Franjevački samostan Male braće pokrenuo je humanitarnu akciju pomoći za obitelji Vedrane i Mara Kalauz, čija je kuća izgorila u požaru sa srijede na četvrtak.

"U više humanitarnih projekata kroz proteklo desetljeće pomagala su Mala braća potrebnima u misiji u NR Kongo u Africi u kojoj već više od 45 godina djeluje misionar franjevac Ilija Barišić. Nekoliko stotina metara dalje od Samostana Male braće, u ulici Branitelja Dubrovnika, sada je potrebna obitelj Mara i Vedrane Kalauz, koji imaju troje male djece i čekaju još „dvojke“. Napominjemo da je ova obitelj više puta pomagala naše projekte pomoći potrebnima u Kongu!." - stoji u priopćenju Franjevaca.

"Trenutak je da Samostan Male braće učini nešto za tu mladu obitelj koju je, bez njihove krivnje, zadesila velika životna nedaća. Članovi samostana Male braće sa svoje strane odlučili su, kao pomoć za krov nad glavom obitelji Mara i Vedrane Kalauz donirati iznos od 100.000,00 (sto tisuća) kn." - piše u priopćenju, u kojemu se navodi da se "ovim putem pozivaju svi koji mogu da se u ovoj humanitarnoj akciji pridruže."

Tko to može i želi, neka se priključi na način koji mu je najzgodniji, a jedan od mogućih načina je da svoj doprinos uplati na račun: Franjevački samostan Male braće IBAN: HR87 2330 0031 1002 1278 0 SWIFT (BIC): SOGEHR22 , uz naznaku „Kalauz“. Također se u istu svrhu prilog može dati u samostanu ili sakristiji Male braće.

Novac koji bude sakupljen bit će predan Maru i Vedrani Kalauz, kako bi ga upotrijebili u svrhu koja će najbolje olakšati život njima i njihovoj djeci.

DPP

Dubrovačka policija pokrenula je kriminalističku istragu o mogućem podmetanju požara u kući obitelji Kalauz, odnosno Vili Sunčanica i ima dvojicu osumnjičenika (21 i 25 godina) čije se privođenje očekuje tijekom petka. Inače, paljevine su jedne od najtežih kriminalističkih istraga jer u požaru budu uništeni i dokazi, no to ovom slučaju nije spriječilo dubrovačke kriminalističke istražitelje da pronađu osumnjičene.

O mogućnosti da je požar podmetnut jučer je prvi pisao Dubrovnikpress.hr za koji je Pavo Kalauz izjavio kako sumnja u podmetanje kao i da je ovo bio već četvrti požar u kratkom razdoblju. U požaru je inače teško stradala njegova majka Ivila Kalauz (82) koja je zadobila teške opekotine na preko šezdeset posto tijela te je tijekom četvrtak prebačena iz OB Dubrovnik u splitsku bolnicu. Nesretna Ivila nažalost nije uspjela napustiti kuću kada je izbio požar te su je iz objekta morali izvlačiti vatrogasci.

D.Mladošić

Budući da su pregovarački timovi SDP-a i HNS-a već započeli inicijalne razgovore o eventulanom zajedničkom izlasku na svibanjske lokalne izbore Županijski odbor SDP-a jučer je na sjednici u Stonu zaključio kako će konkretni pregovori s HNS-om pričekati dok ustavni sud ne iznese mišljenje o Zakonu o lokalnim izborima koje je nedavno usvojio Hrvatski sabor, odnosno dok se ne izjasni može li se Andro Vlahušić kandidirati, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr

Navodno su iz SDP-a  već ponudili HNS-u zajednički izlazak na lokalne izbore na razini Županije.Iz HNS-a su svojevremeno najavljivali kako će na izbore za Županiju izaći samostalno, kao i da će njihovu listu za Županijsku skupštinu nositi Andro Vlahušić. Suradnju su nudili SDP-u, ali uz uvjet da Vlahušić nosi Županijsku listu.

No, Sabor je Zakonom o lokalnim izborima u međuvremenu onemogućio Vlahušića u kandidaturi ne samo za gradonačelnika Dubrovnika već i za predstavnička tijela, odnosno Gradsko vijeće i Županijsku skupštinu.

Iz HNS-a u posljednje vrijeme nisu javno iznosili stavove o izlasku na izbore u slučaju da se Vlahušić u konačnici ne bude mogao kandidirati. Ipak, neslužbeno se moglo čuti kako na razini županije ne otklanjaju mogućnost samostalnog izlaska na izbore. Još uvijek nije poznato tko bi, ukoliko se odluče na takav scenarij, trebao biti njihov kandidat za župana.

Kad je u pitanju SDP, špekulira se da će njihov kandidat za župana u slučaju samostalnog izlaska biti Davor Penić, predsjednik ŽO SDP-a. Navodno su iz SDP-a već ponudili HNS-u da podrže Penićevu kandidaturu za župana Durbovačko-neretvanske županije.

Izložba Zrcalo koje pamti: dagerotipije iz dubrovačkih zbirki, od prosinca postavljena u žitnici „Rupe“, bit će zatvorena za posjetitelje u ponedjeljak, 27. veljače u 16 sati.

Riječ je o prvoj hrvatskoj izložbi posvećenoj isključivo dagerotpiji, najstarijem fotografskom procesu s pomoću kojega se dobivala unikatna fotografska slika, koja se mogla trajno sačuvati.

Na izložbi je predstavljeno 10 dagerotipija, sačuvanih na dubrovačkom području, od kojih su dvije iz fundusa Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja. Uz dagerotpije, po prvi puta je javnosti predstavljena i iznimno vrijedna „Knjižica poslovnih zabilježbi Josipa Betondića Jakovljeva od 1853–1864“, u kojoj autor na nekoliko stranica uspoređuje karakteristike pojedinih Voigtländerovih objektiva, a koja se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku.

Autorica izložbe je kustosica Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja Marina Filipović, dok likovni postav potpisuje kustosica Arheloškog muzeja Dubrovačkih muzeja Ivona Michl.
Ova nevelika, ali iznimno vrijedna izložba uistinu zaslužuje pažnju kulturne publike, pa pozivamo sve građane da, ukoliko je već nisu posjetili, svakako to učine prije utorka.

J.A.B.

Šteta što se Robin Hood ne snima i Strossmayerovoj. Da i to podmetnemo filmašima za popravak.

Davor Mladošić

Vlada je na današnoj sjednici usvojila odluku o proglašenju projekta Hoteli Plat strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Riječ je o projektu čiji troškovi kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu iznose 428,557 milijuna kuna. Investitor je trgovačko društvo Hoteli Plat,a projekt se financira privatnim kapitalom i odnosi se na rekonstrukciju hotelskog kompleksa u hotelski resort kategoriziran s 4 i 5 zvjezdica  s oko 600 smještajnih jedinica. Radovi bi trebali biti okončani do 2019. godine.

Projekt rekonstrukcije hotelskog kompleksa u hotelski resort kojeg je Vlada proglasila projektom od strateškog interesa realizira se na 70,246 metara kvadratnih zemljišta u skladu s Prostornim planovima Županije i Općine Župa dubrovačka te UPU-om Plat.

Od planiranih sadržaja gradit će se suvremeni restorani s kuhinjama za pansionske goste, a la carte restorani, caffe barovi, teniski tereni i bazeni u skladu s najvišim standardima Grupacije Karisma Hotels Adriatic.

Investior planira obnoviti sve postojeće smještajne kapacitete, od onih koji su trenutno u funkciji do onih izvan funkcije. U novom bi resortu trebalo biti otvoreno 500 radnih mjesta.

Inače, investitor planira podnijeti zahtjev za pokretanje postupka dodjele koncesije za gospodarsko koriištenje plaže na dijelu pomorskog dobra koje nije u obuhvatu projekta koji je proglašen strateškim, već s njime graniči.

U aktu kojega je usvojila Vlada navodi se kako za realizaciju projekta treba riješiti imovinsko pravne odnose na dijelu zemljšta u obuhvatu budućeg resorta, provesti postupak upisa statusa pomorskog dobra, ishoditi lokacijsku dozvolu i koncesije za posebnu uporabu pomorskog dobra u svrhu izgradnje i održavanja ispusta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa sustavom odvodnje.

Budući da je riječ o projektu od strateškog interesa, prema potrebi moguća je i provedba postupka izvlaštenja.

Rekonstrukcija Hotela Plat zamišljena je kroz dvije faze. U prvoj bi fazi trebao biti realiziran hotel Sensatori s anexom, a planirana je i rekonstrukcija obuhvata praonica. U drugo fazi planirane su četiri vile, i Ocean Point anex.

Prijavu za proglašenjem projekta strateškim interesom Republike Hrvatske Hoteli Plat kao investitor podnijeli su polovicom svibnja 2016. godine.

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je s 11 partnera ugovor za EU projekt  „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“ ukupnih prihvatljivih troškova u iznosu od 32,6 milijuna kuna.  

Radi se o integriranom razvojnom programu temeljenom na obnovi kulturne baštine, koji ima za cilj stvaranje integralne kulturno-turističke destinacije koja uključuje pojedina ruralna i udaljena područja županije, povezana u jedinstveni turistički proizvod. Projekt obuhvaća aktivnosti od obnove kulturnih dobara do digitalnog pristupa kulturnoj baštini. U Smokvici će se izgraditi Muzej zlata i srebra Smokvice, u Korčuli je predviđena obnova palače Ismaeli-Gabrielis u kojoj je smješten Muzej grada Korčule, u Dubrovačkom primorju predviđena je obnova župne kuće u kojoj će se uspostaviti zavičajna kuća Dubrovačkog primorja, a na Mljetu će se obnoviti „austrijski put“ i uspostaviti tematska staza Babinog polja.

Regionalna razvojna agencija DUNEA, osim što će operativno voditi provedbu projekta, bit će zadužena i za komponentu digitalnog pristupa kulturnoj baštini odnosno dostupnost putem pametne kartice i mobilne aplikacije. Budući da je riječ o integriranom projektu temeljenom na obnovi kulturne baštine, u projekt su, kao partneri, uključeni i privatni poduzetnici - Obrt za restauriranje namještaja Depolo iz Korčule i putnička agencija Dominium travel iz Dubrovnika dok su ostali partneri Grad Korčula, KORA, Općina Smokvica, Općina Dubrovačko primorje, Općina Mljet, HRZ, Sveučilište u Dubrovniku, Turistička zajednica DNŽ te Dubrovačko-neretvanska županija.

Za projekt  su  odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 85 posto ukupne vrijednosti projekta iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Z.R.

Na Malti se održava dvodnevni događaj Europskog odbora regija s fokusom na raspravu o uzrocima imigracija te nastavku suradnje lokalnih vlasti Europske unije i država Mediterana. Izbor lokacije i tema nije iznenađenje jer su upravo izazovi izbjeglica i migranata jedan od prioriteta aktualnog malteškog predsjedavanja Vijećem EU-a.

Malta se već godinama nosi s povećanjem broja ljudi koje, sukladno važećim pravilima, mora prihvatiti i smjestiti. Nesređeni sustav na europskoj razini, glavni je razlog upućenih malteških poziva na solidarnost drugim članicama te zahtjeva za poboljšanje mehanizma prihvata imigranata i tražitelja azila.

U uvodnom izlaganju o kontekstu problema migracija u regijama koje su najviše obilježene time (u prvom redu sjeverna Afrika i Bliski istok), istaknuti su primjeri dosadašnjih napora u okviru europske politike susjedstva s posebnim naglaskom na područje Mediterana. Tako su na ovoj sjednici Predsjedništva Europskog odbora regija predstavljeni rezultati prošlogodišnje Inicijative iz Nikozije – eksperimentalnog programa potpore libijskim lokalnim vlastima. U raspravi koja je uslijedila između libijskih predstavnika i članova Odbora regija naglašena je potreba za jačanjem buduće suradnje pogotovo na područjima infrastrukture, malog i srednjeg poduzetništva te ribarstva.

Razmatrana je uloga gradova i regija u prihvatu, postupcima za davanje azila i relokaciji migranata te izazovi s kojima se nose lokalne vlasti koje se nalaze na uhodanim migrantskim rutama. Rasprava koja je uslijedila s publikom podcrtala je važnost provedbe kvalitetnih integracijskih politika koje počivaju na solidarnosti, pravdi i zajedničkim europskim vrijednostima.

U radu konferencije sudjelovali su i članovi hrvatskog izaslanstva u Europskom odboru regija, Nikola Dobroslavić, Vojko Obersnel te Bruno Hranić.

Z.R.

Stigla je i službena potvrda kako će Nikola Grmoja biti kandidat Mosta za župana dubrovačko-neretvanskog. Naime, predsjedništvo stranke potvrdilo je njegovu kandidaturu. Kandidatura Nikole Grmoje najviše remeti planove HDZ-a u kojem su računali kako Nikola Dobroslavić može već u prvom krugu zaraditi novi mandat. Grmojinom kandidaturom to će biti gotovo neizvedivo s obzirom da će se dio glasova koje bi inače dobio Dobroslavić zasigurno preliti na stranu mostova kandidata.   

- Bit ću snažan glas juga na nacionalnoj razini i svim stanovnicima županije pružiti više od deklarativne podrške. Župan Dobroslavić imao je dva mandata, punih osam godina da učini nešto konkretno za županiju, ali nije učinjeno ništa po čemu će ga se pamtiti. Za visoku plaću obilazio je razna europska središta praktično turistički, umjesto da je realizirao projekte na području prekogranične suradnje i time se nametnuo kao regionalni činitelj. Koliko je župan obilazio Lastovo, Neretvu, Korčulu, Pelješac u usporedbi s europskim gradovima? Sva naša mjesta trebaju ostvariv plan za budućnost i razvoj, sadašnje stanje je krajnje neodrživo. – izjavio je Nikola Grmoja nakon potvrde predsjedništva o kandidaturi.
„Županija je dosad financirala tek nekoliko projekata EU sredstvima, a to se definitivno mora promijeniti, uz posebno zalaganje za projekte prometnog povezivanja krajnjeg juga s ostatkom Hrvatske. Osim grada Dubrovnika koji je turistički brand, ostatak županije se vrlo sporo i neravnomjerno razvija,a razlike u kvaliteti života građana su sve veće i veće.“ – navodi se paku priopćenju Mosta.

- Grmoja sigurno neće biti dobro plaćeni statist kao dosadašnji župan, nego energičan borac koji će rješavati probleme građana Dubrovačko-neretvanske županije i snažan glas koji će artikulirati probleme hrvatskog juga na nacionalnom nivou. Most je izabrao pravog kandidata koji dobro prepoznaje neiskorištene potencijale županije te će brzo krenuti s razradom razvojnih projekata koji joj vidno nedostaju. – izjavio je predsjednik Mosta Božo Petrov.

D.M.

Dubrovačka policija jutros je privela dvojicu osumnjičenika iz Dubrovnika u dobi od 21 i 25 godina zbog sumnje u podmetanje požara u kući obitelji Kalauz, Vili Sunčanica, u Ulici branitelja Dubrovnika, a u kojem je teško opečena Ivila Kalauz (82) koja se nalazi trenutno u splitskoj bolnici. 

Dvojac je osumnjičen za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti u svezi kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom.

Inače ovakvi slučajevi su najteđži za istražitelje jer u požaru budu uništeni i dokazi, ali dubrovačka policija vrlo brzo je ipak pronašla osumnjičene.

O mogućnosti da je požar podmetnut prvi je pisao Dubrovnikpress.hr za koji je Pavo Kalauz još u noći požara kazao kako sumnja u podmetanje kao i da je ovo bio već četvrti požar u kratkom razdoblju.

D.M.

Povjerenica Vlade Republike Hrvatske Nada Medović odobrila je korištenje stana u vlasništvu Grada Dubrovnika obitelji Kalauz čija je kuća uništena sinoćnjem požaru.

"Povjerenica je kao socijalno opravdano odobrila privremeno korištenje stana površine 66 kvadratnih metara, smještenog u Ulici Andrije Hebranga. Stan će obitelji s troje maloljetne djece na raspolaganju biti do 1. srpnja 2017. godine." - navodi se u priopćenju iz gradske uprave.

- Ovo je trenutno ono što Grad Dubrovnik može učiniti i smatrala sam da je bilo potrebno brzo reagirati jer obitelji s troje djece koja očekuje i prinovu treba odmah pronaći adekvatan prostor za stanovanje i nadam se da će im poslužiti dok ne saniraju štetu na obiteljskoj kući. - rekla je povjerenica Medović uz zahvalu JVP Dubrovački vatrogasci na brzoj reakciji pri gašenju požara. Izrazila je nadu za brzim opravkom dvjema ozlijeđenim osobama, od kojih je jedna i vatrogasac.

DPP

Društvo arhitekata Dubrovnik uputilo je Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije primjedbe na Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i Strateške studije utjecaja na okoliš IDPPDNŽ.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Razmatrajući ove Izmjene i dopune plana najvišeg reda za našu županiju, primijetili smo širok pristup izradi IDPPDNŽ, primjenu strategija, studija i stručnih podloga, a osobito Krajobraznu studiju, Prepoznavanje i vrednovanje kulturnih krajolika DNŽ i podloga za zaštitu.

Za Stratešku studiju utjecaja na okoliš IDPPDNŽ dijelimo stav povjerenstva da je stručno utemeljena i kvalitetno izrađena. Međutim, u Izmjenama i dopunama PPDNŽ nisu preuzete ni poštivane sve preporuke Strateške studije za zahvate koji mogu uzrokovati značajne negativne utjecaje.

1. ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA
U Studiji za športsko-rekreacijsku namjenu stoji da je "Izdvojena problematična športsko-rekreacijska namjena koju čine golf igrališta s pratećim namjenama i sadržajima na lokacijama Srđ, Sestrice, Gnjile i Canavia, neprihvatljiva za krajobrazna područja".
U Izmjenama i dopunama plana, za lokalitet Sestrice ostavlja se mogućnost namjene R1-golf, s prijedlogom da se razmotri udaljavanje planiranih terena od velikih plitkih uvala.
Golf igralište Gnjile u Konavlima također je planirano kao potencijalno uz uvjet izrade hidrološkog elaborata.

Športsko-rekreacijska zona na Srđu je zadržana u cijelom obuhvato od 310 ha, uz obvezu izrade prethodnih studija i revizija projekata i planova. Za tu istu zonu u Strateškoj studiji se konstatira da će tim zahvatom nastati velika ugroženost prirodnog i kulturnog krajobraza i da će "ukoliko se namjena prostora izvede u punom obuhvatu doći do trajne promjene kulturnih značajki prostora, ali i utjecaja na UNESCO vrijednost, odnosno područje Grada Dubrovnika s pripadajućom buffer zonom."
Smatramo da je trebalo kroz Izmjene i dopune Prostornog plana ukinuti R1-golf na sve tri navedene lokacije. Za lokaciju na Srđu, dodatno u svjetlu Strateške studije, brojnih zahtjeva građana i osobito po Presudi Visokog upravnog suda RH, a zanemarujući problematično Mišljenje MGIPU o interpretaciji Presude VUS-a, treba vratiti obim zahvata na 100 ha, koliko je nosio Prostorni plan županije iz 2003. godine, prije nezakonite odluke o izmjeni plana.

2. MALOSTONSKI ZALJEV
Društvo arhitekata Dubrovnik je još u prosincu 2015. godine u primjedbama na II Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana i pripadajuću Stratešku studiju utjecaja na okoliš upozoravalo da lokacija Bjejevica i Zjat sjever u Malostonskm zaljevu planirana za turističku izgradnju (hotele sa 550 ležaja) predstavlja stratešku i planersku pogrešku i da ovakav planerski i investicijski pristup upućuje na opasnost širenja sličnih zahvata u budućnosti. To se, nažalost, upravo događa planiranjem novih hotelskih kapaciteta.
Prema rezultatima studija i mjerama zaštite okoliša iz Strateške studije, kapaciteti objekata turističke namjene su donekle korigirani, ali ipak su ostali određeni kapaciteti osobito na ušću Neretve i u Malostonskom zaljevu.
Utjecaj tih objekata zajedno s pogubnim utjecajem prenamjene šumskog zemljišta i proširenjem trajnih nasada na obroncima Malostonskog zaljeva i Malog mora, kao i mogućim zagađenjima iz županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Lučino Razdolje, predstavlja veliku ugrozu za školjkarstvo.

3. ŠUMSKA PODRUČJA
Strateška studija utjecaja na okoliš smatra da bi prenamjena šumskog zemljišta u višegodišnje nasade imala značajan utjecaj na ekološku mrežu i zaštićena područja rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora, kao i na okoliš i prirodu Pelješca, Korčule, Mljeta i Lastova.
Stoga podržavamo prijedlog iz Studije da se ne usvoji prijedlog prenamjene šumskog zemljišta u poljoprivredno.

4. HIDROELEKTRANE
Ovim Izmjenama i dopunama PPDNŽ ukinuta je mogućnost gradnje HE Ombla, što držimo dobrom odlukom. Plan nosi proširenje kapaciteta HE Dubrovnik 2.
Smatramo da taj projekt treba dodatno preispitati radi utjecaja koji zahvat Gornji Horizonti može imati na korištenje vode rijeka Trebišnjice i Neretve, kao i radi klimatskih promjena i recentnih događanja na Jablaničkom jezeru.

Izvršni odbor Društva arhitekata Dubrovnik