Načelnik Općine Konavle Božo Lasić sa pročelnikom Upravnog odjela za opće poslove, mjesnu samoupravu i društvene djelatnosti Mariom Curićem i saborskom zastupnicom Sanjom Puticom sastao se danas u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti s predsjednikom akademikom Zvonkom Kusićem, a jedna od tema sastanka bila je i očuvanje kulturne baštine u Konavlima, naročito dijela kojim upravlja HAZU.

Na sastanku je postignut visok stupanj razumijevanja, a obje strane su istaknule volju za dugoročnu suradnju na raznim poljima.

DPP

Bivši zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika Niko Šalja (SDP) više ne radi u ACI marini Dubrovnik u Komolcu. Naime, Šalja je, kako Dubrovnikpress.hr doznaje neslužbeno, proglašen tehnološkim viškom. U međuvremenu bivši zamjenik gradonačelnika Dubrovnika zaposlio se u dubrovačkoj Privatnoj gimnaziji kao profesor.

Šalja je u ACI marini radio kao tehnički koordinator za srednji i južni Jadran, a jedno vrijeme je obnašao i funkciju vršitelja dužnosti direktora ACI-a, nakon što je dotadašnji direktor Mato Franković preuzeo gradonačelničku dužnost.

Pak, kako se može doznati, u međuvremenu je ukinuto Šaljino radno mjesto te je on tako odlučio pronaći sreću u prosvjeti. Inače, portal Dubrovnikpress.hr kontaktirao je Nika Šalju, koji međutim nije bio raspoložen za davanje izjava. Ljubazno je kazao kako to spada pod domenu njegovih privatnih stvari.

V.S.

Američki koledž RIT Croatia je u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti organizirao akciju doniranja knjiga za potrebe školske knjižnice Osnovne škole Cavtat i Kluba 65+, koji djeluje u sklopu Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik. U akciju doniranja knjiga bili su uključeni diplomanti, studenti, profesori i osoblje RIT Croatia, kao i svi zainteresirani građani koji su se htjeli pridružiti donacijama. Nakon akcije, predstavnici RIT Croatia uručili su prikupljene knjige OŠ Cavtat i Klubu 65+.

U ime Osnovne škole Cavtat donaciju su preuzele knjižničarka Ivana Miletić i ravnateljica Kate Kukuljica koja je tom prigodom izrazila zahvalnost na primljenoj donaciji te komentirala kako se skupilo predivnih knjiga za sve uzraste.

U ime Kluba 65+ donaciju je preuzela volonterka u Crvenom križu Katarina Miklej.

- Klub 65+ program je Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik kojeg provodimo od 2015. godine. Klub okuplja više od 250 osoba starije životne dobi, te vjerujemo kako će ova donacija knjiga komplementirati naše aktivnosti. - kazao je ravnatelj Gradskog društva Crveni križ Dubrovnik Živko Šimunović.

DPP

U nastavku 6. Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto, dubrovačku publiku u atriju Kneževa dvora očekuje nastup sjajnih mladih glazbenika Đane Kahriman i Smiljana Mrčele s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. U sklopu koncerta 18. rujna, Laus akademija Dubrovnik, po drugi puta dodijelit će Nagradu Ivo Dražinić. Koncertom će ravnati priznati njemački dirigent Christoph König. Početak koncerta je u 21 sat.

Violinistica Đana Kahriman, koncert majstorica Dubrovačkog simfonijskog orkestra i čelist Smiljan Mrčela, inače oboje članovi Zagrebačkih solista, izvest će Brahmsov Koncert za violinu, čelo i orkestar u a molu, dok će orkestar u drugom dijelu koncerta izvesti Schubertovu Simfoniju br. 6 u C duru. Orkestrom će po prvi put ravnati Christoph König, njemački dirigent o čijoj jasnoći, osjećaju i elegantnoj interpretaciji kritika piše u superlativima. Trenutno je glavni dirigent i glazbeni direktor renomiranih luksemburških Solistes Européens.

U petnaestoj godini postojanja LAUS Akademije, koje je maestro Ivo Dražinić bio jedan od utemeljitelja, po drugi puta dodjeljuje se Nagradu koja nosi ime Iva Dražinića želeći posebno istaknuti vrijednosti kojima je posvetio cijeli svoj profesionalni život, a to je učenje, predan rad, pomoć i poticaj mladim, talentiranim glazbenicima na njihovom profesionalnom putu te iznad svega istinsku strast muziciranja. Stoga se Nagrada dodjeljuje mladom glazbeniku koji je svojim trudom, talentom, posvećenosti glazbi i posebnom umjetničkom karizmom osvojio svjetske pozornice, žirije i publiku.
Prema odluci Odbora Nagrade koji je djelovao je u sastavu: Viktor Tretiyakov, Goran Končar, David Grigorian, Leonid Sorokow, Sanda Vojković i Brigita Masle Dražinić kao počasna predsjednica, ove je godine upravo te kvalitete najbolje pokazala violinistica Đana Kahriman, dobitnica Nagrade Mo. Iva Dražinića za 2018. godinu. Istovremeno, ovom Nagradom želi se održati živom uspomenu na velikog umjetnika, maestra Iva Dražinića.

Ulaznice za koncert su dostupne u uredu Orkestra od 9-14 sati, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane dostupne su isključivo na blagajni Orkestra.

R.R.

Reagirajući na informaciju da je Dječji vrtić na Lastovu prestao s radom zbog neisplate plaća od strane Općine, a i na apel roditelja djece upućenog Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Županija je pronašla način ponovnog pokretanja rada te općinske ustanove, pišu u priopćenju Županije dubrovačko-neretvanske.

Župan je donio odluku o isplati financijskih sredstava čime će se osigurati nastavak rada ustanove za predškolski odgoj na Lastovu.

"Nefunkcioniranje Dječjeg vrtića samo je jedna od negativnih posljedica neodgovornog rada općinskog vodstva koje je, zbog ovrhe, dopustilo posvemašnju blokadu općinskog računa iako je imalo mogućnost tu blokadu ograničiti temeljem članka 244. Ovršnog zakona i time osigurati funkcioniranje općinskih službi pa tako i vrtića. Izlika da nisu neposredno odgovorni za nastanak duga ne oslobađa ih odgovornosti za posljedice koje iz ove situacije nastaju.

Pozivamo Općinsko vijeće i općinskog načelnika da svoje dužnosti obavljaju stručno i sukladno propisima, a na dobrobit žitelja općine Lastovo". - piše u priopćenju DNŽ.

DPP

Ivo Felner i Zaklada Caboga Stiftung odlučili su nagraditi dosadašnji rad i podržati daljnje obrazovanje pet polaznika Udruge za promicanje prirodnih znanosti koji su uspješno završili njihov program i upisali željene fakultete. Prilikom svečane dodjele stipendija, Ivo Felner se u govoru sjetio svojih studentskih dana, naglasio važnost učenja u timu, rada uz dobre asistente i nadu da će se po završetku studija vratiti u Grad. Istaknuo je da je posebno sretan jer je među stipendistima i buduća profesorica kemije čime je, kazao je, ispunjen njegov san.

Stipendije su svojim radom, pristupom i zrelošću dobili nadareni učenici Udruge za promicanje prirodnih znanosti, a sada studenti: Petra Radović – studij kemije i biologije, Anamarija Sršen – studij matematike, Juraj Karaman – studij fizike, Roko Gvozdenica Šipić – studij molekularne biologije i Stela Tošović – studij medicine.

Ovo je još jedan vid izvrsne suradnje Udruge za promicanje prirodnih znanosti Dubrovnik i Zaklade Caboga Stiftung koja je glavni sponzor Udruge. Udruga nastavlja i u ovoj školskoj godini s radom s nadarenim i zainteresiranim učenicima, onima koji žele više, bolje, drukčije.

Upisi za nove članove su u tijeku, a novost je da se ove godine mogu upisati učenici osmih razreda osnovne škole, te prvog, drugog i trećeg razreda srednje škole koji su zainteresirani za kemiju, fiziku, biologiju i matematiku. Upisnica i sve detaljne informacije se mogu naći na stranicama Udruge OVDJE.

DPP

Još nije prošlo ni pet mjeseci otkad je imenovan predsjednikom Uprave Luke Dubrovnik, a Željko Raguž itekako sa svojim suradnicima radi na brojnim projektima, od onih manjih važnih za građane pa do onih većih na kojima bi Luka mogla ostvariti značajne prihode te dalje ulagati sredstva u razvoj. Tako je u proteklom razdoblju na dva lučka parkinga uveden novi naplatni sustav, na istezalištu na Batali proradila je tzv. žetonjara za vodu, a uskoro će se krenuti s uređenjem prostora u Posatu. Razmišlja se i o kupnji broda za prijevoz turista s kruzera iz Gruža u povijesnu jezgru, kazao je Željko Raguž za portal Dubrovnikpress.hr, dodajući kako će o ostalim planovima Luke nešto više govoriti uskoro uz 71. obljetnicu djelovanja Luke Dubrovnik.

- Luka obilježava 71. obljetnicu djelovanja. Posljednjih se godina te obljetnice nisu obilježavale, ali 71 godina djelovanja Luke je puno i mislim da tu visoku obljetnicu svakako treba obilježiti jer značaj Luke za Dubrovnik je itekako velik. - kazao je Raguž.

Kad su u pitanju projekti, istaknuo je kako je od preuzimanja čelne funkcije u Luci realizirao puno manjih projekata.

- U kratkom smo vremenu uveli novi naplatni sustav na parkiralištima u krugu Luke. Riječ je o naplatnom sustavu kakav ima i Sanitat. Tako smo našim dugogodišnjim korisnicima omogućili lakši pristup parkinzima i to na način da se rampa podiže uz pomoć senzora koji prepoznaju registraciju na automobilu. Parking ispred same zgrade Luke i dalje je petkom i subotom sat vremena besplatan za građane koji idu na grušku placu. Ipak, kako se u posljednje vrijeme puno naših sugrađana koristi vikendom tom uslugom u neke druge svrhe, a kako bismo spriječili tu jednu vrstu zlouporabe našeg parkinga, uvest ćemo jednu novinu. Naime, na grušku placu ćemo postaviti jedan uređaj, svojevrsni identifikator na kojem će građani provući svoju parkirnu kartu, a što će nama biti dokaz da su bili na placi. - kazao je Raguž.

Najavio je i skori početak uređenja Posata.

- Uskoro krećemo s uređenjem Posata. Dolje ima jedan prostor gdje se ljudi druže, i to ćemo urediti da se ljudi koji imaju barke i dalje imaju gdje družiti. Uredit ćemo i prilaz Posatu, naime tamo ima nekih 15-tak parkirnih mjesta koji će se koristi isključivo za vjerske potrebe naših sugrađana, primjerice kad su krštenja, pričesti, krizme ili svadbe, našim će sugrađanima biti na raspolaganju tih 15 parkirnih mjesta, a dolje će uvijek biti prisutan i jedan zaposlenik Luke koji će im biti na raspolaganju. - rekao je Raguž.

Istaknuo je kako je na istezalištu na Batali postavljena tzv. žetonjara.

- Žetonjara je uređaj u koji korisnici komunalne lučice na Batali ubace 5 kuna i dobiju 50 litara vode za pranje barki. Simboličan je to iznos, a Luka na tome nema nikakve zarade. - rekao je Raguž.

Najavio je i kupnju broda kojim bi Luka putnike s kruzera iz Gruža prevozila u Grad.

- O kupnji broda za prijevoz putnika s kruzera iz Gruža u Grad se puno govorilo proteklih godina i vrijeme da se taj projekt konačno realizira. Dakle, u fazi smo traženja adekvatnog broda kojim bismo prevozili putnike s kruzera. Vožnja putnika iz Gruža u Grad brodom svakako bi za putnike s kruzera bila itekako atraktivna, a za Luku dodatni izvor sredstava koja bi kasnije ulagali u nove projekte. - najavio je Raguž.

Kako je najavljivao dubrovački gradonačelnik Mato Franković, Grad Dubrovnik raspisao je natječaj za zapošljavanje pet prometnih redara.

Nažalost, radi se o dosta nepopularnom radnom mjestu pa je svakako i pitanje hoće li se na natječaj prijaviti dovoljan broj kandidata. O tome koliko je posao prometng redara nezgodan svjedoče i riječi Mata Frankovića koje je on izrekao još u svibnju ove godine.
- Zaposlili smo prometne redare i rade jako težak posao, a najviše ih vrijeđaju građani Grada Dubrovnika. Dvojica su najavili dati otkaz jer ne mogu više izdržati. Bio sam s njima na Pilama i ne možete vjerovati kako se ljudi ponašaju prema svojim stanovnicima koji njima žele dobro, omogućuju da nema gužvi, da promet ide brže i da bude protočniji. Vrijeđaju, pokušavaju se s njima fizički obračunati. Naručili smo i kamere kako bi ih ljudi nosili, da se u slučaju fizičkog nasilja to zabilježi i prijavi policiji. - kazao je tada Franković.

U svakom slučaju, sezona je skoro pa završila, a iz gradske uprave može se čuti da su zadovoljni kako se u suradnji prometnih redara i policije promet regulirao, posebno tu ističući uredovanje na Pilama. Očito, zaposlenjem novih pet redara želi se dodatno osnažiti ova služba Grada Dubrovnika kako bi se osiguralo ne samo da do kraja sezone sve prođe u najboljem redu nego i da novi prometni redari taman prikupe i nešto iskustva u ovom po promet ipak ponešto blažem razdoblju.

V.S.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać održat će predavanje „Sveti Vlaho i Dubrovnik“ u ponedjeljak, u 20 sati u Glazbenoj dvorani Kneževa dvora.

Predavanje se bavi ulogom svetoga Vlaha u povijesti i sadašnjosti Dubrovnika i dubrovačkoga kraja, pokazujući bogatstvo povijesnog, likovnog i kulturnog naslijeđa koje su grad i njegova okolica baštinili zahvaljujući tradiciji Parčeva štovanja, a cilj mu je i povećanje razine prepoznatljivosti svetoga Vlaha kao dubrovačkog nebeskog zaštitnika.

Temelji se na središnjem godišnjem izložbeno-izdavačkom projektu Dubrovačkih muzeja »Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti«, priređenom 2012. godine u Kneževu dvoru i žitnici Rupe, ideju za koji je dala i kojega je vodila ravnateljica Vilać. Tada je po prvi puta sveobuhvatno predstavljen višestoljetni dubrovački sveti zaštitnik i simbol Grada, čije je tisućljetno čašćenje u gradu pod Srđem, koje je i danas zadržalo jednaki sjaj i jačinu, rezultiralo upisom dubrovačke Feste na prestižnu Unescovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2009. godine. Predavanje se održava ususret 10. obljetnici ovoga velikog svjetskog priznanja dubrovačkoj i hrvatskoj baštini, te u sklopu programa ovogodišnjih Dana kulturne baštine u Dubrovniku.

DPP

Radovi na sanaciji Ulice Žrtava s Dakse, na potezu od križanja s Ulicom Iva Vojnovića („Semafori“) pa do Dvora Lapad, počet će u ovaj utorak u 9 sati. Predmetni radovi obuhvaćaju uklanjanje postojećeg asfaltnog zastora i postavljanje novog.

Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 700.000,00 kuna, a predviđeno trajanje radova je 10 dana.

U vrijeme izvođenja radova postavit će se privremena prometna signalizacija te će se ista usklađivati s dinamikom izvođenja, pa molimo sve sugrađane da se pridržavaju novih uvjeta prometovanja, kao i za razumijevanje ukoliko dođe do određenih kratkotrajnih poteškoća u odvijanju prometa.

Nastavak je to radova uklanjanja neravnina i izbočina na kolniku nastalih na tzv. mikroasfaltu, a koji su kao privremeno rješenje izvedeni u lipnju. Tom prilikom najavljena je konačna sanacija kolnika čitave ulice novim slojem asfalta.

Grad Dubrovnik

Govoreći kao prvi govornik nastupnog „high level“ panela na Svjetskom summitu o urbanom turizmu u ponedjeljak u Seulu, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predstavio je rješenja koja je Dubrovnik u upravljanju turizmom implementirao i na kojima dalje radi - od projekta „Poštujmo Grad“ do suradnje s udruženjem Cruise Lines International Association (CLIA).

Na konferenciji koja se u Seulu od 16. do 19. rujna odvija u organizaciji Svjetske turističke organizacije (UNWTO) moglo se čuti kako se gotovo svi važni turistički gradovi, poput Pariza ili Nice čiji su predstavnici također sudjelovali na panelu, suočavaju s problemom gužvi i, zbog toga, nezadovoljstvom građana.

- Dubrovnik je prije samo godinu dana u svjetskim medijima istican kao primjer negativnog upravljanja destinacijom, a danas predstavnike Grada pozivaju na brojne konferencije i navode nas kao primjer dobre prakse. Svi žele održivi turizam i svi traže rješenja, a Dubrovnik je trenutačno jedan od gradova koji na tome intenzivno radi i koji je u samo godinu dana postigao veliki uspjeh na polju održivog i odgovornog upravljanja. Ipak, svjesni smo da još puno treba raditi kako bi se uspostavio model upravljanja kakvog želimo. - istaknuo je između ostalog gradonačelnik na panelu.

Kao osnovnu figuru održivog turizma gradonačelnik ne vidi posjetitelja, nego građane. –„Građani su broj jedan. Dok god su naši građani sretni i zadovoljni, naši će turisti biti još sretniji i imati najbolje iskustvo Dubrovnika", kazao je u zaključnom izlaganju gradonačelnik Franković.

Summit UNWTO-a u Seulu okupio je preko 300 sudionika iz 50 zemalja svijeta. Prvi panel, na kojem su sudjelovali ministri i gradonačelnici vodio je Rajan Datar, poznati novinar i voditelj emisije The Travel Show BBC-ja.

Gradonačelnik se u Seulu susreo i s Glavnim tajnikom Svjetske turističke organizacije Zurabom Pololikashvilijem. Tajniku UNWTO-a uručio je poziv na 4. Festival turizma i strategije s temom cruise turizma, a koji se početkom studenog organizira u Dubrovniku.

DPP

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s razlogom je ismijana nakon što je za jedan austrijski medij govorila o jogurtu, odnosno činjenici da je, kako je izjavila, "htjela izaći iz komunizma, biti slobodna, imati mogućnost u dućanu birati između raznih vrsta jogurta". Nije to prvi put da predsjednica ispada na prvoj krivini, ali ovdje se radi ustvari o jednom kroničnom problemu kad oni koji ne vole raspadnutu Jugoslaviju kazivaju o onome čega u toj Jugoslaviji nije bilo.

Od nedostatka banana; tom očitom polazištu svih negativnosti u mrtvoj i premrtvoj Jugoslaviji predsjednica je eto avancala do jogurta jer ni njega nije bilo koliko ga ona, očito, može smazati, a evo jogurta sada u izobilju na jelovnicima pučkih kuhinja koje su zrcalo valjda te napredne Hrvatske. Ima tamo svih vrsta jogurta, baš onih koji su Kolindi toliko falili u komunizmu iz kojeg se jedva iskobeljala.

Ali, o čemu zapravo KGK govori?

Država je od srednje razvijene industrijske zemlje pretvorena u trgovačko-uslužnu ekonomiju, što je izazvalo potpuni poremećaj. U međuvremenu, dok je ekonomska slika propadala, u Hrvatskoj se zidao nacionalni identitet, taj kolektivni zanos pripadanja kao nešto osobito važnoga sada je zahvatilo jedan krajnji apsurd, jer društvo je radikalizirano na svim nivoima. Posljedica rigidnog nacionalizma ima svoje zakonitosti koje se danas žive, uz koje vladaju uglavnom najniže strasti i koje tako Hrvatsku stavljaju na dno civilizacije suvremenog svijeta.

Ne radi se tu samo o osjećaju pripadanja, onom opasnome "svoj na svome" poučku, što u biti nema veze s modernim i urbanim, a što eksplodira gdjekad na kakvom skupu hrvatske desnice. Ne, radi se tu o problemu koji je zahvatio svaku poru društva, gdje je primjere pljačke i korupcije s rukom na srcu ustvari izlišno i nabrajati. Standard je sveden na tugaljivo nisku razinu, jer je sistem jasan: ako nisi u prilici krasti, onda propadni.
Stvara to još jedan problem, potpune jagme za poslovima u općinskim, gradskim i županijskim upravama gdje je opet isticanje tog nesretnog nacionalnog identiteta pri zapošljavanjima bitan faktor. Takav nesretni krug zatvara i činjenica da je vlast ona koju se manje više ne izaziva. Ispada tako da oporba služi da se sliže s vlašću da i ona dobije koje radno mjesto, a uz što je podbacilo i civilno društvo jer i udruge imaju za cilj sačuvati same sebe budući da im je svrha postojanja postala sisanje proračuna. Ništa bolji tu nisu niti mediji, gdje je većini toplije uz vlast, što zbog novca, a što zbog osjećaja odabranosti, dakle opet pripadanju jednoj vrsti kolektivnoga.

Što onda mogu misliti nezadovoljni i obespravljeni koji žive u društvu u kojemu je toliko nepopularno propitkivati slobode i biti nekakav Don Quijote? Valjda vide da su štrajkovi posljedica nesređene države, gdje ispada da je radniku komunizam bio majka u odnosu na svanuće hrvatske države koja mu je izbila svaku nadu.

Uzmimo u primjer dva najnovija fijaska. Prvo, nasilno hinjenje Vlade o uspjehu prilikom spašavanja Agrokora je samo mamac za naivne, jer spašavanje najvećeg poslijeratnog poduzeća je obavljeno tako što je Todorićev plijen pao u ruke stranim bankama. Karakteristično je i potapanje brodogradnje bez obzira na strukturu vlasništva, što je temeljni nacionalni gubitak i civilizacijski šamar državi koja je u brodogradnji imala povijest i nekoć obećanu budućnost. A što tek obespravljeni Hrvat misli o spomenutim zapošljavanjima, gdje je eto bitno biti dio kakve stranke, bez obzira na obrazovanje i kvalitete, ne treba niti pretpostavljati.

Jedna od zamjerki Jugoslaviji je i nekakav masovni progon pa se nameće pitanje koji onda sad vraga raseljava Hrvate, dok se eto nacionalni identitet rasipa po autobusnim kolodvorima. Rezultati iseljavanja su katastrofalni. Broj učenika u osnovnim školama od 1996. pao je za više od sto tisuća, a u 117 škola nije upisan niti jedan učenik. Kako stvari stoje škole će se pretvarati u seljačke radne zadruge i domove umirovljenika, sve valjda kao rezultat obećanog blagostanja. Stoga, nema potrebe da Kolinda Grabar Kitarović Hrvatsku mjeri s "rahmetli" Jugoslavijom, raspadnutom državom, bilo bi joj jednostavnije da nas uspoređuje sa zemljama Europske unije, u čijem smo savezništvu, a gdje će nam uskoro Rumunjska i Bugarska biti kao Sjedinjene američke države.

Knjige i iskustva starijih kažu da je u Jugoslaviji bilo stege, a sad je sasvim jasno da se i ona u svijetu obrukala svojim jednoumljem, ali gledajući današnju Hrvatsku jasno je i da je u Jugoslaviji bilo više morala i kudikamo više reda u funkcioniranju. Dovoljno je vidjeti koliko se toga u Hrvatskoj raspada, pa i ne treba ići dalje od Dubrovnika za vidjeti koji sve dilatanti, ljudske ništarije postaju osnovne karike društva uz što se sve tako jednostavno pretvara u anarhiju kojoj dobrano pogoduje demokracija na hrvatski način.

I za kraj, vratimo se na početak, na simbol Jugoslavije koji se očituje u nedostatku banana ili jogurta. Trebala bi Kolinda Grabar Kitarović pitati nekog od svojih sugrađana bi li voljeli da je danas manje banana ili vrsta jogurta, ali i manje potrebe za pučkim kuhinjama, te odrednice koje KGK u svojem besmislenom zanosu nije svjesna, a koja cijeloj državi sudbonosno već radi o glavi.