Susret mladih Dubrovačke biskupije pod geslom „Christus vivit“ održat će se u subotu, 4. svibnja u župi sv. Marije Magdalene u Mandaljeni u Župi dubrovačkoj.

Mladi će se ispred župne dvorane okupiti u 11.30 sati. Nakon prigodnog pozdrava i kratkog nagovora, slijedi akreditiranja mladih i podijele u grupe u kojima će sudionici susreta raditi. Grupe će biti sastavljena od mladih iz različitih župa biskupije. Zatim će mladi imati priliku za ispovijed te će sudjelovati na misi koju će predvoditi dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

Nakon toga slijede prigodne kateheze i rad u grupama te zabavni program. Same grupe biti će sastavljene od mladih iz različitih župa naše biskupije.

Susret organizira Vijeće za mlade Dubrovačke biskupije.

Dubrovačka biskupija

U sklopu programa investicijskog održavanja gradskih prometnica danas us započeli radovi na uređenju - sanaciji asfaltnog zastora Ulice Od Gaja.

Radovi vrijedni 220 tisuća kuna s PDV-om i ukupne površine zahvata 800 metara kvadratnih provode se na potezu od Janjevske ulice pa zapadno do Ulice padre Perice.

Predviđeno vrijeme trajanja radova je 15 dana.

DPP

Na jučerašnjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka prihvaćena je Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Župa dubrovačka.

Naime, pravilnikom su utvrđena nova radna mjesta zbog povećanog opsega posla nakon uvođenja projekta „Unapređenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“ a kojim će se osigurati produljeno radno vrijeme vrtića, smjenski i popodnevni rad, inkluzivan odgoj za djecu s teškoćama u razvoju, novi programi i oprema .

DPP

Gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima održao je sastanak s predstavnicima ugostitelja i trgovaca Gospodarske te Obrtničke komore Dubrovnik na kojem se raspravljalo o prijedlogu Odluke o reklamiranju na području Grada Dubrovnika, posebno u dijelu koji se odnosi na reklamiranje objekata u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni.

U ovom smislu govorilo se o reklamnim predmetima na javnim površinama Grada, a u ovaj dokument već su uvršteni neki od prijedloga koje su slale zainteresirane strane.

Novom Odlukom želi se uvesti više reda na javim površinama Grada, posebice na prometnim pješačkim koridorima te kako bi izgled reklama bio primjeren okruženju u kojem se nalaze. Tako se, primjerice, za prvu zonu planiraju nešto stroži kriteriji, kao i tipizirani izgledi stalaka i panoa za oglašavanje.

Prijedlozi izneseni na sastanku još će se naknadno raspraviti i usuglasiti s konzervatorima, a konačni nacrt Odluke trebao bi se naći na jednoj od idućih sjednica Gradskog vijeća.

DPP

Policijski službenici Policijske postaje Korčula su proveli kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja da je 30-godišnjak počinio kazneno djelo prijevare.

Sumnjiči se da je od mjeseca studenog prošle godine do danas, za iznos od preko 32 tisuće kuna oštetio 43-godišnjaka i njegovog oca od kojih je primio novac za zamjenu krovišta obiteljske kuće u Čari, a što do danas nije napravio, već je novac zadržao za sebe.

Zbog sumnje da je počinio navedeno kazneno djelo policija protiv osumnjičenog 30-godišnjaka podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

DPP

U nastavku suradnje zaklade Caboga Stiftung, Dubrovačke baštine d.o.o. te Dubrovačkih ljetnih igara, koncert će održati jedan od ponajboljih američkih ansambala za ranu glazbu New Trinity Baroque osnivača i voditelja Predraga Goste, u subotu s početkom u 20 sati u ljetnikovcu Bunić-Kaboga.

Ansambl okuplja vrhunske međunarodne umjetnike koji sviraju na povijesnim instrumentima. Surađivali su s priznatim glazbenicima kao što su Evelyn Tubb, Florian Deuter, John Holloway, Marion Vebruggen, Marijana Mijanović i drugi te su često na turnejama, pa tako bilježe nastupe po Velikoj Britaniji, Švedskoj, zatim na festivalima „Piccolo Spoleto” u Charlstonu (Južna Karolina, SAD), Bostonskom festivalu za ranu glazbu, Varaždinskim baroknim večerima, festivalu Korkyra Baroque (Korčula), Festivalu rane glazbe u Beogradu, Sastammala Gregoriana u Finskoj i drugima, a dosad su objavili deset diskografskih izdanja. Umjetnički voditelj ansambla i čembalist je Predrag Gosta koji je srednju školu pohađao u Zagrebačkom sjemeništu Augustin Bea, diplomirao na Trinity College of Music u Londonu, a magisterij završio na sveučilištu Georgia State University u SAD-u. Osim New Trinity Baroque-a, Gosta je umjetnički ravnatelj Novog simfonijskog orkestra Makris, Barokne akademije i Nove beogradske opere te je šef-dirigent orkestra Gwinnett Ballet Theatre iz Atlante (SAD). Kao gost, dirigirao je Londonskim simfonijskim orkestrom, Ruskim nacionalnim orkestrom u Moskvi, Nacionalnom filharmonijom u Washingtonu i drugima. Izdao je petnaestak nosača zvuka, uključujući deset izdanja s New Trinity Baroque-om i dva s Londonskim simfonijskim orkestrom te je tako postao prvi hrvatski dirigent koji je nakon Lovra von Matačića dirigirao ovim prestižnim orkestrom te prvi koji je ikada s njima snimao.

Publiku na ovom jedinstvenom koncertu očekuje vrhunska izvedba barokne komorne glazbe skladatelja Georga Philippa Telemanna, Dietricha Buxtehude i Georgea Friderica Händela. Ulaznice po cijeni od 180 kuna, na koju se stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije odobrava 30 % popusta, dostupne su na blagajni Igara u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena radnim danima od 10 do 16 sati, dok će od 2. svibnja raditi i produženo, od 10 do 18 sati. Ulaznica uključuje i prijevoz autobusom koji će u subotu u 19.30 sati krenuti sa stanice na Pilama uz zaustavljanje na autobusnoj stanici u Vukovarskoj ulici.

K.L.

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je danas ugovore o sufinanciranju s predstavnicama udruga koje provode program ”Pomoć u kući starijim osobama na području Dubrovačko-neretvanske županije” u 2019. godini, kao i s predstavnicom udruge ”Dva skalina” koja provodi program ”Dnevni boravak za djecu s poteškoćama u razvoju”. Potpisivanju su nazočile i zamjenica župana Žaklina Marević kao i v.d. pročelnice UO za društvene djelatnosti Jelena Dadić.

Riječ je o udrugama koje posjeduju licencu za izvođenje programa „Pomoć u kući starijim osobama na području Dubrovačko-neretvanske županije“ i koje imaju isključivu nadležnost u području pružanja usluga pomoći u kući, a to su udruga „Otac Ante Gabrić“ koja djeluje na području Grada Metkovića, Udruga „Dobra“ koja pruža navedene usluge starijim osobama na području općina Pojezerje, Zažablje i Kula Norinska, Udruga „Val“ koja pruža usluge pomoći u kući starijim osobama na otoku Lastovu i udruga „Blage ruke“ koja provodi aktivnosti iz navedenog programa na području općine Dubrovačko primorje.

Osim s njima, ugovor je potpisan i s udrugom ”Dva skalina” koja provodi program ”Dnevni boravak za djecu s poteškoćama u razvoju”, a s udrugom „Dnevni boravak, pomoć i njega u kući Ploče“ koja djeluje na području Grada Ploča, čiji predstavnici danas nisu mogli nazočiti, ugovori će biti potpisani naknadno.
Župan Dobroslavić ovom je prilikom zahvalio svim udrugama na njihovom vrijednom radu.

- Mi vas podupiremo svake godine i nastaviti ćemo to raditi i sljedeće, to vam odmah najavljujem. Vi skrbite o 300tinjak samačkih staračkih domaćinstava i taj vaš rad je neprocjenjiv. Molim vas da ustrajete i dalje u njemu. - rekao je župan Dobroslavić.

Predstavnice udruge složile su se kako je kontinuitet potpore koji im Županija pruža znači izrazito puno, a ovom prilikom su se zahvalile na svim godinama pomaganja.

Inače, ukupna vrijednost ugovora je 409 tisuća kuna.

DPP

S dolaskom toplijih vremena otvorena je i sezona kampiranja po sistemu gdje tko stigne. To je dugogodišnji problem s kojim se susreću mnogobrojne turističke destinacije, a čitateljica portala Dubrovnikpress.hr jutros je snimila kamperski šator u parku na Boninovu.

Kampiranje je inače u Hrvatskoj dopušteno isključivo na za to predviđenim mjestima, odnosno kampovima i auto kampovima, a noćiti u šatorima ne može se čak ni ako posjedujete vlastito zemljište koje nema namjenu kampa, a kamoli u parkovima.

Osim što se ne može raspečit šator kako je koga volja nije dopušteno ni noćenje u kamp prikolicama na parkinzima ili pored puta što je također dosta čest slučaj. Komunalci će svakako i ove sezone imati dosta problema s divljim kampiranjem.

D.M.

S dolaskom toplijeg vremena intenziviraju se radovi na čišćenju poljoprivrednih i zapuštenih površina, što znatno povećava broj vatrogasnih intervencija uslijed požara otvorenog prostora, odnosno požara raslinja.

Kako bi izbjegli požare, koji svake godine prije požarne sezone unište stotine hektara na području Dubrovačko-neretvanske županije, Vatrogasna zajednica Dubrovačko-neretvanske županije podsjeća građane na obvezu pridržavanja Mjera zaštite od požara iz Odluke o mjerama zaštite šuma na području Dubrovačko-neretvanske županije.

U razdoblju od 1. lipnja, a u općinama Smokvica, Blato i Vela Luka od 1. svibnja, dozvoljeno je paljenje vatre na otvorenom prostoru isključivo uz odobrenje NADLEŽNE JAVNE VATROGASNE POSTROJBE ILI DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA, IZRAVNO ili putem vatrogasnog broja 193, odnosno putem jedinstvenog europskog broja za hitne situacije 112.

Dakle, u koliko postoji neophodna potreba za spaljivanjem korova u razdoblju do 1. lipnja, a u općinama Smokvica, Blato i Vela Luka do 1. svibnja, fizičke ili pravne osobe dužne su o planiranoj radnji obavijestiti nadležnu vatrogasnu postrojbu i ustupiti joj slijedeće podatke:
osobne podatke (ime, prezime, adresa prebivališta podnositelja zahtjeva), naziv površinu zemljišta na kojem će se ložiti vatra, te udaljenost mjesta loženja od najbliže šume, vrijeme loženja i broj osoba koje će obaviti loženje.

Prije paljenja, a po odobrenju nadležne vatrogasne postrojbe, potrebito je poduzeti obvezne preventivne mjere i to: paljenje provoditi za mirna vremena ( bez vjetra), tvari koje se spaljuju moraju se pomaknuti na dovoljnu udaljenost od vodova električne energije, javnih cesta, stambenih i drugih objekata, koje bi vatra i dim mogli ugroziti, osigurati nazočnost dovoljnog broja osoba sposobnih za gašenje požara, osigurati priručna sredstva za gašenje požara (voda, lopate, grablje i sl.).

Kod roštiljanja na otvorenome potrebo je kontrolirati vatru i ne smije se napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi.

Osobe, koje su po prethodnom odobrenju, obavile paljenje vatre na otvorenom prostoru, dužne su mjesto paljenja pregledati, ostatke vatre u potpunosti ugasiti i o tome izvijestiti davatelja odobrenja.

Vatrogasna zajednica Dubrovačko - neretvanske županije

Nakon što je prošle godine završena energetska obnova OŠ Lapad, Grad Dubrovnik uskoro kreće s energetskom obnovom zgrade Osnovne škole Ivana Gundulića. Ugovor o izvođenju ovih radova potpisali su dubrovački gradonačelnik Mato Franković te u ime izabranog ponuditelja, direktor Alfaplan građenja d.o.o., Mato Butijer.

Energetska obnova škole vrijedna je 7,53 milijuna kuna (uključujući PDV), a izvođač se obvezuje radove završiti u roku od 360 kalendarskih dana od dana uvođenja u posao.

- Nastavlja se kontinuirano ulaganje u osnovnoškolski sustav i podizanje standarda. Radimo OŠ Montovjernu koju ćemo završiti izgradnjom nove škole do Svetog Vlaha, uskoro započinjemo OŠ Marina Držića, a već smo energetski obnovili OŠ Lapad što je dokaz da ova gradska uprava ulaže značajna sredstva u škole. - rekao je gradonačelnik Mato Franković. Ujedno je roditelje, učenike i osoblje škole zamolio za strpljenje jer će se zbog radova na obnovi nastava odvijati u dvije smjene.

- Radovi će se zaboraviti, a ostat će ono što je bitno - škola u puno boljem i kvalitetnijem stanju, uz puno veći komfor. - naglasio je gradonačelnik Franković.

Ravnateljica OŠ Ivana Gundulića Vedrana Elez zahvalila se Gradu Dubrovniku što je prepoznao potrebe škole i djece, dok je direktor Alfaplana Mato Butijer kazao da će dati sve od sebe da projekt bude odrađen kvalitetno i na vrijeme.

Energetska obnova zgrade OŠ Ivana Gundulića obuhvatit će izolaciju dotrajalog krova zgrade, vanjskih zidova, poda prema tlu i stropa prema negrijanom prostoru. Zamijenit će se dotrajala vanjska stolarija, postaviti nova LED rasvjeta te će se ugraditi novi učinkoviti radijatori i obnoviti strojarnica. Realizacijom projekta zgrada će prijeći iz trenutnog energetskog razreda C u razred B, a godišnja ušteda za toplinsku energiju bit će čak 71,50%. Ukupna energetska potrošnja objekta smanjit će se za 54,65%.

Investicija je sufinancirana bespovratnim sredstvima EU fondova u iznosu od 34%.

DPP

U nedjelju 5. svibnja održat će se izbori za Vijeća nacionalnih manjina. Na nedjeljne izbore izlazi i lista Bošnjačke zajednice kulture Preporod na kojoj je jedan od kandidata predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić, koji je u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr progovorio o aktualnim problemima pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u Dubrovniku.

Osvrnuo se u razgovoru za Dubrovnikpress.hr Bečić i na nedavno aktualizirano pitanje izgradnje džamije te istaknuo kako je ono iskorišteno baš u predizborne svrhe.

Zašto bi Bošnjaci trebali uopće izaći na izbore za Vijeća nacionalnih manjina kad se konkretno ništa, kad su u pitanju problemi Bošnjaka, nije napravilo. Zašto da vas ljudi podrže?
- Ove godine podržavamo listu koju predlaže Preporod, a to je lista Bošnjačke zajednice kulture na kojoj je dosta mladih ljudi, novih ljudi, jer oni koji su u prošlom mandatu bili u Vijeću nacionalnih manjina za bošnjački korpus nisu ništa napravili. Sve se svelo na jednu noć sevdaha, odnosno dovođenje pjevača iz BiH i tu bi sve počelo i završilo.
Smatram da naša populacija treba izabrati nove ljude s liste Preporoda koja ima podršku i Bošnjačke nacionalne zajednice i Braniteljske udruge Bošnjaka i Dubrovačke bošnjačke stranke, dakle svi daju podršku listi koju predlaže Preporod i apeliram na naše ljude da izađu na izbore za Vijeća nacionalnih manjina i zaokruže našu listu jer to je lista koja će pokrenuti promjene. Naš glas se mora čuti, a dosad nitko ništa nije radio ni u Županijskom vijeću, ni u Gradskom Vijeću nacionalnih manjina, a moglo bi se dosta toga napraviti. Postoji proračun, Grad daje 150 tisuća kuna za rad gradskog Vijeća nacionalnih manjina, a Županija negdje oko 60 tisuća kuna, dosta je to solada za napraviti nešto konkretno, ali da bismo pokrenuli promjene ljudi moraju izaći na izbore.

NIKADA NIJE BILO RAZGOVORA O IZGRADNJI MINARETA

Kad se sve zbroji i oduzme, kad je u pitanju Bošnjačka nacionalna manjina, ispada da je vaš najveći problem u Dubrovniku džamija, odnosno minaret. Što se uopće događa s tim projektom, odnosno s izgradnjom Islamskog centra.
- Velike su se tenzije digle oko minareta. S kojim god smo vlastima pregovarali, nije bilo govora o izgradnji minareta. Za tim nema ni potrebe jer prostor koji nam je dodijeljen nema gabarite za minaret. Taj je prostor planiran kao kulturni islamski centar.

Dobro, ali nedavno se pisalo o izgradnji džamije s minaretom, a čak je pokazana i skica te buduće džamije. Je li to neka farsa, laž, obmana, o čemu se radi?
- Ne bih govorio o tim ljudima koji predstavljaju Islamsku zajednicu u Dubrovniku i ne bih govorio istupima tog čovjeka i skicama koje je on pokazivao i tko je te skice radio, ali znam da nikad nije bilo govora o tome da bi se gradio minaret. Smatram da to nije potrebno. Bošnjaci u Gradu s ostalim građanima imaju vrlo dobar suživot i uspješnu komunikaciju s vlastima i ne bih želio da se tenzije previše dižu jer ne radi se o minaretu nego o prostorima za Islamski kulturni centar. Po mom mišljenju taj bi minaret stršio u prostoru. U Radničkoj ulici okolo su zgrade, a džamije se većinom grade na izdvojenim mjestima koji zadovoljavaju prostorne uvjete. Minaret mora bit visoko građen, a ja za tim ne vidim potrebu.

Možete li objasnit kako je zamišljen taj Islamski kulturni centar?
- To je trebao biti prostor za molitvu s jednim prostorom za sastanke kad nam dolaze delegacije, da se ne ide u povijesnu jezgru. Mi imamo potrebu svakog petka ići na džumu, odnosno molitvu, a imamo i pet vakata, to je pet dnevnih molitvi, dakle to je vrijeme kada bi našim vjernicima trebalo biti omogućeno klanjanje. Znači, tada bi oni trebali ići na molitvu u džamiju u povijesnoj jezgri, ali problem je što se nemaju gdje parkirati kad dođu u Grad i to je jedan od razloga zašto je novi islamski centar planiran izvan povijesne jezgre.
No, činjenica je da Bošnjaci, odnosno muslimani u Dubrovniku nemaju pravu bogomolju, a to je džamija s minaretom.
- Tako je, istina, ali ima još mjesta u Hrvatskoj u kojima nema džamija s minaretom, a nitko ne bi bio sretniji od mene kad bismo imali primjerenu lokaciju za izgradnju džamije s minaretom, odnosno bogomolju po propisanim gabaritima i visine minareta oko 20 metara i ta bi džamija trebala imati prostor za molitvu velike kvadrature, 500 do tisuću kvadrata prostora. To su gabariti džamija.

ZA DŽAMIJU TREBA NAĆI PRAVU LOKACIJU, A TO NIJE RADNIČKA ULICA

Jeste li kroz neke razgovore s pripadnicima islamske vjeroispovijesti stekli dojam da oni iskazuju potrebu za pravom bogomoljom, u ovom slučaju džamijom s minaretom u Dubrovniku?
- Naravno da iskazuju potrebu za pravom džamijom. Jedan dio ljudi čak smatra da to nije potrebno, ali dosta je onih koji je priželjkuju, ali za džamiju treba naći pravu lokaciju, a ova u Radničkoj ulici to nije. Jednostavno nije primjerena.

Jeste li ikad s nekim od gradonačelnika, neovisno kojim, razgovarali o tome da se u Dubrovniku izgradi prava džamija.
- Naravno da jesmo, kao što smo i razgovarali o izgradnji groblja o kojem stalno pričamo. Gotovo 30 godina smo tražili prostor za groblje i ono se konačno počelo graditi na Dupcu.
Kad već razgovaramo o džamiji, dojam je da nije problem u džamiji nego u minaretu. Ispada da je kad se to pitanje džamije potegne, neugodno i vama, pripadnicima Bošnjačke zajednice, ali i da je neugodno gradskim vlastima, neovisno tko je na vlasti. U čemu je problem s tim minaretom, možda u tome što imam s njega poziva na molitvu, zaista, u čemu je problem?
- Ne znam što bi vam rekao, mislim da je problem u visini minareta.

Dobro, ali mi se predstavljamo za tolerantno društvo, pa ako smo tolerantni, ako minaret mora bit visok 20 metra, zašto ne bi bio?
- Pa eto možda je to našim sugrađanima malo smetalo i možda bi im smetao taj način na koji se pripadnike islamske vjeroispovijesti poziva na molitvu. Možda im je to malo nezgodno.

Možda bi im to bio šok na početku, ali s vremenom bi se navikli, kad već volimo reći da smo tolerantni, onda bismo trebali poštivati i druge načine molitve.
- Vjerujem da bi se s vremenom navikli, ali smatram da se tenzije dižu bez potrebe. Bio bih jako sretan i radostan kad bi se pronašao neki drugi prostor za bogomolju, a ne ovaj u Gružu, odnosno u prenapučenom dijelu Grada.

PROBLEM JE ZAPOŠLJAVANJE BOŠNJAKA IAKO ĆE NEKI REĆI DA NI HRVATI NEMAJU POSLA

Spomenuli ste groblje i grobna mjesta. Imate dio groblja na Boninovu koje ne zadovoljava vaše potrebe. Jeste li razgovarali s vlastima o broju ukopnih mjesta na Dupcu?
- Jesmo i to je konstantan problem. Bit ću konkretan, o tome razgovaramo pa nekih 25 godina i napokon se taj problem rješava, a nama je potrebno oko 900 ukopnih mjesta na Dupcu. Govori se da će taj projekt biti gotov 2020. godine. Inače, kad već razgovaramo o džamiji sigurno će proteći još 20 - tak, 30 godina da bismo dobili pravu džamiju.

Vidite li vi možda neku drugu lokaciju za džamiju kad već ova u Radničkoj nije primjerena?
- Pa sigurno bi se mogla pronaći bolja lokacija, možda negdje na Nuncijati gdje je naša populacija najbrojnija. Zašto ne, zašto ne negdje na Dupcu, u Župi? Može negdje i u Komolcu, da imamo i popratne sadržaje, slično kao u Zagrebu ili Rijeci. Ako ćemo nešto raditi onda napravimo to kako treba, bez tenzija i podmetanja pamfleta. Mislim da je ova priča s džamijom svjesno pokrenuta baš pred ove izbore za Vijeća nacionalnih manjina, u predizborne svrhe.

Osim bogomolje i ukopnih mjesta koji su ostali krucijalni problemi Bošnjačke nacionalne manjine u Dubrovniku?
- Tu je i problem zapošljavanja manjina na rukovodećim mjestima, iako će mnogi reći da ni Hrvati nemaju posla.

Kako nema posla u Dubrovniku, pa što onda zapošljavamo Trebinjce?
- Istina, ali prema zakonu, lokalna samouprava ima obvezu zapošljavanja određenog broja pripadnika nacionalnih manjina. Ne znam u zadnje vrijeme... u zadnjih 7, 8 godina... Volio bih da mi netko kaže da se netko od Bošnjaka zaposlio na nekom od rukovodećih mjesta.

Da, ni jedan pročelnik nije Bošnjak.
- Da i volio bih da me netko demantira. Kad sam razgovarao kao predstavnik manjine kod gradskih vlasti pokušavao sam pojasniti da se brkaju kruške i jabuke kad mi kažu „pa imate muslimana zaposlenih u javnim službama”, ali ja im pokušavam ukazati na to da taj musliman koji negdje radi nije zaposlen po ključu. Znači, gledamo tko je bošnjačke nacionalnosti i islamske vjeroispovijesti, a mi takvog nemamo ni jednog. Bar da imamo jednog, bilo bi dobro da imamo jednog. Inače, dosta sam puta od gradskih vlasti tražio da nam daju jedan ured za nacionalne manjine.
Nas ima, što muslimana, što samih Bošnjaka u Dubrovniku oko 5,1 posto prema popisu birača u odnosu na broj stanovnika. Tražio sam da imamo jednog predstavnika koji će bit zadužen za probleme svih nacionalnih manjina, ne samo Bošnjaka već Albanaca, Makedonaca, Crnogoraca pa čak i Srba i da taj jedan distribuira sve probleme nacionalnih manjina prema gradonačelniku, da ta osoba bude podrška gradonačelniku i s njime rješava probleme manjina.

SURADNJA S GRADONAČELNIKOM, DOBRA, S DRUGIM NACIONALNIM MANJINAMA SVODI SE NA POSJETE BLAGDANIMA

Od izbornog do izbornog ciklusa, konkretno kad je riječ o lokalnim izborima, vi Bošnjaci, jer ove druge manjine se ne ističu, doslovce se natječete tko će se prikloniti potencijalnom izbornom pobjedniku. Što ste, recimo od 2009. otkad se gradonačelnik bira neposredno, do danas napravili za bošnjačku nacionalnu manjinu, koji ste od svojih ciljeva ostvarili? Što su vam donijele te koalicije?
- Prije četiri godine potpisao sam sporazum i podržao listu HDZ-a i današnjeg gradonačelnika Mata Frankovića, a sporazum se temeljio Baš na ovim problemima o kojima razgovaramo. Prioritet je bio groblje. Rađamo se ovdje, korisni smo u zajednici, a na kraju umiremo i nemamo se gdje pokopati, ali groblje se pokrenulo, gradi se. Znači taj smo problem riješili. Tada smo bili dogovorili i prostor za rad nacionalnih manjina.

Kakva je vaša suradnja s aktualnim gradonačelnikom?
- Dobra! Gradonačelnik Mato Franković nam je obećao pronaći prostor za ured. Čak je i rekao da će nam dati jedan prostor gdje su smještene brojne udruge i čekamo realizaciju.

Kakva je vaša suradnja s predstavnicima ostalih nacionalnih manjina, konkretno srpskom manjinom, koja je iza bošnjačke u Dubrovniku najbrojnija?
- Pa, moram vam reći da je ta komunikacija vrlo slaba. Sve se svede na susrete tijekom vjerskih blagdana, posjetimo ih kad im je Vaskrs, odnosno Uskrs, Božić, a oni dođu kod nas kad je nama Bajram.

Ali problemi su vam slični, osim što Srbi u Dubrovniku imaju riješeno pitanje bogomolja.
- Suradnju više ostvaruje naša islamska zajednica nego mi predstavnici političkih stranaka. Mi skoro pa i nemamo kontakata, što mi je jako žao. Zaista bismo trebali više surađivati. Kad bismo dobili ured sigurno bi se ta suradnja s vremenom uspostavila i poboljšala.

Možda biste i brže od gradonačelnika odbili prostorije za ured kad biste bi svi predstavnici manjina po tom pitanju bili složni.
- Sigurno bi bilo tako, ali možda je i ovaj naš razgovor povod za početak jedne takve suradnje.

BOŠNJAČKA MANJINA AUTOMATIZMOM BI TREBALA IMATI PREDSTAVNIKA U GRADSKOM VIJEĆU

U kolikom broju pripadnici bošnjačke manjine izlaze na izbore za Vijeća nacionalnih manjina?
- U jako malom broju. Vrlo je teško motivirati ljude da izađu na ove izbore jer su dosta pasivni.

Jesu li pasivni birači ili ste pasivni vi koji ih predstavljate?
- I jedni i drugi. Ništa im ne nudimo novo i zato i sad apeliram na Bošnjake da izađu na izbore u nedjelju i glasaju za listu Bošnjačke zajednice kulture Preporod.

To znači da im Vi sad pred ove nedjeljne izbore morate obećati da ćete biti aktivni u rješavanju njihovih problema. Zašto bi vas Bošnjaci u nedjelju trebali zaokružiti, što im konkretno možete obećati? Minaret, odnosno džamiju još uvijek ne možete.
- Konkretno se možemo potruditi oko zapošljavanja Bošnjaka, na što imaju zakonsko pravo, možemo obećati brže rješavanje infrastrukturnih problema na Nuncijati, pristupnih cesta. Možemo im obećati više tribina o ulogama manjina koje su iznimno važne. Ljude buni ta odrednica Bošnjak i musliman, a to bismo im putem tribina mogli razjasniti.
Bošnjačka zajednica u Dubrovinku ima bogatu povijest, ali ni po tom pitanju niste aktivni.
- Zato i govorim, kad bismo imali samostalnu ili nezavisnu listu i kad bi na lokalne izbore od 1 800 pripadnika bošnjačke manjine u Dubrovniku izašlo 900 birača, imali bismo jednog gradskog vijećnika, a taj je gradski vijećnik nekad presudan u rješavanju problema.

A nemate ga zato što ste pasivni.
- Tako je, predlagao sam gradonačelniku, recimo srpska manjina automatizmom ima svog saborskog zastupnika, tako bismo i mi, s obzirom da smo u Gradu najbrojnija manjina, trebali automatizmom imati jednoga svog zastupnika u Gradskom vijeću.

Pa da se onda on priključi vladajućima i „mirna Bosna”.
- Taj bi vijećnik sigurno imao veću ulogu jer bi samo činjenicom, da je vijećnik puno lakše mogao rješavati probleme i na njih ukazivati. Inače, iskoristio bi ovu priliku za čestitati vjernicima islamske vjeroispovijesti. Naime, sad nam počinje naš sveti mjesec, najljepši mjesec u godini, Ramazan, počinje post 6. svibnja i zaželio bi našim vjernicima islamske vjeroispovijesti da ga dočekuju u miru i blagostanju i da ga isposte u zdravlju i veselju.

Poštovane gospođe i gospari, danas slavimo blagdan svetog Josipa Radnika i Međunarodni praznik rada. Ovim putem posebno želim istaknuti naše vrijedne djelatnike Čistoće i Vrtlara koji se svakodnevno brinu da naš Grad izgleda čist i uredan i hvala im na tome. - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković u današnjoj čestitki uz Praznik rada koju je objavio na svom Facebook profilu.

„Prava radnika su iznimno bitna i zato vjerujem da u budućnosti nikad više neće doći u pitanje. Ono što se danas iznimno cijeni je pravi radnik, a poslodavac je dužan poštovanje prema radniku iskazati adekvatnim primanjima i povlasticama koje zaslužuje. Vama i Vašim obiteljima želim da uživate u današnjem danu... svima onima koji danas rade zbog potrebe službe još jednom Veliko Hvala!” - napisao je gradonačelnik Franković.

D.M.