U okviru započetog programa održavanja dječjih i sportskih igrališta završena je hitna sanacija sportskog igrališta u Ulici Između dolaca u Novoj Mokošici.

Na sportskom terenu odrađeni su radovi bojanja ogradne konstrukcije sa žičanim pletivom i zamjena oštećenog pletiva, radovi popravka i bojanja malih barica kao i zamjena mrežica na istima te bojanje tribina. Tijekom radova kao nužna utvrđena je i zamjena betonske podloge igrališta pa će se ti radovi izvesti uskoro.

Od ostalih intervencija u kapacitete za sport i rekreaciju u tijeku su radovi na igralištu u Čokolinu, dok na tribine sportskog igralište na Ilijinoj glavici uskoro stiže 50 novih stolica. Radovi se potom sele i na Mrčevo gdje će se obnoviti sportski teren, dok će u Zatonu u sanaciju ići košarkaško igralište i dva dječja.

Radovi se izvode u sklopu programa održavanja dječjih i sportskih igrališta započetog u srpnju. Za ovu namjenu sklopljen je četverogodišnji ugovor vrijedan 3.2 milijuna kuna, što znači da će Grad za održavanje sportskih i rekreativnih sadržaja izdvajati oko 800.000 kuna po godini.

DPP

Gradu Dubrovniku osigurana su sredstva u iznosu od 14.080.986,10 kuna za projekt „Grad ZA djecu -poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“.

Sredstva je u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“ iz Europskog socijalnog fonda osiguralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH kao posredničko tijelo razine 1 za operaciju „Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“, dok je Grad Dubrovnik u partnerstvu s ustanovom Dječji vrtići Dubrovnik za potrebe prijave projekta proveo ispitivanje s ciljem definiranja potreba roditelja za promjenom radnog vremena DV Dubrovnik.

Naime, anketirani roditelji su većinom iskazali potrebu za drugačijim terminima boravka svoje djece u vrtićima. Stoga je zahvaljujući suradnji Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju, Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo i Dječjih vrtića Dubrovnik pokrenut projekt „Grad ZA djecu - poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“, a za čiju je provedbu osigurano čak 14.080.986,10 kuna.

U praksi to znači da će se projektom „Grad ZA djecu“ financirati usklađivanje radnog vremena dječjih vrtića sa stvarnim potrebama roditelja. Usluga poslijepodnevnog rada primijenit će se u vrtićima Ciciban, Gruž, Izviđač, Kono, Palčica, Pile, Radost, Lapadski Dvori, Škatulica i Pčelica. Rad subotom provodit će se u vrtićima Ciciban, Izviđač, Palčica i Pčelica, dok će vrtić na Lopudu pružati uslugu petosatnog poslijepodnevnog programa. Također, osigurana sredstva iskoristit će se za zapošljavanje 16 novih odgojitelja potrebnih za održavanje programa poslijepodnevnog rada vrtića te 8 djelatnika u tehničkom osoblju. Planirano je zapošljavanje još 15 asistenata, 1 logopeda, 1 psihologa i 1 edukacijskog rehabilitatora.

S ciljem unaprjeđenja usluga financirat će se brojne edukacije usmjerene na jačanje stručnih kompetencija za kojim je stručna služba vrtića iskazala interes. Jačanjem stručnih kompetencija zaposlenika DV Dubrovnik omogućuje se razvijanje poboljšanih i kvalitetnijih programa. Unaprjeđenje usluga provodit će se i kroz nabavu opreme za uređenje igrališta, nabavu Montessori opreme, opreme za senzorne sobe, za sportski program kao i za video nadzor. Na temelju nabavljene opreme razvit će se i implementirati dva nova posebna programa – program Montessori i sportski program.

U konačnici, Grad Dubrovnik i DV Dubrovnik ovim projektom odgovorit će na povećane potrebe te time omogućiti roditeljima lakše i kvalitetnije balansiranje između obiteljskog i poslovnog života, a kako se duži boravak djece u vrtiću ne bi negativno reflektirao na djecu unaprijedit će se ukupna usluga poboljšanim i kvalitetnijim programima.

Svečano potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava održat će se u Karlovcu, 24. listopada a ispred Grada Dubrovnika nazočit će mu gradonačelnik Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju, Zrinka Raguž.

DPP

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, sa suradnicima, sudjelovao je na radnom sastanku s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem u Zagrebu na temu EU sufinanciranja izgradnje i opremanja postrojenja za sortiranje korisnih komponenti otpada.

 Tom je prigodom čelnicima najvećih gradova u Hrvatskoj prezentiran EU poziv za sufinanciranje izgradnje i opremanja samog postrojenja, koji je u pripremi, a kako bi se ubrzale prijave najvažnijih projekata za ovaj dio sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

''Sortirnice su integralni, vrlo zahtjevan dio infrastrukture za gospodarenje otpadom, a projekti će se sufinancirat europskim sredstvima do 85 %'', rekao je ministar Ćorić te najavio kako do kraja godine očekuje i raspisivanje natječaja za spremnike i vozila, čime bi se zaokružila priča oko infrastrukture potrebne za učinkovito gospodarenje otpadom i približavanje cilju od 50 % odvojenoga otpada.

Kako bi do 2020. godine postigla cilj da se odvojeno sakuplja i reciklira minimalno 50 % otpadnog papira, plastike, stakla i metala, Republici Hrvatskoj na raspolaganju su značajna EU sredstva iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.

Grad Dubrovnik svakako planira aplicirati za EU sredstva za izgradnju sortirnice otpada, koja je planirana Urbanističkim planom uređenja "Tehničko-tehnološki blok Osojnik".

Također, Gradu Dubrovniku u proteklih su mjesec dana već odobrena sredstva za obrazovno- informativne aktivnosti te nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Projekt ''ReDu'' vrijedan je gotovo 1,2 milijuna i uključuje edukaciju javnosti o postupanju s otpadom, a također je odobreno i više od 4 milijuna kuna za nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i to za papir, karton, plastiku, staklo, biootpad s vrtnim komposterima i tekstil. Oko 85 posto ovih iznosa bespovratna su EU sredstva.

DPP

Na sastanku Projektnog savjeta za izgradnju studentskog doma u Čokolinu zaključeno je kako se izgradnja završiti u roku. Više o samom sastanku, odnosno donesenim zaključcima za portal Dubrovnikpress.hr rekao je voditelj projektnog tima za izgradnju studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku Marko Potrebica, koji je naglasio da će uskoro prestati i buka uz radove.

U projektnom savjetu su župan Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof.dr.sc. Nikša Burum, predsjednik Studentskog zbora Jakša Ćebo i predsjednik Upravnog vijeća Studentskog centra dr. sc. Nikša Koboević.

- Prema Investicijskoj studiji koju smo napravili dužni smo se sastajati kako bi institucije koje sudjeluju u izgradnji doma izvijestili kako idu radovi. Dotaknuli smo se one kiše koja nas je omela u izvođenju radova, međutim druga dinamika ide dobro i ne procjenjujemo da će određeni zastoj zbog kiše rezultirati kašnjenjem same izgradnje. - rekao je Potrebica.

- Očekujemo da će studentski dom biti završen do sredine listopada iduće godine. Međutim, treba razlikovati završetak radova i samog otvaranja objekta. Naime, postoji i faza opremanja, a za što ćemo raspisati natječaj. Stoga, mi ćemo probati i da postupak opremanja doma ide paralelno sa završetkom radova, ali ne možemo obećati i da će u listopadu dom biti otvoren. - dodao je Potrebica.

- Inače, gradonačelnika Frankovića je zanimalo koliko će trajati iskopi, to je važno radi susjedstva i buke. Oni su skoro 80 posto završeni, završit će do kraja mjeseca kad više neće biti tolike buke. Zahvaljujemo susjedima na razumijevanju, oni su podnijeli najveći teret. - zaključio je Potrebica.

Ugovorena vrijednost radova iznosi 145.953.475,35 kuna (bez PDV-a), a najvećim dijelom se financiraju iz bespovratnih sredstava Europske unije, iz Europskoga fonda za regionalni razvoj, i to u okviru operativnoga programa „Konkurentnost i kohezija (2014.-2020.)“. Projekt sufinancira Grad Dubrovnik s 30 milijuna kuna, Dubrovačko-neretvanska županija s tri milijuna kuna i Ministarstvo znanosti i obrazovanja s 15 milijuna kuna.

Studentski dom trebao bi na četiri kata raspolagati s 254 sobe odnosno 503 kreveta te ostalim sadržajima.

Pri kraju je energetska obnova na zgradi Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik. Tim povodom danas je u prostorijama škole održana prezentacija na kojoj je predstavljena sama obnova. Prezentaciju su održali učenici Obrtničke i tehničke škole Karmen Đuraš i Marko Puljić, oboje arhitektonski tehničari.

Projektom je predviđena ugradnja toplinske izolacije na ovojnicu zgrade, korištenje solarne energije za pripremu potrošnje tople vode i postavljanje nosača za solarnu elektranu snage do 15 kw. Osim što će se projektom smanjiti korištenje energije, smanjit će se i emisija štetnih plinova.

Radovi su vrijedni tri milijuna kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira projekt s 37 posto ukupno udjela, a Fond za sufinanciranje provedbe EU Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije s 31 posto udjela.

Ravnatelj škole Dinko Mandić kazao je više o radovima.
- U tijeku su završni radovi na vanjskoj ovojnici novog dijela zgrade. U novom dijelu zgrade nam je ostao još krov i u starom dijelu zgrade s unutarnje strane postavljanje izolacije, kao i završni gipsani radovi. - rekao je Mandić.

- Rok završetka je do kraja travnja iduće godine, ali vjerujem da će radovi biti gotovi kroz mjesec dana budući da je glavnina toga odrađena. Radovi su koštali tri milijuna kuna, a na godišnjoj razini uštedjet ćemo oko 50 posto energije za grijanje i hlađenje. Radi se tu o iznosu od 50 tisuća kuna. - objasnio je Mandić, dodajući da su radovi dobrodošli i samim učenicima za praksu.

Izvođač radova na ovom projektu je tvrtka Capitalis iz Dubrovnika.

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima i predstavnicima Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije obišao je gradilište Poduzetničkog inkubatora u Pločama i susreo se s izvođačima radova, stručnim nadzorom i predstavnicima Grada Ploča.

Župan Dobroslavić ovom je prilikom naglasio kako je model poduzetničkog inkubatora već uspješno primjenjen u Dubrovniku te istaknuo kako će ovaj u Pločama imati i proizvodni pogon, što u Dubrovniku nažalost nije bilo moguće.

”Za razliku od Dubrovnika, u Pločama imamo i tri veća prostora u prizemlju za proizvodne aktivnosti, što će biti ponuđeno svima koji budu imali dobre poduzetničke ideje. Županija je prijavila ovaj projekt vrijedan nešto više od 10 milijuna kuna, a financira se u gotovo 100 postotnom iznosu sredstvima iz fondova EU i države”, rekao je župan Dobroslavić.

Direktorica Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije Marija Previšić istaknula je kako je kroz Poduzetnički inkubator u Dubrovniku prošlo dosada 18 tvrtkim odnosno mladih poduzetnika.
”Mi smo im dali sve usluge, od toga kako pokrenuti posao do povezivanja s ostalim poduzetnicima i usmjeravamo ih prema sajmovima, pomažemo u pisanju projekata za povlačenje sredstava iz EU fondova, znači sve poslove koje ‘inkubirani poduzetnik’ mora napraviti da bi izašao samostalno na tržište”, rekla je Previšić.

Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević izrazio je zadovoljstvo ovim projektom te ga istaknuo kao dobar primjer sinergije između Županije i Grada Ploča. Gradonačelnik Krstičević se obvezao riješiti potrebnu projektnu dokumentaciju te osigurati izgranju prometnice do inkubatora.

Projekt Poduzetničko-proizvodni impulsni centar u Pločama započeo je u studenome prošle godine, a realizacija je planirana do kraja studenoga 2019. godine. Ukupna vrijednost projekta je oko 10,4 milijuna kuna i financirat će se najvećim dijelom sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova putem Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

Glavni izvođač radova, tvrtka Medius d.o.o. je od početka radova izvela radove dubokog temeljenja, hidroizolacije i betonske radove temeljne ploče, a u tijeku je izgradnja prvog kata objekta. Objekt u kojem će biti smješten inkubator bit će ukupne građevinske bruto površine od 1242,84 metara četvornih i imat će kapacitet za prihvaćanje devet novih poduzetnika od čega će tri biti smještena u prizemnim proizvodnim prostorima.

Nakon izgradnje raspisat će se natječaj za opremanje objekta. Po završetku svih radnji objekt će biti predan Centru za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije na upravljanje.

DPP

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja na Pobrežju obilježena je 27. godišnjica pogibije Josipa Zvona, najmlađeg dubrovačkog branitelja stradalog tijekom obrane Dubrovnika.

U ime Grada Dubrovnika vijence su položili predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, civilno društvo i socijalnu skrb Dživo Brčić i gradski vijećnik Blaž Pezo. Vijenci su položili i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije.

Obilježavanje pogibije Josipa Zvona organizirala je Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije, koja je i podigla spomen-obilježje.

Josip Zvono je rođen u Dubrovniku 1974. godine, a poginuo je kod Pobrežja 17. listopada 1991. godine. Imao je 17 godina.

DPP

U nastavku suradnje Dubrovačkih ljetnih igara i zaklade Caboga Stiftung, besplatan koncert će u ljetnikovcu Bunić Kaboga održati Dubrovački puhački kvintet uz gošću Stefani Grbić, u utorak, 23. listopada s početkom u 20 sati.

Dubrovački glazbenici - flautistica Đive Franetović Kušelj, oboistica Martina Hrćan, klarinetist Stjepo Medo, fagotist Matija Novaković i hornist Toni Kursar, u pratnji pijanistice Stefani Grbić, ovom će prigodom izvesti Divertimento br. 1 „Chorale St. Antoni“ u B-duru Franza Josefa Haydna, nakon čega će uslijediti Kvintet za glasovir i puhače u Es-duru, op. 16 Ludwiga van Beethovena, a koncert će zaključiti Stari mađarski plesovi Ferenca Farkasa.

Besplatne ulaznice za ovaj koncert mogu se već od danas preuzeti u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), radnim danima od 10 do 13 sati. U suradnji s Libertas d.o.o. osiguran je besplatan prijevoz autobusom za publiku, a polazak je u 19.30 sati s Pila, uz zaustavljanje na stanici u Vukovarskoj ulici. 

K.L.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković danas je obišao video nadzorni centar u prostorima Upravnog odjela za promet. Riječ je o centru gdje se projiciraju snimke sustava video nadzora javnih površina u Gradu Dubrovniku. Sustav se sastoji od preko stotinu kamera raspoređenih na 48 najfrekventnijih mjesta u gradu. Uz Grad Dubrovnikkorisnik je i PU DNŽ, a sustav služi za kontrolu i kažnjavanje nepropisnog parkiranja i praćenje stanja u prometu te povećanje sigurnosti, suzbijanje kriminaliteta i otkrivanje počinitelja.

- Grad Dubrovnik je uložio značajna financijska sredstva u sustav videonadzora na području cijelog Grada Dubrovnika. Sad smo vidjeli segment upravljanja prometom, još ćemo imati segment komunalnog redarstva koji nadzire sva igrališta u Gradu Dubrovniku i segment Čistoće koji nadzire odlagališta otpada. U ovoj sobi osim prometnih redara sjedat će tako i komunalni redari koji će imati uvid u kamere kako bi intervenirali i upozorili naše sugrađane i goste Grada na eventualne nedopuštene radnje. CIlj nije kažnjavanje, nego i ubrzavanje prometa, bolja protočnost i kontrola. U konačnici tek ide kažnjavanje. - rekao je Franković.

Pročelnik UO za promet Đuro Šutalo kazao je kako je za projekt izdvojeno 230 tisuća kuna s PDV-om. Dodao je kako će svi prometni, kasnije komunalni redari raditi na projektu prema rasporedu kako to odluči njihov voditelj.

V.Salvia

Izložba "Tragovi" britanske fotografkinje Chiare Mac Call otvorena je sinoć u cavtatskoj Kući Bukovac. Izložba je nastala kao plod jednotjednog rezidencijalnog programa Britanski umjetnici u Kući Bukovac, a kuriraju je povjesničarke umjetnosti Leila Mehulić i Lucija Vuković, poznavateljica Bukovčeva opusa, koja vodi njegovu cavtatsku zbirku.

Prva godina kreativne razmjene između Kuće Bukovac i londonskog Sveučilista Westminster, na kojem je Chiara Mac Call stekla magistarsku titulu, nadahnuta je specifičnom vezom Vlaha Bukovca i Velike Britanije. Bukovac, dijete Cavtata, u engleskoj je pokrajini Yorkshire ostavio trag portretirajući pripadnike visokoga društva.

Leila Mehulić, kustosica koja živi u Velikoj Britaniji, pozvala je Chiaru Mac Call da uspostavi dijalog s Bukovčevim životom, opusom, a ponajviše rodnom kućom koja je prenamjenjena u muzej. Po povratku u zavičaj, sedamnaestogodišnji Bukovac, već bremenit prekooceanskim iskustvima, svome je ‘ćaći’ ponudio da mu oslika interijer kuće. U jeku njegova posla, po Cavtatu se proširio glas da je slikar. Fantastične su freske preobrazile ne samo jednostavnu kamenu katnicu, već i Bukovčev identitet. Iako će nastaviti sa mornarskom službom, kuća mu je dala potvrdu da je umjetnik.

Naslov izložbe Tragovi budi asocijacije na vrijedan projekt Lady Jadranke Beresford Pierce “Searching for Blaise” (Tragajući za Vlahom), koji je Bukovčevu ostavštinu obogatio saznanjima o izgubljenim slikama, publici liverpulske Walker Art Gallery otkrio vandredan umjetnički opus, te konačno u Cavtat donio donaciju Zorice Glen, pokćerke Bukovčeva sina Aga. Prije osam godina povjesničarke umjetnosti Lucija Vuković, Helena Puhara i Rachel Rossner u Kući su Bukovac kurirale izložbu deset darovanih slika.

Chiara Mac Call se, dočim, usredotočila na dvojbu kakav trag ostavljaju onaj koji pohodi memorijalnu zbirku ili umjetnički lokalitet, polazeći ne samo od vlastite rezidentske pozicije, već i od diskursa postkolonijalne kritike.
Mac Call je unuka veronske umjetnice koja je na studij slikarstva u Firenzi stupila u doba kada su se Bukovčeve kćeri okušavale u slikarstvu, te irskog intelektualca, bliskog prijatelja dramatičara Georgea Bernarda Shawa, najglasovitijeg zaljubljenika u Dubrovnik i njegovu okolicu. Prve godine života provela je u Mozambiku, a najraniju mladost u Rimu. Sa sedamnaest godina upisala je studij psihologije na Sveučilištu Canterbury, odakle se uputila u Cambridge na magisterij kriminalistike. Nakon višegodišnjeg bavljenja civilnim pravom i rada s maloljetnim prijestupnicima, prije nekoliko godina se odlučila profesionalno posvetiti svojoj ranoj opsesiji, fotografiji. Mac Callova je, međutim, svakim ostvarenim fotografskim projektom, ostajala vezana za temu unaprijeđenja života ranjivih društvenih skupina, bilo da je riječ o žrtvama seksualnog zlostavljanja ili skrbnicima osoba oboljelih od demencije. Ciklus Tragovi njezino je prvo djelo koje se bavi estetskim pitanjima, ali koje se istodobno referira na trajno aktualnu političku temu restitucije umjetnina koje je Ujedinjeno Kraljevstvo odnosilo s područja Mediterana. Njezina izjava “Stigla si u kuću koja nosi sve te tragove Vlaha Bukovca, ali što ćeš ostaviti za sobom? Dobro je biti ponizan i slušati njen eho. Zidovi govore.” prepostavlja razumijevanje i empatiju aroganciji kolonijalne sile, ali i aktera masovnog turizma.

Vođena sugestijama kustosica Leile Mehulić, Lucije Vukovići Helene Puhare, umjetnica je svoj zadatak razvila na nekoliko razina, koje gradacijski otkriva u različitim prostorima kuće. Ključne sastavnice njezina rada bile su istraživanje Bukovčeva plenerističkog svjetla, te studije poza njegovih modela, koje je u nedogled simulirala pred okularom. Sve to sažima autoportret u svijetloplavoj viktorijanskoj haljini, trajnom motivu izložbe, koja je sredstvo poistovjećivanja s Bukovčevim svijetom i sredstvo kojim je, poput Bukovca, proučavala svjetlosne odraze. Smještena na pijaninu u prostoriji do ulaza, ta je fotografija uvod u svojevrsni performativni postupak kroz koji nas umjetnica vodi.

Različitim postupcima Mac Callova je doslovno odgovorila na kustosku temu. Ona ulazi u pore i utrobu kuće kada se radom Slušanje, šaputanje, postajanje stapa s bojom zida / kožom kuće i u duhovitoj nadrealističkoj maniri izviruje iz zidnih niša / utrobe kuće. U radu koje nosi reminiscencije na Francescu Woodman i njen dijalog s rimskim kućama u kojima je boravila, Mac Callova se metodom duge ekspozicije konačno pretvara u avetinjski lik nalik uobraziljama engleskih gotičkih romana.

Soba u kojoj je trag ostavila i Bukovčeva unuka, slikarica, čija je sestra oduzela život, Chiari Mac Call je bila posebno važna. Netom prije dolaska u Cavtat, zatekla ju je vijest o suicidu vlastite prijateljice. Čuvši za istovjetnu sudbinu, odlučila je sobu posvetiti uspomeni dvjema djevojkama uvođenjem para malih instalacija. Uz prozor s pogledom na palme i plavi zaljev položila je autoportret koji je utjelovio iluziju o vedroj nevinosti mladenačkog doba. Priložila mu je kontrapunkt - vlastiti lik preobražen u zlokoban objekt koji viri iza odškrinutih vratiju starog ormara / sfere nesvjesnog.

Štafelaj Bukovčeva atelijera mjesto je izlaganja nekolicine studija svjetla, homageu Bukovčevom plenerizmu. One su odabrane medju skupinom od nekoliko tisuća, kojima je umjetnica analizirala Bukovčeve kreativne postupke. Valja istaći ne samo izuzetno kratko vrijeme trajanja rezidencije, već i da rezidentkinja, uslijed neočekivanih okolnosti nije imala više od nekoliko dana za pripremu. Pa ipak je ostavila upečatljive tragove. Čak i one koji prolaznici mogu doslovno odnijeti sa sobom posegnu li za njenim fotografijama odloženim na namještaju Vlaha Bukovca.

Galerije i muzeji Konavala

Posljednji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra u atriju Kneževa dvora za ovu sezonu održat će se u petak, a ugostit će mladog violinista Asija Matathiasa. Orkestrom će ravnati Noam Zur, a na programu su djela Ludwiga van Beethovena. Početak koncerta je u 20.30 sati.

Maestro Noam Zur čest je gost Dubrovnika te je posljednjih godina obnašao dužnost glazbenog direktora Međunarodnog festivala opernih arija „Tino Pattiera“, a od prošle je godine i glavni dirigent Simfonijskog Orkestra Salte u Argentini. Od 2001. godine Zur dirigira u renomiranim koncertnim dvoranama te s vodećim orkestrima diljem SAD-a, Njemačke, Izraela, Meksika, Argentine, Južne Afrike, Švicarske, Austrije, Francuske, Estonije, Rumunjske, Skandinavije... Uz skladateljsku i dirigentsku karijeru, Noam Zur aktivno podučava dirigente, instrumentaliste i pjevače, te je često gostujući profesor u Izraelu, Argentini, Meksiku i Rumunjskoj.

Kao solist će nastupiti Asi Matathias, talentirani violinist koji je s četrnaest godina debitirao s Izraelskom filharmonijom pod ravnanjem Zubina Mehte, a danas osvaja pozornice diljem svijeta. Snimao je za BBC (British Broadcasting Corporation), CBC (The Canadian Broadcasting Corporation), WQXR (The Classical Music Station New York) i ORF (The Österreichischer Rundfunk) te nastupao diljem Europe, SAD-a, Azije i Izraela u prestižnim dvoranama kao što su Carnegie Hall, Zankel Hall i Weil hall, Berlin Philharmonie, The Mann Auditorium u Tel-Avivu, Izumy Hall u Japanu i drugima. U Dubrovniku nastupa po prvi put, a slušamo ga u Beethovenovom Koncert za violinu i orkestar u D duru, op. 61.
Orkestar će u drugom dijelu izvesti i Simfoniju br. 3 u Es duru, op. 55 "Eroica".

Ulaznice su dostupne u uredu Orkestra od 9-14 sati, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane dostupne su isključivo na blagajni Orkestra, a radi se o cijenama: 10 kuna za korisnike Libertasovog pokaza, 20 kuna za umirovljenike, besplatno za studente s X-icom i stanovnike stare gradske jezgre te 30% popusta za ostale građane na sve cijene ulaznica. Broj za dodatne informacije i rezervacije je 417 110.

R.R.

Samo bi potpuno lud čovjek dopustio gradnju na Petki, to nikome ne bi palo napamet pa neće niti meni, riječi su kojima je danas dubrovački gradonačelnik Mato Franković prokomentirao najavu investitora kako bi "u dogovoru s Gradom gradili u dijelu Petke koji je do prije nekoliko godina bio građevinska zona". Zemljište u Park šumi Velika i Mala Petka kupila je tvrtka Plavi projekt za devet milijuna kuna.

- Pročitao sam kako se investitor poziva da je to bilo građevinsko zemljište, ja sam to isto provjerio, to nije istina. Tamo se građevinsko zemljište nikad nije nalazilo, tako će ostati u budućnosti. - rekao je Franković, koji je odgovorio na pitanje može li po tom pitanju očekivati određene pritiske.

- Postoji investitori raznorazni, postoje raznovrsne vrste pritisaka, ali postoji i odgovornost prema građanima. - kazao je Franković.

- Nije mi se nitko obratio. Imali smo ponudu na stolu da kupimo zemljište, ali smatrali smo da za to nemamo dovoljno novca s obzirom na financijska sredstva koja su nam potrebna za investicijski ciklus kojega provodimo. Istovremeno, zašto bi kupili zemljište da bi sami sebe branili? Od čega? Zna se tko donosi Prostorni plan Grada Dubrovnika. Možemo samo sami napraviti grešku, sami se ubiti. To nikome nije u interesu. Petka ostaje zelena zona, pluća grada Dubrovnika. Gore ima i boćarsko igralište, možda ljudi žele investirati u sport. - zaključio je gradonačelnik Franković.

V.Salvia