Obavještavamo građane da od ponedjeljka, 9. rujna 2019. godine, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska prelazi na radno vrijeme od 8 do 16 sati.

Radno vrijeme sa strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 u Dubrovniku, kao i policijskim postajama na području Županije, biti će od 8.30 do 15 sati, izuzev utorkom kada će šalter sala (poslovi prijave prebivališta, osobne iskaznice, putne isprave, registracije vozila, vozačke dozvole), za građane biti otvorena od 8,30 do 17 sati.

Policijska uprava dubrovačko - neretvanska

U Dubrovniku je danas održana završna konferencija za novinare projekta READINESS. Zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite DNŽ Joško Cebalo rekao je ovom prilikom kako je suradnja projektnih partnera započela na projektu HOLISTIC koji je je financiran iz programa prekogranične suradnje IPA ADRIATIC.

- Dosad je kroz nekoliko projekata nabavljena vrlo vrijedna vatrogasna oprema, prvi vatrogasni brod, postavljen je video nadzor, a s ovim projektom nabavljena je vrlo vrijedna specijalizirana oprema za spašavanje iz ruševina. Također, osposobljeno je 50 pripadnika vatrogasnih postrojbi za rad na zahtjevnim intervencijama, a napravljena su i seizmološka mjerenja za 50-ak zgrada na našem području. - rekao je zamjenik Cebalo.

Nicola Pavone, voditelj Službe za razvoj i istraživanja Regije Molise istaknuo je kako su opasnosti od požara i potresa velike brige za Italiju jer zbog takvih katastrofa periodično bude kako materijalnih tako i ljudskih žrtava.

- Ovo iskustvo je bilo pozitivno, a kroz njega se utvrdila sudarnja institucija na Jadranu. Posebno smo obratili pažnju na obuku civilne zaštite. Mjerenja su napravljena na zgradama od javnog interesa, a paralelno smo provodili kampanje podizanja svijesti prema građanima, ali i u školama. - rekao je Pavone.

Voditelj projekta READINESS za Županiju Mato Tomljanović zahvalio se projektnim partnerima na suradnji te izrazio nadu u zajednički rad na nekim budućim projektima.

Suradnja među partnerima na projektu READINESS počela je za vrijeme realizacije jednog drugog zajedničkog projekta – HOLISTIC koji se sufinancirao iz programa prekogranične suradnje IPA ADRIATIC. Teme i jednog i drugog projekta značajne su za hrvatske i talijanske regije koje, osim gospodarskih, kulturnih i društvenih interesa, vežu i interesi upravo u pitanju sigurnosti i civilne zaštite jer su nam i rizici koji prijete jednaki: požar i potres. Projekt READINESS počeo je 2018. godine, a završava koncem ovoga mjeseca.

Projekt READINESS ukupno je vrijedan oko osam milijuna i 900 tisuća kuna, a u njegovoj provedbi, osim Dubrovačko-neretvanske županije, sudjeluju Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, talijanske regije Molise, Marche i Fruili-Venezia-Giulia.

Projektne aktivnosti Dubrovačko-neretvanske županije vrijedne su milijun i 170 tisuća kuna, a u 85 postotnom iznosu sufinanciraju se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj putem programa prekogranične suradnje INTERREG Hrvatska – Italija.

Dubrovačko-neretvanska županija uspješno oprema operativne postrojbe civilne zaštite, (posebno vatrogasne postrojbe) korištenjem raspoloživih sredstava iz različitih europskih fondova usmjerenih na prekograničnu suradnju što je slučaj i s projektom READINESS iz programa prekogranične suradnje INETRREG HR-ITA. U sklopu projekta nabavljena je specijalizirana oprema za spašavanje iz ruševina vrijedna 225 tisuća kuna koja se koristila u velikoj vježbi operativnih snaga civilne zaštite s područja naše Županije u lipnju prošle godine u lipnju – PRIPRAVNOST (READINESS) 2018. Zahvaljujući raspoloživim projektnim sredstvima osposobljeno je više od 50 pripadnika vatrogasnih postrojbi za rad u slučaju zahtjevnih intervencija.

Provedena su instrumentalna seizmološka mjerenja 50-tak zgrada od javnog interesa na području naše Županije. Temeljem tih mjerenja i vizualnog pregleda zgrada mogu se izdvojiti seizmički ugroženije građevine, tj. građevine koje će potresnim djelovanjem biti pogođene izraženije od drugih.

Za jednu zgradu provedena je izrazito složena i detaljna analiza i proračun potresne otpornosti. Zbog detaljnosti izvedbe i većih financijskih zahtjeva, ovakve se analize u pravilu izvode samo za građevine kritične infrastrukture za koje je ključno da nesmetano i bez prekida (ili sa što je moguće kraćim prekidom) funkcioniraju nakon djelovanja potresa. Dubrovačko-neretvanska županija u ovom je dijelu projekta uspješno surađivala s Prirodoslovno-matematičkim i Građevinskim fakultetom iz Zagreba.

O detaljnijim rezultatima projekta u ovom smislu razgovarat će se nakon službenog završetka projekta, no važno je napomenuti da se upravo ovakve aktivnosti omogućuju detaljniji uvid u postojeći fond građevina koje bi mogle biti izložene djelovanju budućih potresa, a koje su smatraju neophodnim su i od nemjerljive važnosti za umanjenje seizmičkog rizika u urbanim sredinama.

DPP

Grad Dubrovnik nastavlja s rješavanjem problematike parkiranja na gradskom području. U sklopu investicija u prometnu infrastrukturu, u Ulici Bartola Kašića u Mokošici predviđena je garaža s 206 parkirališnih mjesta za koju je izrađeno idejno rješenje.

Gradnja je planirana na mjestu postojećeg parkirališta, kod nekadašnjeg okretišta autobusne linije 1A. Zbog prirode nagiba terena, građevina će se sastojati od suterena, četiri podzemne etaže i prohodnog krova. Vanjski i ukopani gabariti armiranobetonske konstrukcije su 35,26 i 43,70 metara, dok je visina od najniže točke pod zemljom 7,5 metara.

Kolni pristup će biti moguć samo s Ulice Bartola Kašića, a pješački pristup odvijat će se i s Ulice od Izvora. Promet unutar garaže odvijat će se jednosmjerno po etažama preko rampi, a za pješačku komunikaciju planirana su dva stubišta i osobno dizalo, koje će omogućiti nesmetano kretanje osobama s invaliditetom odnosno osobama smanjene pokretljivosti. Rješenje također predviđa pet parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom.

Krovna etaža zamišljena je kao javna površina s društvenim i ugostiteljskim sadržajem, dok će se na njenom sjevernom dijelu urediti manji sporstski otvoreni sadržaji za košarku i dječje igralište. Ovaj dio će se i hortikulturalno urediti, što će vizualno zaokružiti cjelinu.

U najvećem dubrovačkom prigradskom naselju, jedan od najvećih izazova je cestovna komunikacija u Ulici Bartola Kašića. U ovoj zoni dolazi do velike koncentracije prometa zbog pristupa osnovnoj školi i vrtiću, ali i ambulanti, ljekarni i trgovinama. Uz projekt ceste Tamarići, za koju je u tijeku izrada projektne dokumentacije, gradnja garaže je ključan komunalni projekt koji će u potpunosti rasteretiti promet u ulici i podignuti razinu sigurnosti.

DPP

Uoči početka nove školske godine, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji suradnika obišao je radove na energetskoj obnovi zgrada OŠ Ivana Gundulića i OŠ Marina Držića.
 
U Osnovnoj školi Marina Držića obnova napreduje sukladno utvrđenom vremenskom planu, a u tijeku su završni radovi na krovu i fasadi zgrade, izvijestila je gradonačelnika u obilasku ravnateljica Zrinka Capor. Učenici škole na Ilijinoj glavici će 9. rujna neometano krenuti u novu nastavnu godinu, a naknadno je predviđeno još postavljanje brisoleja i demontiranje građevinske skele, što neće utjecati na održavanje nastave i sigurnost djece.
 
Zbog opsežnijih radova u Osnovnoj školi Ivana Gundulića, u ovoj gruškoj školi i dalje traju svi ugovoreni radovi, a gradonačelnik Franković obišao ih je s ravnateljicom Vedranom Elez. Do početka nastave izvođač će završiti većinu radova unutar zgrade, nakon čega će se obnova nastaviti na fasadi i krovu. Od unutarnjih prostorija, preostat će još postavljanje podne obloge u nekoliko učionica i zamjena stolarije na katu škole. Izvođenje nastave će se do okončanja obnove prilagoditi prostornim mogućnostima, a sigurnost djece je apsolutni prioritet, usuglasili su se gradonačelnik Franković i ravnateljica Elez.
 
Podsjetimo, u srpnju je započela energetska obnova dvaju škola uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima EU fondova. Za ove dvije škole osigurano je bespovratno sufinanciranje u ukupnom iznosu od 3.023.589,26 kuna, odnosno 35% od ukupno prihvatljivih troškova koji iznose 8.689.040,28 kuna. Osim smanjenja računa za energente, ovom vrijednom investicijom u infrastrukturu učenicima i djelatnicima škole osigurat će se kvalitetniji uvjeti za provođenje nastavnog programa.

DPP

Ovaj prosvjed je poziv Vladi da se počne baviti problemima zdravstva, u protivnom bit ćemo primorani stupiti u štrajk, kazao je predsjednik dubrovačke podružnice Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i tehničara Ivan Večerin na prosvjedu „Pet do podne” koji je održan u krugu dubrovačke Opće bolnice.

- Problemi u zdravstvu su brojni, a sustav je zapušten. Manjak kadra jedan je od najvećih problema u našoj bolnici. Tu je i podcijenjenost, potplaćenost te loša organizacija i uvjeti rada. Sve nas je to dovelo pred zid. - kazao je Večerin, dodavši kako nije slučajno što su se prosvjedu uz KBC Zagreb i Split priključili i zaposleni u OB Dubrovnik.

- Oni odgađaju, nikome nije jasno što rade. Prosvjedom želimo napraviti pritisak, a ovo je upozorenje da ukoliko se ne počnu baviti našim problemima da ćemo morati ići u štrajk. - rekao je predsjednik dubrovačke podružnice Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničara Ivan Večerin.

- Dubrovnik nije odabran slučajno jer je položaj medicinskih sestara u dubrovačkoj Općoj bolnici najnepovoljniji kad se uzmu u obzir troškovi života u Dubrovniku. U našoj bolnici fali stotinjak medicinskih sestara i taj nedostatak netko mora nadoknaditi, a nadoknađujemo ga mi s brojnim prekovremenim satima i neprospavanim noćima. Sve to djeluje i na naše zdravlje, ali i na pacijente koji dobivaju lošu uslugu, svi smo nervozni, a sustav puca. - rekao je Večerin, koji se osvrnuo i na navode iz Ministarstva rada kako je današnji prosvjed nelegalan.

- Samo nas pokušavaju zastrašiti. Svatko ima pravo na pauzu, a ovaj mirni prosvjed uredno je prijavljen policiji.

Prosvjed je osim u dubrovačkoj Općoj bolnici pet minuta do 12 sati danas održan i KBC-ima u Zagrebu i Splitu. Polusatnim obustavljanjem rada i okupljanjem u krugu bolnica zaposleni su poslali poruku Vladi o teškoj situaciji u zdravstvu te nužnom povećanju plaća i potpisivanju kolektivnog ugovora.

Pregovori s Vladom nastavljaju se u petak, a o prijedlogu Vlade ovisit će hoće li zaposleni u zdravstvu organizirati štrajk.

Liječnici su u međuvremenu Vladi dali rok da do 15. rujna ukine odluku o reprezentativnosti sindikata te da ih vrate za stol kao ravnopravne pregovarače ili će u suprotnom i oni organizirati akcije.

U prosvjedu nazvanom „Pet do 12” sutra će se u 11.55 sati odazvati i zaposleni u Općoj bolnici Dubrovnik, potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik dubrovačke podružnice Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Ivan Večerin.

- Točno je, medicinske sestre i tehničari okupit će se sutra u 11.55 sati u krugu bolnice kako bi upozorili na loše stanje u zdravstvu. Kad je u pitanju odaziv, moram istaknuti kako još uvijek ne znamo koliko će se zaposlenih pridružiti ovom prosvjedu, ipak očekujemo podršku 200- tinjak zaposlenih. U dubrovačkoj je bolnici 900 zaposlenih i kad bi nas sutra u krugu bolnice podržalo 200 zaposlenih bio bi to odličan odaziv. - kazao je Večerin.

Osim u dubrovačkoj, rad će sutra pet minuta do podne zaustaviti i zaposleni u KBC-u u Zagrebu i Splitu. Večerin ističe kako zaposleni u dubrovačkoj Općoj bolnici itekako imaju razloga sudjelovati u sutrašnjem prosvjedu.

- Nije slučajno da pored dva velika KBC-a u Splitu i Zagrebu, prosvjed podržavaju zaposleni u dubrovačkoj Općoj bolnici jer je stanje u našoj bolnici možda najgore u Hrvatskoj. Naime, nije isto biti medicinska sestra u bolnici u Slavonskom Brdou ili u Dubrovniku jer plaće su nam iste, ali su troškovi života u Dubrovniku neusporedivo veći. Nama u dubrovačkoj bolnici nedostaje oko stotinjak medicinskih sestara, premoreni smo i radimo na rubu snaga i zaposleni u dubrovačkoj Općoj bolnici prosvjedom sutra u krugu bolnice koji će trajati oko pola sata žele ukazati na to kritično stanje u našoj bolnici. - rekao je Večerin.

Zaustavljanjem rada i okupljanjem u krugu bolnice, zaposleni u zdravstvu žele poručiti Vladi kako je zdravstvo u ozbiljnoj situaciji te da je povećanje plaća kao i potpisivanje kolektivnog ugovora nužno.

Iz sestrinskog sindikata ističu kako sutrašnja sindikalna akcija zapravo može biti uvod u štrajk o čemu će odlučiti u petak nakon pregovora, odnosno nakon što čuju ponudu Vlade o povećanju plaća.

Prema zaprimljenim podacima Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2019./2020. školskoj godini u prve razrede osnovnih škola ukupno je upisano 1227 učenika, od čega 469 učenika upisano u osnovne škole kojima je osnivač Grad Dubrovnik, a 758 učenika u osnovne škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija.

Riječ je o većem broju upisanih prvašića, dakle 55 prvašića više, u odnosu na prošlu godinu kad je ukupan broj upisanih u prve razrede bio 1172 (povećanje 4,7%). Broj upisanih u prve razrede osnovnih gradskih škola se povećao za 30, a županijskih za 25 učenika.

Dubrovačko-neretvanska županija osnivač je 25 osnovnih i 29 područnih škola. Ove godine nije bilo upisanih učenika u prve razrede triju područnih (PŠ Bijeli Vir, PŠ Pridvorje i PŠ Radovčići) i jedne matične škole (OŠ Kuna). Međutim, to nije utjecalo na znatno smanjenje ukupnog broj učenika u istim te se ne dovodi u pitanje rad škole te niti jedna područna škola na području DNŽ neće biti zatvorena.

Od 758 prvašića upisani u osnovne škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija njih 112 je upisano u područne škole.

DPP

U 83. godini života i 65. godini redovništva iznenada je u Dubrovniku 3. rujna 2019. preminula s. M. Asumpta (Matija) Vlašić, redovnica Družbe sestara franjevki od Bezgrješnog začeća u Dubrovniku koja je desetljećima radila u Općoj bolnici u Dubrovniku. Sprovod pokojne s. Asumpte bit će  na groblju na Dančama 5. rujna u 11 sati.
 
S. Asumpta je rođena 17. listopada 1936. u župi Sovići u Hercegovini od oca Kažimira i majke Janje (r. Prlić). U Družbu sestara franjevki od Bezgrješnog začeća iz Dubrovnika, stupila je 6. siječnja 1952. Prve zavjete položila je  29. listopada 1954. godine, a doživotne 29. listopada 1960. Redovnički život je, osim kratkog boravka i djelovanja u Stonu, provela na Dančama. U Družbi je više puta bila savjetnica i obnašala dužnost generalne ekonome.

Osnovnu školu pohađala je u Sovićima i završila u Stonu. Srednju školu s. Asumpta je završavala uz rad u zahtjevnim i ponekad nesklonim uvjetima i vremenima. Najprije je završila tzv. Kurs sanitetske službe u Stonu 1959., gdje je i radila do 1962. u zdravstvenoj stanici, kao pomoćna bolničarka. Nakon toga započinje rad u bolnici u Dubrovniku.
Uz rad usavršavala je svoje znanje i pohađala Školu za medicinske sestre, prvo u Sarajevu a zatim u Splitu, gdje ju je završila 1965. godine. U Općoj bolnici u Dubrovniku službeno je radila do svoje mirovine, a bolesnima i potrebitima je pomagala gdje god i kad god je stigla, do svoje smrti.​
 
Osim rada u dubrovačkoj bolnici s. Asumpta je svirala i svojom glazbom i glasom slavila Gospodina do kraja života, dok se konačno nije pridružila "anđeoskom zboru", a o njoj su sestre na svojim službenim mrežnim stranicama zapisale svjedočanstvo: „Njezina gorljivost u radu i upornost u stjecanju novih znanja proizlazila je iz jednostavne činjenice da je svaki čovjek u potrebi naš bližnji i da pomažući njemu susrećemo Gospodina. U njenom životu i djelovanju  ljubav je uistinu bila i dosjetljiva i velikodušna. 'Nije se hvastala ni nadimala, nije tražila svoje…' Svojom jednostavnošću i skromnošću s. Asumpta je osvajala ljude i otvarala sva vrata. I ljudi su s povjerenjem tražili nju. Vjerujemo da se tako vedra pojavila i na 'trajno otvorenim vratima Očeva milosrđa'. Krhkoga zdravlja ali snažne volje ovih dana krenula je na plivanje u bazen, jer je tamo, kako reče, sigurnije nego na hridima. No, u času kojega Gospodin bira za svakoga od nas, brišu se sve naše prosudbe, granice i  mjere. Ona je zaplivala u bazenu, ali njezine zamahe Gospodin je vrlo brzo preusmjerio i ona je, preminuvši, bila uronjena u beskrajno more Vječnosti, tako vjerujemo. Neka dovijeka pliva u mirnom moru ljubavi Gospodnje!“

Dubrovačka biskupija

Završeni su radovi na izgradnji nove javne rasvjete u naselju Dubravica. Na ulazu u naselje postavljeno je oko 150 metara podzemne instalacije te pet novih stupnih mjesta s energetski učinkovitim svjetiljkama, a obnovljen je i dio postojeće zračne mreže naselja.

Radovi vrijedni oko 60 tisuća kuna s uključenim PDV-om provedeni su sukladno godišnjem operativnom planu Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu.

DPP

Nakon nastupa s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom na 7. Međunarodnom glazbenom festivalu Dubrovnik u pozno ljeto u utorak i izvedbe djela „Concierto de Aranjuez“, gitaristički virtuoz Petrit Çeku održat će još jedan koncert u atriju Kneževa dvora. Recital će se održati večeras s početkom u 21 sat.

Na programu su djela Johanna Sebastiana Bacha, odnosno njegova Prva suita za violončelo solo u obradi Valtera Dešpalja; Schubertovih 6 pjesama u obradi Johanna Kaspara Mertza; Fandango Dionisija Aguada; Tri trubadurske Stjepana Šuleka, kao i djela Francisca Tárrege i Marija Castelnuovo-Tedesca.

Petrit Çeku rođen je 1985. u Prizrenu gdje je završio osnovnu glazbenu školu i prva dva razreda srednje. Godine 2002. došao je u Zagreb te nastavio školovanje u Glazbenoj školi Pavla Markovca. Diplomirao je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u razredu profesora Darka Petrinjaka. Poslijediplomski studij kod Manuela Barrueca na konzervatoriju Peabody u Baltimoru (SAD) pohađao je od 2009. do 2013. Dobitnik je brojnih prvih nagrada na mnogobrojnim međunarodnim gitarističkim natjecanjima. Nastupao je kao solist uz mnoge simfonijske orkestre te surađivao s glazbenim velikanima. Često svira u gitarskom triju s portugalskim gitaristom Pedrom Ribeirom Rodriguesom te s hrvatskim gitaristom Tomislavom Vukušićem. Gitarski kritičar svjetskog glasa, Colin Cooper oslovio ga je “solista visokih mogućnosti”. Çeku je prvu studijsku ploču objavio 2008., a njegovu snimku svih Bachovih čelo suita u aranžmanu Valtera Dešpalja objavila je 2016. španjolska diskografska kuća Eudora Records. Petrit svira na gitari američkog graditelja Rossa Gutmeiera.

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9-14.30 sati, na web stranici www.dso.hr, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane i ostvarenje popusta, dostupno je isključivo na blagajni Orkestra.

R.R.D.

Sinoćnji koncert festivala „Dubrovnik u pozno ljeto“ publici Kneževog dvora donio je španjolski program, odnosno program sastavljen isključivo od španjolskih skladatelja – Manuela de Falle, Joaquína Rodriga i Joaquína Turine. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnao je njegov šef dirigent Marc Tardue, dok su kao solisti nastupili gitaristički virtouz Petrit Çeku i proslavljena dubrovačka mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović.

U prepunom atriju Kneževa dvora, gdje se, doslovce, tražila karta više, Çeku je izveo „Concierto de Aranjuez“, zasigurno najpoznatije djelo španjolskog skladatelja J. Rodriga, dok je Šeparović Mušović nastupila u suiti „El amor brujo“ M. de Falle. Orkestar je u ostatku koncerta izveo „El sombrero de tres picos“ M. de Falle i „La oración del torero“, op. 34 J. Turine. Oboje solista izmamilo je veliki pljesak publike, a oni koji su propustili koncert, u četvrtak 5. rujna stignu poslušati recital proslavljenog gitarista, Petrita Çekua u Kneževom dvoru. Za sljedeći koncert Çeku priprema djela J.S. Bacha, F. Schuberta, D. Aguada, S. Šuleka, F. Tarrege i M. Castelnuovo-Tedesca.

R.R.D.

Još dva bankomata uklonjena su danas sa Straduna, te ih je do sada maknuto ukupno 23 iz gradske povijesne jezgre, od čega na Stradunu ukupno njih osam. - piše u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

„Od stupanja na snagu prvih rješenja o uklanjanju prošla su dva tjedna, te su do danas uklonjeni gotovo svi sporni uređaji. Po usvajanju odluke na Gradskom vijeću provedeni su upravni postupci kojima su obuhvaćeni bankomati bez valjanih odobrenja. Po isteku rokova od 30 dana, a ukoliko nisu postupili po rješenju, Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika krenulo je s ispisivanjem visokih kazni za prekršitelje.”- navodi se u priopćenju.

„U konačnici su se svi odlučili za uklanjanje nelegalno postavljenih uređaja, a uskoro na snagu stupa i još jedno, posljednje rješenje Komunalnog redarstva. Dubrovnik je postao prvi hrvatski grad koji je svojim aktima uredio pitanje postavljanja bankomata kako bi zaštitio UNESCO-vu spomeničku baštinu, a provedba Odluke o komunalnom redu pokazala je izvrsne rezultate.” - stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.

D.M.