U Dublinu se do 26. siječnja po 31. put održava sajam Holiday World Show. Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije ove godine nastupa samostalno na štandu od 12 kvadratnih metara.

„Očekujemo nazočnost više predstavnika turističkih agencija iz Dubrovnika, te agencija iz Dublina koje u svojim katalozima imaju programe za posjet destinacijama s područja Dubrovačko - neretvanske županije. Na Holiday World Show-u se očekuje sudjelovanje od oko 550 izlagača iz 1000 raznih svjetskih destinacija i oko 40.000 posjetitelja.” - puše u priopćenju iz TZ Dubrovačko – neretvanske županije.

U 2019. godini Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo je 46.370 turista iz Irske, koji su ostvarili 204.342 noćenja, što je više za 48% u dolascima, odnosno 39% u noćenjima u odnosu na 2018. godinu.

dpp

U nizozemskom gradu Delft održan je „kick off” sastanak koji je označio početak provedbe projekta SeaClear, punog naziva „Search, Identification and Collection of Marine Litter with Autonomous Robot“ kojem je cilj razvijanje autonomnih robota za čišćenje otpada s morskog dna.

SeaClear je prijavljen u suradnji s osam partnera, od kojih su Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku jedini hrvatski partneri. Sastanku su prisustvovale predstavnice Regionalne agencije DUNEA, voditeljica odjela za pripremu i provedbu EU projekata Franica Miloš i viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata Iva Pozniak. Projekt je u stopostotnom iznosu financiran iz Europske unije, točnije programa HORIZON 2020 kroz koji je za područje Dubrovačko - neretvanske županije osigurano više od šest milijuna kuna.

Sastanak je zamišljen kao početna koordinacija, dinamičko planiranje provedbe aktivnosti, predstavljanje svakog radnog paketa i partnerskog konzorcija te uloge svakog partnera. Pozniak je održala kratku prezentaciju o Regionalnoj agenciji DUNEA koja će u ulozi krajnjeg korisnika koordinirati aktivnosti na dvije pilot lokacije u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, u turističkom području Dubrovnika, točnije pokraj otoka Lokruma i na području Malostonskog zaljeva koji predstavlja područje iz sektora marikulture.

Zaključak sastanka je točno definiran dinamički plan provedbe aktivnosti, dogovoreno je da će Regionalna agencija DUNEA ponovno aktivirati već uspostavljenu Zajednicu prakse kroz prethodno provedeni projekt URBAN - WASTE, također financiran iz programa HORIZON 2020, kao podlogu za uspostavu novog participativnog sustava projekta SeaClear. Regionalna agencija DUNEA će također biti domaćin sljedećeg sastanaka partnerskog konzorcija koji je planiran sredinom 2020. godine.

U ulozi krajnjeg korisnika, osim Regionalne agencije DUNEA, nalazi se i Lučka uprava Hamburg. Partnerski konzorcij uključuje stručni tim partnera, od najpoznatije svjetske organizacije koja će isporučiti provjereni hardver i četiri akademske institucije s komplementarnom stručnošću podvodne i zračne robotike, senzora, preslikavanje i kontrolu, među kojima je i stručni tim Sveučilišta u Dubrovniku koji ima sve kompetencije za ovu zahtjevnu ulogu u razvijanju inovativnih rješenja problema otpada u moru.

Izvodljivost SeaClear sustava bit će popraćena strategijom iskorištavanja i širenja u kojoj aktivno sudjeluju znanstvenici i svi relevantni dionici. Cilj je upravljati robotima autonomno, bez daljinske ljudske intervencije, a u svrhu toga provesti će se inovativni sustav za mapiranje, klasifikaciju i upravljanje robotima. Ne postoji rješenje koje koristi autonomne robote za prikupljanje podvodnog otpada, te će se kroz projekt SeaClear razviti prvi takav sustav bespilotnih podvodnih i površinskih vozila za pronalaženje i prikupljanje otpada s morskog dna i iz vodenog stupca.

Projekt će se provoditi 48 mjeseci, vrijedan je 4.946.579 eura, dok je budžet Regionalne agencije DUNEA 205.388 eura.

dpp

Na jučerašnji govor gradonačelnika Mata Frankovića na zboru građana Gradskog kotara Grad u kojem je Franković kazao kako je za to da se u Plan upravljanja povijesnom jezgrom uvrsti i zabrana iznajmljivanja apartmana svim koji u toj istoj nekretnine i ne žive, reagirao je danas predsjednik dubrovačkog SDP – a i gradski vijećnik Jadran Barač.

„Najnovija gradonačelnikova najava zabrane iznajmljivanja stambenih jedinica u kojima se ne prebiva, predstavlja najniži populizam bez ikakvog zakonskog i racionalnog uporišta. Već vrapci na grani znaju kako najveću gužvu i probleme u staroj gradskoj jezgri ne uzrokuju korisnici apartmana, već gosti s brodova na kružnim putovanjima.” - piše Barač u priopćenju.

„Ali gradonačelnik Franković tu ne djeluje dosljedno, već suprotno razumu, povećava broj dolazaka gostiju s kruzera. Dapače, uz sve to smanjuje se javni parking i stajališta dok se uvode novi privatni prijevoznici te uzurpiraju ceste u korist građevinskog lobija, a javne površine i poslovni prostori samovoljno se dodjeljuju bez javnog natječaja na pet godina.” - navodi Barač.

„Dosadašnji potezi, poput zabrane prometovanja taksi vozila na potezu Boninovo - Pile, nabave zglobnih autobusa, zabrane prijevoza putnika s brodova na kružnim putovanjima autobusnim prijevoznicima, u najvećoj su mjeri usmjereni upravo servisiranju kruzer kompanija na štetu svih ostalih. Uz porast dolazaka kruzera, najveći uzrok prometnog kolapsa u gradu za vrijeme turističke sezone je pretjerana i neregulirana urbanizacija koja samo služi za izgradnju novih apartmana po cijelome gradu. Naravno, sam je gradonačelnik bio sudionik pogodovanja smanjenju parkinga radi izgradnje novih zgrada.” - stoji u priopćenju predsjednika dubrovačkog SDP – a.

„Osim toga, gradonačelnik Franković je već više puta reterirao pod upozorenjima oporbe po pitanju pogodovanja građevinskom lobiju. Sjetimo se samo prodaje zemljišta na Mihajlu ili financiranja izgradnje ceste OS-3.” - navodi Barač.

„SDP predlaže ravnopravan i pravedan odnos prema svim sugrađanima u ostvarivanju svojih prava korištenja javnih i privatnih dobara, kao i da se prostornim planovima ograniči izgradnja novih zgrada unutar područja grada Dubrovnika, te dugoročnu i stratešku izgradnju nove prometne infrastrukture kojom bi se uvažile potrebe svih sudionika u prometu i turizmu, a ne samo pojedinih grupa, te da se do kvalitetnije i građanima povoljnije usluge prijevoza dođe dogovorom i koordinacijom s različitim prijevoznicima, a ne zabranama.” - zaključuje predsjednik SDP – a Dubrovnik Jadran Barač.

dpp

Izaslanstvo Skupštine regije Tirana na čelu s predsjednikom Aldrinom Dalipijem danas je boravilo u službenom posjetu Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Tom prigodom je u Palači Ranjina održan sastanak župana Nikole Dobroslavića i suradnika sa članovima albanskog izaslanstva, na kojem je bilo riječi o suradnji Dubrovačko - neretvanske županije i regije Tirana.

- Upoznao sam kolegu Dalipija sa stajalištem ne samo naše županije, nego i cijele Hrvatske, da EU treba otvoriti pregovore o članstvu s Albanijom, ali i Sjevernom Makedonijom te da se EU treba proširiti na zemlje tzv. zapadnog Balkana. - kazao je župan te nastavio:

- Nažalost, ta odluka nije još donesena, ali nadamo se da će biti pozitivnih pomaka nakon što se u svibnju u Zagrebu održi sastanak čelnika zemalja Europske unije sa čelnicima zemalja zapadnog Balkana. U tom kontekstu, razgovarali smo i o tome kako albanske regije mogu ubrzati put Albanije u EU. Regije moraju surađivati, donositi prijedloge, rješenja… Mi smo za ulazak u Europsku uniju imali dugu pripremu, nije bilo lako, ali dobro je da smo to prošli jer zato smo danas bolja država. - istaknuo je župan Dobroslavić.

Na sastanku je bilo riječi i o izuzetno važnoj temi prometne povezanosti, a koja je važna iz perspektive Jadransko - jonske euroregije, pri čemu je istaknuto kako je povezivanje zemalja jadransko - jonskom autocestom i dalje prioritet.

- Naš program je brza željeznica na talijanskoj obali Jadranskog mora, a na istočnoj, odnosno našoj obali povezivanje jadransko - jonskom autocestom. Znate da inzistiramo da autocesta u Hrvatskoj dođe do Osojnika, ali želimo i da kroz BiH, Crnu Goru i Albaniju ide prema Grčkoj. Kolega Dalipi je danas rekao da oni sa svoje strane rade projekte, a potom slijedi usuglašavanje svih država involviranih u ovaj projekt. - rekao je župan.

Župan je kazao i kako je na sastanku bilo riječi i o drugim zajedničkim temama, pa tako i o problemu otpada koji dolazi na našu obalu, pri čemu je istaknuto kako Albanija čini sve da se približi europskim standardima u zaštiti okoliša, kao što to čini i Hrvatska.

- Također, govorilo se i o još jednoj zajedničkoj temi – temi potresa te posljedicama razornog potresa koji je u studenom prošle godine pogodio Albaniju, a izrazili smo i spremnost da pomognemo albanskim regijama u ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU u dijelu koji se tiče funkcioniranja regija, pa je u tom smislu predloženo da u Dubrovnik dođe grupa studenata regije Tirana kako bi se iz prve ruke upoznali s načinom funkcioniranja županija, gradova i općina. - kazao je župan.

Predsjednik Skupštine regije Tirana Aldrin Dalipi zahvalio je županu Dobroslaviću i suradnicima na gostoprimstvu, istaknuvši da je ovaj posjet znak zahvale za dugogodišnju suradnju i pomoć Dubrovačko-neretvanske županije.

- Želim čestitati gosp. Dobroslaviću na reizboru u Odbor regija, ali i zahvaliti na potpori koju nam je pružao dosad kroz rad u Odboru regija. Također, kolega Dobroslavić iskazao je solidarnost s nama nakon strašnog potresa koji nam se dogodio u studenom prošle godine. Dosada smo puno surađivali, Tirana i Dubrovnik odavno imaju jake veze, a vaša iskustva su nam važna i sada u procesu kada nastojimo otvoriti pregovore o članstvu u EU i hvala vam na potpori koju nam pružate. - kazao je između ostalog Dalipi.

Na kraju susreta župan Nikola Dobroslavić uručio je Dalipiju kopiju pisma iz 15. stoljeća kojeg albanski nacionalni junak Skenderbeg šalje u Dubrovačku republiku.

- Da suradnja između Tirane i Dubrovnika postoji jako dugo znali smo i dosada, ali ovo pismo je fizički dokaz da je suradnja Republike Albanije i Dubrovačke Republike i tada bila intenzivna te da naša suradnja traje već nekoliko stoljeća. - rekao je župan Dobroslavić.

Predsjednik Skupštine regije Tirana zahvalio je na ovom poklonu, istaknuvši kako je ovo pismo za njih jedno veliko iznenađenje, ali i čast, da im doista puno znači te da će ga zasigurno izložiti kao dio muzejskog postava.

dpp

U Ljubljani, je održan 12. po redu specijalizirani sajam kongresne i incentive ponude Conventa, za srednju i jugoistočnu Europu na kojem je nastupilo 146 izlagača i više od 250 organizatora poslovnih putovanja. Turistička zajednica grada Dubrovnika je i ove godine sudjelovala i predstavila Dubrovnik kao kongresnu destinaciju brojnim buyerima.

Održana je i svečana dodjela nagrada najboljim kongresnim destinacijama, a Dubrovniku je dodijeljena „Meeting Star Award“ u kategoriji destinacije koja može primiti do 1200 sudionika kongresa.

Direktor marketinga i osnivač specijaliziranog sajma „Conventa“, Gorazd Čad i Miha Kovačić uručili su nagradu voditeljici Kongresnog ureda i razvoja stranih tržišta Turističke zajednice grada Dubrovnika, Romani Vlašić. U kategoriji M u konkurenciji je bilo još 26 destinacija, a profesionalci i poznavatelji kongresne industrije ocjenjivali su destinacije prema 75 kategorija, kao što su sigurnost, dostupnost, kongresni kapaciteti i sl.
Dubrovnik je još jednom dokazao da je izvrsna turistička destinacija u kongresnoj industriji u Europi.

dpp

Dragi štovatelji svetoga Vlaha u domovini i inozemstvu, poštovani pomorci, draga braćo i sestre! Svima nama u Gradu i domovini, kao i svima vama koje će i ovogodišnja Festa sv. Vlaha zateći u tuđini, želim sretnu i blagoslovljenu Festu sv. Vlaha 2020.!

Festa sv. Vlaha, koju ove godine slavimo 1048. put, reprezentativan je primjer naše tradicije. Ona nam, međutim, ne smije ostati samo tradicija, već nam, prije svega, treba postati prilikom za navještaj Isusa Krista ljudima našega prostora i vremena. Isusu Kristu sv. Vlaho je nesebično služio, te ga ljubavlju, riječima i životom, nasljedovao sve do mučeničke smrti, svjedočeći svojim suvremenicima radost i nadu. Obasjavajući nas svjetlom vjere, on, u Gospodinovo ime, stoljećima bdije i nastavlja bdjeti nad nama, našim Gradom i biskupijom.

Obasjani tim svjetlom vjere, slaveći našu Festu, ne bismo se trebali zaustavljati samo na onom izvanjskom, jer nam pritom prijeti realna opasnost da nam izmakne ono bitno i važno. Ako bi naše slavlje, u kojem se često osjećamo zabrinutima i uznemirujemo se zbog mnogih stvari zaboravljajući ono jedino što je potrebno (usp. Lk 10,41), ostalo samo na razini tradicije, kao Crkva i društvo bismo prestali biti žive zajednice i sve više bismo postajali muzeji. Ovo bi možda za etnologe i povjesničare umjetnosti i bilo važno, ali ne i za nas kršćane. Za nas, a osobno sam uvjeren i za ovo naše društvo koje je primjerom i zagovorom sv. Vlaha stoljećima oblikovano u kršćanskome duhu, nije bitno da našem naraštaju i budućim generacijama prenesemo samo ljepotu tradicije naše Feste.

Ona je bila samo izvanjski izričaj vjere naših pradjedova, okvir nadahnut navještajem Radosne vijesti. I za nas bi vjera u Isusa Krista trebala biti glavni sadržaj i stvarni smisao slavljenja Feste. Kad se to dogodi, Festa sv. Vlaha postaje prilikom za osobni susret s Isusom Kristom. On tada postanje živ i djelatan u nama i našem životu. Kad osobno susretnemo Učitelja i Gospodina, postajemo radosni svjedoci vjere, nade i ljubavi svjedočeći svima koji promatraju našu Festu i dive joj se da Krist uistinu jest živ i da nas želi žive (usp. CV 1). Budući da je vjera, kako nam to svjedoči i papa Franjo, život koji se rađa i ponovno rađa iz susreta s Isusom, ono što je u životu susret pomaže rasti u vjeri: približiti se onima koji su u potrebi, izgraditi mostove, služiti onima koji pate, brinuti se za siromašne, 'pomazati strpljenjem' one koji su nam blizu, tješiti one koji su obeshrabreni, blagoslivljati one koji nam čine zlo... Tako postajemo živi znakovi Ljubavi koju objavljujemo. (Govor sudionicima susreta što ga je organiziralo Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije, 21. rujna 2019.).

Sve to nam, draga braćo i sestre, može omogućiti upravo naša Festa sv. Vlaha ako je ne doživimo kao običaj i puku tradiciju, nego uistinu kao „festu”, radosno slavlje susreta s Isusom Krstom, uz zagovor i primjer sv. Vlaha. I sv. Vlaho, naš Parac, tad nam nije i više neće biti samo Parac, zagovornik, već i primjer življene vjere, kako bismo i mi mogli poput njega Isusa Krista ljubiti i njemu služiti, postajući tako i sami radosni svjedoci vjere, oni u kojima i po kojima Isus Krist štiti svakog čovjeka, osobito one najpotrebnije među nama, ali i svu stvorenu stvarnost, onu koju su naši preci sačuvali, obogatili i oplemenili divnim djelima koja su naša prekrasna baština, ali i naše poslanje.

Zahvaljujući svima što svojom uključenošću i u našu ovogodišnju Festu sv. Vlaha želite i sami postati dio tog šireg pogleda na Festu, pogleda koji poštuje tradiciju tako što je ne vidi kao dovršenu stvarnost, nego kao temelj na kojemu je moguće nadograđivati osobno i zajedničarsko iskustvo susreta s osobom Isusa Krista, iskustvo življene vjere, koja se nadahnjuje na Radosnoj vijesti kojoj smo pozvani i poslani biti navjestitelji i svjedoci, na sve nas, na naš Grad i biskupiju, domovinu i sva mjesta na kojima živimo, kao i sve ljude koje susrećemo, osobito one kojima smo prvima pozvani biti navjestitelji evanđelja i svjedoci ljubavi Isusa Krista, zazivam Božji blagoslov i zagovor našeg sv. Vlaha!

Živio sveti Vlaho!
U Dubrovniku, 22. siječnja 2020.
Mate, biskup

Protekli tjedan Mokošica je dobila pedijatrijsku ambulantu, a pored nje je uređeno i dječje igralište. Na Gromači su završeni pak radovi na obnovi sportskog igrališta, a u Gornjim selima su također u tri mjesta uređeni društveni domovi. Ljetnikovac Gučetić ispod Novog naselja Mokošica također će uskoro dobiti društvenu namjenu, a u Zatonu je otvorena nova vrtićka grupa.

Više o svemu u nastavku Tjednog pregleda.

OTVORENA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA U MOKOŠICI

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković predao je ključeve nove pedijatrijske ambulante u Mokošici dr. Miljenki Crnčić Orlić čime je simbolično označen početak rada.

 
Ambulanta je otvorena u prostoru koji je Grad Dubrovnik ustupio na korištenje Domu zdravlja Dubrovnik za ovu svrhu. Osim osiguranja adekvatnog prostora Grad Dubrovnik je iz svog proračuna izdvojio sredstva za izradu projekta te snosio troškove adaptacije, odnosno uređenja prostora, dok je opremu financirala Zaklada 'Blaga djela'. Grad Dubrovnik ujedno je osigurao plaću za doktoricu i medicinsku sestru za prvih godinu dana rada te osigurao, adaptirao i uredio stan za pedijatricu.
 
Iako nije nadležan za zdravstvo Grad Dubrovnik je, kako bi omogućio otvaranje ove ambulante, uložio više od dva milijuna kuna, te je prostor Mokošice i Rijeke dubrovačke, gdje živi više od deset tisuća stanovnika i gdje puno toga nedostaje, dobio jedan od sadržaja za kojim su iskazali potrebu.

 
'- Vjerujem da ćemo današnjim danom bar jednu kvačicu onoga što nedostaje riješiti i s time reći da smo ispunili dio i da idemo dalje. Pedijatrijska ambulanta bila je iznimno važna svim stanovnicima Mokošice. Nije to bilo ni lako ni jednostavno riješiti. Bilo je puno prepreka i izazova, ali kada imamo partnere u poslu onda je lakše. Želim zahvaliti ravnatelju Branku Bazdanu koji je s nama od samog početka. Sve bi bilo nemoguće riješiti da smo samo izgradili ovaj prostor, a da on nema adekvatnu osobu koja će u njemu raditi. Zbog toga zahvaljujem ravnatelju koji je pronašao liječnicu i doveo je iz Pule u Dubrovnik. Ovdje će nastaviti živjeti i pružati zdravstvenu skrb najmlađima s područja Rijeke dubrovačke. Želimo da naši sugrađani ovdje dolaze što rjeđe, ali kada dođu da dobiju najbolju moguću liječničku skrb. - rekao je gradonačelnik Franković uz zahvalu svim pedijatricama koje sve ove godine brinu o najmlađima.
 
Pedijatrijska ambulanta djelovat će u pod Domom zdravlja Dubrovnik, a u prigodi otvorenja ravnatelj Doma zdravlja Branko Bazdan kazao je kako su dugi niz godina pokušavali iznaći i prostor i sredstva za pedijatrijsku ordinaciju u ovom dubrovačkom naselju, no to nisu uspijevali sve dosad.
 
Suterenski prostor površine 150 metara kvadratnih, smješten na adresi Vinogradarska ulica 16,  adaptacijom je podijeljen na dvije funkcionalno povezane cjeline: ordinaciju logopeda s ulazom i čekaonicom te ambulantu s ordinacijom pedijatra, uredom medicinske sestre, te odvojenim ulazima za zdravu i bolesnu djecu. Ambulanta je opremljena odgovarajućim sanitarijama za osoblje i pacijente, sanitarnim čvorom za osobe s invaliditetom, servisnim prostorijama i prostorijama za osoblje. Uređen je ulazni plato i omogućen pješački pristup osobama s poteškoćama u kretanju.

UREĐENO DJEČJE IGRALIŠTE PORED PEDIJATRIJSKE AMBULANTE U MOKOŠICI

Završeni su radovi sveobuhvatnog uređenja dječjeg igrališta u neposrednoj blizini novootvorene pedijatrijske ambulante u Novoj Mokošici. Nakon igrališta u ulici Od izvora, ovo je drugo dječje igralište koje je u Novoj Mokošici uređeno u siječnju. U okviru radova sanacije vrijednih 324.957,50 kuna s PDV-om, koje je izvela tvrtka  Gradimat d.o.o Split, izvršena je zamjena dotrajalih te postavljanje novih sprava i igračaka kao i zaštitne gumene antistres podloge.

Oko igrališta je izvedena potpuno nova zaštitna ograda jer je postojeća bila dotrajala te je predstavlja moguću opasnost za najmlađe.

OBNOVLJENO SPORTSKO IGRALIŠTE NA GROMAČI

Završeni su radovi na obnovi sportskog terena na Gromači. Radovi su obuhvatili sanaciju 100 kvadratnih metara asfalta koji je bio u lošem stanju.

Novouređeno igralište sada je polivalentno jer su, na zahtjev mještana, ocrtane linije i za tenis. Ponovno su iscrtane i linije za mali nogomet i košarku. Dvije košarkaške konstrukcije s tablama i obručima te dva malonogometna gola su popravljeni, dok su betonske tribine obnovljene i osvježene novim slojem boje. Obojena je i ogradna konstrukcija, a staro žičano pletivo koje okružuje teren zamijenjeno je novim. Ulazna klizna vrata su popravljena, a na ogradu su postavljena i dvoja manja.
 
Investiciju vrijednu 283.344 kuna s PDV-om izveo je ugovorni izvođač tvrtka Tehnogradnja d.o.o., sukladno planu održavanja dječjih igrališta i sportskih terena u Gradu Dubrovniku.

POKRENUTA JAVNA NABAVA ZA OBNOVU LJETNIKOVCA GUČETIĆ

Pokrenuta je javna nabava za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju ruševnog ljetnikovca  Gučetić u objekt javne i društvene namjene u Mokošici. Izrada projektne dokumentacije obuhvaća izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te ishođenje akta o građenju, a projekt obnove vodit će Zavod za obnovu Dubrovnika.
 
Nakon izrade projektne dokumentacije, planirana je prijava na europske fondove za financiranje izvođenja radova obnove cijelog kompleksa.
 
Ljetnikovac Gučetić - Lazarević u Obuljenu je najveći i najreprezentativniji sačuvani kompleks ladanjske arhitekture Rijeke dubrovačke XVI. stoljeća.  Ljetnikovac je danas bez krova i u ruševnom stanju, a ranije je izrađen arhitektonski snimak postojećeg stanja cijelog kompleksa, konzervatorski elaborat i vrtna studija.
 
Osnovna buduća namjena ljetnikovca je društveno-kulturni centar, s memorijalnim centrom posvećenim Ruđeru Boškoviću. Memorijalni centar ne bi se osmislio kao muzejski prostor, već bi bio tematizirani programski dio društveno-kulturnog centra. Njegova namjena bila bi i edukacijska te društveno-gospodarska, a ciljane skupine su stanovnici ovog područja, od najmlađih do najstarijih, kao i mogućnost sadržaja za posjetitelje s tematikom memorijalnog centra Ruđer Bošković.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ OTVORIO NOVU VRTIĆKU SKUPINU U ZATONU

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković otvorio je novu vrtićku grupu Dječjeg vrtića Zaton. Nakon završenih radova adaptacije i uređenjem zgrada je proširena te vrtić sada prima tri odgojno-obrazovne skupine, a broj djece u potpunosti je usklađen s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe.
 
Novi prostor formiran je adaptacijom dijela prizemlja postojeće zgrade, a osim dodatne skupine s pripadajućim sanitarijama, uređen je prostor potreban za garderobe i sanitarije zaposlenog osoblja. Prema ugovoru potpisanom početkom listopada prošle godine, radove je izvela tvrtka Lapad graditelj d.o.o., a investicija je vrijedna 960.901 kuna.

Prilikom obilaska, gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo još jednom novom vrtićkom skupinom i ispunjenjem pedagoških standarda u Zatonu, što je jedan od strateških ciljeva ove gradske uprave.
 
- Cilj nam je ići ukorak s pedagoškim standardima na području cijelog Grada Dubrovnika. Pred nama je naravno još dosta posla, čeka nas dosta investicija ali je činjenica da smo u ovom razdoblju od dvije i pol godine napravili značajan iskorak. - kazao je.
 
Nakon 13 novih grupa u 2019., i za 2020. je najavio brojne investicije u predškolskom odgoju.
 
- Čeka nas ishođenje građevinske dozvole u Mokošici, gdje ćemo rušiti postojeći vrtić Pčelica s osam grupa i graditi novi sa 16 grupa. To je bliska budućnost, u ovoj godini očekujemo da ćemo otkupiti zgradu HEP-a u Gružu, na dnu Ulice generala Janka Bobetka, koju HEP godinama ne koristi i na kojoj se nalaze antene. Očekujemo da ćemo zgradu otkupiti ove godine, ukloniti antene i krenuti s adaptacijom tog prostora koji će biti vrtić. U 2020. očekuje nas i izrada prostorno-planske dokumentacije za vrtić Solitudo i za vrtić u Komolcu. S tim projektima u potpunosti bismo riješili pitanje pedagoških standarda. - rekao je gradonačelnik.
 
Otvaranjem proširene Palčice, otvaranjem novog vrtića „Mala kuća“ u Mokošici i proširenjem vrtića Zaton u 2019. Grad Dubrovnik napravio je značajan iskorak prema uvođenju pedagoških standarda u sve vrtiće i stvaranju uvjeta da se svako dijete po navršenih godinu dana automatski može upisati u vrtićke ili jasličke programe.

OBNOVLJENI DRUŠTVENI DOMOVI NA GROMAČU, U LJUPČU I MRAVINJCU

Nakon što je krajem listopada prošle godine obnovljena zgrada društvenog doma na Osojniku, završeni su radovi uređenja društvenih domova na Gromači, u Ljupču i Mravinjcu kojima je koordinirao Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika.

Ukupno ulaganje u društvene sadržaje u Gornjim selima prelazi 600 tisuća kuna, a značajno je jer se osim rada mjesnih odbora stvaraju adekvatni uvjeti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena, rad kulturno-umjetničkih društava i druge oblike društvenog angažmana stanovnika ovog područja.

dpp

Na zboru građana Gradskog kotara Grad na kojem se raspravaljalo o prioritetima koji trebaju biti uvršteni u Plan upravljanja povijesnom jezgrom, vjerojatno najbolji prijedlog za poboljšanje životnog standarda dala je dubrovačka galeristica Tea Batinić.

Naime, poznato je da obnova ili bilo koji drugi posao na kućama i u stanovima višestruko više košta naše sugrađane u povijesnoj jezgri nego u drugim dijelovima Dubrovnika. Uostalom upravo to i jest jedan od razloga zašto su se pojedinci odlučili na prodaju svojih nekretnina u Gradu.

Kako bi se pomoglo onima koji žele nastaviti živjeti u Gradu da svoje kuće i stanove obnove, a žive u trošnim kućama i stanovima, te im prihodi nisu dostatni za obnovu, Tea Batinić predložila je da Grad bude taj koji će pomoći subvencijama ili povoljnim kreditima.

- Ono što Grad može učinjet, to je pomoć ljudima koji žive u svojim kućama, a nemaju prihode da bi mogli obnoviti kuće. Ja ću vam reći jednu situaciju, recimo ljudi žive u starim kućama đe ne radi električna instalacija, đe nemaju banje, đe se ljudi svađaju svakodnevno đe je popustila kanalizacija. Ako Grad Dubrovnik uzme jedan stav da će ljudima koji žele obnovit kuće u kojima će nastavit živjet da bi njihov životni standard bio bolji i ljepši život bio bolji, onda recimo mora se uzet u obzir koliko ti ljudi imaju prihoda, koliko bi stajala ta obnova i onda dat ili nekakve povoljne kredite ili pomoć tim ljudima da žive u boljim stanovima. - rekla je Tea Batinić.

- Znači ako postoje neki penzioneri i žive u kući koja prokišnjava, trebalo bi, u odnosu na prihod tih ljudi i njihovu želju da ostanu tu živjet, da grad pomogne subvencijama ili kreditima da se te kuće obnove. To je plan upravljanja, plan upravljanja je da poboljšamo situaciju u Gradu tamo đe možemo. Tamo đe netko zarađiva velike pare i sam ulaže, mi moramo se zahvalit ovim ljudima što su obnvili te kuće. Ovi koji su činili apartmane, oni su u međuvremenu obnovili te kuće. Ja se spominjem prizemlja Dubrovnika odakle su izlazile pentegane, skakale po vratima koja su bila oglođana od tih pentegana i sad su te kuće, ta prizemlja uređena, netko je popravio, netko je investirao tu pare, prema tome nije baš da je došlo samo do devastacije, nešto se i popravilo, nešto se uredilo. - kazala je Tea Batinić.

Takvu ideju podržao je i gradonačelnik Mato Franković koji je gtakođer bio na zboru građana.

- Apsolutno podržavam ideju da se svima onima, ali zapamtite, svima onima koji isključivo žive u povijesnoj jezgri, pomaže u obnovi stanova, sufinanciranju svih onih stvari koje su im potrebne za život jer mislim da stanovnici povijesne jezgre itekako to zaslužuju i to treba napraviti. - kazao je Franković.

Inicijativa je dakle tu, na gradskoj upravi je sad da osmisli model po kojem bi se to i izvelo, nije nemoguće, naravno uz uvjet da korisnici takvih subvencija ili kredita ne mogu u skoro vrijeme prodati nekretninu ili je prenamijeniti u apartman.

Centar za poduzetništvo d.o.o. održao je jučer u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik besplatni seminar “Porezna reforma”.

Na seminaru su predstavljene novosti 4. kruga porezne reforme koje se primjenjuju od 1.1.2020. godine. Polaznici su se upoznali s promjenama vezanim za:

• izmjene Zakona i Pravilnika o PDV-u;

• izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dobit;

• izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak;

• izmjene Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti;

• izmjene Pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu

• druge porezne promjene i aktualnosti.

Centar za poduzetništvo d.o.o. će održati istu radionicu 29. siječnja 2020.g u Metkoviću s početkom u 10 sati pa poziva sve zainteresirane da se prijave putem tel 020/418-401 ili putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Županija dubrovačko - neretvanska

Dvije podzemne kanalizacijske crpne stanice, pet kilometara novih cjevovoda i podmorski ispust te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda uskoro će se izgraditi na Lopudu. Ugovor vrijedan 12 milijuna kuna o izgradnji tamošnjeg sustava odvodnje i pročišćavanja potpisan je danas između predstavnika Vodovoda Dubrovnik kao investitora i zagrebačke tvrtke Energoherc kao izvođača radova.

- Ovo je za nas iznimno bitna investicija. Lopud je prvi od Elafitskih otoka koji će dobiti sustav odvodnje otpadnih voda. Nisu nam drugi otoci manje bitni, ali ovdje imamo riješene imovinsko-pravne odnose i ishođenu građevinsku dozvolu. – rekao je ovom prigodom predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić, naglasivši kako Vodovod u ovu investiciju kreće u suradnji s Hrvatskim vodama te da će je nastojati čim prije završiti.

Dotaknuo se Matušić i dosadašnjih problema s otpadnim vodama koje stanovnici Lopuda trpe posljednjih petnaestak godina i istaknuo kako je Vodovod Dubrovnik u posljednje dvije sezone pomagao koliko je mogao, iako u svom vlasništvu tamo nema nikakvu infrastrukturu.

- Iza Lopuda će, nadam se, doći Suđurađ u suradnji s Gradom Dubrovnikom koji tamo ima u planu neke svoje investicije. Iza Suđurđa, za kojeg mi imamo riješenu građevinsku dozvolu, idu i Koločep i Šipanska Luka. Nitko nam nije manje važan, ali ovdje imamo sve preduvjete za krenemo u investiciju odmah nakon potpisivanja ugovor. – kazao je Matušić.

Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je svoje zadovoljstvo potpisivanjem već trećeg ugovora za izgradnju kanalizacijske mreže na području Grada Dubrovnika u kratko vrijeme.

- Posebno je zadovoljstvo činjenica da krećemo i s prvim elafitskim otokom, na kojemu je jedan od najvažnijih problema upravo nedostatak kanalizacijske mreže. Činjenica je da naš turizam počiva na čistom moru, a ne može to biti okosnica ako ne postoji kanalizacijska mreža na području Grada Dubrovnika. Zato je iznimno važno riješiti sve elafitske otoke, riješiti svu kanalizacijsku mrežu u Gradu. Kanalizacijska mreža Lopuda je prvi zahvat koji će započeti u ovoj godini i otprilike bi trebao trajati dvije godine. – rekao je gradonačelnik Franković te zahvalio Hrvatskim vodama „na činjenici da nas prate u ovom iznimno važnom projektu", kao i Upravi Vodovoda na „uistinu predanom radu". Stanovnike Lopuda zamolio je za strpljenje prilikom izvođenja radova.

- Lopud je turističko mjesto, ali činjenica je da se tijekom sezone jedan manji dio radova ipak može izvoditi, a da se ne opterećuje sama sezona. Bez strpljenja i razumijevanja stanovnika teško se radovi mogu izvesti na vrijeme i kvalitetno. Ali vjerujem da svi skupa možemo biti zadovoljni jer nakon 2 i pol godine ili tri godine ukupno, Lopud će dobiti kvalitetnu kanalizacijsku mrežu. Više ih neće opterećivati ovi problemi koji su ih dnevno opterećivali. – rekao je gradonačelnik Franković, dok je direktor tvrtke Energoherc Ante Šimić istaknuo kako bi Dubrovnik, kad je riječ o funkcioniranju, trebao biti primjer ostatku Hrvatske, a što njih kao izvođače radova obvezuje da posao odrade izuzetno kvalitetno.

- Dajem vam riječ da ćemo završiti prije roka, poštivajući pravila struke i na zadovoljstvo svih, posebice investitora. Jer Dubrovnik je nešto posebno u Hrvatskoj. – rekao je Šimić.

Prema najavama, prvi strojevi na Lopudu mogu se očekivati već od 1. veljače.

dpp

Nakon što je krajem listopada prošle godine obnovljena zgrada društvenog doma na Osojniku, završeni su radovi uređenja društvenih domova na Gromači, u Ljupču i Mravinjcu kojima je koordinirao Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika.

Na zgradi društvenog doma na Gromači izvršeni su popravci ravnog krova s hidroizolacijom. Na pristupnom stubištu ugrađena je ograda i PVC klizne stijene, a sve unutarnje plohe objekta uključujući zidove, stropove i grede su uređene i obojane. Izvođač radova je tvrtka Performer j.d.o.o., nadzor je proveo Graf d.o.o., dok je investicija vrijedna 313.062 s PDV-om.

U mjestu Ljubač je također izvedena hidroizolacija krova zgrade mjesnog odbora. U ulaznom i stubišnom dijelu objekta ugrađena je keramika te su izvedene dodatne elektroinstalacije potrebne za uporabu objekta (utičnice, rasvjetna tijela, novi elektro ormarić). Izvršeni su iskopi i ugradnja bio jame uz potrebne prateće instalaterske radove. Uređen je sanitarni čvor objekta. Radove u Ljupču vrijedne 122.825 kuna izveo je obrt Urljević iskopi, a tvrtka Deltagrad d.o.o. bila je zadužena za nadzor. Paralelno s ovim radovima u tijeku je i uređenje sportskog igrališta smještenog uz ovaj objekt.

Na društvenom domu u Mravinjcu obnovljeno je pročelje objekta. Izvršena je zamjena svih otvora novim PVC prozorima te su uređene unutarnje plohe središnje društvene prostorije u objektu. Radove su izveli građevinski obrt Art Lučić i obrt „Prijevor“ - ugradnja stolarije, s nadzorom Deltagrad d.o.o., dok je ova investicija vrijedna 169.715 kuna.

Ukupno ulaganje u društvene sadržaje u Gornjim selima tako prelazi 600 tisuća kuna, a značajno je jer se osim rada mjesnih odbora stvaraju adekvatni uvjeti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena, rad kulturno-umjetničkih društava i druge oblike društvenog angažmana stanovnika ovog područja.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu 11. plenarnog zasjedanja Euro - mediteranske regionalne i lokalne skupštine (ARLEM) koja se održava u Barceloni.

Članovi ARLEM-a usvajaju akcijski plan za sljedeći mandat, preporuke kao i kalendar aktivnosti tijekom naredne godine. Skupština također odlučuje o temama i izvjestiteljima za 2020. godinu. Nadalje, na plenarnom zasijedanju usvojit će se dva izvješća o plavoj ekonomiji za lokalne i regionalne vlasti na Sredozemlju te o regionalnoj integraciji na Sredozemlju.

Euro-mediteranska skupština lokalnih i regionalnih vlasti (ARLEM) skupština je predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti iz Europske unije i njezinih mediteranskih partnera.

Osnovao ju je 2010. s teritorijalnim udrugama aktivnima na tom području Europski odbor regija (OR) kako bi se izabranim predstavnicima s triju obala Sredozemnog mora omogućilo da predstavljaju svoje lokalne i regionalne vlasti na političkoj razini, među ostalim pred EU-om i Unijom za Mediteran (UzM), održavaju politički dijalog i promiču međuregionalnu suradnju.

dpp