Još je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća vijećnik Ljubo Nikolić pitao gradonačelnika Mata Frankovića zbog čega tenderi od kruzera koji se sidre pred Lokrumom imaju prednost na Malom mulu pred domaćim stanovništvo, no kako mu je gradonačelnik odgovorio da Mali muo nije u ingerenciji Grada već Županije, „srđevci“ su isto pitanje postavili županu Nikoli Dobroslaviću na jučerašnjoj sjednici Županijske skupštine.

Naime, vijećnik Marko Giljača kazao je kako je tijekom ljeta Mali muo bio zagrađen ogradom kako bi uz njega pristajali tenderi s kruzera te je upozorio kako i drugi korisnici imaju pravo koristiti Mali muo kao operativnu obalu.

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio mu je kako je režim pristajanja uz Mali muo u gradskom portu utvrdile inspekcije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te međunarodna inspekcija. Župan je istaknuo kako i potrebe građana moraju biti zadovoljene, ali i dodao kako na Malom mulu moraju biti osigurani uvjeti za granični prijelaz za putnike koji stižu s kruzerima. Pri tom je naglasio kako Županija ne krši zakon niti ga misli kršiti.

Da su uvjete korištenja malog mula u portu odredile inspekcije potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, ali i istaknuo kako je ŽLUD Ministarstvu uputila prijedlog prema kojemu bi se mulom koristili i građani.

- Gradska luka je luka otvorena za javni promet od lokalnog značaja u sklopu koje je reguliran i pristan za brodove na kružnim putovanjima koji uplovljavaju u naš akvatorij, a prema planu i provjeri sigurnosne zaštite gradske luke po ISPS-u. Tako se u Portu, konkretno na Malom mulu postupa sukladno naputcima inspekcije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, međunarodne inspekcije i američke obalne straže od 18. do 22. lipnja koji su sukladno europskoj direktivi o sigurnosnoj zaštiti zatražili da se, kad je kruzer na sidru kod Lokruma, dio Malog mula zatvori iz sigurnosnih razloga. Dakle, to nije odluka Županijske lučke uprave Dubrovnik nego naputak resornog Ministarstva i direktiva Europske komisije. Mi smo zatražili da se područje Malog mula ograniči na pola, odnosno da jedan dio mula koriste kruzeri, a drugi dio građani. Prijedlog smo poslali nadležnom Ministarstvu i čekamo njihov odgovor. - rekao je Dadić.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 58-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.
Naime, u prošli utorak oko 3.25 sati u Ulici od svetog Mihajla u Dubrovniku došlo je do izbijanja požara na dvije lokacije u kojima je izgorio osobni automobil, plastični kontejner i manja površina suhe trave i niskog raslinja.

Očevidom je utvrđeno da je uzrok oba požara otvoreni plamen nastao djelovanjem ljudske radnje za koji se sumnjiči spomenuti 58-godišnjak koji je rano jutros, uz kaznenu prijavu, doveden pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

DPP

Kako je u dolini Neretve već započela berba mandarine, vijećnik HSS-a Stipu Gabrića Jamba, koji je inače najveći uzgajivač narančina, odnosno mandarina na tom području, pitao je na sjednici župana Nikolu Dobroslavića što može napraviti kako bi uzgajivači u Neretvi plasirali urod na tržište po nešto većim otkupnim cijenama. Upozorio je Jambo kako mladi u Neretvi više ne mogu preživjeti od uzgoja mandarina i ostalih poljoprivrednih kultura pa svoju sreću traže u Irskoj radeći na tvorničkim trakama ili kao zaštitari ili mesari

S narančinima u ruci Jambo je s govornice u Vijećnici istaknuo kako je na toj famoznoj biljci magistrirao agronomiju. Istaknuvši kako je to bilo zlatno doba za uzgajivače narančina, Jambo je istaknuo kako se većini njih dana taj uzgoj gotovo i ne isplati.

- Dok je bila majka Rusija i dok smo izvozili 40 tisuća tona u Rusiju prihodi su bili negdje koliko je župan rekao da će koštati Centar za gospodarenje otpadom, dakle od 45 do 50 milijuna eura. Otkup je počeo s cijenom prve klase mandarine od 3 kune i 20 lipa i druge klase od 2 kune i 5o lipa. Danas je cijena otkupa prve klase 2 kune i 20 lipa, a druge jednu i pol kunu. Ja bi molio, ne zbog sebe, iako sam ja najveći proizvođač s oko 1 000 do 1 500 tona, a propast neću jer imam saborsku mirovinu oko 10 000 kuna, ali molim zbog mladih koji su otišli i odvezli obitelji da bi brali gore u Irskoj jagode ili jabuke i da bi bili zaštitari, trgovci, mesari, radili negdje na traci, molim vas kao župana koji dobro brodi ovu Županiju i kao istaknutog gospodarstvenika da poduzmete sve što se može da se zaštiti cijena mandarine jer je situacija takva da ljudi mole da im se mandarine oberu džabe. Slično je i s grožđem u Pojezerju. Možete kupiti koliko hoćete merlota za kunu, a možete otići trgati pa će vam ga dati još jeftinije. - rekao je Jambo, požalivši se kako Neretva nije više hrvatska Kalifornija kako su je nekad zvali.

- Govorilo se da je Neretva hrvatska Kalifornija, a ja vam moram reći da je to hrvatski jad. Stotine ljudi je otišlo. Vi svojim autoritetom preko Ministarstva i Vlade trebamo nešto napraviti, barem da dio robe plasiramo kao donacije vrtićima, domovima. Da samo vidite koliko je ljutnja i revolta kod ljudi. - kazao je Jambo.

Istaknuvši kako Jambo manje više u svemu što je rekao ima pravo, župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je u tržišnom gospodarstvu nemoguće utvrditi neku zaštitnu cijenu otkupa.

- Županija nastoji pomoći i na inicijativu uzgajivača mandarina smo formirali povjerenstvo koje pokušava pomoći i mislim da smo neke male rezultate postigli i naravno da to nije dovoljno, i moramo tražiti cjelovita i trajna rješenja. EU je prije dvije godine imala jedan mehanizam kojim je jedan dio mandarina otkupljivala i mi smo iskoristiti ovaj dio gdje se mandarina donirala javnim ustanovama. Rusija je uvela protumjere na odluke Europske komisije da joj uvede sankcije. Problemi su brojni i ima tu inicijativa i od povjerenstva. Treba vidjeti na koji način doći do najboljeg rezultata. Mi smo u kontaktu s ministrom i predlagao sam mu da Ministarstvo uvede dio otkupa, nisam siguran da je to moguće jer u proračunu moraju za to biti osigurana sredstva. Ministar će uskoro doći i vidjet ćemo što se može učiniti. Bila je varijanta da se mandarina proglasi nacionalnim blagom i kad bi to bilo moguće probali bi i na takav način. Mandarina je veliko bogatstvo jer to su rijeke kamiona iz Neretve i većina ide u izvoz i možete računati na našu pomoć. - kazao je župan Dobroslavić.

Četrnaestogodišnji glazbenik, gitarist i skladatelj Frano Živković i petnaestogodišnja pjevačica Mia Negovetić s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom premijerno će se predstaviti dubrovačkoj publici u petak, u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat. Riječ je o dvije tinejdžerske zvijezde i dva glazbena svijeta koji će prvi put zajedno nastupiti i to baš u Dubrovniku, a koncertom će ravnati Olja Dešić.

Na ovom koncertu će Frano Živković, koji je gitaru počeo svirati s dvije godine, prvi samostalni koncert održao s pet godina, a dosada održao više od 200 javnih nastupa, uključujući gostovanja sa svjetski poznatim glazbenicima kao što je legendarni gitarist Tommy Emmanuel s kojim je odradio turneju, Stochelo Rosenberg, Zucchero i Los Angeles Guitar Quartet, premijerno izvesti svoj prvi „Koncert za gitaru i orkestar“. Mladi glazbenik ovaj je koncert počeo skladati u 12. godini, a završio s punih 14 godina. Godine 2017. dodijeljena mu je stipendija „Rudolf i Margita Matz“ za mlade skladatelje, a koncert koji će izvesti u petak upravo je skladan iz zahvalnosti prema Hrvatskom društvu skladatelja koje mu je dodijelilo nagradu.

Riječka pjevačica Mia Negovetić izvest će raznolik i opširan repetroar od hrvatskih i talijanskih do engleskih pjesama, ali i svoje originalne pjesme. Inače, mlada pjevačica ljetos je na 21. Večerima dalmatinske šansone za pjesmu „Mali dio neba“ osvojila nagradu za najbolju debitanticu festivala te drugo mjesto prema glasovima publike. Mia je već više puta posjetila SAD na poziv izdavačkih kuća kao što su Atlantic Records, Universal i Sony. Gostovala je u showu kultne voditeljice i glumice Ellen DeGeneres te snimila singl na engleskom jeziku naziva ‘Trouble’ s Danom Richardsom, gitaristom nekad popularnog benda One Direction.

Dubrovačkoj publici ovi mladi glazbenici s Oljom Dešićem i Dubrovačkim simfonijskim orkestrom pružit će nezaboravnu glazbenu večer, a ulaznice za koncert dostupne su u uredu Orkestra od 9-14.30 sati, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Za građane vrijedi popust od 30% na sve cijene ulaznica (od 50 do 300 kuna), a ulaz za djecu predškolske dobi je besplatan, dok je za školsku dob popust 50%. Telefon za dodatne informacije je 417 110. Popust za građane, kao i djecu, može se ostvariti isključivo na blagani Orkestra.

R.R.

Vijećnik Mosta Pero Jerković pitao je na sjednici Županijske skupštine župana dubrovačko-neretvanskog Nikolu Dobroslavića zašto Županija nije kupila negdašnje Jambovo zemljište na Petki koje Reiffesien banka nedavno prodala na javnoj dražbi.

- Petka je zaštićena park šuma, a Županija je osnivač Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode među kojim spada i Petka. Prije nekoliko mjeseci Dubrovačko-neretvanska županija je imala mogućnost kupiti zemljište koje je Reiffeisen banka prodavala na javnoj dražbi. To je bilo Jambovo zemljište, a vrijednost mu je neprocjenjiva. Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je nedavno izjavio kako će Grad kupiti to zemljište pa se povukao bez ispaljenog metka pod izlikom da Grad ima puno toga za kupiti. Na kraju je to zemljište kupila tvrtka koja se povezuje s Pripuzom i ovladala gotovo cijelom Petkom, odnosno onim dijelovima interesantnima u građevinskom smislu. - rekao je Jerković, pitavši župana zašto se propustilo kupiti navedeno zemljište, je li to bilo slučajno ili namjerno i zašto vijećnici o tome ništa ne znaju.

Dobroslavić mu je odgovorio kako ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti Petkom upravlja bez obzira na vlasništvo zemljišta u tom zaštićenom parku prirode.

- Nije prihvatljivo da Županija kupuje jer bi Županija ušla u nešto za što nema opravdanje. Javna ustanova ima odgovornost koju ima i ona je provodi na tom području. Što je Grad radio u to ne bih ulazio. Javna ustanova upravlja zaštićenim područjima, a prostorni planovi reguliraju što će se na nekom prostoru događati. U parku šumi se ne može graditi i držimo se tih načela i prostornih planova i bio vlasnik jedan ili drugi tamo će ostati parku šuma. - kazao je Dobroslavić.

No, Jerković je prodaju zemljišta na Petki povezao s prodajom Hotela Maestral. Predloživši županu da podrži radnike Maestrala u eventualnoj kupnji te hotelske kuće, Jerković je pitao je li dio zemljišta na Petki i prodaja Maestrala dogovoreni scenarij. Zanimalo ga je i tko stoji iza fonda koji se već natjecao za kupnju Maestrala, a koji će se navodno ponovno natjecati.

- Vi ste kao jedan od najvećih dioničara hotela Osmine puno puta spominjali taj model privatizacije dio pa me čudi da se niste aktivnije uključili u privatizaciju Maestrala. Nevjerojatno zvuči da ta hotelska kuća nije zanimljiva ni Gradu ni Županiji, cijena je sitnica, oko 130 milijuna kuna i nitko ne može reći da nije bilo prilike da na živom primjeru pokažemo kako se upravlja u turizmu. Prodaja zemljišta na Petki i prodaja Maestrala izgledaju kao dogovoren scenarij. Zanima me tko stoji iza fonda koji se natjecao za Kupnju Maestrala, a spominje se kao najizgledniji kupac Masetrala.- rekao je Jerković.

Istaknuvši kako je ponosan na privatizaciju Hotela Osmine, Dobroslavić je kazao kako je on u toj hotelskoj kući tek jedan od 30 dioničara u kojoj ima udio od 8,6 posto dionica.

- Kad je u pitanju privatizacija Mestrala, bilo bi nam drago ako se jave tvrtke s našega područja, a što se tiče privatizacije od strane zaposlenika, što se tiče Županije i mene osobno, o tome smo se odredili u našim izbornim programima. Svaki dobar prijedlog zaposleničkog dioničarstva ćemo podržati, ali mora biti dobar i cjelovit. Slažem se da bi bilo dobro da zaposlenici kupe na natječaju Maestrale i mi ćemo to podržati jer to je naš stav od početka, ali više od toga ne možemo. Ne može Županija kupovati i tako nešto ne bismo mogli ničim opravdati. - rekao je Dobroslavić.

U noći s ponedjeljka na utorak na Dubrovnik se sručilo kišno nevrijeme, a dubrovačko područje prema nekim podacima bilo je čak najkišovitije na svijetu u tih par sati. I dogodilo se što se već događa za vrijeme obilnih kiša, zamutili su se izvori, a Vodovod je obavijestio javnost kako voda nije dobra za piće. Izbor Dubrovčana je kupiti par litara vode za piće ili čekati cisternu iz koje se može besplatno natočiti potrebnu pitku vodu.

Nije u svim dijelovima Grada Dubrovnika isto, ima i onih nešto sretnijih građana koji i dalje mogu točiti čistu vodu iz vodovodne mreže, a ima i onih dijelova grada u kojima je gore nego u drugim.

Zajedničko svima je da čekaju kada će proraditi dugo obećavani pročistač, a riječ je o najvećem investicijskom promašaju bivše i aktualne gradske vlasti, bivše i aktualne uprave Vodovoda Dubrovnik. Istina, aktualna gradska vlast i aktualna uprava Vodovoda projekt je naslijedila pa im valjda nije ni preostalo ništa drugo nego ga i završiti.
S druge strane, ako je istina što iz aktualne vlasti i uprave Vodovoda govore, da su bivši gradonačelnik Andro Vlahušić i njegov nekadašnji stranački pobočnik, bivši predsjednik uprave Vodovoda Valentin Dujmović, na šleperima, umjesto dijelova pročistača, donijeli prazne kutije kako bi zamazali oči javnosti ususret izborima, mogla je aktualna vlast i uprava Vodovoda i odustati od projekta, još onda kada je predsjednik uprave Vodovoda Lukša Matušić novinarima kazao kako nema pojma gdje su dijelovi pročistača koji su kao stigli u skladište, drugim riječima kako navodno i ne postoje. Manje bi to u konačnici koštalo nego ulaziti u nastavak izgradnje pročistača, projekta koji u startu košta 56 milijuna kuna, a za koji se još uvijek ne zna koliko će uistinu u konačnici, u upotrebi koštati.

PROČISTAČ BEZ RAČUNICE S JASNOM RAČUNICOM DA SE NE ISPLATI

Ekonomske opravdanosti izgradnje pročistača nema, no ispred ekonomske isplativosti svakako je zdravlje građana. Zato je naizgled njegova izgradnja opravdana, posebice u gradu za koji se bespotrebno ističe kako je jedan od „najbogatijih“ u državi i koji valjda kao olako, kao da je riječ o desecima saketića bombona, može sebi priuštiti potrošiti desetke milijuna kuna, na nešto što je naizgled bilo potrebno. Da je pročistač tek samo naizgled bio potreban „off the record“ priznat će to i stručniji i odgovorniji za projekt od običnog novinara sveznadara, javno neće nikad, dapače, demantirat će ako ih se imenuje. Ipak, računica o promašenoj investiciji je jasna sve dok računica pročistača nije jasna.

Pa idemo redom.

U Dubrovniku je voda u prosjeku zamućena i nepogodna za piće 15 do 20 dana godišnje. Ostalih najmanje 340 i kusur dana voda je ispravna. Takva investicija za 15, 16 ili 20 dana u godini u kojima će pročistač građanima omogućiti da ne brinu o odlasku u butigu po pakiranje vode za piće nije opravdana. Kasnije ćemo vidjeti i zašto.

Nadalje, nije tajna da je izvorište na Ombli kroz osjetljivo krško područje povezano s odlagalištem smeća na Grabovici. S Grabovice ne dolazi zamućenje, ali dolaze drugi problemi. Izgleda to kao dovoljan razlog za izgradnju pročistača. Bio bi kad bi Grabovica „radila“ još desetljećima. Prema tome, ako se opravdanost izgradnje pročistača ide tražiti u povezanosti izvora s Grabovicom, mogućeg ulaska teških metala i bakterija s odlagališta u vodu, s druge se strane postavlja pitanje zar nije logičnije eliminirati uzrok onečišćenja.
Drugim riječima, zar nije bolje 56 milijuna kuna i daljnje milijune koji slijede kad pročistač proradi u potpunosti, uložiti u izgradnju novog odlagalište ili spalionice. Nestala bi time dva problema, anulirao bi se utjecaj Grabovice na izvor vode i riješilo bi se pitanje odlaganja smeća. Grabovica se ionako mora zatvoriti i sanirati, a svakako će biti potrebno ulaganje u novo rješenje za zbrinjavanja smeća. Ovako će se financirati i pročistač i sanacija i zatvaranje Grabovice i izgradnja novog odlagališta ili spalionice.

PROBLEM STIŽE IZ BIH, VODOVOD ĆE PODNIJETI I TERET NJEGOVA RJEŠENJA I PROČISTAČA

Ako je najveći problem u zaleđu, odnosno Općini Ravno koja je tijekom potrage za pitkom vodom odgovorna za niz bušotina koje utječu na izvor Omble, ali i za nekontroliranu odvodnju otpadnih i kanalizacijskih voda, onda, slijedom posljednjih informacija u budućnosti problema neće biti. Osim što je već bilo dogovarano brtvljenje bušotina, slijedi i uređenje vodovodne i kanalizacijske mreže na Ivanici.

Inače, kako je Dubrovnikpress.hr pisao još 2014. godine, na području oko Ivanice bušotine su rađene još i prije Domovinskog rata pa su u tuzlanskom Geoprojektu, upravo na osnovu ondašnje dokumentacije, došli do navodno idealnih kota prema kojima su, na lokacijama koje prate tok rijeke Trebišnjice, probili bušotine. No, radnici tvrtke Geoprojekt iz Tuzle u tim i u bušotinama na samoj granici s Hrvatskom nisu našli dovoljnu količinu vode za opskrbu naselja. Prethodno su, još u svibnju 2012. godine predstavnici Općine Ravno zajedno s izvođačima radova pozirali ispred jedne od tada triju bušotina na Ivanici u kojoj je, kako su tada tvrdili, na dubini od 370 metara pronađeno dovoljno vode za to naselje. Obećavali su kako će vrlo skoro započeti s izgradnjom vodovodne mreže za Ivanicu, ali te radove nisu nikad započeli iz jednostavnog razloga - vode u bušotinama nije bilo dovoljno.
Stoga će u cilju zaštite izvorišta Omble veliki teret na izgradnji vodovodnog i kanalizacijskog sustava Ivanice pasti na Grad Dubrovnik, odnosno njegovu tvrtku Vodovod Dubrovnik uz pomoć Hrvatskih voda. Nedavno je o tome održan i sastanak u dubrovačkoj gradskoj upravi. Tako će, uz desetke milijuna kuna za pročistač, novac iz Dubrovnika i Hrvatske ići i za izgradnju vodovoda i kanalizacije u susjednoj državi. Kad se i taj problem riješi to je jedan, ako ne već i osnovni, uzrok manje za zamućenje vode u Dubrovniku. Na koncu će se financirati i pročistač i rješenje jednog problema zbog kojeg Dubrovnik treba pročistač.

Oko izvora je bušio i HEP, tijekom ispitivanja za projekt hidroelektrane. Riječ je manjim bušotinama koje navodno ne uzrokuju zamućenje. Više ne buši, a prema obećanjima gradonačelnika Mata Frankovića gradska uprava ustrajat će u kontriranju bilo kakva nastavka projekta i samim tim bušenja.

NITKO NE ZNA KOLIKO ĆE KOŠTATI ODRŽAVANJE PROČISTAČA, MILIJUN ILI DESET MILIJUNA KUNA GODIŠNJE, KAO NITI CIJENU ODLAGANJA MULJA

Uglavnom, ako se riješi Grabovica, ako se zaustavilo bušenje, ako će se zabrtviti postojeće bušotine, ako će se izgraditi vodovodna i kanalizacijska mreža Ivanice, čemu onda ulaganje u pročistač?! Je li nestrpljivost, odnosno potrebno vrijeme koje za sve to realizirati kako bi Dubrovčani i bez pročistača imali 365 dana čistu vodu, uistinu opravdava investiciju pročistača za koju još nitko ne zna koliko će koštati? Svi navedeni problemi, kada se riješe, ne donose nove troškove ili su oni minimalni, a pročistač će i nakon izgradnje koštati i koštati, trošak pročistača bit će konstanta.

Naime, nakon svega navedenog javnosti treba reći kako nisu poznati troškovi održavanja pročistača koji, neslužbeno se može čuti mogu biti milijun, ali i deset milijuna kuna godišnje.(?!) Pročistač, koji će raditi 365 dana u godini, a ne samo onih 15 do 20 dana koliko traje prosječno zamućenje godišnje, u sljedećih pet godina, u roku u kojem se mogu riješiti i Grabovica i bušotine i Ivanica, može tako koštati startnih 56 plus pet milijuna za održavanje, ali može koštati i 56 plus 50 milijuna, pa i više. S godinama se naravno povećava i broj milijuna, a i uz redovno održavanje doći će i do dotrajalosti opreme koju će trebati zamijeniti.
A gdje je još ulaganje u odlaganje mulja, za što je također još nepoznat točan trošak koji će se također brojati u desecima milijuna. Te nepoznanice opet su naslijeđe bivše gradske uprave i opet je ta enigma mogla biti razlog da aktualna gradska i uprava Vodovoda prekine projekt, ali nije.

Zašto nije? Pročistač je zapravo bilo rješenje koje je došlo linijom manjeg otpora prethodne gradske uprave, iako se i u njeno vrijeme pregovaralo s Općinom Ravno o bušotinama i mogućnostima da Dubrovnik pomogne u izgradnji vodovodne i kanalizacijske mreže na Ivanici, a nova je gradska uprava, unatoč tome što se konkretnije uhvatila realizacije tih dogovora, nastavila s idejom pročistača iz političkih razloga, istih onih zbog kojeg je projekt počela i bivša gradska uprava - da birači ne budu nezadovoljni onih 15 do 20 dana godišnje.
Kako bi to naime izgledalo da je Mato Franković nakon preuzimanja dužnosti gradonačelnika rekao kako odustaje od pročistača? Vjerojatno bi ga „izjeli“ oni koji i ovih dana pitaju po društvenim mrežama zbog čega oni plaćaju vodu. Pa plaćaju je valjda iz istog razloga kao i svi ostali – potrošili su je, ako ne na piće, a onda na ispiranje zahoda, tuširanje ili zalijevanje cvijeća.

Umjesto priglupih pitanja zbog čega plaćaju vodu koju su potrošili sigurno je bilo bolje fokusirati se na prava pitanja, a ona glase koja će biti cijena i kvaliteta vode nakon puštanja pročistača u rad.

NEMA GARANCIJE DA VODA NEĆE POSKUPJETI KAO ŠTO NEMA NI GARANCIJE DA ĆE DUBROVČANI PITI VODU KVALITETE NA KOJU SU NAVIKLI

Na ta pitanja, koja se nesrazmjerno njihovoj važnosti suviše sramežljivo i rijetko postavljaju, još zapravo nema konkretnog odgovora. Predsjednik uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić kaže kako će se boriti za to da (ionako skupa) voda nakon puštanja pročistača u rad ne poskupi.
Nema niti jednog razloga za ne vjerovati mu, ali ipak nitko to ne može garantirati, jer nije realno da uz veću cijenu proizvodnje cijena ostane dugo ista pa ni uz financijsku podršku Grada. Uostalom danas sutra, doći će neminovno neki novi predsjednik uprave, neki novi gradonačelnik ili gradonačelnica, a oni koji danas pitaju zašto plaćaju vodu koju su potrošili brzo će shvatiti da je jeftinije kupiti nekoliko paketa vode godišnje nego iz mjeseca u mjesec otplaćivati pročistač.

To je odgovor na ono gore postavljeno pitanje zašto je u gradu s prosječnim zamućenjem vode 15 do 20 dana godišnje investicija u pročistač neopravdana ili neisplativa, kako god. Jednostavno taj komod bit će skupo plaćen, a građani se varaju ako misle da ga neće platiti iz vlastitog špaga, kad-tad.

Drugo pitanje je kvalitete vode, a kad je riječ o pojmu kvalitete nije to samo pitanje bakteriološke ispravnosti. Ona će nesumnjivo s pročistačem biti bakteriološki ispravna, neće biti ni zamućenja. Ipak, nakon što prođe sve filtere i čudesa pročistača, kad konačno dođe do rubineta, jesmo li uvjereni i može li Dubrovčanima, naviklima na svoju „punu vodu“, itko garantirati da će poteći ona voda, makar je ona tekućina bez okusa i mirisa, poznatog im okusa i mirisa? Ili će to biti nešto nalik na zagrebačku ili „bljuzgu“ nekog od drugih europskih gradova gdje građani svakodnevno kupuju pakiranu vodu za piće iako im je ona s rubineta, filtrirana kroz pročistač, bakteriološki ispravna? Garancije nema.

Izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika naziva "Obojeni mirisi" otvorena je sinoć u predvorju Kazališta Marina Držića. Radi se o trećoj ovogodišnjoj izložbi Udruge na kojoj se predstavilo 18 autora s 22 rada.

Dubrovačka udruga likovnih umjetnika (DULU) djeluje dugi niz godina. Danas broji 24 aktivna člana. Od 2000. godine je članica Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Dubrovačko-neretvanske županije. Uz godišnje izložbe svojih članova Udruga se posebno istakla u organizaciji županijskih izložbi te likovnih kolonija na kojima osim članova Udruge sudjeluju likovni umjetnici iz čitave Hrvatske i inozemstva. Od 2007. godine DULU sudjeluje na Susretima neprofesionalnih likovnih stvaratelja, koje organizira HRVATSKI SABOR KULTURE, te je 2007. u Bjelovaru, 2010. u Karlovcu i 2016. u Koprivnici dobila nagradu kao najuspješnija udruga za likovno stvaralaštvo.

Izložba će biti otvorena do 23. listopada. 

DPP

S obzirom da voda nije za piće Vodovod Dubrovnik u suradnji s JVP Dubrovački vatrogasci organizirao je za 4. listopada cisterne s pitkom vodom prema sljedećem rasporedu:

CISTERNA 1
9.30 do 10.30 sati LUKA GRUŽ
10.30 do 12.00 sati ULICA ANDRIJE HEBRANGA
12.00 do 13.00 sati SUSTJEPAN
13.00 do 15.00 sati NOVA MOKOŠICA (ISPOD POŠTE)
15.00 do 16.00 sati STARA MOKOŠICA (KOD KAFIĆA TIME)
16.15 do 16.40 sati TRSTENO
16.50 do 17.20 sati BRSEČINE
17.30 do 18.00 sati ORAŠAC (DVD ORAŠAC)

CISTERNA 2
9.00 do 10.00 sati MONTOVJERNA
10.00 do 11.30 sati BATALA (ISPRED OŠ LAPAD)
11.30 do 13.00 sati SOLITUDO (ISPRED PEMA)
13.00 do 14.00 sati TOMMY (DOC)
14.00 do 15.30 sati JAVNA GARAŽA
15.30 do 17.00 sati PLOČE (POVIŠE TURISTIČKE I UGOSTITELJSKE ŠKOLE)
17.00 do 18.00 sati PILE

Vodovod Dubrovnik

Na današnjoj sjednici Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije prisegnuo je vijećnik HNS-a Deni Surjan. Naime, Surjan u Županijsku skupštinu ulazi umjesto Marine Vučković Matić, koja je ušla u Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

Surjan je prisegnuo da će vijećničku dužnost obnašati časno i pošteno .Deni Surjan bio je kandidat za zamjenika župana na lokalnim izborima 2017. godine. Surjan je član Uprave hotelskog poduzeća Hum u Vela Luci te član predsjedništva županijske organizacije ove stranke.

V.S.

U vodoopskrbnim sustavima Omble, Šumeta, Duboke Ljute, Zavrelja i Palate (osim Šipana) još je uvijek povišena mutnoća pa se takva voda ne preporuča za piće. Voda na Šipanu odgovara Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju te se može koristiti za piće.

U nastavku pročitajte novi raspored cisterni za danas te raspored dijeljenja vode na Koločepu i Lopudu:

CISTERNA 1
9.30 do 10.30 sati LUKA GRUŽ
10.30 do 12.00 sati ULICA ANDRIJE HEBRANGA
12.00 do 13.00 sati SUSTJEPAN
13.00 do 14.30 sati NOVA MOKOŠICA (ISPOD POŠTE)
14.30 do 15.30 sati STARA MOKOŠICA (KOD KAFIĆA TIME)
15.45 do 16.30 sati ZATON (NA RIVI)
16.40 do 17.30 sati ORAŠAC (DVD ORAŠAC)
17.40 do 18.10 sati TRSTENO
18.15 do 18.45 sati BRSEČINE

CISTERNA 2
9.00 do 10.00 sati MONTOVJERNA
10.00 do 11.30 sati BATALA (ISPRED OŠ LAPAD)
11.30 do 13.00 sati SOLITUDO (ISPRED PEMA)
13.00 do 14.00 sati TOMMY (DOC)
14.00 do 15.30 sati JAVNA GARAŽA
15.30 do 17.00 sati PLOČE (POVIŠE TURISTIČKE I UGOSTITELJSKE ŠKOLE)
17.00 do 18.00 sati PILE

CISTERNA 3 (ŽUPA DUBROVAČKA)
10.00 do 14.00 sati ŽUPSKA PJACA
14.30 do 17.00 sati MLJEKARA

Voda će se stanovnicima Elafita dijeliti prema sljedećem rasporedu:

11.00 do 12.00 sati KOLOČEP, DONJE ČELO (NA MULU)
12.00 do 13.00 sati KOLOČEP, GORNJE ČELO (TRAFOSTANICA)
11.30 do 13.30 sati LOPUD (NA PLACI)

Vodovod Dubrovnik

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika” vrijedan gotovo 1,2 milijuna kuna potpisan je 19. rujna, a uz Grad Dubrovnik kao korisnika bespovratnih sredstava potpisnici su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao posredničko tijelo razine 1 te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Posredničko tijelo razine 2).

Riječ je o Ugovoru o dodjeli sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda (KF) i Europskog socijalnog fonda (ESF) čiji je cilj dodijeliti bespovratna sredstva Korisniku u svrhu provedbe projekta.

Naime, početak provedbe projekta započeo je donošenjem Odluke o financiranju 8. kolovoza 2018. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.386.980,00 kuna, dok su bespovratna sredstva dodijeljena u iznosu od 1.178.933,00 kuna.

Projekt „ReDu – provedba Programa izobrazno-inforrmativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika“ trajat će 20 mjeseci, a uključuje edukaciju javnosti kroz provođenje niza informativno-izobraznih aktivnosti s kojima se želi doprinijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta i izgradnji svijesti građana Grada Dubrovnika o važnosti gospodarenja komunalnog otpada.

Također, izobrazno-informativne aktivnosti sastavni su dio Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2018. do 2023. godine koje je Gradsko vijeće usvojilo u svibnju ove godine.

DPP

Od ovog tjedna dječji vrtić na Gromači, koji djeluje u sustavu Dječjih vrtića Dubrovnik, kao izdvojeni objekt vrtića ” Pčelica” u Mokošici, prešao je na 10-satni program. Za ovo duže radno vrijeme Grad Dubrovnik osigurao je sredstva rebalansom proračuna u svibnju ove godine.

Naime, do sada je vrtić na Gromači radio u 5-satnom programu, no na traženje roditelja koji su iskazali potrebu za dužim radnim vremenom i u dogovoru s ravnateljicom Dječjih vrtića Dubrovnik, Grad je osigurao sredstva za produljenje rada.

Na ovaj način djeca će imati osiguranu dnevnu skrb u punom radnom vremenu roditelja, koji su ih ranije morali upisivati u druge vrtiće.

DPP