeli. Zato što su nam možda neki drugi interesi bili ispred onoga prignuti se, darovati se, služiti. - kazao je biskup Uzinić.

Poželio je na kraju svima da nam sv. Vlaho ponovo zasja, i svojim primjerom i svojim zagovorom, da ne bi, iako stari bili ostarjeli, nego da bi se stavili u služenje drugima, u ljubavi. To je činio sv. Vlaho dok je bio živ, a onda čini već 1048. godina za ovaj grad i ove ljude. Tako je prije njega činio Isus Krist kojega je on slika i primjer, zaključio je biskup Uzinić.

Rektor zborne crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić pročitao je, na njemu svojstven zanimljiv način, čestitke i pozdrave za Festu pristigle ne samo s kopna nego i s mora. Djeca u narodnim nošnjama, trznice, prinijela su darove na blagoslov, među kojima su bile i bijele golubice. Nakon blagoslova biskup je otvorio crvenu košaru iz koje su bijele golubice poletjele u slobodu, na radost svih prisutnih.

Na otvorenje Feste pristigli su: Želimir Puljić, nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije; Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup i predvoditelj središnjeg misnog slavlja; Petar Palić, hvarski biskup i generalni tajnik HBK te Tomislav Rogić, šibenski biskup. Među vjernicima su bili svećenici, redovnici i redovnice, redovnički poglavari i poglavarice, izaslanici, predstavnici drugih religijskih zajednica.

Stigali su i državni dužnosnci na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, županijski i gradski dužnosnici i predstavnici institucija iz cijele Hrvatske i mnogi drugi. Među njima je na otvorenju bio i gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima. Kako Grad Dubrovnik na sv. Vlaha slavi svoj dan biskup im je čestitao Dan Grada.

Ovogodišnji festanjuli Ivica Đurđević Tomaš i Ivica Vrlić podigli su barjak sv. Vlaha na standal ispred parčeve crkve, a okupljeni puk predvođen zborom otpjevao je Himan sv. Vlahu, čime je 1048. Festa sv. Vlaha otvorena.

Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i savjetnica splitskog područnog ureda za osobe s invaliditetom Maja Karaman Grbavac održali su radni sastanak u Gradu Dubrovniku i susreli se s gradonačelnikom Matom Frankovićem i suradnicima. Posebno ih je zanimala pristupačnost za osobe s invaliditetom u povijesnoj gradskoj jezgri te u trgovačkim i ugostiteljskim objektima na gradskom području.

Gradonačelnik je upoznao goste s aktivnostima i naporima gradske uprave usmjerene na poboljšanje uvjeta života za osobe s invaliditetom, među ostalima ističući nabavu novog transportera za osobe s invaliditetom u povijesnoj gradskoj jezgri, nabavu niskopodnih autobusa javnog gradskog prijevoza i osiguranja prijevoza za te šest javnih plaža koje su prilagođene osobama s invaliditetom, ugradnjom liftera te prilagodbom prilaza, parkirališta, ali i ugradnju dizala u zgradi gradske uprave Pred Dvorom 1 do konca ove godine.

Predstavnici Ureda pravobraniteljice održali su i sastanak s predstavnicima udruga koje skrbe o osobama s invaliditetom, koji su pohvalili suradnju s Gradom Dubrovnikom, poglavito činjenicu da je Grad Dubrovnik po prvi put raspisao trogodišnji javni poziv za programe i projekte za osobe s invaliditetom, što im pruža sigurnost i stabilnost u djelovanju.

Grad Dubrovnik u svom proračunu osigurava znatna sredstva za realizaciju mjera Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom. Iznos ukupnih sredstava znatno je porastao u zadnje tri godine i prešao je pet milijuna kuna. Do sada su strategije donesene za dva razdoblja, a tijekom tekuće godine donijet će se nova Strategija za razdoblje od 2021. do 2025. godine, za što je u Proračunu Grada Dubrovnika osigurano 50 tisuća kuna. Izrada Strategije povjerena je Dubrovačkoj razvojnoj agenciji.

Aktivnosti vezane uz provedbu Strategije vodi Upravni odjel za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo, a ovih je dana dodatno uređen i prilaz za osobe s invaliditetom ispred prostora ovog gradskog Odjela. Otprije je bila postavljena rampa na samom ulazu, a sad se ocrtalo jedno mjesto za parkiranje osoba s invaliditetom, do kojega je ocrtan prolaz za OSI te u nastavku izrađen prolaz i utor u pločniku.

dpp

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli i načelnik Općine Konavle Božo Lasić, nakon održanih sastanaka Općinskih odbora HDZ - a Župe dubrovačke i Konavala dali su potporu premijeru Andreju Plenkoviću pred nadolazeće unutarstranačke izbore.

Nakon sastanaka izdali su I zajedničko priopćenje u kojem navode razloge potpore Plenkoviću:
„Premijer Plenković najuspješniji je hrvatski predsjednik Vlade, a u njegovom mandatu ostvareni su neki od najznačajnijih projekata za Hrvatsku i sami jug Lijepe naše. Hrvatsku demokratsku zajednicu vratio je na poziciju demokratskog centra koju je izvorno zadao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Nema nikakve sumnje da ćemo tim putem nastaviti raditi na boljitku svih naših sugrađana. Zajedno uvijek jači.” - piše u priopćenju.

dpp