Vodovod Dubrovnik dovest će u suradnji s Hvatskim vodama vodovodnu i kanalizacijsku mreža na Ivanicu kako bi se zaštitilo izvorište Omble, zaključak je sastanka koji se održao u Gradu Dubrovniku na temu vodozaštitne zone rijeke Omble. Podsjetimo, početkom rujna došlo je do onečišćenja vode amonijakom. Smatra se da je onečišćenje došlo iz Općine Ravno.

"Na sastanku je dogovoreno da će Vodovod Dubrovnik ishodovati građevinsku dozvolu za vodovodnu i kanalizacijsku mrežu do granice s BiH, nakon čega će se kroz Međudržavno povjerenstvo za vode Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine dogovoriti nastavak izgradnje sustava te ishodovati dozvole za vodu i kanalizaciju cijelog područja Ivanice. Ujedno je zaključeno kako se sva dokumentacija koja se odnosi na izgradnju infrastrukture vode i kanalizacije na području Ivanice treba usuglasiti s ovlaštenim institucijama na području RH, u cilju zaštite izvorišta Ombla". - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

Na sastanku su sudjelovali gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, njegova zamjenica Orlanda Tokić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, voditeljica Vodnogospodarskog odjela za slivove južnog Jadrana Irina Putica, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli, predsjednik i član Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić i Vicko Begović te načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović.

V.S.

Počele su i ocjene na web stranici ocijenime.hr. Naime, ovu Internet stranicu pokrenula je udruga Prospectus čija je predsjednica dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević, a na njoj se može ocijeniti rad javnih službenika u Gradu Dubrovniku te još u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu.

Zanimljivo je vidjeti kolike prosječne ocjene imaju dubrovački pročelnici. Najgoru ocjenu jedinicu imaju pročelnik U.O. za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Zlatko Uršić i pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić.

Pročelnica UO za poslove gradonačelnika Marijeta Hladilo zasad drži dvojku, a istu ocjenu imaju i pročelnica UO za kulturi i baštinu Ana Hilje, pročelnik UO za promet Đuro Šutalo i pročelnik UO za gospodarenje gradskom imovinom Zdenko Medović.

Pak, pročelnik UO za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić ocijenjen je s tricom, isto kao i i pročelnik UO za sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić te pročelnica UO za EU fondove Zrinka Raguž. Četvrticu je zaslužila pročelnica Službe Gradskog vijeća Nada Medović te pročelnica UO za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Silvana Vlašić.

Jedinu peticu zaslužila je pročelnica UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić.

Neocijenjeni su pročelnik UO za upravljanje projektima Srđan Todorovski i pročelnica za proračun, financije i naplatu Anita Burić.

Inače, dubrovački gradonačelnik Mato Franković ocijenjen je s dvicom, a njegove zamjenice Orlanda Tokić i Jelka Tepšić s jedinicama.

U svakom slučaju, sve ove ocjene za sad ipak treba promatrati kroz trivijalnu prizmu. Iako se skupio fini broj glasova ipak nije prošlo dovoljno vremena kako bi se realno moglo sagledati koliko su građani zadovoljni radom dubrovačkih pročelnika.

Međutim, ono što bode oči su ocjene pojedinih službenika koji eto baš i nisu u doticaju s građanima, odnosno crno na bijelo rečeno i ne rade na toliko bitnim mjestima. Upravo su takvi najbolje ocijenjeni, a ako se zaviri tko im je dao ocjene može se vidjeti da se radi o prijateljima. Očito, taštine će i uz ovu web platformu itekako raditi pa će se stvari najčešće svesti na onu: mama, glasaj za mene.

V.Salvia

Bivši dubrovački gradonačečnik Andro Vlahušić na svojem Facebook profilu iznio je kako riješiti prometne gužve u Lapadu. Odnosi se to na proširenje Lapadske obale te izmještanje semafora na Pošti Lapad.

Inače, što je o prometnim rješenjima u Lapadu za portal Dubrovnikpress.hr rekla zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić možete pročitati OVDJE. Vlahušićevu objavu prenosimo u cijelosti.

"Prometno rješenje Lapada uključivalo je nekoliko projekata od čega sunajvažnija dva : Proširena, dvosmjerna Lapadska obala i Kružni tok Pošte Lapad. Za Lapadsku obalu napravljena je kompletna tehnička dokumentacija, cijele dionice od Batale do Orsana . Za prvu fazu do Ekonomskog fakulteta dobivene su potrebne dozvole za početak izgradnje koja je još lani trebala biti završena da nije srušen gradski proračun za 2017. godinu.

Drugi dio je kružni tok na Pošti Lapad koji je uključivao sadašnje rješenje sa pješačkim prelazom na sadašnjem ili starome mjestu kako se ne bi postojeća navika puno mijenjala. Odustalo se od pothodnika jer bi trebao biti dosta dugačak, bez stepenica, namijenjen djeci, starijima, invalidima , a pitanje je kako bi ga ljudi prihvatili . Komplicirano je bilo riješiti komunalnu infrastrukturu, više ulaza i izlaza te vlasničke odnose sa susjedima. 

Kako se Lapadska obala nije napravila, niti to sadašnja uprava želi iako ima gotovi projekt i dovoljno novaca, tako je izgradnjom Solituda gužva postala još veća, potrebno je napraviti drugu fazu Pošte Lapad koja je prikazana na slici u prilogu. 

Pješački prelaz sa semaforima premješta se 70 metara istočno ispred DOCa. Od Kružnoga toka do ulice Mata Vodopića, Ulica Kralja Tomislava dobiva treću voznu traku, kako bi primila vozila sa Babina kuka i Orsana u dvije trake i smanjila gužvu za više od 50 % . Autobusna stanica smješta se istočno od pješačkoga prelaza, a Taxi stajališta u potrebnom broju, se premještaju na suprotnu stranu i ispred Pošte Lapad .

Minimalna investicija, a velika korist." - napisao je bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

V.S.

U povodu obilježavanja 27. obljetnice napada na Dubrovnik, koji se dogodio 1. listopada 1991. godine, u organizaciji Grada Dubrovnika održat će se program ''Da se ne zaboravi''. Tako će se u ponedjeljak,. polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća te prigodnim programom odati počast svim poginulim braniteljima i stradalim civilima u Domovinskom ratu.

PROGRAM:

9:00 sati – polaganje vijenaca kod Spomen križa na groblju Boninovo

10:00 sati – prigodan školski program u Crkvi Male braće

12:00 sati – polaganje vijenaca uz molitvu na Srđu

18:00 sati – spuštanje vijenaca u more u znak sjećanja na poginule na moru (brod Tirena isplovit će iz Luke Gruž)

19:00 sati – Sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu u Crkvi Male braće

Dan ranije, u nedjelju u dvorani Svetog Ivana Pavla II u samostanu Svete Klare s početkom u 20 sati, održat će se promocija zbirke pjesama ''Ova bi vas ruka pomilovala'', stopostotnog vojnog invalida iz Vukovara Marijana Almaša, u organizaciji Udruge hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije.

DPP

U organizaciji DUNEA-e, u sklopu Europskog dana suradnje, okrugli stol “Bluemed – od europske suradnje do lokalne zajednice” održan je danas u prostorijama Općine Konavle.

Ovim okruglim stolom je predstavljen projekt planiranja, ispitivanja i upravljanja podvodnim muzejima, ronilačkim parkovima i centrima za promicanje znanja s ciljem razvoja održivog turizma.

"Projekt je rezultat suradnje između Hrvatske, Španjolske, Grčke, Italije i Cipra, a na okruglom stolu vođeni moderatoricom Oljom Trković sudjelovali su dr. sc. Domagoj Perkić iz Arheološkog muzeja Dubrovnik, Jelena Beželj iz Muzeji i galerije Konavala, Stjepan Rezo iz DUNEA-e, dok se putem Skypea uključio i predstavnik grčkog partnera." - navode iz Općine Konavle.

DPP

Niz zanimljivih predavanja vezanih za život i povijest franjevačkog reda u Dubrovniku održat će se u subotu,s početkom u 11.30 sati, u novoobnovljenom franjevačkom samostanu na otoku Lopudu.

Arhitektica Rujana Bergam Marković održat će predavanje o obnovi samostana na Lopudu koji je svoja vrata otvorio nakon 18 godina zahtjevne obnove koju je kao kreativna savjetnica pomogla Francesca von Habsubrg. Dr. sc. Zrinka Pešorda s Hrvatskog instituta za povijest svojim će nas predavanjem provesti kroz povijest franjevačkog reda i objasniti njihovu iznimno važnu ulogu ne samo u pastoralnom, nego i u političkom životu Dubrovačke Republike. Povjesničarka umjetnosti i konzervatorica, mr. sc. Maja Nodari, govorit će o važnosti i ulozi konzervatora, dok će fra Josip Sopta popodnevno predavanje posvetiti temi o životu franjevačkog redovnika. Predavanja organizira fondacija TBA21 u sklopu izložbe „Oceani. Pogled na svijet kroz dijalektiku plime i oseke“ koja je otvorena još samo do nedjelje, 30. rujna.
Program moderira Jelena Tamindžija.

Program predavanja:

9:30 h - Sastanak ispred broda Postira
10:00 h - Polazak broda Postira za Lopud iz luke Gruž
11:30 - 12:00 h - Stručno vodstvo kroz franjevački samostan
12:15 - 13:00 h - Obnova franjevačkog samostana, Rujana Bergam Marković, arhitektica
13:00 - 13:15 h - Rasprava
13:15 - 14:00 h - Povijest franjevačkog reda u Dubrovačkoj Republici, dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, Hrvatski institut za povijest
14:15 - 14:30 h - Rasprava
14:30 - 15:00 h - Pauza
15:00 - 15:45 h - Biti konzervator, mr. sc. Maja Nodari, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica
15:45 - 16:00 h - Rasprava
16:00 - 16:45 h - Život franjevačkog redovnika, fra Josip Sopta, franjevački samostan u Rožatu
16:45 - 17:00 h - Rasprava
Pauza uz osvježenje
17:55 h - Polazak broda s Lopuda za Dubrovnik

DPP

Ekspertiza iz 2014 podrazumijeva demontažu Orlandovog stupa, sanaciju stupa, pohranu saniranog Orlanda u za to prikladne prostore i postavku replike na mjesto originala, rekla je viša savjetnica za poslove pripreme i nadzora Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković na prezentaciji ekspertize o oštećenjima te načinu sanacije Orlandovog stupa. Također, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr.sc. Tajana Pleše kazala je "kako će od početka ili sredine listopada postaviti trajna zaštita oko Orlanda jer smo svi svjesni koliko je Orlando pukao i kako ozbiljno može ugroziti posjetitelje".

Što se tiče ekspertize, kako je objasnila Carević Peković 2013. godine Konzervatorski odjel u Dubrovniku zatražio je od Grada osiguranje novčanih sredstava za hitnu intervenciju na Orlandovom stupu, dok je u srpnju 2014. godine započela izrada ekspertize koja bi dala prijedloge za daljnje postupanje s Orlandovim stupom. U ekspertizi su sudjelovali građevinari Milan Crnogorac, prof.dr.sc. Blaž Gotovac, Grujo Novaković i doc.dr.sc. Josip Galić, povjesničar umjetnosti Ferdinand Meder i konzervator Hrvoje Malinar. Svi oni za zadatak su imali usuglasiti mišljenje kako pristupiti obnovi Orlanda.
Carević Peković je istaknula kako je ekspertiza pokazala da je do problema s Orlandom došlo zbog kombinacije više faktora, od prevelikog barjaka pa do nepravilno izrađene posljednje obnove 2003. godine.

U svakom slučaju, članovi projektnog tima su se dakle usuglasili kako Orlandov stup treba demontirati i postaviti repliku, ali i kako je prije demontaže potrebno napraviti konsolidaciju kamene strukture postojećeg stupa spomenika kako ne bi došlo do destrukcije stupa prilikom demontaže, transporta i postave u muzejski prostor. Osim što se ovih šest stručnjaka usuglasilo, svaki od njih je dao i svoje izdvojeno mišljenje. Primjerice, mišljenje Hrvoja Malinara izdvaja se među ostalima budući da on smatra kako je sanacija moguća na licu mjesta i kako nema potrebe raditi repliku. On je ustvrdio kako je moguće pukotine očistiti, ispuhati te ubaciti šipke od inox čelika te ih povezati inox ljepilom. Ipak, kako je objasnila Carević Peković, Malinar je potpisao i završnu ekspertizu usuglašenog mišljenja nakon što su ga ostale kolege uvjerile kako bi rješenje koje je on predložio bilo tek kratkotrajno.

Ipak, mišljenje Molinara poslužilo je na današnjoj raspravi kao arhument onima koji nisu da se makne Orlandov stup.
- Nitko ne govori o krivo ugrađenoj šipci. Svi to skrivaju. Ukoso je ugrađena šipka, tu je i maltretiranje bloka kamena... No, drago mi je što je gospodin Malinar rekao. Dajte materi dite. Ovo su samo pričice da bi se zamađijalo. Mislim na repliku. On je u lošem stanju, ne smije se naprezati, niti pod razno. Ali, sanirati se može. I jarbol u nikojem slučaju uz njega ne može biti vezan.- rekao je restaurator Đivo Dražić, koji je kazao i da bi se Orlando svakako trebao demontirati i sanirati na to predviđenom mjestu, ali i da treba istražiti sve granice kako da on bude i dalje na Stradunu

Konzervatorica Maja Nodari rekla je da nisu iscrpljene sve mogućnosti.
- Svi bi se zakleli da je Stradun od kamena iz 16. stoljeća. Nije. Te su se hodne površine mijenjale, krpalo se. Mislili smo da crkvu sv. Vlaha u Stonu treba srušiti. Istaknuti naši arhitekti su radili novu crkvu svetoga Vlaha. Ovdje se barata tom replikom kao da je to zdravo gotova stvar. Ono, on je pukao i idemo ga zamijeniti. Ja sam izdala rješenje da se zastava skine, koja je bila ogromna pa bi se natopila i bilo je povećanje težine. Skinuli smo zastavu, nećemo loviti vještice sad. Ali, nekako mi se čini neprimjerenim govoriti unaprijed o replici. Protiv sam replike, mora postojati drugi način u 21. stoljeću. Danas imamo ekonomiju doživljaja, serviramo turistima kao da su debili sve na razini djeteta od sedam godina. Pa se može napraviti i kućica za repliku, ali Dubrovnik nije takav Grad. - kazala je Nodari, kazavši da će "konzervatorima biti jako teško donijeti odluku".

Sa svim skupa, doduše dosta uvjerljivo, našalio se arhitekt Dinko Bakulić.
- Sadašnji Orlando će se pohraniti. Ali, hoće li se pohraniti kakav jest ili će se na njemu još nešto raditi? Za to sam da se ništa ne radi. Neka bude kao kad netko umre pa ga zalede i čekaju 200, 300 godina da se nauka razvije. Pa neka se onda restaurira. A ta replika, to je primitivno, to je kako se radilo prije 700 godina. Idemo napraviti hologram! Nema mrtvaca, pohranjen je i čemu replika, razumiješ. To je kao da se na groblju napravi statua čovjeka koji je umro kad je imao 25 godina. Idemo napraviti hologram. - rekao je Dinko Bakulić, dok se Tea Batinić  nadovezala  zapitavši se kako bi to izgledalo onda s hologramom kad se, recimo, slavi Nova godina.

Vodovod Dubrovnik dovršio je rekonstrukciju priključaka i priključnih cjevovoda na 12 lokacija u Ulici žrtava s Dakse, stoji u priopćenju ove gradske tvrtke.

U sklopu radova saniran je i kvar na glavnom vodoopskrbnom cjevovodu te rekonstruirano zasunsko okno na spoju s Ulicom Ludomila Rogovskog. U svrhu poboljšanja vodoopskrbe na tom području ujedno je napravljen i jedan poprečni prekop te zamijenjena jedna priključna cijev. 
"Svi predviđeni radovi uspješno su izvršeni u vrlo kratkom vremenskom periodu jer je bilo bitno završiti s njima prije najavljenih radova Grada Dubrovnika na rekonstrukciji kolnika Ulice žrtva s Dakse, kako bi se izbjeglo potrebu za radovima na novoasfaltiranoj prometnici. S obzirom da su vodovodne instalacije na ovom području stare preko 4 desetljeća, ovim radovima Vodovod je osigurao funkcioniranje vodoopskrbnog sustava i u budućnosti." - piše u priopćenju.

DPP

Nakon što je za Dubrovnikpress.hr zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić iznijela rješenja za promet na području Lapada o čemu možete čitati OVDJE, a potaknut time bivši gradonačelnik Andro Vlahušić na svom Facebook profilu iznio svoje ideje o čemu možete čitati OVDJE, a na Vlahušićevu objavu reagirala je gradska uprava.

„Kako je nakon iznošenja prijedloga o prometnim rješenjima na području Lapada od strane ove gradske uprave reagirao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, iznoseći pritom podatke suprotne činjenicama, u prilogu donosimo priopćenje Grada Dubrovnika: Reagiranje na izjave Andra Vlahušića o Lapadskoj obali“ – pišu iz Grada Dubrovnika, a reagiranje prenosimo u cijelosti:

S obzirom da su prozivke i navodno dobronamjerni prijedlozi prometnih rješenja u Lapadu od strane bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića u suprotnosti s činjenicama, dužnost nam je izvijestiti javnost o istini vezanoj uz projekt Lapadske obale i Ulice kralja Tomislava.

Vlahušić, naime, tvrdi kako je projekt Lapadske obale bio spreman za realizaciju te da bi već bio gotov da nije došlo do neizglasavanja proračuna Grada za 2017. godinu. Međutim, istina je sasvim drukčija. Iako je Lapadska obala uvrštena u prijedlog proračuna to je učinjeno isključivo zbog nastojanja da se obmane javnost i izvrši pritisak na vijećnike uoči glasovanja o proračunu. Lapadska obala je imala projektnu dokumentaciju koja je predana na izdavanje građevinske dozvole, ali dokumentacija nije imala riješene imovinsko-pravne odnose, konzervatori su dali negativno mišljenje o projektu, a nitko nije riješio ni problem proširenja ceste  na pomorskom dobru. Isto tako, u proračunu je planirano svega 18 milijuna kuna, a u projekcijama za 2018. i 2019. nije bilo ni kune za taj projekt. Kako je jasno da se projekt ne može realizirati u tako kratkom vremenu, bez potrebne dokumentacije i bez potrebnih novaca (HBOR ne bi kreditirao projekt bez dozvola), jasno je da je to bila samo obmana.

Ova gradska uprava riješila je probleme s imovinsko-pravnim odnosima, konzervatorima te privodimo kraju rješavanje pitanja pomorskog dobra, pa građevinsku dozvolu očekujemo kroz mjesec dana. U proračunu za 2019. ćemo nositi 19 milijuna kuna za prvu fazu projekta, te započeti izgradnju prvog dijela prometnice, a već radimo na dokumentaciji za drugu fazu projekta. Za ostale faze projekta u projekcijama proračuna nosimo po 19 milijuna kuna i u 2020. i u 2021. godini, pa je jasno da projekt zapravo košta 57 milijuna kuna.

Što se tiče ulice kralja Tomislava, radi se o projektu kojega je Vlahušić naručio, platio i odbacio kao nekorisnog još prije dvije godine. I on i struka tada su shvatili da se trećom trakom u ovoj ulici ništa bitno ne dobiva. Dapače, građani bi izgubili parkirališna mjesta, a vjerojatno i taksisti. Stoga nije jasno zašto ponovo izlazi s ovim projektom. Osim ako nije riječ o pogodovanju pojedinim privatnim interesima.

Svakako, s ovim prometnim „rješenjima" u javnost je ponovno došao još jedan Vlahušićev „račun bez krčmara".  I ništa preko toga.

Gradska uprava

Napreduju radovi na cjelovitoj sanaciji Ulice Žrtava s Dakse, na potezu od križanja s Ulicom Iva Vojnovića („Semafori“) pa do Dvora Lapad. Nakon provedenih pripremnih radova uklanjana postojećeg asfaltnog zastora danas se pristupilo i postavljanju novog asfalta.

"Podsjetimo, uklanjanje neravnina i izbočina na kolniku nastalih na tzv. mikroasfaltu, kao privremeno rješenje izvedeno je u lipnju kojom prilikom je najavljena i potpuna sanacija kolnika čitave ulice novim slojem asfalta." - piše u priopćenju iz Ureda gradonačelnika.

Promet ovom dionicom odvija se prema privremenoj regulaciji i usklađuje s dinamikom izvođenja radova.

Radovi vrijedni 700.00 kuna završit će do sredine idućeg tjedna. Koordinira ih nadležni Upravni odjel za promet, a izvodi ugovorni izvođač na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina na području Grada Dubrovnika.

DPP

Pitanje vjeronauka kao predmeta koji se održava u školi aktualizirano je otkako je postalo znano da učenici trogodišnjih strukovnih škola, koji ove jeseni ulaze u pilot-projekt dualnog strukovnog obrazovanja, više neće slušati povijest, biologiju i geografiju. Ovi predmeti, naime, više ne ulazi u općeobrazovni blok, a u kojem se kao izborni predmet nalazi upravo vjeronauk.

Zbog toga ponovo je kroz javni diskurs došlo do teme treba li se vjeronauk, makar kao izborni predmet, predavati u školama ili mu je mjesto u okviru crkava, odnosno vjerskih zajednica. Na pitanje što oni misle o vjeronauku kao predmetu koji se održava u školama za portal Dubrovnikpress.hr odgovorili su gradski vijećnici Grada Dubrovnika Jadran Barač (SDP), Željko Raguž (DUSTRA), Patricija Mage Vidak (DDS), Marko Potrebica (HDZ) i Marina Vučković Matić (HNS).

- Idem tu od osobnog stava. Škola predstavlja javnu ustanovu koja bi trebala davati djeci osnovna znanja i pripremati ih za život. U skladu s tim, vjeronauk je izborni predmet i trebao bi se odvijati u okviru vjerskih zajednica, a škola bi trebala služiti samo za kurikulum mimo ideologija i politike. Djeca koja ne idu na vjeronauk tu su diskriminirana. Događa se da ona čekaju ispred razreda u kojem se odvija vjeronauk, gleda ih se odvojeno... Išao sam na vjeronauk cijeli život, vjera je jedna intimna stvar, ali treba biti izdvojena od javne ustanove kakva je škola. - objasnio je Jadran Barač.

Željko Raguž je za održavanje vjeronauka u školama.
- Tu je sve zapravo propisano Vatikanskim ugovorom vezano za sam vjeronauk. Ključno je što se u Hrvatskoj roditelji učenika pred sam početak godine imaju pravo izjasniti je li žele da im djeca idu na vjeronauk. Tako da ovdje nitko nije na neki način oštećen. pogotovo jer se nalazimo u zemlji s 90 posto katolika. Najbitnije je da je demokracija i da postoji pravo odlučivanja. Imam i ja troje djece, drago mi je da sam imao pravo odlučivanja. Moja djeca idu na vjeronauk i ja sam sretan zbog toga. - rekao je Željko Raguž.

Sličnog mišljenja je i Marko Potrebica.
- Osobno podržavam vjeronauk u školi. Osim što je definiran međudržavnim ugovorom s Vatikanom, mislim da većina naših sunarodnjaka podržava vjeronauk u školama. Ne bih to djeci uskratio jer on što uče na vjeronauku je znanje koje će im dobro doći u životu. Kad moja djeca krenu u školu sa zadovoljstvom ću ih upisati na vjeronauk. - istaknuo je Potrebica.

Pak, Patricija Mage Vidak kaže da nije niti za izričito ne ili da.
- Mislim da bi se trebao smanjiti cjelokupan tjedni broj sati. Mi trenutno imamo dva sata vjeronauka, a jedan sat likovne ili glazbene kulture. Opet sam mišljenja da je važnije vjeronauk pohađati u župama jer se tamo učenicima pruža istinsko iskustvo vjere. A za vjeronauk sam u slučaju kad bi se uvelo opisno ocjenjivanje, drugim riječima da nema zaključne ocjene. Budući da vjeronauk, nažalost pogotovo u srednjim školama, služi za podizanje prosjeka. - kazala je Patricija Mage Vidak.

Važnost Vatikanskih ugovora istaknula je i Marina Vučković Matić.
- Vjeronauk kao izborni predmet je u školama zbog Vatikanskih ugovora. Oni nas obvezuju i u tom smislu moramo poštovati potpisano. Osobno smatram kako je sloboda vjeroispovijesti nužan dio našeg društva, no trebamo poštivati i izbor svih onih koji nemaju religijska uvjerenja. Mislim kako bi, uvažavajući sve te činjenice bilo primjerenije religijsko obrazovanje ostaviti za vjerske prostore. Možda je sazrio društveni trenutak u kojem bi se šire građanstvo na referendumu izjasnilo o Vatikanskim ugovorima, pa posljedično tome i pitanju vjeronauka u školama. - zaključila je Marina Vučković Matić.