Ružne scene na izlazu/ulazu na Gornjem Brgatu. Naime, na ovom predjelu Župe dubrovačke, "smjestio" se ilegalni deponij građevinskog otpada na što je upozorio čitatelj portala Dubrovnikpress.hr priloživši i fotografije. Nažalost, po ovom pitanju Općini Župa dubrovačka ruke su vezane.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka Jure Marić kazao je kako po ovom pitanju, ali i po ostalim pitanjima slične problematike, komunalni redari svakodnevno izlaze na teren i pišu prekršajne naloge i dostavljaju ih nadležnoj inspekciji.

- Konkretno, ovo je odlagalište od gospodina Frana Maslaća. S gornje lokalne ceste on s kamiona "kipa", i onda to pada, spušta se prema državnoj ceste D223, na lokaciju iza rotora prema Dupcu. Napisali smo mu prekršajnih naloga i naloga, zvali Hrvatske ceste, ali problem ostaje. On kaže da mi njemu kršimo nekakva ustavna prava jer mu ne damo da on na magistralu iskrcava šut. Problem je i što to nije šut nego smeće! - kazao je Marić nakon što je vidio fotografije.

- Na tom predjelu Općina radi najviše što može, tu smo kupili zemljište, uredili i autobusnu stanicu, a onda se dogodi da imamo probleme s ovim stvarima. Ovo je isto kao kad nekoga uhvate da 30 puta vozi pijan i ne oduzima mu se vozačka dozvola. Pa kažu da je policija kriva. Nije kriva policija, ona je uradila svoj posao. Tako je i s ovim slučajem ovdje. Mi izlazimo na teren, radimo svoj posao, javljamo inspekciji, ali događa se da sustav zakaže. Nadamo se da će pravosuđe odraditi svoj dio posla kako bi se ovo odlagalište, ali i ostala pozatvarala. - zaključio je pročelnik župskog Jedinstvenog upravnog odjela Jure Marić.

V.Salvia

U sklopu redovnih aktivnosti na održavanju pločnika i zidova unutar povijesne jezgre koje za Grad Dubrovnik provodi za tu svrhu odabrani izvođač, u tijeku su radovi na obnovi oštećenog pločnika ispred Katedrale, a obuhvat sanacije pokriva površinu od 70 metara kvadratnih.

Istodobno, radi se na obnovi oštećenog dijela pločnika u Strossmayerovoj ulici nedaleko od Umjetničke škola Luke Sorkočevića gdje je došlo do odlamanja pločnika.

Sanirana su i oštećenja na skalinima u Ulici Miha Pracata, a slijedi obnova istrošenih i oštećenih skalina u Zlatarskoj ulici te popravci pločnika kod crkve Male braće kao i na drugim mjestima u povijesnoj jezgri.

DPP

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su 24 prometne nesreće, u kojima je jedna osoba poginula, a u 16 nesreća bilo je ozlijeđenih osoba, od kojih osam teže i 13 lakše. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 863 represivne mjere od kojih izdvajamo 357 mjera poduzetih zbog prekoračenja brzine, 106 mjera zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa, 104 prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, 60 prekršaja zbog nepropisnog pretjecanja i 23 mjere poduzete prema vozačima koji su vozilom upravljali pod utjecajem alkohola.

Izdvajamo prometnu nesreću koja se dogodila jučer, u poslijepodnevnim satima, u Dubrovniku, te je za posljedicu imale teže stradavanje bicikliste. Do nesreće je došlo na cesti D-8, skretanje za Bosanku, kada je 48-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka, krečući se iz smjera Dubrovnika, započeo radnju skretanja u lijevo na kolnik nerazvrstane ceste za mjesto Bosanka, pri čemu je oduzeo prednost prolaska 42-godišnjem državljaninu Turske koji se upravljajući biciklom kretao iz suprotnog pravca, kojom prilikom dolazi do udara bicikla u zadnji desni dio osobnog vozila. Uslijed udara vozač bicikla pao je na kolnik pritom zadobivši teške tjelesne ozljede te je hospitaliziran u dubrovačkoj bolnici. Policija protiv 48-godišnjeg vozača osobnog automobila podnosi kaznenu prijavu za kazneno djelo Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je danas s predsjednicom uprave Hotelsko-turističkog poduzeća Korčula Ivanom Hatvalić Poljak Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru u Gradu Korčuli.

Ukupna vrijednost ugovora je 110 tisuća kuna te 3 posto od ostvarenog prihoda na koncesioniranom području, a župan je i ovom prilikom istaknuo da je ova koncesija, kao i sve ostale, otvorenog tipa te pruža novu vrijednost dijelu obalnog područja u gradu Korčuli.

Također, župan Dobroslavić uvodno je rekao kako je Dubrovačko-neretvanska županija u dosadašnjem radu uložila puno napora u povećanje koncesioniranih područja, njih više od tri stotine, od kojih je veći dio u Malostonskom zaljevu namijenjenih marikulturi, dok ih se pedesetak odnosi na koncesije za plaže, marine, sidrišta i slično.

Predsjednica Uprave Hotelsko-turističkog poduzeća Korčula Ivana Hatvalić Poljak zahvalila je Županiji u ime koncesionara na potpori u realizaciji ovog Ugovora koji će, kako je dodala, osigurati nove vrijedosti i ponudu ove hotelske kuće i lokalne zajednice. Hatvalić Poljak predstavila je ukratko razvojne planove Hotelsko-turističkog poduzeća Korčula, kao nositelja hotelskog smještaja na području Grada Korčule.

Inače, poslovi upravljanja pomorskim dobrom u nadležnosti Županije uključuju i niz projekata u razvoju lučkih područja, rješavanja pitanja utvrđivanja i provedbe granica pomorskog dobra i sličnih aktivnosti, a upravo iz tog razloga prihod od koncesijskih naknada koristi se za unaprijeđenje pomorskog dobra, razvoj lučkih područja te pružanje financijske pomoći gradovima i općinama u realizaciji njihovih projekata koje se odnose na unaprijeđenje pomorskog dobra u općoj upotrebi.

DPP

Radovi na sanaciji klizišta na cesti prema Konavoskim brdima su u tijeku, a riječ je o projektu vrijednom 1,2 milijuna kuna.

Ovu investiciju provodi ŽUC u suradnji s Općinom Konavle, a radove izvode Dubrovnik ceste temeljem javnog natječaja. ”Drago mi je da će ovi radovi biti napravljeni prije zime. Klizište je predstavljalo veliku ugrozu zimi jer je voda plavila na tom dijelu i često ledila na cesti”, rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

DPP

U jednom od obračuna, u zadnje vrijeme brojnih, kako sam kaže, sa sistemom, pri čemu misli na kulturna izdvajanja, predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž okomio se i na Kinematografe Dubrovnik. Raguž Kinematografima zamjera premalenu posjećenost te je tako na jednoj od sjednica Gradskog vijeća rekao kako se "tu ljudi zimi dolaze ugrijati, a ljeti hladiti". Hoće reći, zapravo, da samo održavanje kino dvorana, u ovom slučaju grijanja i hlađenja više košta nego nego što se može utržiti filmskim projekcijama. No, kakvo je uistinu poslovanje Kinematografa Dubrovnik?

Na upit portala Dubrovnikpress.hr koliko su posjeta Kinematografi Dubrovnik zabilježili u prvih osam mjeseci 2018. godine odgovorio je ravnatelj ove javne ustanove u kulturi Grada Dubrovnika Nikša Konsuo.

"U prvih osam mjeseci naša Ustanova je zabilježila preko 30.000 posjetitelja na svim događanjima u našoj organizaciji ili suorganizaciji (filmske projekcije, koncerti, predstave, te ostala kulturna događanja)." - stoji u odgovoru Nikše Konsua.

Pak, na pitanje koliko je ukupno ulaznica prodano za filmske projekcije te koliko iznosi prihod od istih, Konsuo je odgovorio:
"U prvih 8 mjeseci naša Ustanova je zabilježila prodaju od 18.984 kino ulaznice, a prihod od istih je 474.984,00 kn. Svakako treba uzeti u obzir kako je dio prihoda od ulaznica naplaćen na blagajnama naših kina, a dijelom kroz opće prihode Grada Dubrovnika koji pokrivaju troškove povlaštenih kino ulaznica (0 kn - stanovnici stare gradske jezgre, 0 kn - studentske iskaznice, 10 kn - korisnici mjesečne pokazne karte JP Libertas Dubrovnik)." - stoji u odgovoru Konsua.

Što se tiče koncertnih nastupa u kinu Slavica, Konsuo je napisao da su ovog ljeta nastupili Vatra, Divanhana, Zorica Kondža i The Frajle te je prodana 1081 ulaznica, odnosno ostvaren je prihod od 117.360 kuna.

Kako bi se brojke mogle staviti u određeni kontekst, portal Dubrovnikpress.hr pitao je ravnatelja Konsua i podatke o ukupnom rashodu Dubrovačkih kinematografa te ukupnom prihodu kao i koji iznos od toga je prihod od Grada Dubrovnika.

"Zbog nekompletiranja financijskih izvješća za razdoblje koje tražite, šaljemo vam podatke za prvih 6 mjeseci. U prvih 6 mjeseci 2018. godine Ustanova je ostvarila prihode u visini od 1.538.807,00 kn; od toga opći prihodi od Grada Dubrovnika iznose 1.142.109,00 kn. Rashodi u istom razdoblju iznose 1.526.473,00 kn." - piše u odgovoru Nikše Konsua, u kojemu se još navodi kako Ustanova trenutno broji 14 zaposlenika te je u prvih osam mjeseci za njihove plaće izdvojeno 850.498 kuna.

Iz ovih brojki, razvidno je da Kinematografi Dubrovnik, kao uostalom i druge ustanove u kulturi, ne bi mogli funkcionirati bez proračunskih sredstava. No, za razliku od ostalih ustanova u kulturi Kinematografi bi ipak mogli i trebali biti profitabilniji nego što jesu, odnosno, da prema podacima iz prvih šest mjeseci, u prihodima imaju veći udio vlastitih sredstava umjesto da gotovo 75 posto prihoda dobivaju iz gradskog proračuna, makar i s pribrojanim prihodima kao naknadom za ulaznice građana koji u kino odlaze besplatno.

Da se Kinematografi Dubrovnik ne bave i prikazuju uglavnom filmove koji bi komercijalno mogli biti isplativi, možda bi se moglo i govoriti o opravdanosti tolikog izdvajanja sredstava iz proračuna. Ipak, dok je glavnina programa temeljena na hollywoodskim filmovima koji bi trebali biti komercijalno isplativi, teško je naći opravdanje da se ne može bolje, posebice dok konkurencija u privatnim kinima od ulaznica živi i pokazuje da se ipak može.

Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik jedna je od osam škola na području Republike Hrvatske kojoj su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 462.875,00 kuna za nabavku školske opreme.

Sredstva su dodijeljena temeljem javnog poziva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske upućenog srednjim školama u svibnju ove godine te su slijedom toga potpisani i ugovori s ravnateljima prijavljenih srednjih škola koje provode strukovne programe u sektoru pomorstva.

Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik dodijeljena sredstva će, između ostaloga, uložiti u opremanje već postojećeg nautičkog simulatora, te nabavku novog simulatora za brodostrojare.

Ova sredstva su izravan doprinos ostvarenju ciljeva Strategije pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine. Ovom mjerom Ministarstvo osigurava odgovarajuće materijalne uvjete u pomorskim školama te radi na promociji, jačanju kompetencija i podizanju kvalitete obrazovanja učenika u srednjim pomorskim školama.

Osim Ministarstva, Dubrovačko-neretvanska županija je za Pomorsko-tehničku školu Dubrovnik osigurala za 2018. godinu 126 tisuća kuna koja će se utrošiti u opremanje kabineta za elektrotehniku.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture provodi i čitav niz drugih mjera, poput projekta stipendiranja učenika srednjih škola i studenata pomorskih fakulteta, a provodi se i Program sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove.

DPP

Jedan od najboljih hrvatskih suvremenih gitarista i harmonikaša i najnagrađivaniji jazz skladatelj srednje generacije, Elvis Stanić, nastupit će u atriju Kneževa dvora u četvrtak, 20. rujna s početkom u 21.30 sati. Vođa je „Elvis Stanić Groupa”, jazz fusion skupine koja spaja mediteransku melodioznost tradicionalne hrvatske glazbe s ritmovima latino izričaja i suvremenim jazz tendencijama.

Ovaj koncert održava se u sklopu 6. Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto i kao dio Dana kulturne baštine u Dubrovniku.

Elvis Stanić kao skladatelj, posebno je posvećen proučavanju kako hrvatske tako i svjetske tradicionalne glazbe, te je i na području tzv. World glazbe jedan od vodećih glazbenika u Hrvatskoj. Nakon završetka klasične glazbene edukacije, posvećuje se jazz, blues i rock gitari. U 70-ima i 80-ima sklada i vodi nekoliko rock i pop bandova, djeluje kao studijski glazbenik i glazbeni producent na mnogim vrhunskim pop projektima glavnih zvijezda hrvatske glazbene scene. Godine 1994. u Perruggi osvaja nagradu Berklee College of Music Award for Outstanding Musicianship, a 1995. i nagradu za najtalentiranijeg novog studenta (Best Entering Student Talent) i potpunu stipendiju prestižnog američkog koledža iz Bostona gdje studira jazz kompoziciju i jazz gitaru. Tijekom bostonskih dana surađuje s mnogim američkim jazz glazbenicima (Jim Kelly, Dennis Montgomery, John Thomas, Bob Harrigan, Frank Williams,...). Nakon povratka u Hrvatsku, 1996. g. osniva jazz fusion skupinu Elvis Stanić Group» koja postaje jedna od najboljih jazz skupina u Hrvatskoj. Zajedno snimaju četiri albuma s originalnim skladbama koje osvajaju gotovo sve nacionalne glazbene i diskografske nagrade (8 puta nagradu Porin za najbolje jazz skladbe, albume i instrumentalnu glazbu). 2004. izlazi album «Introspection», rijetki hrvatski jazz «best of» album na kojem su zastupljene skladbe s prethodnih albuma.

Ulaznice za koncert su dostupne u uredu Orkestra od 9 do 14 sati, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncert. a na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane dostupne su isključivo na blagajni Orkestra.

R.R.

U Palači Ranjina danas je održan prvi radni sastanak projekta ”Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve”, a partnere i suradnike ovog projekta uvodno je pozdravila zamjenica Žaklina Marević.

“Zahvaljujem svim partnerima – Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Razvojnoj agenciji Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA-i, Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije, gradovima Pločama i Metkoviću te njihovim turističkim zajednicama, kao i suradnicima na projektu – Hrvatskom planinarskom društvu Grabovica, na ovoj izvrsnoj inicijativi i dobro osmišljenom projektu sa jasnim ciljevima. Uvjerena sam kako će se predanim radom i ustrajnošću sav trud isplatiti, a na dobrobit svih žitelja Dubrovačko-neretvanske županije, posebice naših Neretljana”, kazala je zamjenica Marević.

Sastanku su nazočili predstavnici svih projektnih partnera i suradnika; u ime nositelja projekta v.d. pročelnika Upravnog odjela za komunalne poslove i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije Miho Baće, ujedno i voditelj projekta, a uvodnu koordinacijsku prezentaciju projekta održao je projektni tim Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.

Sastanak je održan s ciljem početne koordinacije partnerskog konzorcija i planiranja prvih aktivnosti kako bi se ispoštovale sve obveza prema upravljačkom i kontrolnom tijelu projekta – Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

Inače, ovaj projekt je vrijedan 14.048.072,02 kune, a od toga je EU sufinanciranje 10.536.054,01 kune, a cilj projekta je održivo korištenje prirodne baštine doline Neretve s ciljem doprinosa održivom društveno-gospodarskom razvoju na lokalnoj/regionalnoj razini.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je danas, kao izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, na 15. europskoj konferenciji peradara, koja se do 21. rujna održava u Dubrovniku. Župan Dobroslavić je u svom obraćanju zahvalio organizatorima što su izabrali Dubrovačko-neretvansku županiju i grad Dubrovnik kao svoju destinaciju za održavanje ove konferencije.

- Veliko mi je zadovoljstvo, u svoje ime i u ime Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, poželjeti vam dobrodošlicu u Dubrovačko-neretvansku županiju, uz želje za uspješnu konferenciju te ugodan boravak u Dubrovniku. Dubrovačko-neretvanska županija je najjužnija hrvatska županija sa središtem u Dubrovniku, starom gradu punom povijesti. Mi smo turistička regija, nismo poznati po peradarstvu, ali smo veliki konzumenti, osobito zahvaljujući razvijenom turističkom sektoru. Imamo razvijenu poljoprivredu, posebice u dolini Neretve, regija smo poznata po izvrsnom vinu te razvijenoj akvakulturi, a prije svega uzgoju kamenica. - rekao je župan te zaključio: “Nadam se da ćete imati vremena uživati u našim ljepotama, našoj hrani i našem vinu.”
Uvodni govor je održala prof. dr. sc. Estella Prukner-Radovčić, predsjednica hrvatskog ogranka World Poultry Sience Association-a, koja je pritom istaknula kako je ovo prvi puta da hrvatski ogranak ima čast organizirati ovu konferenciju”,  a konferenciju je otvorio predsjednik europskog ogranka WPSA Birger Svihus.

U sklopu organizacije kongresa organiziran je i sponzoriran tzv. Youth program, namijenjen za 25 mladih znanstvenika koji izlaganjima sudjeluju u radu kongresa, a bit će održano šest plenarnih sjednica te dvadesetak radionica i izložbi, na kojima će se raspravljati o relevantnim temama iz područja poljoprivrede i znanosti o peradi. Po završetku konferencije tijekom četiri dana sudionici će imati priliku posjetiti znanstveno istraživačke ustanove u zemlji koje organiziraju ovu konferenciju te se upoznati s peradarskom proizvodnjom u Hrvatskoj, a dio sudionika otići će i na tzv. Technical tour u kojoj će posjetiti peradarsku farmu u dolini Neretve.

Domaćin i organizator ove konferencije Udruga za znanost o peradi, odnosno hrvatski ogranak World Poultry Sience Association-a, a konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Hrvatske veterinarske komore.

DPP

Izložba slikara Josip Škerlja, Vedrana Grabovaca, Miša Baričevića i Lorena Ligoria pod nazivom "4 mladića na babljem ljetu 2018." otvorena je večeras u Sponzi. Izložbu je otvorio autor teksta u katalogu Teo Trostmann, ujedno zadužen i za koncepciju izložbe.

- Ova izložba četvorice zrelih dubrovačkih umjetnika i prijatelja je na svoj način vrlo zanimljiva jer se radi o četiri jake individualnosti. Tu imamo i suprotnosti između modernističkog slikarstva, dakle čovjeka koji je izraziti crtač poput Baričevića i izrazitog koloriste poput Grabovca. Tu je i Škerlj kao svojevrsni neformalni vođa ovog slikarskog kruga, ali i Ligorio, za kojega sam izrazio smionu misao da je u ovom trenutku jedan od najzrelijih i najkompletnijih slikara koje Dalmacija ima. - kazao je Trostmann.

Izložba će biti otvorena do 1. listopada.

V.S.