Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i v.d. pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Jelenom Dadić primili su prim. dr. Antuna Cara koji je na redovitom sastanku mreže zdravih regija Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom „Building a healthier future for all“ u švedskom gradu Manstrandsu, kandidirao Dubrovačko-neretvansku županiju u regije Svjetske zdravstvene organizacije.

Prim.dr. Antun Car je u suradnji sa ZZJZ Dubrovačko neretvanske županije, nadležnim Upravnim odjelom Dubrovačko-neretvanske županije, Domom zdravlja Dubrovnik, te Institutom za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku pripremio prezentaciju i podatke vezane za javno zdravstvo te stanje i partnerstvo s drugim organizacijama s kojima je potrebno zajedničko djelovanje, kako u zdravstvu tako i u zaštiti okoliša.

Župan Dobroslavić ovom je prigodom čestitao dr. Caru i na odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za zdravstveni doprinos u Domovinskom ratu koje mu je povodom Dana državnosti dodijelila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović kao jednom od 58 istaknutih hrvatskih branitelja.

DPP

Gradski kotar Grad poslao je svoje prijedloge za uvrštenje u proračun Grada Dubrovnika za 2019. godinu. Kako ističe predsjednik GK Grad Marin Krstulović (Dajmo ruke) prijedlozi su doneseni na 4. sjednici kotarskog vijeća, održanoj u kolovozu, a predstavljaju i dio programa rada gradskog kotara za 2019. godinu.

„Prijedlozi su poredani te izabrani od strane vijećnika kotara te je svaki prijedlog bodovan prema važnosti . Na prijedloge do broja 8, trebalo bi obratiti veću pozornost i hitnost u izvedbi jer su vijećnici kotara njih izdvojili kao prioritetne u izvedbi, ali ništa manje važne od ostalih prijedloga.“ – napisao je predsjednik GK Grad u prijedlogu za uvrštenje u proračun Grada Dubrovnika za sljedeću godinu.

Evo prijedloga GK Grad:

1. Osiguravanje vozila hitne pomoći u Gradu u razdoblju 1. svibnja – 31.listopada 2019. godine

Kotar Grad traži da se u proračunu za 2019. godinu osiguraju sredstva kojima će se financirati jedan tim hitne pomoći i vozilo stacionirano u Gradu u razdoblju 1. svibanj – 31. listopad 2019. Iako to nije u ingerenciji Grada, predlažemo da to Grad osigura kao nadstandard.

2. Razrada i provedbeni projekt idejnog rješenja rješavanja problema parkiranja s montažnim garažama

Kotar Grad predlaže da se u proračunu Grada Dubrovnika osiguraju sredstva za realiziranje projekta montažnih garaža, a u svrhu stvaranja dodatnog broja parkirnih mjesta. Predlaže se izrada rješenja te realizacija pothodnika na Pilama.

3. Instaliranje mjerača buke u Gradu

Kotar Grad predlaže da se u proračunu za 2019. godinu predvide sredstva za financiranje montaže atestiranih mjerača buke i popratne opreme na što više lokacija u Gradu kako bi se dobili službeni brojčani podaci o razini buke u Gradu kako bi se moglo učinkovito djelovati na zvučno onečišćenje. Ista mjerenja provode se u Barceloni.

4. Zaštita od potresa

Uređaji za praćenje i mjerenje potresa. Grad je sudjelovo u mjerenjima te akcelerografi su bili postavljeni na poziciji podruma Zavoda za obnovu, u Kneževu dvoru, Sponzi itd. Grad Dubrovnik više ne sudjeluje te ne provodi mjerenja. S obzirom da smo na području na kojem potresi uzrokuju velike štete bilo bi dobro da Grad sudjeluje u praćenju seizmičnosti svoga područja što bi dovelo do prikupljanja relevantnih podataka za prevenciju katastrofalnih šteta uzrokovanih budućim jakim potresom. Prilog mail prof. Marijana Herak s geofizičkog zavoda, PMF, Zagreb.

Predlaže se Gradu usvajanje sredstava u proračunu za nabavu, instaliranje te umjeravanje najmanje 9 akcelerografa a kako bi Grad mogao opažati, djelovati na ojačanju te utvrditi kvalitetu protupotresne obnove objekata u Gradskoj jezgri.

5. Redovno održavanje gradskih ulica (popravci oštećenja kojih je svaki dan sve više)

Treba razmotriti mogućnost iznalaženja boljeg načina za obavljanje ovog posla. Konzervatori navodno odobravaju jedino ovaj postojeći način obnavljanja. Trebalo bi vidjeti bi li ojačavanje podloge geotekstilom bilo prihvatljivo ili bi li konzervatori imali neku alternativu za trajnije i kvalitetnije popravke. U gradu nema ulice bez oštećenog popločenja.

Kotar Grad predlaže da se sredstva za popravak pločnika i skalina osiguraju za 2019. godinu, ali i da se revidira dosadašnji način popravljanja pločnika, povećaju sredstva za tu svrhu i ubrza dinamika izvođenja radova ( da se definira rok u kojem treba reagirati na prijavu). Radove treba izvoditi kontinuirano koz godinu jer je stanje alarmantno te se zbog opterećenja stvaraju nova oštećenja. Isto tako predlaže da se uvede garantni rok za radove i ukoliko se ponovi isto oštećenje na istom mjestu unutar garantnog roka, Grad neće snositi troškove.

6. Brzi internet u Kotaru Grad

U Kotaru Grad su položeni optički kabeli i postoji tehnička mogućnost brze internetske i telefonske veze kao i distribucije tv programa koja se pruža pravnim osobama (Metronet). Fizičke osobe nemaju trenutno mogućnost priključivanja na usluge koje koriste optičke kabele. Isto tako, monopol korištenja infrastrukture Hrvatskog Telekoma rezultira većom cijenom usluge od cijene u drugim dijelovima Grada Dubrovnika.

Kotar Grad predlaže da se uspostavi način na koji će za fizičke osobe na tom području biti moguće priključenje na optičku mrežu te da cijena usluge brzog interneta bude ista kao i u drugim dijelovima Dubrovnika i Republike Hrvatske.

7. Besplatni odvoz krupnog otpada i odlaganje bar jednom mjesečno u Gradu o trošku Grada

Stanovnici kotara Grad nisu u jednakoj poziciji kao stanovnici ostalih dijelova grada glede odvoza krupnog otpada zbog nepristupačnosti vozilima. Zato se traži da se za kotar Grad jednom mjesečno omogući odlaganje krupnog otpada koji će se tranportirati na trošak grada.

Kotar Grad predlaže da Grad Dubrovnik u proračunu za 2019. godinu predvidi sredstva za 12 odvoženja krupnog otpada iz Grada za potrebe stanovnika Kotara Grad.

8. Uređenje igrališta ispod Minčete

Kotar Grad predlaže da se napravi kvalitetna, trajna podloga na igralištu ispod Minčete te da se predvide sredstva za održavanje.

9. Problem dostave u Grad i problem prekrcajne zone na Pločama

Treba ozbiljno razmotriti uzroke i razloge sve brojnijih oštećenja pločnika i maksimalno iznaći načine da se oni preveniraju. Kotar predlaže da se ispita mogućnosti izvedbe ukopane pretovarne zone na Pločama i razvoženja manjim električnim vozilima kako bi se uklonio značajan uzrok nastanka oštećenja pločnika, odnosno da se što hitnije razradi projekt kojim će se u najvećoj mogućoj mjeri u cjelini prevenirati nastanak oštećenja pločnika.

10. Organiziranje pružanja usluge dostave obroka i pomoći u kući starijim sugrađanima

Kotar Grad predlaže da Grad Dubrovnik u suradnji sa Zakladom Blaga djela osmisli modalitet kojim će se uspostaviti usluga dostave toplog obroka i pomoći čišćenja u kući za sugrađane koji nisu socijalni slučajevi i spremni su platiti te da se pobrine da usluga bude kvalitetna, a ponuđena cijena u okvirima realnih mogućnosti naših starijih sugrađana.

11. Organiziranje patronažne usluge ambulante u Gradu

Ambulanta u gradu nije u sustavu HZZO-a i ima liječnika na raspolaganju gostima i sl. On ne može djelovati van ambulante. Imajući u vidu starosnu dob stanovnika Grada treba razmotriti mogućnost patronažnog djelovanja te ambulante za potrebe vađenja krvi, davanja inekcija i slično. Kotar Grad predlaže da nadležni Upravni odjel prouči situaciju i iznađe mogućnosti patronažnog djelovanja ambulante u Gradu ( i u zimskim mjesecima) i da se za to kroz proračun Grada za 2019. godinu predvide sredstva. Iako to nije u ingerenciji grada, predlažemo da to Grad osigura kao nadstandard.

12. Sredstva u proračunu za uređenje i održavanje plaža

Kotar Grad predlaže da Grad Dubrovnik u proračunu za 2019. godinu kao i do sada predvidi sredstva za uređenje i održavanje plaža, da ta sredstva obuhvate i Bužu 1, Bužu 2 i Porporelu te da se radovi izvrše prije sezone kupanja. Također predlažemo da se organiziraju akcije čišćenja podmorja koja će biti potpomognute od strane Grada ili TZa.

13. Projekt participativnog budgetiranja

Projekti participativnog budgetiranja daju prigodu građanima da promišljaju svoj grad, i njegove potrebe, osmišljavaju projekte i sami vrše užu selekciju, odnosno odabir projekata koji će ići u realizaciju. Inkluzivnost građana i vidljivi rezultat kao dokaz da se vlastitim djelovanjem može “činiti razlika” nose potencijal aktivnog konstruktivno angažmana građana kao i bolje razumijevanje sustava odlučivanja i realne mogućnosti provođenja projekata u definiranim rokovima.

Kotar Grad predlaže da se uz asistenciju DURA-e (koja već ima znanja i kompetencije na tom polju) provedu edukacije građana na temu participativnog budgetiranja te radionice participativnog budgetiranja koje će zasigurno iznjedriti konstruktivne prijedloge malih pilot projekata od kojih će onaj koji bude imao podršku najvećeg broja uključenih građana biti i realiziran. Grad bi u proračunu trebao osigurati sredstva za provedbu projekta participativnog budgetiranja prema odabiru samih građana

14. Nastavak razvijanja projekta centraliziranog grijanja i hlađenja Grada

Ovaj projekt je počeo na na idejnoj razini te se vodi od strane Zavoda za obnovu. Komentari i mišljenja o njegovoj izvedivosti variraju. Kako to ne bi bila tek mišljenja na razini dojma i kako bi se izvodivost i cijena projekta mogli definirati, potrebno je projekt dalje razraditi te napraviti nastaviti rad na projektu. Kotar Grad predlaže da se nastavi s ovim projektom te se pređe na slijedeće faze koje će dovesti do količina, cijena, predviđene uštede energije te odabira rješenja provedbe projekta, a kako bi se moglo aplicirati i na EU fondove. Predlažemo u tu svrhu osiguranje sredstava u Proračunu Grada Dubrovnika.

15. Park za igru pasa

Grad Dubrovnik je turistički grad. Turisti dolaze i s kućnim ljubimcima. Nema prostora za pustiti ih da se igraju bez povodca. Park u Pilama je mjesto gdje se igraju i djeca i psi. To za djecu nije sigurno. Trebalo bi iznaći prostor za pse sa spravama ili bez njih gdje se oni mogu šetati i igrati i koje će biti zaštićeno od prometa.

Kotar Grad predlaže da se na području Grada osigura jedan agility park ili barem samo park za pse. Možda jedan na Gracu (gore u ex. ptičjem vrtu), a drugi pod mostom na Pločama.

Također predlaže povećanje kazni za nevođenje s povodcem i za neskupljanje izmeta ljubimaca.

16. Rukohvati

U ulicama Grada bi rukohvati bili od velike pomoći i doprinos osjećaju sigurnosti starijim osobama. Kotar Grad predlaže da se u dogovoru s konzervatorima osmisli postavljanje rukohvata u ulice sa skalinima.

17. Pitanje poljane Ruđera Boškovića

Vijećnici Kotara mole da ih se upozna sa stručnim idejnim rješenjem za Poljanu Ruđera Boškovića, odnosno s argumentiranim stavom o pitanju uređenja Poljane kako bi se nebi periodično stalno ista tema na isti način stavljala na dnevni red.

18. Uspostavljanje dnevnog boravka za starije sugrađane

Budući da u Kotaru Grad prevladava starija populacija, organiziranje prostora i usluge koji bi poslužio kao dnevni boravak starijim sugrađanima koji nisu korisnici Staračkih domova, ali trebaju društvo tijekom dana i sadržaje koji bi doprinijeli kvaliteti života u Kotaru Grad.

Kotar Grad predlaže da Upravni odjel, pod čijom je ingerencijom ovo pitanje, osmisli program Dnevnog boravka u Kotaru Grad i da se u tu svrhu osiguraju sredstva i prostor u proračunu za 2019. godinu Grada Dubrovnika. Prostor Kotara Grad bi, u slučaju da dobije dovoljno veliki prostor mogao biti korišten i u ovu svrhu.

19. Uređenje dječjeg igrališta parka u Pilama

Dječje igralište parka u Pilama traži stalno održavanje i poboljšanje sadržaja za potrebe najmlađih. Kotar Grad pedlaže da se u proračunu za 2019. godinu osiguraju sredstva za održavanje i uvođenje novih kvalitetnih sadržaja u igralište u parku u Pilama uz zadovoljavanje svih sigurnosnih kriterija (ograda). Pojačana rasvjeta treba biti postavljena u sami volat. Predlažemo i postavljanje funkcionalnih nadzornih kamera.

20. Projekt dostave na kuću

Sve dostave koje se vrše na području Dubrovnika, vrše se do najbliže točke dostupne automobilom. To je za stanovnike Kotara Grad veliki problem i fizički i financijski. Grad Dubrovnik bi trebao osmisliti program kojim bi se premostila ova nelogičnost. Program bi mogao funkcionirati na osnovi koordiniranja rada studenata koji bi fizički nosili i dostavljali od živežnih namirnica iz dućana pa sve do prenošenja drugih artikala dostavljenih do zidina ili organiziranjem karičara koji bi bio paušalno plačen i vršio ovu uslugu – možda u suradnji Grada Dubrovnika i Student servisa. Ukoliko razrada ovog projekta traži vrijeme, za prvu pomoć bi se mogao odrediti jedan karičar koji bi bio na raspolaganju za uslugu dostave na kuću, a za to bi od Grada dobivao poticaj/paušal.

Kotar Grad predlaže da Grad Dubrovnik s nadležnim Upravnim odjelom iznađe rješenje za osmišljavanje i realizaciju projekta dostave na kuću unutar zidina te da za tu svrhu osigura potrebna financijska sredstva u proračunu za 2019. godinu.

21. Teretana za odrasle ispod Svete Marije

Postoji ideja i inicijativa da se na igralištu ispod Svete Marije dodaju i sprave za odrasle. Dio sredstava spreman je donirati sugrađanin.

Kotar grad predlaže da Grad u proračunu osigura sredstva za ovaj projekt.

DPP

Gradski vijećnici na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati u ponedjeljak trebali bi donijeti novi, četvrti ovogodišnji rebalans proračuna Grada Dubrovnika. Proračun će iznositi 725,6 milijuna kuna, odnosno uvećat će se za 9,1 milijuna kuna.

Povećanje proračuna odnosi se na UO za komunalne djelatnosti i UO za UO za izgradnju i upravljanje projektima. Što se tiče UO za komunalne djelatnosti, osigurat će se nešto više četiri milijuna kuna za projekt nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Pak, proračun UO za izgradnju i upravljanje projektima uvećat će se za oko pet milijuna kuna. Iznos je to koji se odnosi na povećanje prihoda dobivenih iz fondova i preraspodjelu sredstava iz kredita po projektima unutar proračuna ovog odjela.

Također, treba izdvojiti i kako se ovim rebalansom smanjuje ulaganje u groblje Dubac za dva milijuna kuna zbog smanjenja dinamike izvođenja radova u 2018. godini.

V.S.

Članovi Ocjenjivačkog suda nagrade Orlando za glazbeni program Dubrovačkih ljetnih igara Sanja Dražić (predsjednica), Marija Grazio i Goran Merčep u priopćenju za javnost osvrnuli su se na riječi intendantice DLJI Dore Ruždjak Podolski koja je nakon dodjele nagrada kazala kako je Orlando za glazbu, kojega je inače osvojio ruski pijanist Daniil Trifonov, mogao i u druge ruke.

"Ovaj tekst namjeravali smo objaviti prije desetak dana, kad je javno dovedena u pitanje naša prosudba vezana uz dodjelu nagrade Orlando. Nagrada se dodjeljuje već 43 godine od čega posljednjih 26 u organizaciji i od strane HRT-a i to najboljim ostvarenjima iz područja glazbene i dramske umjetnosti na Dubrovačkim ljetnim igrama.

U uvodu prijenosa svečane ceremonije zatvaranja DLJI 25.kolovoza (HRT), intendantica Dora Ruždjak Podolski javno je izrazila slaganje s odlukom ocjenjivačkog suda za dramu naglašeno pohvalivši njihov odabir. Zatim je, vezano uz odluku ocjenjivačkog suda za glazbu, jasno pokazala da je odluka možda trebala biti i drugačija. Pri tom je navela dva glazbena projekta koji su, možda, jednako (ako ne i više) zaslužili dotičnu nagradu." - napisali su Dražić, Grazio i Merčep, koji navode kako je Ruždjak Podolski svoj stav ponovila i u jednoj TV emisiji dan iza dodjele nagrada.

"Ovakvo ponašanje u najmanju je ruku neprimjereno, a predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Naime, niti jedan intendant do sada nije polemizirao s odlukom o nagradi nakon njezine dodjele. A nagrada ( ove godine ruski pijanist Daniil Trifonov čiji je koncert bio izvanredno i osmišljen i izveden) jednoglasno i bez primjedbi je prihvaćena 24.kolovoza na sjednici Vijeća Nagrade Orlando čiji je član i sama gospođa Ruždjak Podolski. Nagrada je dodijeljena 25.kolovoza u 11 sati u palači Sponza. Odluka ocjenjivačkog suda posljedica je kompleksne stručne analize iza koje stoji znanje, iskustvo i vjerodostojnost. Sud je uzeo u obzir dosege svih umjetnika koji su nastupili na Dubrovačkim ljetnim igrama i bilo koje odstupanje od tog načela ne bi bilo u skladu s Pravilnikom o dodjeli Nagrade Orlando.
Dovodeći u pitanje odluku o nagradi gospođa Dora Ruždjak Podolski učinila je nešto što niti jedan intendant do sada nije – javno je degradirala i Nagradu, i Ocjenjivački sud i Vijeće koje ju je prihvatilo i ustanovu koja iza te nagrade stoji." - piše u priopćenju.

"Kako smo smatrali da je ustanova javnom izjavom trebala zaštiti naš integritet i kredibilitet, čekali smo do ovog trenutka na njenu reakciju. Ona je i uslijedila i potvrđuje sve gore navedeno, ali nije objavljena u javnosti. Budući da smo javno prozvani reagiramo sami u nadi da se ovakve ugledne ustanove i nagrade više neće potresati neumjesnim i nepromišljenim postupcima." - piše u priopćenju, iako je nejasno na koju "izjavu ustanove koja nije objavljena u javnosti" misle Dražić, Grazio i Merčep.

Inače, o ovoj temi prvi je pisao portal Dubrovnikpress.hr, za koji je intendnatica Ruždjak Podolski rekla "kako je pravo svakoga da iznosi svoje mišljenje na društvenim mrežama i u medijima".

V.S.

Sukladno dnevnom redu na sjednici Gradskog vijeća je i rasprava o javnoj garaži na Ilijinoj glavici. Rasprava o garaži na Gradskom vijeću održat će se samo dan prije prve javne dražbe za garažu zakazane na Općinskom sudu u Dubrovniku. Još uvijek je rano špekulirati hoće li se garaža prodati na prvom ročištu, no jedno je sigurno, Grad je neće kupiti, naime, vrijednost garaže procijenjena je na 161,1 milijun kuna, a garaža se ne može prodati za manje od 107,8 milijuna kuna, odnosno ispod dvije trećine od njezine utvrđene vrijednosti.

Grad Dubrovnik, Županija Dubrovačko-neretvanska i Republika Hrvatska imaju pravo prvokupa garaže i to po uvjetima ponude u postupku koja je najpovoljnija za vlasnika kulturnog dobra. No ni Grad, ni Županija, a ni Republika Hrvatska nemaju namjeru na dražbi kupiti garažu. Naime, Grad Dubrovnik bio je itekako zainteresiran za njezinu kupnju, ali po znatno povoljnijoj cijeni. Niti gradonačelniku Matu Frankoviću ne pada na pamet predložiti vijećnicima da odobre kupnju garaže za nepunih 108 milijuna kuna, a niti će se itko od vijećnika na sjednici u ponedjeljak usuditi predložiti da se garaža kupi za navedeni iznos jer garaža građena po modelu javno-privatnog partnerstva ionako će biti ustupljena Gradu, a Gradu je najvažnije što se izvukao iz bilo kakvih financijskih obveza. Županiju garaža ne zanima, a Republiku Hrvatsku još manje.

Tako će rasprava o garaži biti više dnevno-politikantskog karaktera, a sve samo ne zanimljiva jer HDZ-ova oporba nema potencijala učiniti je takvom, dijelom zato što su kao oporba potpuno nesposobni, a dijelom zbog grijeha njihovih struktura koji su gotovo pa jednaki grijesima bivših HDZ-ovih struktura kad je u pitanju garaža.

Inače, prodajom garaže na već prvoj ili nekoj od eventualnih sljedećih javnih dražbi ne prestaju stvarne služnosti, stvarni tereti i pravo građenja kao niti osobne služnosti upisane u zemljišnim knjigama.

Bow vs Plectrum (gudalo protiv trzalice) duo je Filipa Novosela (tambura) i Tihomira Hojsaka (kontrabas), nastao s idejom o spajanju dva žičana instrumenta različite tradicije sviranja. Kontrabas, sviran gudalom, i hrvatski tradicionalni instrument, tambura, svirana nekonvencionalnom pravokutnom trzalicom čine jedinstvenu i svježu kombinaciju na cjelokupnoj glazbenoj sceni. Ovaj jedinstveni duo nastupit će u četvrtak, 6. rujna u atriju Kneževa dvora zajedno s nagrađivanom dubrovačkom jazz pjevačicom Majom Grgić. Početak koncerta je u 21 sat, a koncert se održava u sklopu 6. Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto.

Glazba koju ovaj duo Bow vs Plectrum izvodi kombinira mnoge glazbene stilove, ali je ipak svoje temelje našla u etno glazbi šire balkanske i panonske regije te suvremenog jazza. U originalnim kompozicijama koje skladaju i Hojsak i Novosel isprepliću se razni folklorni motivi i nepravilni ritmovi karakteristični za glazbu odakle dolaze, harmonijski jezik suvremenog jazza i virtuozne improvizacije u kojima pokazuju puni potencijal svojih instrumenata.

Maja Grgić bavi se glazbom od najranijeg djetinjstva. Godine 2008. osvaja strukovnu nagradu "Status" kao najbolji mladi vokalni instrumentalist, a 2009. osvaja nagradu "Porin" za najbolju jazz skladbu za album "Crno Bijelo - Joe and Maja Kolektiff" na kojem se pojavljuje kao autor glazbe, stihova te vokalistica. Njen nosač zvuka je također nominiran za najbolji jazz album godine. Osim na svojim projektima, Maja je sudjelovala na mnogim drugim nosačima zvuka kao vokalistica i tekstopisac.Nastupa u Norveškoj, Kini, Karibima, Engleskoj, Njemačkoj s brojnim glazbenicima, big bandovima te simfonijskim orkestrima.

Ulaznice za koncert su dostupne u uredu Orkestra od 9-14 sati, zatim online na www.dso.hr, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane dostupne su isključivo na blagajni Orkestra, a mogu se rezervirati na broj 417 110. Popusti su sljedeći: 10 kuna ulaznica za korisnike Libertasovog pokaza (ograničen broj); 20 kuna za umirovljenike; besplatno za građane stare gradske jezgre i za studente s iksicom, a za ostale vrijedi popust od 30% na standardne cijene ulaznica.

R.R.

Profesor emeritus Ognjen Čaldarović, dr. sc. Sanja Klempić Bogadi i dr. sc. Jana Vukić uputili su izjavu za javnost u povodu izbora ravnateljice Zavoda za obnovu Dubrovnika. Oni su ogorčeni jer dosadašnja ravnateljica, odnosno v.d. ravnateljice Iva Carević Peković neće biti izabrana ponovo. Kako je Dubrovnikpress.hr prvi pisao prijedlog Odbora za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika je da za ravnateljicu bude izabrana dosadašnja viša savjetnica za poslove pripreme i nadzora Zavoda za obnovu Dubrovnika, mostovka Mihaela Skurić.

„Smatramo važnim upozoriti nadležne institucije i širu javnost kako pri izboru nove ravnateljice evidentno nije uzet u obzir ostvaren uspjeh, izniman trud i stručnost prethodne ravnateljice gđe Ive Carević Peković. Pritom želimo ukazati na iznimnu važnost kontinuiteta u otvorenom, aktivnom i transparentnom dijalogu s lokalnim stanovništvom koji je ostvarila gđa Carević Peković svojim profesionalnim i osobnim angažmanom, a sve sa svrhom poboljšanja uvjeta života i stvarne zaštite povijesne jezgre koja je na granici održivosti već dugi niz godina.“ – napisali su profesor emeritus Ognjen Čaldarović, dr. sc. Sanja Klempić Bogadi i dr. sc. Jana Vukić istaknuvši kako izjavu, koju prenosimo u cijelosti, potpisuju kao autori sociološko-demografske studije povijesne jezgre Dubrovnika (podloga za izradu plana upravljanja povijesnom jezgrom) i knjige Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika (objavio Zavod za obnovu Dubrovnika, 2018).

DPP

 

Župan Nikola Dobroslavić imenovao je Povjerenstvo za narančine kako bi se prepreke u proizvodnji, plasmanu i promociji narančina što brže i kvalitetnije otklonile. Povjerenstvo čine tri predstavnika proizvođača (Alenko Šešelj, Niko Kapović i Ozren Sršen), dva predstavnika otkupnih centara (Dragan Crnomarković i Katarina Taslak), predstavnik jedinica lokalne samouprave (Robert Doko), predstavnik Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (Luka Popović), predsjednica Povjerenstva i zamjenica župana Žaklina Marević i ravnateljica Regionalne agencije DUNEA Melanija Milić.

Na prvom radnom sastanku istaknuto je nekoliko važnih tema na kojima će Povjerenstvo raditi, između ostalog poticanje pojednostavljenja procedure ishodovanja radnih dozvola za strane državljane, dobivanja zaštićene oznake izvornosti, kao i zadovoljavanja uvjeta za europsku oznaku izvornosti, unapređenja proizvodnje, izlaska na nova tržišta itd.. Također, Povjerenstvo će obavještavati proizvođače o aktualnim mjerama Ministarstva poljoprivrede: Sudjelovanje u Školskoj shemi – besplatni obroci mlijeka i mliječnih proizvoda te voća i povrća hrvatskim školarcima te Poziv za prijavu izlagača na Sajam zimnice i autohtonih proizvoda.

Podsjetimo, župan Dobroslavić, sa zamjenicom Žaklinom Marević, ravnateljicom Regionalne agencije DUNEA Melanijom Milić i v.d. pročelnika UO za gospodarstvo i more Ivom Klaićem održao je 23. kolovoza u Opuzenu sastanak na temu plasmana uroda narančina na tržište s uzgajivačima mandarina, predstavnicima otkupnih centara, državnom tajnicom u Ministarstvu poljoprivrede Marijom Vučković, načelnicima i gradonačelnicima s područja doline Neretve te predstavnicima drugih relevantnih institucija, kada je zaključeno kako je potrebno formirati radnu skupinu za pitanje mandarina.

Proizvođači su tom prilikom istaknuli kako je narančin „jedina isplativa kultura koja ne može, poput primjerice lubenice, biti ugrožena raznim uvoznim proizvodima iz Tunisa, Italije itd.“ te kako se ove godine očekuje urod do 50 tisuća tona mandarina od čega je 80 posto namijenjeno izvozu.

Svrha Povjerenstva stoga će biti osigurati koordinaciju svih dionika u procesima upravljanja narančinom s ciljem što boljeg plasmana proizvoda i osiguranja kvalitete proizvoda. Novi sastanak dogovoren je krajem ovog tjedna.

DPP

Prije početka školske godine Općina Konavle je obnovila, izgradila i sufinancirala, nekoliko dječjih igrališta širom Konavala. Gruda je dobila sprave na igralištu ispred Doma kulture, travnatu podlogu na malonogometnom igralištu kraj OŠ Gruda, dječje igralište u Moluntu je dobilo ogradu i antistres podloge, a u centru je postavljena i konstrukcija s košem, dok se od nedavno u Mrcinama može igrati košarka. Koševe su dobili i Komaji, te Močići koji su dobili i golove, dok je Duba dobila sportske mreže za golove…

S obzirom da je cilj da u svakom mjestu djeca imaju prostor za igru Općina Konavle će u skoroj budućnosti opremiti još nekoliko dječjeg igrališta koja su u završnoj fazi priprema, poput dječjeg igrališta u Cavtatu za koje je napravljen projekt.

DPP

Vijeće Otočnog sabora uputilo je pismo Vladi republike Hrvatske povodom donošenja Zaključka o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima na 110. sjednici Vlade Republike Hrvatske i prijedloga Nacrta izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak.

„Otočni sabor smatra da je u Republici Hrvatskoj dosta nepotrebnih raznoraznih agencija i da u cjelini nemamo ništa protiv gašenja nepotrebnih agencija, ali smatramo da jedna agencija mora ostati samostalna jer otočanima život znači. Agencija za obalni linijski pomorski promet se ne smije ugasiti i mora ostati samostalna kao i do sada. Zašto? Agencija za obalni linijski pomorski promet u svom radu dnevno rješava otočnu pomorsku povezanost i komunicira s otočnim JLS oko potrebnih dnevnih izmjena plovidbenih redova za potrebe otočana.“ - piše u pismu koje u nastavku prenosimo u cijelosti:

„Bojimo se da ukoliko zaista dođe do ukidanja Agencije, neće biti moguće intervenirati u plovidbeni red na dnevnoj razini. Pretpostavljamo da bi se ukidanjem Agencije za obalni linijski pomorski promet njezine ovlasti prebacile na Ministarstvo pomorstva te smatramo da bi u tom slučaju došlo do sukoba interesa oko dodjele koncesija na obalnim linijama za državnog brodara Jadroliniju.

Otočni sabor također smatra da u predloženom Nacrtu Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak dolazi do udara na jednu od glavnih gospodarskih djelatnosti na otocima, a to je turizam. Stupanjem na snagu ovog Zakona dolazi do mogućeg drastičnog povećanja paušalnog poreza na dohodak za privatne iznajmljivače. U prijedlogu se tako navodi da su “jedinice lokalne samouprave dužne donijeti odluke kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150 kuna niti veća od 1.500 kuna”. U navedenom Nacrtu prijedloga Zakona nije navedeno da jedinice lokalne samouprave moraju poštivati Zakon o otocima i otočnost – skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem.

Otočni sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na preispitivanje gore navedenih problema i potiče ju da uzme u obzir stanje na našim otocima i da ne dozvoli da stupanjem na snagu gore navedenog Zaključka Vlade RH i Nacrta prijedloga Zakona dođe do dodatnog pogoršanja stanja na otocima.“ – stoji u pismu Otočnog sabora upućenog Vladi RH.

DPP

Delegacija Europske komisije izvršila je danas formalni pregled projekata u pripremi i provedbi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a koji se financiraju sredstvima EU, a u palači Ranjina prezentirani su im planirani projekti u razvojnoj infrastrukturi cesta i luka od lokalnog i županijskog značaja.

Župan Nikola Dobroslavić ovom prilikom istaknuo je važnost izgradnje Pelješkog mosta i dogradnje Zračne luke Dubrovnik istaknuvši kako su žitelji županije u situaciji da prelaskom iz jednog dijela županije u drugi moraju izaći, a potom ponovno i ući u EU.

Zahvalio se Europskoj komisiji što je prepoznala važnost tih razvojnih projekata te naglasio kako Županija priprema ili je u visokom stupnju završenosti dokumentacije za izgradnju i dogradnju osam luka u županiji, a riječ je o projektima vrijednim oko 60 milijuna eura.

- Najvažniji infrastrukturni projekti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su Pelješki most s pristupnim cestama i DC 414 dionica Sparagovići – Doli, brza cesta Dubrovnik – granica Crne Gore te poveznica cestovne prometne mreže Dubrovačko-neretvanske županije na autocestovnu mrežu Republike Hrvatske kao i poboljšanje prometne povezanosti Pelješca i Korčule. - rekao je župan.

- Što se tiče luka planiramo zahvate na luci Perna u Orebiću, Polačište u Korčuli, lukobranu Puntin također u Korčuli, potom luka Trpanj u Općini Trpanj, Prigradica u Općini Blato, Trajektno-putnički terminal Vela Luka, Luka Ubli na Lastovu te Donje čelo na otoku Koločep. - istaknuo je župan Dobroslavić.

Nataša Biščević ispred delegacije Europske komisije naglasila je kako se svi moraju dobro pripremiti za buduće financijsko razdoblje 2021. – 2027., a načelnik sektora u Upravi za EU fondove i strateško planiranje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić izrazio je zadovoljstvo radom i stupnjem pripremljenosti projekata u županiji.

Na sastanku je istaknuto kako se razmišlja i o pilot projektu uvođenja putničkih brodova na struju, a jedna od trasa za takav projekt bila bi ona od Orebića do Korčule.
Potporu Županiji i njezinim institucijama kao i naporima jedinice lokalne samouprave iskazali su i predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

Na sastanku su uz župana bili i zamjenik župana Joško Cebalo, zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Orlanda Tokić, ravnateljica DUNEA-e Melanija Milić, ravnateljica Zavoda za prostorno planiranje Dubrovačko-neretvanske županije Marina Oreb, v.d. pročelnika U.O. za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće te ostali suradnici.

DPP

Prateća izložba plakata projekta „Najbolji u baštini“ postavljena je u Kneževu dvoru. Izložba prikazuje najbolje primjere prakse i javnosti projekta koji je, kako su nagradni programi u 2017. godini objavljivali pobjednike kategoriju po kategoriju, skupljao informacije i stvarao listu najboljih postignuća u području muzeja, baštine i konzervatorstva.

Od 300 laureata iz 45 nagradnih shema, Savjetodavni odbor Udruge napravio je selekciju najinovativnijih i najnaprednijih kandidata koji su zatim pozvani na istoimenu konferenciju u Dubrovniku. Predstavljajući širok spektar od 42 laureata sa 4 kontinenta, konferencija će od 26. do 28. rujna 2018 po sedamnaesti put povezati autore iznimnih dostignuća sa stručnom publikom.

Sam skup i izložba dio su programa "Europske godine kulturne baštine 2018".

DPP