Nakon što je zbog urušavanja još uvijek zatvorena za prometovanje vozila, stanovnici Ulice bana Josipa Jelačića, nedavno su izrazili bojazan kako će na parceli u neposrednoj blizini gradilišta tvrtke Projekt Gruž na kojoj se gradi 200 stanova, uskoro niknuti još jedno gradilište, a što bi moglo dovesti do daljnjeg urušavanja ceste. Riječ je o parceli u Ulici doktora Ante Starčevića koja se nalazi poviše hotela Stadion.

Parcela u neposrednoj blizini Jugova bazena zapravo je žaštićeno kulturno dobro s aktivnim plombama jer se na njoj nalaze ostaci ljetnikovca Natali- Sorkočević. Riječ je o zemljištu na koje pravo vlasništva polaže više osoba, no stanari Ulice bana Josipa Jelačića u postu u grupi Grad u srcu na Facebooku navode kako je sukladno GUP-u na tom području predviđena gradnja mješovite namjene, odnosno visokih zgrada sa šest etaža i garažama koje od ulice moraju biti odmaknute do pet metara. Takva bi gradnja, mišljenja su stanari, mogla dovesti do novog urušavanja puta.

Iako je zemljište temeljem rješenja Ministarstva kulture još 2017. stavljeno pod zaštitu, odnosno na njemu su aktivne plombe, stanari Ulice bana Josipa Jelačića navode kako je na spornoj čestiti izvršena parcelacija, odnosno zemljište je podijeljeno na dvije parcele.

I dok stanari obližnjeg „Bourbona” smatraju kako je parcelacija kao i dodjeljivanje broja kućanstava na spornom zemljištu zapravo dio pripreme za izgradnju još jednog stambeno -poslovnog kompleksa iz Upravno odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika u odgovoru portalu Dubrovnikpress.hr navode kako prema raspoloživim evidencijama za tu česticu nije podnesen zahtjev za izdavanje akta s pravom građenja.

Inače, stanari Ulice bana Josipa Jelačića nedavno su gradonačelniku Matu Frankoviću uputili otvoreno pismo u kojem traže izgradnju pokretnih skala kojim bi se njihova ulica spojila s Ulicom doktora Ante Starčevića. Put kroz Ulicu bana Jelačića još uvijek je zatvoren i vjerojatno će tako i ostati do njegove potpune rekonstrukcije čije će troškove snositi investitor, odnosno tvrtka Projekt Gruž zbog čijeg je projekta izgradnje poslovno - stambenog kompleksa u Ulici doktora Ante Starčevića zapravo i došlo do urušavanje ceste kroz Bourbon.

Dubrovačka javnost zgrožena je izgradnjom poslovno - stambenog kompleksa s 200 stambenih jedinica podno „Bourbona”. Zbog tog projekta, ali i brojnih drugih koji su nikli ili niču na pojedinim gradskim parcelama, gradonačelnik Mato Franković najavio je izmjene GUP-a Grada Dubrovnika iz 2005. čijim je usvajanjem na Gradskom vijeću, kao i usvajanjem njegovih izmjena kojih je u međuvremenu itekako bilo, prostor Grada Dubrovnika dobrim dijelom devastiran i nepovratno uništen.

Nakon apela javnosti odnosno roditelja te Osnovne škole u Čilipima, Općina Konavle je reagirala i na predjelu kod dječjeg igrališta postavila zaštitne stupiće kako taj dio ceste pojedini prijevoznici više ne bi koristili kao divlje parkiralište.

Osim toga Općina je na mostu na Vučjem ždrijelu postavila i zaštitnu ogradu. Vrijednost radova je oko 70 tisuća kuna.

DPP

U Arhivu Male braće u Dubrovniku se čuva pomiješani kodeks (codex miscellaneus) br. 589 u kojemu je uvezan i rukopisni sveščić splitskoga podrijetla u prijepisu iz 1560. Kako je utvrdio prof. Zvonko Pandžić iz Würzburga (Njemačka), sveščić sadrži autorska djela Marka Marulića.

Piše: fra Stipe Nosić

U njemu se zapisane tri vitae (žića) na hrvatskome jeziku, koje su sačuvane isključivo u ovom rukopisu Male braće: Čten’je života i muke blaženoga i svetoga Dujma, Čten’je života i muke blaženoga Staša mučenika i Čten’je prinesen’ja telez svetoga Staša i svetoga Dujma iz Solina grada u Split grad.

Nakon toga slijede ulomci iz poznatih Marulićevih hrvatskih pjesama i drama, tako An’jelske kriposti, pjesma je u slavu sv. Jeronima, tri marijanske pjesme, ulomak iz drame Govorenje svetoga Bernarda od duše osujene, ulomak iz Dobrih nauka, te, na kraju, pjesma u čast sv. Lovrinca, koja dosada nije pripisivana Marku Maruliću. Zanimljivo je da je od tri spomenuta žića objavljeno, što se zna, jedino Čten’je života i muke sv. Dujma, i to još 1880. u Njemačkoj. Oko toga se potrudio poznati njemački indogermanist i slavist August Leskien (1840–1916). On je utvrdio splitsko podrijetlo djela, ali nije naveo tko bi mogao biti autor.

U potrazi za nepoznatom prozom Marka Marulića, o kojoj su još 1869. pisali Vatroslav Jagić i Ivan Kukuljević, njemački je profesor i istraživač hrvatske renesanse Zvonko Pandžić, koji već više od deset godina traži i uvijek iznova po Europi i u samoj Hrvatskoj pronalazi Marulićeva neobjavljena hrvatska i latinska djela, ispitao ovaj rukopis po raznim metrima i parametrima (sadržaj, rječnik, terminologija i sl.) i zaključio da je autor cijeloga splitskog sveščića Marko Marulić. Nadalje, kako tri hrvatske vitae sadržajno odgovaraju anonimnim latinskim inačicama istih, za koje je Farlati tvrdio da su prevedene iz „iliričkoga“ (moglo bi biti i obratno), slijedi, po Pandžiću, da je Marulić autor i odgovarajućih latinskih vitâ koje je objavio Farlati (1751). Ta ga je činjenica navela na ideju da zajedno sa svojim kolegama priređuje dvojezična kritička izdanja spomenutih i nekoliko inih životopisa koje je sastavio Marko Marulić, primjerice Život sv. Jeronima u dvije hrvatske i dvije latinske varijante. Na tome se ubrzano radi zbog obilja posla, a s pogledom na 500. obljetnicu Marulove smrti (2024).

Marko je i inače bio posebno vezan za stolnu crkvu sv. Dujma. U oporuci (1521) je odredio da se proda jedna čestica njegove zemlje a novac od nje utroši za popravak i dogradnju zvonika splitske katedrale. Taj zvonik je on, na rubu jedne poljudske inkunabule iz 1471., čak i nacrtao. Ovdje valja spomenuti da bi njegove vitae salonitanskih mučenika na hrvatskome sačuvane u rukopisu Male braće, sadržajno mogle biti iste one (zbog hrvatskoga jezika), koje su prema raznim izviješćima nekoć bile čitane splitskomu puku povodom blagdana sv. Duje.

Otkrića prof. Zvonka Pandžića, kao i njegovi nalazi o Marulovim marginalijama na dubrovačkim inkunabulama, te činjenica da samostan Male braće čuva hrvatski prvotisak Judite iz 1521. (jedan od dva sačuvana primjerka), i njegov latinski prvotisak Pouke za čestit život po primjerima svetaca (De institutione bene vivendi per exempla sanctorum) iz 1506., govore o velikom zanimanju za njegovo djelo i u Dubrovniku. Ovdje treba dodati da se i rukopisni Pravilnik bratovštine splitskih pomoraca, koji je odobrio splitski knez 1521., također čuva u arhivu Male braće. Neki naši poznati povjesničari umjetnosti već ranije su tvrdili da je prikaz sv. Nikole među bratimima na listu uz korice toga rukopisa, naslikao upravo Marko Marulić. On je inače, kao i otac mu Nikola, bio nadareni minijaturist. Marko Marulić nije dakle „samo“ Splićanin. Prema rukopisima i knjigama koje imaju vezu s njim, a nalaze se u samostanu Male braće, on je na poseban način i Dubrovčanin, ali, i prije svega, ranonovovjekovni genij općehrvatskih jezičnih i književnih početaka koje do danas slijedimo.

Na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku otvoirena je 30. po redu škola „Teorije i prakse socijalnog rada“, u okviru koje se ove godine održava međunarodna konferencija „The Breakthrough of the Social, Practical Utopias, Wisdom and Radical Transformations – Social work @IUC: Lessons Learned and Future Challenges.“

Zamjenica župana Žaklina Marević pozdravila je sudionike ovogodišnje konferencije, pri čemu je istaknula kako biti socijalni radnik nije nimalo lak posao, jer njihov posao započinje i završava suočavanjem s ljudskim sudbinama, a što i sama može potvrditi:
- Čast mi je biti ovdje jer osjećam da pripadam vama, budući da sam i sama u jednom razdoblju svoga života obavljala nadzor u obitelji ispred Centra za socijalnu skrb Metković. - rekla je Marević.

- Stoga veliko hvala svim djelatnicima centara za socijalnu skrb, obiteljskim savjetovalištima i svima onima koji pridonose njihovom usavršavanju, pružanju podrške u radu i svima onima koji prepoznaju njihov rad, a za dobrobit naše djece, obitelji i zajednice. - kazala je između ostalog zamjenica župana.

Na otvaranju konferencije se nazočnima u ime Grada Dubrovnika obratio Miho Katičić, a uvodnu riječ konferencije je imala ministrica rada i socijalne politike Republike Sjeverne Makedonije Mila Carovska.

Škola „Teorija i praksa socijalnog rada“ održava se u organizaciji Fakulteta za socijalni rad – Sveučilišta u Ljubljani, a već 30. godinu zaredom u Dubrovniku okuplja vodeće stručnjake iz različitih područja socijalnog rada i srodnih disciplina, koji su svojim sudjelovanjem dali doprinos razvoju socijalnog rada i razvoju socijalne politike. Na tečajevima koji su se održavali u sklopu Škole sudjelovali su stručnjaci iz svih dijelova svijeta te je Škola postala prepoznatljiva diljem svijeta.

DPP

Na sljedećem koncertu 7. Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto, s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u utorak nastupit će jedan od najboljih i najvećih gitarista, sjajni Petrit Çeku te proslavljena dubrovačka mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović. Koncertom u Kneževom dvoru ravnat će Marc Tardue, a program uključuje španjolske skladatelje. Početak je u 21 sat.

Na programu je „El sombrero de tres picos, suita br. 1“ M. de Falle kao i baletna suita „Ljubav čarobnica“, zatim „La oración del torero“ J. Turine te najpoznatije djelo španjolskog skladatelja Joaquina Rodriga „Concierto de Aranjuez“.

Petrit Çeku rođen je 1985. u Prizrenu gdje je završio osnovnu glazbenu školu i prva dva razreda srednje. Godine 2002. došao je u Zagreb te nastavio školovanje u Glazbenoj školi Pavla Markovca. Diplomirao je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u razredu profesora Darka Petrinjaka. Poslijediplomski studij kod Manuela Barrueca na konzervatoriju Peabody u Baltimoru (SAD) pohađao je od 2009. do 2013. Dobitnik je brojnih prvih nagrada na mnogobrojnim međunarodnim gitarističkim natjecanjima. Nastupao je kao solist uz mnoge simfonijske orkestre te surađivao s glazbenim velikanima. Često svira u gitarskom triju s portugalskim gitaristom Pedrom Ribeirom Rodriguesom te s hrvatskim gitaristom Tomislavom Vukušićem. Gitarski kritičar svjetskog glasa, Colin Cooper oslovio ga je “solista visokih mogućnosti”. Çeku je prvu studijsku ploču objavio 2008., a njegovu snimku svih Bachovih čelo suita u aranžmanu Valtera Dešpalja objavila je 2016. španjolska diskografska kuća Eudora Records. Petrit svira na gitari američkog graditelja Rossa Gutmeiera.

Dubravka Šeparović Mušović je rođena u Dubrovniku. U Zagrebu je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu 1993., te na Muzičkoj akademiji 1998. godine u klasi profesorice Snježane Bujanović-Stanislav. Magistrirala je 2002. Usavršavala se kod Ruže Pospiš Baldani, Eve Blahove i Carol Byers. Solistica Opere HNK u Zagrebu je od 2001. godine, a 2007. godine postala je prvakinja opere. Odlikovana je redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za posebna dostignuća u Hrvatskoj, dodijeljena joj je nagrada Najbolji Wagnerijanac 2013, Nagrada Marijana Radev (2003. ,2011. ,2015.), kao i Nagrada Grada Dubrovnika (2018) te Nagrada Vladimir Nazor.

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9 do 14.30 sati, na web stranici www.dso.hr, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane i ostvarenje popusta, dostupno je isključivo na blagajni Orkestra.

DPP

Grad Dubrovnik u novu je pedagošku godinu danas ušao s novim vrtićem „Put na more“, uređenim za četiri skupine u sklopu samostana sv. Vinka u Mokošici. Nakon funkcionalne adaptacije, vrtić je već primio prve polaznike, a svečano ga je otvorio gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima.
 
Gradonačelnik Franković zahvalio se svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, vodstvu Dječjih vrtića Dubrovnik i nedavno osnovanog Dječjeg vrtića Pčelica, a posebno časnim sestrama samostana sv. Vinka na ustupanju prostora samostana za društvenu namjenu.
 
- Časne su imale ovu uistinu lijepu kuću i željele su je dati na korištenje za jednu plemenitu svrhu. Prilikom prvog razgovora odmah smo se usuglasili da bi bilo najbolje da tu bude jedan lijepi mali dječji vrtić. Uz samu zgradu ima i prostrani vanjski prostor za igru, te uređenu malu dječju dvoranu u vanjskoj jedinici. - istaknuo je gradonačelnik.
 
Ovom je prilikom gradonačelnik izrazio zadovoljstvo i sustavnim ulaganjima u kapacitete predškolskog odgoja koji predstavljaju iskorak prema ispunjenju standarda.
 
- Imamo puno djece i pozitivan prirast, ove godine otvaramo i nove razrede i, za razliku od cijele Hrvatske koja je u minusu, mi imamo plus od četiri razreda. Ono što nam je preostalo i na čemu predano radimo je uvođenje svih naših vrtića unutar pedagoških standarda i da broj djece u skupinama bude adekvatan. Želim istaknuti činjenicu kako smo samo u ovoj 2019. godini napravili 12 novih vrtićkih grupa, a do kraja godine ćemo otvoriti još jednu u Zatonu. U idućoj godini krećemo s izgradnjom potpuno novog vrtića u Mokošici, čime nastavljamo provođenje politike uvođenja pedagoških standarda. - zaključio je gradonačelnik Franković u svom obraćanju.
 
Zgrada smještena na adresi Put na more 11 obuhvaća prizemlje, prvi kat i potkrovlje ukupne površine 214 kvadratnih metara, gdje su se smjestile četiri grupe. U prizemlju je smještena jaslička grupa s pripadajućim sanitarijama i garderobom. Na katu su dvije vrtićke skupine, također s pripadajućim sanitarijama i garderobom, dok je u potkrovlju uz sve prateće sadržaje smještena još jedna vrtićka grupa. Blagovaonica se nalazi u prizemlju gdje je uređena i priručna kuhinja kao i prostori za sanitarije i garderobu odgajatelja te sanitarni čvor za posjetitelje.
 
Uz zgradu je postavljeno manje igralište te igraonica, a okoliš je uređen autohtonim zelenilom i raslinjem te predstavlja slobodne površine za igru djece površine preko 1000 kvadratnih metara. Radove vrijedne 2.9 milijuna kuna izvela je tvrtka Tonikom d.o.o., dok je na opremanje prostora utrošeno nešto više od 571 tisuću kuna, a što uz sav potreban namještaj i opremu za kuhinju, uključuje i igračke za unutarnje prostore te za vanjsko igralište. Ovaj vrtić djelovat će u sklopu novoformirane ustanove Dječji vrtić Pčelica.
 
Podsjetimo, nekretnina je predmet ugovora  o najmu  sklopljenog na razdoblje od 10 godina između Dječjih vrtića Dubrovnik i Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga.

DPP

Sastanak ministra državne imovine dr. sc. Maria Banožića i predstavnika Hrvatske zajednice županija održan je u ponedjeljak, a na Sastanku je u Zagrebu bio i zamjenik župana dubrovačko - neretvanskog Joško Cebalo.

Naime, Ministarstvo državne imovine u suradnji sa svim Županijama pokušava naći najbolje rješenje za probleme koji nastaju u dodjeli nekretnina jedinicama lokalne i područne samouprave. Zato su teme sastanka bile vezane uz popis prioritetnih predmeta po županijama i točnu evidenciju nekretnina s ciljem usklađivanja i dopunjavanja registra i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa. Gotovo svaka jedinica lokalne i područne samouprave i svako trgovačko društvo u vlasništvu općina, gradova i županija ima svoje zahtjeve u Ministarstvu državne imovine.

Rješavanjem tih zahtjeva, Ministarstvo će pomoći jedinicama lokalne i područne samouprave u njihovim razvojnim aktivnostima i investicijskim ciklusima. U internoj evidenciji Ministarstva ima dosta odstupanja od stvarne situacije na terenu pa će se dinamičnijom suradnjom raditi na usklađivanju svih podataka.

Predstavnici županija su pohvalili intenciju ministarstva i iznijeli niz primjera koji pokazuju da je nužno vertikalno uskladiti razvojne prioritete te pojednostaviti procese rješavanja predmeta. Ministar očekuje da će do kraja godine prikupiti sve potrebne informacije kako bi se u prvom početku 2020. u potpunosti kompletirala evidencija nekretnina koja bi bila usklađena sa realnim stanjem na terenu.

DPP

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne uključujući podatke za nautiku, u Dubrovniku je zabilježen rast turističkog prometa u prvih osam mjeseci ove godine. Naime, od 1. siječnja do 31. kolovoza 2019. godine u Dubrovniku je boravilo 1 051 213 turista (14 % više nego u istom razdoblju prošle godine), a ostvareno je 3 238 910 noćenja (6 % više nego 2018.godine). Od početka godine u Dubrovniku je najviše bilo gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Španjolske, Hrvatske, Italije, Australije, Irske i Finske.

Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 31. kolovoza 2019. godine, 566 686 gostiju je odsjelo u 51 dubrovačkom hotelu, što je porast od 20 % u hotelskom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, a zabilježeno je 1 661 178 noćenja, odnosno 5 % više nego prošle godine.

U privatnom smještaju od početka godine do kraja kolovoza odsjelo je 372 086 gostiju, što je porast od 11 % u odnosu na prošlu godinu. U istom razdoblju u privatnom smještaju zabilježeno je 1 227 315 noćenja, odnosno 8 % više nego 2018. godine.

Tijekom kolovoza Dubrovnik je ostvario 236 375 dolazaka, odnosno 4 % više nego u kolozu 2018.g., te je ostvareno 817 667 noćenja (porast od 1 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Tijekom kolovoza najviše je gostiju bilo iz Ujedinjene Kraljevine, Francuske, Italije, SAD-a, Španjolske, Njemačke, Irske, Australije, Hrvatske i Nizozemske.

Zanimljivo je spomenuti da je na dan 12. kolovoza u Dubrovniku prenoćilo 28 554 gostiju, što je najveći broj gostiju zabilježen u jednom danu ove godine.

Podsjećamo, tromilijunto noćenje u Dubrovniku ove je godine ostvareno 21. kolovoza, odnosno sedam dana ranije nego 2018. godine, a milijun dolazaka ostvareno je 24. kolovoza, što je tri tjedna ranije nego prošle godine te potvrđuje odličnu turističku sezonu.

DPP

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježena je 21 prometna nesreća u kojima je šest osoba teže, a 13 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 1057 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 661 osoba sankcionirana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 114 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 11 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 22 osobe su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 46 mjera koje su poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 56 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

Najveća novčana kazna u iznosu od deset tisuća kuna izrečena je 20 - godišnjaku koji je jučer u Dubrovniku upravljao mopedom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom.

Najveća koncentracija alkohola od 2,57 g/kg izmjerena je u četvrtak, 29. kolovoza u Orebiću 50-godišnjaku koji je izazvao prometnu nesreću s ozlijeđenim osobama.

Naime, on je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka te je, izlaskom iz zavoja, izgubio nadzor nad vozilom, prešao u suprotnu kolničku traku i udario u teretno vozilo kojim je upravljao 55-godišnjak. Obojica vozača su zadobila lakše tjelesne ozlijede. Zbog počinjenih prometnih prekršaja protiv 50-godišnjaka slijedi optužni prijedlog.

DPP

Radionice “Preduvjeti za razvoj održivog turizma u dolini Neretve” i “Revitalizacija ruralnih naselja doline Neretve” organiziraju se za sve zainteresirane stanovnike doline Neretve, a održat će se u srijedu, na Pučkom otvorenom učilištu u Pločama s početkom u 16 sati.

Organizator radionica je Regionalna agencija DUNEA u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije i tvrtkom APE d.o.o., u sklopu provedbe projekta CO-EVOLVE i izrade „Smjernica za integralnu zaštitu ruralnih krajolika i održivi razvoj turizma delte rijeke Neretve”.

Radionica “Preduvjeti razvoja održivog turizma u dolini Neretve” zamišljena je kao fokus grupa koju će voditi sociolog prof.dr.sc. Vladimir Lay, dok će na radionici “Revitalizacija ruralnih naselja doline Neretve” nezavisni konzultant Robert Baćac održati izlaganje o difuznim i integralnim hotelima, te će se ovom prilikom predstaviti i primjeri dobre prakse iz doline Neretve.

Kroz projekt CO-EVOLVE omogućit će se revitalizacija i očuvanje autohtone ruralne baštine kroz identifikaciju i valorizaciju napuštenih sela i zaseoka u zaleđu klastera Neretva.

Proračun projekta je tri milijuna eura, dok je budžet Regionalne agencije DUNEA 215.000 eura, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Interreg MED Programme sufinancira se 85 posto odnosno 2.559.000 eura. Projekt sufinancira Europski fond za regionalni razvoj.

DPP

Na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 445.646 dolazaka tijekom kolovoza 2019. godine, što predstavlja 4 % više od kolovoza 2018. godine. U istom razdoblju ostvareno je 2.188.518 noćenja, što je 1 % više od kolovoza 2018. godine.

Od početka godine odnosno tijekom osam mjeseci 2019. godine u Dubrovačko - neretvanskoj županiji zabilježeno je 1.712.577 dolazaka s ostvarenih 6.988.658 noćenja. U usporedbi s 2018. godinom dolasci su u porastu za 10 %, a noćenja za 3 %.

Najviše noćenja ostvarili su gosti redom iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Češke, Italije, Španjolske, Irske, Norveške itd.

U hotelima je od početka godine ostvareno 2.675.252 noćenja, što predstavlja povećanje od 3,5 %, a u domaćinstvima 3.059.182 noćenja, 4 % više nego u osam mjeseci 2018. godine.

DPP

Jedino rješenje za prometne probleme gužvi i čepova na magistrali, koji su zajednički Dubrovniku i Župi dubrovačkoj izgradnja je brze ceste od Dubrovnika do Debelog Brijega. O izgradnji te ceste puno se priča, ona se veće godinama najavljuje, a iako ju je Vlada još na sjednici u Dubrovniku uvrstila među strateške projekte, početak radova još je očito daleko.

- U dogovoru s Hrvatskim cestama organizirali smo i javno predstavljanje Studija izvedivosti koridora brze ceste Dubrovnik - Crna Gora s naglaskom na koridor kroz Župu dubrovačku. Premda predstavljanje Studije nije bila zakonska obaveza Općina Župa dubrovačka željela je upoznati stanovnike s predloženim koridorima kako bi se iznašlo najbolje rješenje. Svi smo se složili da je potrebna izgradnja još jednog pravca kroz Župu dubrovačku, a to najbolje pokazuju brojke, a brojke su egzaktne i neumoljive jer podaci s brojača prometa na Grudi, u Kuparima i u Zatonu pokazuju kako je uzrok problemu, odnosno gužvama lokalni, a ne tranzitni promet. - rekao je pročelnik jedinstvenog Upravnog odjela u Općini Župa dubrovačka Jure Marić za Dubrovnikpress.hr.

Kad je u pitanju izgradnja brze ceste Dubrovnik - Debeli brijeg Marić ističe kako su od četiri rješenja, za župu najprihvatljivije prvo i četvrto.
- Prvo i četvrto rješenje trase ocijenjeni su prihvatljivima za daljnju razradu, unesena su i u Izmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije. Prema prvom rješenju koje je trenutno u Prostornom planu, cesta prolazi od Šumeta gdje završava tunel koji se spaja s magistralom poviše Grada, pa tunelom kroz brdo Parež, uz samu granicu s BiH, poviše svih gornjih župskih sela i spušta se na Soline. Ovo rješenje ima tri čvora, jedan iz Kupara, drugi u Gajinama i treći u Solinama. - pojašnjava Marić.

- Četvrto rješenje je na najnižoj visini i izlazi tunelom ispod Donjeg Brgata, prolazi iznad naselja Čelopeci, penje se prema Gajinama te tunelom ispod Baletića dolazi iznad naselja trasom koja je praktički jedina moguća u svim razmatranim varijantama. Ono što je Općina inzistirala, a Studija potvrdila jest da se radi o dvotračnoj, a ne četverotračnoj cesti te važnosti priključaka koji zajedno s pristupnim cestama moraju biti dio projekta upravo kako bi nova cesta služila i lokalnom stanovništvu. - kazao je Marić.