Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u nedjelju je upozorila da hitno treba zaštititi livade morske cvjetnice u Sredozemlju od šteta uzrokovanih sidrenjem, jer je samo u prošloj godini potencijalno 50.000 hektara Posidonia oceanice direktno pogođeno sidrenjem plovila. Razmjere štete koju sidrenje velikih plovila nanosi livadama morske cvjetnice u Sredozemlju, otkrilo je WWF-ovo novo izvješće koje su objavili na Svjetski dan oceana, 8. lipnja.

Izvješće pod nazivom „Zaštita livada morske cvjetnice u Sredozemlju od šteta uzrokovanih sidrenjem” temelji se na satelitskim podacima iz Automatskog identifikacijskog sustava (AIS) za praćenje brodova. Procijenjeno je da je u Sredozemlju u 2024. potencijalno 50.000 hektara Posidonia oceanice – ključne vrste morske cvjetnice – direktno pogođeno sidrenjem plovila, što predstavlja ekonomski gubitak od preko četiri milijarde eura raznih usluga ekosustava, naveli su iz WWF-a.

Sidrenje ističu kao jednu od najkritičnijih, ali i najlakše spriječivih prijetnji za Posidoniju oceanicu, spororastuću endemsku vrstu koja je važna za zaštitu obale od erozije te usporavanje gubitka bioraznolikosti. Kao ključno stanište i mrijestilište za veliki broj komercijalnih vrsta riba, posidonija je važna za ribarstvo, a zbog njezine sposobnosti da veže velike količine ugljika, ona je saveznik u borbi s klimatskim promjenama, dodaju u WWF-u.

Ipak, približno 34 posto livada posidonije izgubljeno je u posljednjih 50 godina, upozoravaju.

WWF-ovo izvješće otkriva da se u Sredozemlju više od 179.000 plovila potencijalno sidrilo na livadama morske cvjetnice u 2024. godini, od čega je 45 posto plovila dulje od 24 metra. Velika plovila koja se usidre na morskoj travi, odgovorna su za gotovo 60 posto ukupno pogođenih područja, a žarišne regije uključuju Italiju, Španjolsku, Tursku, Grčku, Francusku i Hrvatsku. U nekim zonama, kažu u WWF-u čak 50 posto livada je pogođeno nereguliranim sidrenjem.

Područja sa strogim propisima o sidrenju, poput juga Francuske, bilježe znatno niže stope utjecaja sidrenja na livadama morske cvjetnice.

- Šteta od sidrenja sporo zacjeljuje. Livadama je potrebno i više od 100 godina da se oporave. Zaštita i poboljšano upravljanje predstavljaju najučinkovitije načine očuvanja ovih važnih ekosustava. - poručio je Patrik Krstinić, voditelj morskog programa WWF Adrije.

Napominje da očuvanje i obnova livada morske cvjetnice nije samo ekološka misija, već i strateška, a vlade trebaju djelovati kako bi zabranile štetne prakse sidrenja.

Ključne preporuke WWF-a uključuju provedbu zabrane sidrenja na livadama morske cvjetnice za plovila dulja od 15 metara, proširenje infrastrukture za ekološko sidrenje i zaštićene zone te jačanje prekogranične suradnje u zaštiti morske cvjetnice.

Južni

Nacionalni park Mljet nastavlja provoditi održive prakse u zaštiti prirode te ide korak dalje, širi elektrifikaciju brodica i na lokalnu zajednicu cijelog otoka.

U sklopu višegodišnjeg programa promicanja zelene mobilnosti, Park je pokrenuo novu inicijativu kojom se omogućuje sufinanciranje električnih vanbrodskih motora za stanovnike s prebivalištem na otoku. Javnim pozivom, koji je otvoren do 16. lipnja 2025., svim punoljetnim Mljećanima s registriranim plovilima nudi se prilika za prelazak na tiše i ekološki prihvatljivije oblike plovidbe.

Ova mjera izravno doprinosi zaštiti osjetljivih morskih ekosustava, posebno Natura 2000 područja, uz smanjenje emisija CO₂ i očuvanje kvalitete mora i tla – resursa od vitalne važnosti za budućnost otoka.

Sredstva za sufinanciranje iznose ukupno 50.000 eura, s maksimalnim iznosom od 80 %, što po uređaju iznosi 3.000,00 eura. Poziv je otvoren do 16. lipnja 2025., prijave se podnose elektroničkim putem, a sve informacije dostupne su na službenoj stranici Nacionalnog parka Mljet.

Javna ustanova „Nacionalni park Mljet" još od 2019. godine aktivno radi na elektrifikaciji prometa unutar Parka, s ciljem očuvanja jedinstvene prirodne baštine, smanjenja emisija stakleničkih plinova te poboljšanja kvalitete boravka za posjetitelje i lokalno stanovništvo. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, park je nabavio tri električna katamarana koji svakodnevno prevoze posjetitelje do otoka Svete Marije. Ovaj oblik prijevoza pokazao se iznimno učinkovit i ekološki prihvatljiv, osobito imajući na umu da Nacionalni park Mljet godišnje bilježi oko 130.000 posjetitelja, od kojih 100.000 iskoristi vožnju brodom po Velikom jezeru.

Zadovoljni rezultatima elektrifikacije turističkog prijevoza, u Parku su odlučili omogućiti pristup električnoj mobilnosti i lokalnim stanovnicima. Prvi poziv za iskaz interesa raspisan je 2022., a u 2024. godini održana je i javna prezentacija električnih motora u Sobri, kojoj su prisustvovali i vodeći svjetski proizvođači ove tehnologije. Velik interes i pozitivne reakcije stanovništva pokazale su spremnost lokalne zajednice za uključivanje u zajednički cilj – očuvanje otoka.

- Otok Mljet je jedan od najbolje očuvanih bisera Mediterana. U njegovom očuvanju ključnu ulogu ima visoka kategorija zaštite prirode, a ništa manje nije važna niti višestoljetna odgovornost i ljubav lokalnog stanovništva prema svome otoku. - ističe Ivan Sršen, ravnatelj Nacionalnog parka Mljet.

“Moderna vremena sa sobom nose puno izazova i negativnih utjecaja na čovjeka prirodu, a jedan od njih je i rašireno korištenje fosilnih goriva. Ono sa sobom nosi, osim opće poznatih opasnosti po klimu na globalnoj razini, i značajnu opasnost na lokalnoj, zagađenje mora i tla.

Nakon što smo prije 7 godina potpuno elektrificirali svoj transport posjetitelja na jezerima, odlučili smo se isto omogućiti i za lokalno stanovništvo. Smatramo kako ćemo tako dodatno zaštititi krhke ekosustave jezera, ali i obalnog mora otoka Mljeta.” - zaključuje Sršen.

Više informacija i upute za prijavu dostupne su na službenim stranicama Nacionalnog parka Mljet.

Nacionalni park Mljet

U Župi dubrovačkoj izvršena je primopredaja vlasti između dosadašnjeg načelnika Silvija Nardellija (HDZ) i novog načelnika Marka Miloslavića (Župka).

„Uz Stijepa Sambraila, službenika ovlaštenog za privremeno obavljanje poslova pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Nardelli je novom načelniku uz zapisnik o primopredaji priložio dokumente sa izvješćima o radu, trenutnom financijskom stanju, ustrojstvu općinske administracije, kao programe, projekte i aktivnosti koje su u tijeku, a sve kako bi se stvorila cjelovita slika vezano za rad Općine.” – naveli su u priopćenju iz Općine Župa dubrovačka.

„Posebno se razgovaralo o temi kapitalnih projekata kako bi novoizabrani načelnik dobio jasan uvid u pripremljenost projektne dokumentacije, dobivanja potrebnih dozvola, odnosno mogućnosti početka realizacije istih.” – navode.

Kako kažu iz Općine „Nardelli je izrazio zadovoljstvo što Miloslavić ima jednako razmišljanje o daljnjem tijeku tih projekata, smatrajući ih prioritetnim i ključnim za Župu dubrovačku”.
- Moj interes je da se nastavi s realizacijom započetih projekata. Bit ću na raspolaganju za pomoć kad god to bude potrebno. Marku želim puno uspjeha u radu, a ovim putem koristim prigodu zahvaliti se svima onima koji su me u mom radu podržavali kroz mojih pet mandata. – kazao je Silvio Nardelli.

„Novoizabrani načelnik Marko Miloslavić zahvalio se dosadašnjem načelniku Silviu Nardelliju na korektnoj primopredaji vlasti. Posebno se zahvalio svim zaposlenicima koji su ga toplo primili sa željom da s njima s današnjim danom zajedničkim snagama kreće raditi za dobrobit svih žitelja Župe dubrovačke.” – piše u priopćenju Općine Župa dubrovačka.

dm

Doajenka hrvatskog glumišta Milka Podrug-Kokotović umrla je u subotu u Splitu u 95. godini, a pamtit će se po nizu antologijskih kazališnih ostvarenja.

Podrug-Kokotović rođena je 1930. godine u Dicmu, a državnu glumačku školu pohađala u Zagrebu i Sarajevu, gdje je 1953. i diplomirala.

Nakon sezone u šibenskom kazalištu postala je 1954. članicom dubrovačkoga Kazališta Marina Držića, u kojem je ostvarila više od 150 kazališnih uloga.

Od 1964. Milka Podrug-Kokotović sudjeluje na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje je nizala vrhunske interpretacije, a posebno je zapažena u komadima dubrovačkih dramatičara Marina Držića, Vlaha Stullija i Iva Vojnovića te u djelima stranih i domaćih modernih klasika.

Antologijskim ostvarenjima smatraju se njezina Jele u Vojnovićevom „Ekvinociju“ i Marija u „Tužnoj Jeli“ Mata Vodopića. Nastupala je i na filmu, u TV dramama, filmovima i serijama te na dubrovačkom i zagrebačkom radiju.

Dobitnica je više priznanja, među kojima i niza nagrada za životno djelo: „Vladimir Nazor“ 1994., Grada Dubrovnika 1998., Hrvatskog glumišta 2002. i „Grand Prix Orlando“ 2019. godine na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Južni

Grad Dubrovnik nastavlja s ulaganjima u izgradnju i uređenje parkirališnih kapaciteta s ciljem postizanja održivog i učinkovitog prometnog sustava prilagođenog potrebama građana. Tako su započeli radovi na izgradnji novog parkirališta u neposrednoj blizini Pomorsko - tehničke škole. Na novom parkiralištu predviđena su ukupno 34 parkirališnih mjesta – 29 za osobna vozila i pet za motore. Dva parkirališna mjesta bit će prilagođena osobama s invaliditetom.
 
Izgradnja novog parkirališta na Orsanu doprinosi učinkovitijem prometnom rješenju ovog dijela Lapada. Naime, planiranom prenamjenom Ulice Ivana pl. Zajca u dvosmjernu prometnicu (nakon završetka parkirališta) smanjit će se prometno opterećenje na kružni tok u Lapadu, a stanovnicima Solituda omogućit će se brži i jednostavniji pristup njihovim obiteljskim kućama.
 
Nakon postupka provedene nabave, kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je tvrtka Via Group Dubrovnik d.o.o.. Ugovorna vrijednost ove investicije iznosi 86.170 eura s PDV-om, a završetak radova planiran je do kraja kolovoza.
 
„Radi očuvanja postojeće upojnosti terena, parkirališna mjesta izvest će se od šupljih betonskih opločnika. Na sjevernom rubu parkirališta izgradit će se dvoslojni kameno - betonski potporni zid s unutarnjim armiranobetonskim zidom i vanjskom kamenom oblogom. Na spoju s ulicom Ivana Zajca predviđena je ugradnja rešetke za oborinsku odvodnju kako bi se poboljšala protočnost oborinskih voda u toj zoni. Projekt uključuje i izgradnju temeljne infrastrukture za javnu rasvjetu, a u narednoj fazi uređenja parkirališta postavit će se pet rasvjetnih stupova s pripadajućim rasvjetnim tijelima. Postavit će se potrebna prometna signalizacija (vertikalna i horizontalna).” – piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

JPA

Blaž Pezo dužnost župana Dubrovačko – neretvanske županije preuzet će u ponedjeljak, izvijestili su danas iz županijske uprave.

Podsjetimo, u drugom krugu izbora za župana dubrovačko – neretvanskog HDZ-ov kandidat Blaž Pezo dobio je 23129 glasova, a kandidat Mosta Božo Petrov 14729 glasova. 

Pezo će u ponedjeljak preuzeti dužnost od dugogodišnjeg župana Nikole Dobroslavića, također iz HDZ-a, koji je vodio najjužniju županiju u četiri mandata.

Konstituirajuća sjednica Skupštine Dubrovačko - neretvanske županije, kao što smo već pisali, bit će 12. lipnja.

dm

OBNOVLJENO PROČELJE LUGAREVE KUĆE

Završena je obnova pročelja Lugareve kuće, prve građevine s kojom se posjetitelji susreću po dolasku na otok Lokrum. Obnova je obuhvatila sanaciju fasade, zamjenu dotrajalih drvenih elemenata te obnovu arhitektonskih detalja koji naglašavaju povijesnu vrijednost objekta.
 
Cilj zahvata bio je očuvati autentičnost građevine, ali i unaprijediti njezin estetski i funkcionalni dojam za brojne posjetitelje otoka. Radovi su provedeni uz stručno vodstvo konzervatora, a financirani su sredstvima Javne ustanove Rezervat Lokrum u iznosu od je 18.300 eura s uključenim PDV-om. Ugovorni izvođač je tvrtka Tonikom d.o.o.

U tijeku su radovi i na obnovi prostora mlinice, kao i izrada projektne dokumentacije za obnovu tvrđave Fort Royal. Nakon ljetne sezone planira se adaptacija objekta u Masliniku, u sklopu koje će se urediti mala biblioteka i ormarići za pohranu osobnih stvari, temeljem potreba utvrđenih kroz povratne informacije posjetitelja.

OBNOVLJENO DJEČJE IGRALIŠTE NA MANDRAČU

Grad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, nastavlja s redovnim održavanjem sportskih terena i dječjih igrališta na svom području.
 
Tako su ovih dana na dječjem igralištu na plaži Mandrač izvedeni radovi koji uključuju popravak i ponovno bojanje postojećih sprava za igru, čime je osigurana njihova funkcionalnost i sigurnost za najmlađe korisnike. Uz to, postavljeni su novi rubnjaci oko pješčanika kao i novi sitni pijesak, čime je prostor dodatno uređen i učinjen ugodnijim za igru.

Ova aktivnost dio je kontinuiranih nastojanja Grada Dubrovnika da osigura kvalitetan i siguran prostor za igru djece i boravak građana na javnim površinama.

SANIRANO DJEČJE IGRALIŠTE NA OSOJNIKU

Grad Dubrovnik nastavlja s kontinuiranim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu i prostore za djecu na području svih gradskih naselja. Tako su dovršeni radovi na obnovi dječjeg igrališta na Osojnik. Radove je prema nalogu Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, sukladno troškovnicima za redovno održavanje, izveo ugovorni izvođač Tehnogradnja.
 
Sanacija dječjeg igrališta obuhvatila je niz zahvata s ciljem povećanja sigurnosti i funkcionalnosti prostora za igru. Dotrajale i oštećene sprave uklonjene su te zamijenjene novima. Istovremeno, uklonjen je postojeći pijesak, postavljena je zaštitna podloga od geotekstila, a zatim nasut novi sloj pijeska.

 
Radi dodatne sigurnosti, ispod sprava ugrađena je antistress gumirana podloga izrađena od gumenih kocki. Također je obnovljena zaštitna ograda – zamijenjene su oštećene drvene letvice, a cijela ograda i klupe unutar igrališta ponovno su obojane.

NAKON UREĐENJA NOVOG PARKIRALIŠTA PREKO ORSANA PONOVO DVOSMJERNO

Grad Dubrovnik nastavlja s ulaganjima u izgradnju i uređenje parkirališnih kapaciteta s ciljem postizanja održivog i učinkovitog prometnog sustava prilagođenog potrebama građana. Tako su započeli radovi na izgradnji novog parkirališta u neposrednoj blizini Pomorsko - tehničke škole na Orsanu. Na novom parkiralištu predviđena su ukupno 34 parkirališnih mjesta – 29 za osobna vozila i pet za motore. Dva parkirališna mjesta bit će prilagođena osobama s invaliditetom.
 
Izgradnja novog parkirališta na Orsanu doprinosi učinkovitijem prometnom rješenju ovog dijela Lapada. Naime, planiranom prenamjenom Ulice Ivana pl. Zajca u dvosmjernu prometnicu (nakon završetka parkirališta) smanjit će se prometno opterećenje na kružni tok u Lapadu, a stanovnicima Solituda omogućit će se brži i jednostavniji pristup njihovim obiteljskim kućama.

 
Nakon postupka provedene nabave, kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je tvrtka Via Group Dubrovnik d.o.o.. Ugovorna vrijednost ove investicije iznosi 86.170,29 eura s PDV-om, a završetak radova planiran je do kraja kolovoza.
 
Radi očuvanja postojeće upojnosti terena, parkirališna mjesta izvest će se od šupljih betonskih opločnika. Na sjevernom rubu parkirališta izgradit će se dvoslojni kameno-betonski potporni zid s unutarnjim armiranobetonskim zidom i vanjskom kamenom oblogom. Na spoju s ulicom Ivana Zajca predviđena je ugradnja rešetke za oborinsku odvodnju kako bi se poboljšala protočnost oborinskih voda u toj zoni. Projekt uključuje i izgradnju temeljne infrastrukture za javnu rasvjetu, a u narednoj fazi uređenja parkirališta postavit će se pet rasvjetnih stupova s pripadajućim rasvjetnim tijelima. Postavit će se potrebna prometna signalizacija (vertikalna i horizontalna).

Grad Dubrovnik

Grad Dubrovnik nastavlja s kontinuiranim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu i prostore za djecu na području svih gradskih naselja. Tako su dovršeni radovi na obnovi dječjeg igrališta na Osojnik. Radove je prema nalogu Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, sukladno troškovnicima za redovno održavanje, izveo ugovorni izvođač Tehnogradnja.
 
Sanacija dječjeg igrališta obuhvatila je niz zahvata s ciljem povećanja sigurnosti i funkcionalnosti prostora za igru. Dotrajale i oštećene sprave uklonjene su te zamijenjene novima. Istovremeno, uklonjen je postojeći pijesak, postavljena je zaštitna podloga od geotekstila, a zatim nasut novi sloj pijeska.
 
Radi dodatne sigurnosti, ispod sprava ugrađena je antistress gumirana podloga izrađena od gumenih kocki. Također je obnovljena zaštitna ograda – zamijenjene su oštećene drvene letvice, a cijela ograda i klupe unutar igrališta ponovno su obojane.

Grad Dubrovnik

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Salkanu ef. Heriću i svim sugrađankama i sugrađanima islamske vjeroispovijesti u povodu Kurban-bajrama, u kojoj stoji:

Poštovani gospodine Heriću, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, Vama, Islamskoj zajednici u Dubrovniku te svim našim sugrađanima islamske vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke i najljepše želje povodom Kurban-bajrama.

Neka vam ovaj blagdan žrtve i hodočašća donese duhovnu snagu, unutarnji mir i nadahnuće u prevladavanju svih izazova. Kurban-bajram nas podsjeća na vrijednosti zajedništva, solidarnosti i suosjećanja, osobito prema onima koji su u potrebi. Ujedno je to i prilika da se dodatno osvrnemo na važnost suživota, međusobnog poštovanja i tradicionalno dobrih odnosa koje Grad Dubrovnik njeguje s Islamskom zajednicom.

U duhu tih vrijednosti, želim da blagdanske dane provedete u miru, veselju i dobrom zdravlju, okruženi obitelji i prijateljima. Neka radost Kurban-bajrama ispuni vaša srca i domove.

Bajram Šerif Mubarek Olsun!

S poštovanjem,

Mato Franković
Gradonačelnik Grada Dubrovnika

Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održat će se 16. lipnja, objavljeno je danas iz dubrovačke gradske uprave.

Na sjednici će biti izabran naravno i predsjednik Gradskog vijeća, a očekuje se kako će to biti HDZ-ov Marko Potrebica.

U Gradskom vijeću Grada Dubrovnika bit će naravno 21 vijećnik, najviše iz HDZ-ove koalicije koja je osvojila devet mandata, a budu li ulazili redom kako je glasila izborna lista, uz Marka Potrebicu u Gradskom vijeću će biti Katarina Doršner, Ivan Maslać, Ana Hrnić, Olga Muratti, Antun Bošković, Krešimir Marković, Đani Banovac i Iva Herceg.

Iz koalicije SDP – SJG – Možemo u Gradsko vijeće trebali bi ući Anita Bonačić Obradović, Petra Marčinko, Ivan Viđen, Saša Škrabić i Marin Krstulović.

Iz DDS vijećnici bi prema redoslijedu trebali biti Pero Vićan, Lukša Matušić i Terezina Orlić, no kako je Matušić predsjednik uprave Vodovoda onda će u Vijeće ući netko drugi, a redom bi to trebao biti Damir Čokljat.

Iz Dustre ulaze Željko Raguž i Mato Butjerić, a iz Centra Viktorija Knežević i Nataša Đurović Đanović.

dm

Poštovani sumještani, danas s dubokim poštovanjem i osjećajem odgovornosti preuzimam dužnost načelnika Općine Župa dubrovačka. Ovo nije samo trenutak formalne primopredaje vlasti, već i početak novog poglavlja u služenju našoj zajednici – poglavlja koje želim ispisati zajedno s vama, u duhu suradnje, povjerenja i zajedničkog cilja: boljeg i kvalitetnijeg života za sve naše sumještane.

Zahvaljujem dosadašnjem načelniku, kao i zaposlenicima Općine koji su svojim radom pridonijeli razvoju Župe dubrovačke. Pred nama su brojni projekti, gorući problemi koje moramo rješavati, ali i brojne prilike koje možemo iskoristiti. Kao vaš načelnik, obećavam rad, otvorenost i poštovanje prema svakome od vas.

Zato neka ovo bude početak jedne nove faze – faze suradnje, konkretnih pomaka i zajedničkog stvaranja Župe kakvu želimo. Hvala vam na povjerenju. Spreman sam na posao. Idemo dalje – zajedno!

Načelnik Općine Župa dubrovačka
Marko Miloslavić

Prijedlog da se 5. lipnja proglasi Danom hrvatske zastave, dobio je u četvrtak, u na trenutke emotivnim raspravama, nepodijeljenu podršku saborskih zastupnika. Taj je prijedlog potekao od zastupnika Andre Krstulovića Opare (HDZ), kojeg je podržao saborski Odbor za obrazovanje.

Spomenuti datum odabran je u spomen na 5. lipnja 1848. kada je za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ustoličen Josip Jelačić, a prvi se put službeno zavijorila hrvatska trobojnica.

Jelačić je na banskoj stolici primio bogato izrađenu konjaničku zastavu na čijoj je jednoj od strana bio apliciran grb Trojedne Kraljevine. Za razliku od jednobojnih zastava njegovih prethodnika, njegova je bila suvremena nacionalna crveno-bijelo-plava trobojnica, na čijem je aversu (licu) bio apliciran grb Kraljevine, čime je ona postala uzorak svim kasnijim hrvatskim nacionalnim i državnim zastavama.

JPA