I Slano slavi dan svog zaštitnika sv. Vlaha. Mještani su se prvo okupili na procesiji kroz mjesto, a potom je uslijedila misa.

U Primorju je nezaobilazno kolo pa je tako bilo i danas. Mladost je igrala kolo, a svi sudionici počastili su se ukusnim kolačićima sv. Vlaha.

JPA

Podizanjem svečeva barjaka i puštanjem golubica iz ruku biskupa dubrovačkog Roka Glasnovića u nedjelju je u Dubrovniku otvorena 1053. Festa svetoga Vlaha.

Festa je otvorena uz kišu, a kako ona završava prvu nedjelju nakon otvaranja na Kandeloru, koja je ove godine bila danas, ovo će biti jedna od najdužih Festa svetoga Vlaha.

JPA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća tradicionalni govor uz Dan Grada i Festu sv. Vlaha. Isti prenosimo u cijelosti. Prije govora prikazan je i film o gradskim projektima „Od Feste do Feste - 2017-2025”. 
 
Poštovane sugrađanke i sugrađani, Članovi Gradskog vijeća, cijenjeni laureati, dragi gosti i prijatelji Grada, u ime Grada Dubrovnika, ponovno imam čast i zadovoljstvo uputiti vam najiskrenije čestitke povodom Dana Grada i blagdana svetog Vlaha, našeg vjernog skrbnika u vječnosti.

Ovaj dan, ki dohodi nami jednom na godište, simbolizira našu prošlost, sadašnjost i budućnost, poziva nas na zajedništvo, na promišljanje o vrijednostima koje baštinimo, sjedinjuje nas u dubokom poštovanju tradicije, vjere i slobode pod parčevim barjakom.

U današnjem svijetu, u kojem globalizacija i ubrzan tehnološki napredak neprestano mijenjaju našu svakodnevicu, tradicijske vrijednosti postaju još dragocjenije, a njihovo brižljivo čuvanje zadatak je svakoga od nas.

Jer već više od tisućljeća, lik tog starca i priča o njegovim čudesima oblikuju identitet ovog grada, nadahnjujući generacije Dubrovčana. Njegovo upozorenje na mletačku prijetnju postalo je simbolom budnosti i brige za zajednicu. Uči nas Sveti Vlaho da u najtežim vremenima moramo ostati vjerni svojim načelima i vrijednostima.

Ove godine imamo razloga za ponos. Dubrovnik je ponovno pokazao da nije samo grad bogate povijesti i univerzalne baštine, nego i grad koji s ponosom gleda prema budućnosti, gradeći kvalitetan život za svoje građane i postavljajući standarde u mnogim područjima.

I u 2024. potvrdili smo status nacionalnog šampiona turizma. S izvrsnom predsezonom i posezonom, te stabilnim rezultatima tijekom glavne sezone, pokazali smo da smo na pravom putu prema ispunjenju ideala trajne održivosti. Naš grad postaje grad cjelogodišnjeg turizma, a to nije slučajnost, nego ishod predanog rada svih dionika u turizmu i rezultat jasne strategije.

Uspješnost naših mjera vođenja Grada – od upravljanja tijekovima i brojem posjetitelja do smanjenja sezonalnosti – vrednovana je i u međunarodnim okvirima. Posebno nas veseli što Plan prihvatnog kapaciteta, izrađen na Sveučilištu u Dubrovniku od strane dubrovačke pameti, postaje prepoznat kao primjer dobre prakse u Hrvatskoj. Precizno određujući granice turističkog opterećenja povijesne jezgre i kontaktne zone, štitimo baštinu i postavljamo temelje za bolji svakodnevni život građana.

U središtu Plana upravljanja zaštićenim lokalitetom UNESCO-a, prvim takve vrste u Republici Hrvatskoj, a koji se već godinama sustavno provodi, ideja je „živog grada“ – grada koji diše punim plućima, dok je samo prije sedam godina grcao i spoticao se pod prevelikim teretom prekomjernog turizma. Koncept je to koji nema alternativu i kojem ostajemo potpuno posvećeni.

Svi ovi napori nadopunjeni su radom na novom prostorno-planskom okviru koji osigurava skladan razvoj Dubrovnika u budućem pedesetogodišnjem razdoblju.

Proračun Grada Dubrovnika za 2025. godinu najveći je u povijesti, s posebnim naglaskom na kapitalne infrastrukturne projekte. Ističe se Centar za starije osobe ispod Opće bolnice - najveća dosadašnja pojedinačna investicija Grada. Osigurat će adekvatnu skrb u skladu sa suvremenim zahtjevima za korisnike u smještaju i one u njihovim domovima. Prvi je to veliki dom za umirovljenike u našem Gradu još od 1971. godine, a drugi koji će podići ova gradska uprava.

U ovoj godini započinjemo s uređenjem Centra za pružanje usluga u zajednici. Smješten unutar zgrade gradskog bazena u Gružu, ključni je to segment mreže socijalne infrastrukture koji će donijeti dodatnu sigurnost i podršku našim sugrađanima.

Nastavljamo ulagati u obrazovanje i zelenu infrastrukturu, u velikoj mjeri alocirajući bespovratna sredstva iz dostupnih fondova Europske unije i iz nacionalnih izvora.

Nadogradnja Osnovne škole Mokošica u cijelosti je financirana iz bespovratnih izvora, a omogućit će uvođenje i posljednje gradske škole u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni. Ujedno ova škola bit će i treća nova škola koju smo izgradili u posljednjih osam godina.

Uređenje zelenih površina poput parkova Gradac, Pile i Platana transformirat će urbani prostor grada uz zidine, a projekti poput „Park and Ride“ sustava unaprijedit će mobilnost i utjecati na veću kvalitetu života. Svi su financirani europskim sredstvima.  U tome, ali i brojnim drugim primjerima zahvalnost dugujemo Vladi Republike Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću jer pokazuju da razumiju potrebe i posebnosti našega grada i krajnjeg juga. 

Posebno smo ponosni na programe stambenog zbrinjavanja dubrovačkih obitelji. Kroz stanogradnju u Mokošici, program kreditiranja 30 obitelji godišnje s 30 tisuća eura bespovratnih sredstava svakoj, ali i kroz obnovu stambenog fonda u povijesnoj jezgri za obitelji s više djece već smo stambeno zbrinuli preko 90 mladih dubrovačkih obitelji.

Nastavljamo nepokolebljivo dalje jer je naša vizija osigurati da Dubrovnik ostane grad u kojem mlade obitelji pronalaze svoj dom, a zajednica jača i raste.  

Dragi prijatelji, slaveći svetoga Vlaha - našeg vjernog nebeskog odvjetnika, iznova se podsjećamo što znači biti Dubrovčanin. Jer taj liječnik i mučenik iz Sebaste oličenje je ključnih karakteristika kojima kao zajednica trebamo stremiti.  

Svečeva blagost podsjeća nas na važnost suosjećanja i brige za bližnje. Kao što je on pomagao onima u nevolji, tako i mi trebamo biti tu jedni za druge, osluškivati potrebe naših sugrađana i razvijati zajednicu koja ujedinjuje i prihvaća i u kojoj se svi osjećaju ispunjeno i dobrodošlo.
Njegova čudotvornost od malena nas uči vjerovati u čuda. Famozna čudesa svetoga Vlaha dar su nade, nadahnjuju da budemo svjetlo jedni drugima, osobito u trenucima kada se čini da su izazovi preveliki. Njegova pravednost vodilja je da naše djelovanje uvijek bude u službi općeg dobra i pravde.

Parčeva požrtvovnost podsjeća nas na sve one koji su dali svoje živote za slobodu Dubrovnika. Zato smo posebno zadovoljni što smo u razdoblju od prethodne Feste obnovili Spomen sobu poginulih dubrovačkih branitelja, stvorivši mjesto koje će njegovati sjećanje na neustrašivu dubrovačku mladost. Sačuvali smo još jedno mitsko mjesto obrane Grada. Tvrđava Imperijal u našem je punom posjedu i u budućnosti će svjedočiti istinu o obrambenom Domovinskom ratu, a s nje vijori barjak svetoga Vlaha.

Upravo s tim riječima našim građanima, ovogodišnjim laureatima, pomorcima, Dubrovčanima izvan Domovine i svim dragim gostima, s ponosom i zahvalnošću čestitam blagdan svetoga Vlaha i Dan Grada Dubrovnika.

Neka Parac i dalje čuva svoj grad, njegove ljude i sve ono što Dubrovnik čini posebnim.
 
Živio sveti Vlaho! Živio Dubrovnik!

Festa svetoga Vlaha vrijeme je kad u Grad dohodu i svi oni koji bi htjeli biti viđeni, redovno tako dođe i bivša gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica, danas povjerenica Europske komisije za Mediteran, ma što god to značilo i ma kakav god joj opis posla bio.

Pohodila je Šuica Grad i dok je bila povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju, isto tako ma što god to značilo i ma kakav god joj opis posla bio.

Uglavnom, nakon jučerašnje svečane sjednice Gradkog vijeća nije ona propustila ni sinoćnju Večeru od Kandelore. Lijepo od nje, a ako nastavi praksu iz vremena dok je bila povjerenica EK za demokraciju i demografiju osim što će vidit obitelj još će malo i zaraditi – na dnevnicama. Naime, u tom je mandatu od 2019. do 2024. imala čak 148 službenih putovanja od kojih je 60 bilo u Zagreb i 23 u Dubrovnik pa je tako uzimala i dnevnice da pođe malo do doma. Ukupno je sve to koštalo oko 360 tisuća eura.

No, hajde, da se ne zavaramo, nije Šuica jedina koja to radi, ali je najskuplja.

Festu svetoga Vlaha i dan Grada Dubrovnika na svečanoj sjednici Gradskog vijeća čestitao je i župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić. Istaknuvši kako je nevjerojatna, trajna i neraskidiva veza svetoga Vlaha i Grada, Dobroslavić se osvrnuo na srpska posezanja za Dubrovnikom.

- Najgori nasrtaj bio je prije 34 godine. Branitelji tada nisu iznevjerili svoj Grad. Obranili su ga i oslobodili okupirana područja. Ugroza ima i u ovo vrijeme. Oni koji svojataju naše u tome ne mogu uspjeti. Nikad nećemo izdati naš grad i domovinu nam Hrvatsku. - kazao je Dobroslavić.

- Naučili smo od starijih kako se ljubomorno čuva sloboda. Učimo od onih koji su sagradili grad ljepote i sklada. Tom čudesnom djelu divi se cijeli svijet. Tu ljepotu i sklad treba očuvati i ostaviti naraštajima koji dolaze. Nikad nije bilo takvog angažmana i toliko projekata koliko je danas u gradu. Županija kvalitetno surađuje s Gradom na brojnim poljima, posebno u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa i EU fondova. - kazao je Dobroslavić, zahvalivši Gradu Dubrovniku na ustupanju Vile Čingrija Županiji.

nm

Odavanjem počasti poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata kod spomen obilježja na groblju Boninovo započeo je središnji program obilježavanja Dana Grada i Feste svetoga Vlaha.

U čast svim braniteljima i civilima stradalima u obrani Dubrovnika i hrvatskog juga, vijence su položili i svijeće zapalili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić te pročelnice i pročelnici upravnih tijela Grada Dubrovnika.

Uz predstavnike Grada Dubrovnika, pijetet svim žrtvama uz Dan Grada Dubrovnika iskazali su i potpredsjednik Hrvatskog sabora i gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava sa suradnicima, župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić sa suradnicima te udruge proistekle iz Domovinskog rata i članovi obitelji poginulih branitelja.

JPA

Dubrovnik slavi 1053. Festu svetoga Vlaha. Nakon mise ispred Katedrale koju je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua uslijedila je procesija ulicama Grada u kojoj su nošene svečeve moći.

Tradicionalna procesija i ove je godine okupila veliki broj barjaka i iz župa iz cijele Županije, ali i Hrvatske.

JPA

Dan Grada Dubrovnika i Festu svetoga Vlaha na svečanoj sjednici u Kazalištu Marina Držića čestitao je i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica. Istaknuvši kako ne želi puno govoriti o projektima, naglasio je kako se ne slaže s onima koji drže da je zadaća Grada isključivo briga o komunalnim pitanjima.

- Moja poruka je jasna, odluka o budućnosti, razvoju i cestovnoj povezanosti Grada donosile su se i donose se na Gradskom vijeću. Nitko ne zna mire našega Grada bolje od nas samih. - kazao je Potrebica.

Istaknuvši kako je prošle godine izdana 7.771 radna dozvola, što predstavlja povećanje od 28 posto, Potrebica se posebno osvrnuo na stranu radnu snagu,.

- Vrijeme je da se zamislimo nad ovim brojkama. Sramotne poruke od prije „ako nećeš ti, hoće Slavonac i Bosanac”, sad su zamijenile poruke „ako nećeš ti, ima Nepalac ili Filipinac”. Kako će našim ljudima rasti plaće, ako im je konkurencija ta radna snaga? Kako ćemo potaknuti naše ljude na povratak? Što radimo po pitanju integracije te radne snage? Živimo jedni pored drugih, a ne jedni s drugima. Ponašamo se kao da su duhovi, ne primjećujemo ih, a ti ljudi su zavrijedili našu pažnju. - rekao je Potrebica.

nm

U povodu Feste sv. Vlaha i Dana Grada gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku sugrađanima. Tekst čestitke donosimo u nastavku:
 
Poštovane Dubrovkinje i Dubrovčani, drage gospođe i gospari,
 
S velikim zadovoljstvom, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, čestitam vam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetoga Vlaha, našeg nebeskog zaštitnika.
 
Dubrovnik i sveti Vlaho, već više od tisućljeća, neraskidivo su povezani. Ta vjekovna veza oblikovala je naš identitet, utkala se u svaki kamen ovog grada, svaku obitelj, svaku ulicu, svaku priču i običaj. Sveti Vlaho nadahnuće je za sve nas, da ustrajemo u izazovima, kao što su to činile generacije prije nas.
 
Festa svetog Vlaha, koja je našim precima bila nadahnuće u teškim i sudbonosnim vremenima, danas je svjetionik naše tradicije i zajedništva. Svaki barjak koji se zavijori, svako zvono koje zazvoni i svaka molitva upućena Parcu svjedoče o našoj dubokoj povezanosti s njim. Dubrovčani diljem svijeta, bez obzira gdje se nalazili, nose Festu u svojim srcima i u njoj pronalaze snagu, vjeru i nadu.
 
Zato nas Festa svetog Vlaha i ove godine poziva na zajedništvo, na ponos i ljubav prema našem Gradu. Ona je više od proslave – to je zavjet i poruka o čuvanju svega što jesmo i što predstavljamo. Naša kulturna i povijesna baština obvezuje nas da nastavimo štititi Grad, njegovo nasljeđe i sve ono što Dubrovnik čini jedinstvenim na svijetu.
 
Neka nas njegov moćni zagovor i dalje čuva i vodi kroz svaku oluju i u svjetlo novog dana. Neka sveti Vlaho bdije nad nama, nad našim obiteljima i našim domovima.
 
Živio sveti Vlaho!

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua predvodio je središnje pontifikalno euharistijsko slavlje svetkovine sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika, u ponedjeljak 3. veljače ispred dubrovačke katedrale.

Na početku propovijedi apostolski nuncij je naveo riječi sv. Ivana Pavla II., pape, upućene 29. travnja 2004. godine izaslanstvima Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije predvođenima tadašnjom gradonačelnicom Dubravkom Šuica i tadašnjim biskupom Želimirom Puljićem, prigodom uručenja Povelje počasnog građanina Grada Dubrovnika, koje govore o „drevnom i lijepom Dubrovniku, pravom biseru hrvatskog Jadrana, središtu tisućljetne kulture prožete katoličkom vjerom i obilježenom stalnom vjernošću Petrovim nasljednicima, čak i u vrlo teškim vremenima”.

Podsjetio je kako se taj dar počasnog građanstva želio dodijeliti Svetom Ocu u znak sjećanja na njegov pastoralni pohod 6. lipnja 2003. godine, što je ujedno bilo i posljednje inozemno putovanje poljskoga Pape. Na tom pastoralnom pohodu blaženom je proglašena „i jedna slavna kći zemlje Hrvatske“, Marija od Propetog Isusa Petković, rodom iz Blata na Korčuli.
Nadbiskup Lingua dodao je tome i papine riječi: “Neka se to kulturno i vjersko naslijeđe i dalje razvija i raste u budućnosti, donoseći obilate plodove na dobrobit samog Dubrovnika i cijele hrvatske nacije.”

Sv. Vlaho – liječnik

U nastavku propovijedi apostolski nuncij je govorio o liku svetoga Vlaha koji je bio liječnik i biskup.  „Sveti Vlaho je svoje vjernike ljubio na konkretan način poput dobrog Pastira, pomažući im duhovno kao biskup, ali i materijalno kao liječnik. Ono što je činio za života – a svjedočanstava o tome ima mnogo – nastavio je činiti i nakon smrti, štiteći, i čak liječeći, brojne vjernike koji su zazivali njegov zagovor“, ustvrdio je nuncij Lingua.

Spomenuo je kako je sv. Vlaho po profesiji bio liječnik te naglasio kako je on u jednom je trenutku svojega života odlučio ostaviti sve – posao i imetak – kako bi slijedio Krista.

„Međutim, njegovo medicinsko znanje nije bilo zanemareno nakon posvećenja Bogu, štoviše, dodatno je osnaženo do te mjere da je danas, nakon toliko godina, teško reći jesu li izvanredna ozdravljenja koja mu se pripisuju rezultat njegove liječničke stručnosti ili čudesa koja je Bog činio po njemu“, ustvrdio je nadbiskup i dodao: „Volim misliti da kada nešto napustimo radi Boga, Gospodin nam to vraća umnoženo. Tako i  talente koje smo primili na dar, a potom ih ostavili kako bismo cijeli svoj život posvetili Bogu, Gospodin često dopušta da ih i dalje koristimo, ali ne više u službi nas samih, našega ugleda ili materijalnih interesa, već za dobrobit zajednice, na nesebičan način.“

O profesijama i pozivima – za druge

Pri tom je skrenuo pozornost na sve one koji posvećuju svoje vrijeme i talente kako bi bližnjima činili dobro, osobito kroz volonterstvo, a među njima one koji, „riskirajući čak i vlastiti život, pružaju pomoć žrtvama ratova i prirodnih katastrofa: liječnike, medicinske sestre, vatrogasce i druge. To su ljudi koji svoju profesiju ne žive prvenstveno za sebe ili da bi zaradili za život, već ponajviše za druge, za opće dobro! U protivnom ne bi bili spremni riskirati čak i vlastiti život!“

Razmišljajući o rečenici iz Evanđelja po Luku: “Dajte i dat će vam se“ (Lk 6,38), propovjednik je istaknuo kako se mnogo puta potvrđuje to Isusovo obećanje, osobito na onima koji ostave sve da bi ga slijedili. „To jasno vidimo u primjeru svetog Vlaha koji je, nakon svećeničkog, a zatim i biskupskog ređenja, nastavio liječiti bolesne. Kao liječnik tijela po profesiji, postao je, po Isusovom primjeru, i liječnik srca i duša  po svojem pozivu.“
„Kristova ljubav, koja je gorjela u njegovom srcu mladog liječnika, nikada se nije ugasila, ni nakon što je napustio svoj posao kako bi postao svećenik, ni nakon njegovog povratka u Očevu kuću: ‘ni smrt ni život… ni sadašnjost ni budućnost’ … neće nas moći rastaviti od Kristove ljubavi! Po svojim djelima u korist bolesnih sveti Vlaho je zapamćen kao čovjek ljubavi prema siromašnima i bolesnima“, kazao je.

Do kraja vjeran Kristovoj ljubavi

Nadalje je nadbiskup podsjetio na životni put sv. Vlaha koji je bio podrijetlom iz Armenije, a postao je biskup Sebaste, svojeg rodnog grada koji se danas nalazi na području Turske te je mučen i ubijen 316. godine. Sv. Vlaho je do kraja „ostao vjeran onoj ljubavi koju je susreo i prolio je svoju krv za Krista, kao što je Krist učinio za njega. Ne mareći za rastuće prijetnje upućene njemu, nije se bojao onih ‘koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti’“.

„Armenski narod je i danas vrlo odan biskupu Sebaste, njemu koji je od ‘sina svojega naroda’, po krvi, ‘postao otac’ svojega naroda, po vjeri“, ustvrdio je propovjednik te objasnio kako sv. Vlaho zajedno s kraljem, Grgurom Prosvjetiteljem, predstavlja korijene kršćanstva armenskoga naroda, prvog naroda koji je u cijelosti prihvatio kršćanstvo i koji je ostao vjeran onom duhu i onoj vjeri koju su mu oni prenijeli.

Neka sv. Vlaho nastavi nadahnjivati hrvatske pastire i vlasti

Povezao je to s hrvatskim narodom i kao sličnost naveo to što je hrvatski narodom tijekom stoljeća, unatoč nepovoljnim okolnostima, ostao vjeran svojim korijenima, počevši od trenutka kada je papa Ivan VIII., 7. lipnja 879. godine, dao svoj blagoslov knezu Branimiru, priznajući Hrvatsku kao samostalnu državu. Oko 150 godina kasnije, 925. godine, točno prije 1100 godina, drugi papa, Ivan X., priznao je kneza Tomislava kao prvog kralja Hrvata na splitskoj sinodi.

„No vjernost se, kao što znamo, nikada ne smije uzimati zdravo za gotovo“, rekao je propovjednik i nastavio: „ Ako se ne obnavlja, postoji opasnost da se fosilizira i postane predmetom povijesnih studija, a ne više nadahnućem za odanost koja se uvijek iznova obnavlja vlastitim korijenima.“

Apostolski nuncij je zatim poželio da sveti Vlaho nastavi nadahnjivati hrvatske pastire i vlasti „kako bi novim naraštajima znali prenositi one vrijednosti na kojima se temelji identitet naroda, i posebno one koji ispovijedaju kršćansku vjeru, da bi znali živom održavati onu ljubav Kristovu od koje nas ni smrt ni život, ni gospodstva ni vlasti, ni sadašnjost ni budućnost, ni vlasti desnice ili ljevice, neće moći rastaviti.“

„Stoga, povjerimo svetom Vlahu Dubrovačku biskupiju i cijelu Hrvatsku“, poručio je.

Dvije molbe po zagovoru sv. Vlaha

U jubilarnoj 2025. godini propovjednik je predložio dvije molitvene nakane po zagovoru svetoga Vlaha, a to su molba Gospodinu za jedinstvo svih vjernika u Kristu i molba za pastire Kristova stada.

„Prva je molba za jedinstvo svih vjernika u Kristu“, kazao je nadbiskup te objasnio: „Crkva koja je Tijelo Kristovo u sadašnjem vremenu, tijekom stoljeća je zadobila duboku ranu koja i nadalje krvari: podjelu među braćom koja ispovijedaju istu vjeru. Neka nam sveti Vlaho pomogne pronaći lijek protiv virusa nejedinstva u Crkvi. To je sablazan čiju cijenu skupo plaćamo: kako da svijet vjeruje ako mi, koji govorimo i vjerujemo da smo otkupljeni Kristovom krvlju, ne samo da nismo ujedinjeni, nego se čak i međusobno sukobljavamo?“

Molbu je uputio riječima: „Oprosti nam, Gospodine, našu nevjeru, oprosti nam što smo rasparali i rastrgali onu tuniku koju ni vojnici koji su te razapeli nisu imali hrabrosti među sobom podijeliti!“
Druga molitvena nakana je da bi „pastiri stada, uvijek prvi bili vjerni ljubavi koja nas je dotakla“ i zbog koje su imali hrabrosti ostaviti sve i predati svoje živote služenju narodu i Evanđelju.

„Neka pastiri budu uzori stada, sposobni svojim primjerom potaknuti brojna i sveta zvanja za svećeništvo, redovnički život i kršćansku obitelj kako bi svatko dao svoj doprinos bratskijem društvu koje one posljednje stavlja u središte, štoviše, na prvo mjesto!“, izmolio je nadbiskup.

Propovijed je zaključio riječima eminentnog počasnog građanina Dubrovnika, sv. Ivana Pavla II., iz govora izaslanstvu koje mu je darovalo počasno građanstvo: „Nad Dubrovčanima i onima iz Dubrovačko-neretvanske županije, kao i nad svim Hrvatima, neka bdiju Presveta Majka Božja, (…) sveti Josip i sveti Vlaho. Bog blagoslovio Dubrovnik i svu hrvatsku zemlju.”

Dubrovački biskup Roko Glasnović na počeku je pozdravio predvoditelja slavlja i sve hodočasnike nade koji su svojim dolaskom željeli sa stanovnicima grada i biskupije proslaviti svetkovinu njihovog zaštitnika.

„Uvijek nas raduje ovaj čudesno lijepi ‘dan ki dohodi nami jednom na godište’. Stoga smo zahvalni Gospodinu što možemo i danas biti zajedno i slaviti ovu euharistiju koja je središte života Crkve, te nas povezuje u mistično Tijelo Kristovo. Neka ovaj kruh života koji je s neba sišao za naše spasenje bude hrana našoj vjeri, kako bismo i mi mogli svima posvjedočiti bezuvjetnu Božju ljubav“, kazao je dubrovački biskup.

Koncelebranti na misi bili su: splitsko-makarski nadbiskup i metropolita Zdenko Križić, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, hvarski biskup Ranko Vidović, šibenski biskup Tomislav Rogić i bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. Iz susjedne Bosne i Hercegovine na Festu su stigli predsjednik Biskupske konferencije BiH nadbiskup vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata mons. Tomo Vukšić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić i banjolučki biskup Željko Majić, iz Crne Gore novi kotorski biskup Mladen Vukšić, a iz Srbije njezin primas barski nadbiskup Rrok Gjonlleshaj. Suslavili su i dugogodišnji sudionici Parčevih festa, sada umirovljeni (nad)biskupi Marin Barišić, Ante Ivas, Ilija Janjić i Želimir Puljić, koji je predvodio trodnevlje Svetog Vlaha.

Sudjelovao je također hercegovački i primorski episkop vladika Dimitrije Rađenović s dubrovačkim pravoslavnim svećenicima. Proslavi su se pridružili i predstavnici drugih religijskih zajednica.
Sedamdesetak svećenika i redovnika sudjelovalo je na slavlju, stigli su i neki provincijalni poglavari, a Festa nije Festa bez rektora zborne crkve sv. Vlaha, generalnog vikara Dubrovačke biskupije mons. Ivice Pervana.

Pjevanje na misi predvodili su Mješoviti katedralni zbor (voditeljica Petra Potrebica), zbor župe Svetog Križa iz Gruža (voditeljica Marija Brčić) i zbor župe Presvetog Spasitelja iz Mokošice (voditeljica Diana Stanoš) pod ravnanjem profesorice Potrebica i uz orguljsku pratnju Marka Palčoka. Pjevala se Hrvatska pučka misa fr. Iva Perana.

Misna čitanja čitali su Vanda Đanić, Marino Baule i Luka Šerić, evanđelje je navijestio đakon Dubrovačke biskupije don Mario Tošić, molitvu vjernika čitali su učenici Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića Manuela Karač i Ivan Marušić. Darove na misi prinijela je obitelj Mateje i Antonija Čorka s četvero djece.

Kao i svake godine na misi dubrovačkog zaštitnika sudjelovalo je i veliki broj redovnica iz različitih družbi te neke provincijalne poglavarice. Vjernici iz mnogih župa došli su se pomoliti Parcu, sudjelovati na središnjoj misi i grličati se. Barjaktari s barjacima i vjernicima u narodnim nošnjama uputili su se iz svojih župa još u ranim jutarnjim satima kako bi sudjelovali u tradicionalnoj cjelodnevnoj ceremoniji proslave. Ceremonijari na misi bili su đakon don Marin Tošić i bogoslov Vladimir Karačić, a da sve prođe lijepo i dostojanstveno brinuli su se i festanjuli Feste sv. Vlaha 2025. Antun Regjo i Miho Deranja, Bratovština festanjula sv. Vlaha i Bratstvo Presvetog Sakramenta.

Na misi Sv. Vlaha sudjelovali su uzvanici iz društveno-političkog, kulturnog i javnog života, a među njima su bili povjerenica izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara, izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić, državni tajnici, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

Hodočasnici su stigli sa svih područja Dubrovačke biskupije i iz drugih biskupija, a među njima su bili hodočasnici iz Šibenika, Jelse, Metkovića, Mostara, Tomislavgrada, Hrvati iz Gradišća, Austrije, Njemačke hodočasnici Janjevci i Letničani i mnogi drugi. Na Festi su sudjelovale i povijesne postrojbe iz raznih dijelova Hrvatske. Sve ih je na prije mise pozdravio i dobrodošlicu im poželio rektor crkve sv. Vlaha mons. Pervan.
 
Angelina Tadić / Dubrovačka biskupija

Izaslanik Vlade i ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika istaknuo je kako je aktualna Vlada snažan partner Gradu Dubrovniku. Kazavši kako su izazovi novog vremena sve zahtjevniji, Bačić je naglasio projekte od iznimnog značaja za Grad Dubrovnik, poput brze ceste do Debelog brijega i Zračne luke u Čilipima.

- Na nama je da sjednemo zajedno s Hrvatskim cestama i definiramo tu trasu brze ceste od čvora Osojnik do granice s Crnom Gorom. Naša je povijesna zadaća da riješimo još i taj preostali prostor, trasu koja život znači Gradu, Župi i Konavlima. - kazao je Bačić.

Najavio je i skori početak radova na nastavku izgradnje autoceste do Dubrovnika.

- Nadam se da ćemo za 15 dana konačno završiti jednu dugu sagu koja se za nama vučem, a koju željno očekujem. Konačno završavamo javnu nabavu izgradnje autoceste prema Dubrovniku. Nadam se da ćemo 17. veljače biti u prilici izabrati izvođača radova za dionice autoceste kroz Dubrovačko primorje, od Slanoga do Dubrovnika i krenuti u konačnu realizaciju izgradnje punog profila autoceste. Dok ne dođe autocesta do Dubrovnika nije završena izgradnja autoceste i mi koji dolazimo iz ovoga kraja na tome moramo svakodnevno inzistirati. - rekao je Bačić.

Istaknuo je i ulaganja u zdravstvo.

- Zajedno gradimo Centar za starije ispod Opće bolnice Dubrovnik. Sredstvima iz državnog proračuna i nacionalnim sredstvima zajedno ćemo rekonstruirati cijelu bolnicu. - najavio je Bačić.

Kazao je kako mu je kao ministru prostornog graditeljstva i državne imovine povjerena zadaća priuštivog stanovanja, prvenstveno za mlade obitelji.

- Prvi je cilj priuštivo stanovanje. Najteže u Hrvatskoj je tu priuštivost ostvariti u ovom gradu. Dubrovnik je šampion u mnogočemu pa je život skuplji jer je toliko eksluzivan, biser Hrvatske i najteže je tu ostvariti stambenu priuštivost. Uvjeren sam da smo našli mjere kojima ćemo i Dubrovniku osigurati tu priuštivost. - rekao je Bačić.

Za Olgu Muratti, nekadašnju SDP-ovku koja je za sebe isticala da je uvjerena socijaldemokratkinja, koja „živi socijaldemokraciju”, danas članicu HSU-a i koalicijsku partnericu HDZ-a u dubrovačkom Gradskom vijeću, nakon što su objelodanjene cijene smještaja u novom Domu za starije Ragusa u Gružu, može se ustvrditi da je prevarila dubrovačke umirovljenike. Oni rijetki među njima koji su za nju dosad glasali, na svibanjskim lokalnim izborima posve sigurno tu grešku neće ponoviti.

Na izborima 2021. u Gradsko vijeće Grada Dubrovnika Muratti se uvukla preko birača HDZ-a na zajedničkoj listi, a na isti način namjerava još jednom ujahati u vijećničku klupu, iako nikome politički pismenom nije jasno zašto HDZ na svojoj listi vuče osobu koja im ne donosi glasove. A da negdašnja „ikona” socijaldemokracije u Dubrovniku HDZ-u ne donosi glasove moglo se precizno izračunati na posljednjim izborima za gradske kotare i mjesne odbore kada je lista HSU-a koju je predvodila dobila 70 glasova. Dakle, 70 glasova u vlastitom, cijelom kotaru koji broji 3.312 birača. Nije teško onda predvidjeti koliko piza npr. u Mokošici.

Umirovljenicima za čije bi se glasove kao predsjednica HSU-a u Dubrovniku trebala boriti, tri mjeseca pred lokalne izbore dobro je smjestila obećanjima o domu u Gružu. Kako prosječna mirovina dubrovačkih umirovljenika, među njima i onih koji su odavno na listama čekanja za smještaj u domove, iznosi 500 eura, jasno je da za njih, ako im djeca nemaju sredstava za Dom u Gružu koji je „gurala” Muratti, nema mjesta.

A hoće li za nju više biti mjesta na listi HDZ-ove koalicije nakon što je objavom cijena smještaja u Domu za starije u Gružu postalo jasno da je umirovljenike za koje se tako „gorljivo” borila u konačnici prevarila, osim ako nije ciljala na one iznimno bogate? U Gradskom odboru HDZ-a ne postoji niti mogu način razlog da je ponovo stave na svoju izbornu listu za Gradsko vijeće, osim ako to ne bude želio osobno predsjednik dubrovačkog HDZ-a i gradonačelnik Mato Franković, ali valjda je i on u međuvremenu zbrojio dva i dva.

U HDZ-u je naime većina niti ne želi. Njihovo mišljenje o izlasku na izbore s Olgom Muratti nije se promijenio u zadnje četiri godine. Njezino ime i dalje ne žele vidjeti na toj listi.

Olga Muratti, osim same činjenice da je i sama umirovljenica, zapravo je osoba bez potrebnih kvalifikacija da bi se ozbiljnije bavila problemima umirovljeničke populacije. Ipak, prije četiri godine, ne bi li opravdao razlog zbog kojeg Muratti s HDZ-om izlazi na izbore, gradonačelnik Mato Franković proglasio ju je svojom savjetnicom za umirovljenička pitanja. E jes' ga dobro savjetovala za dom u Gružu, svaka čast.