Vedran Kunica (HNS), koji bi trebao krenuti u utrku za načelnika Općine Ston, predizbornu bitku je započeo od Putnikovića. Naime, kako piše Kunica u razgovoru s ljudima iz Putnikovića zapazio je „širenje jedne zanimljive retorike, naravno retorike zastrašivanja koja kaže: „Ako ne pobijedi HDZ neće se raditi ništa.“

- Nije ništa neobično, onaj tko nema kreativnosti često se koristi strahom kao alatom i često se taj alat pokazuje uspješan. Čovjek bi na ovakvu retoriku pomislio, dobro nešto se do sada radilo pa ne žele ljudi da se zaustavi, HDZ je bio na vlasti pa se nekakvi projekti realizirali pa ljudi kažu bez obzira na političko opredjeljenje glasajmo za interes mjesta. Što se to napravilo i što je to interes mjesta? – pita Kunica, i sam pokušava dati odgovor kroz četiri primjera ili kako on to kaže „najveće uspjehe“:

VODA - NPKLM - trenutna vlast uspjela je uvjeriti ljude da im vodovod nije potreban i da je normalno da se voda razvozi cisternama te da je Putniković uz Ponikve zadnje mjesto u REGIJI koje nema vodovoda. Jeste li znali da NPKLM-om upravlja Županija i da je Ston jedan od suvlasnika? Jeste li znali da imate čovjeka predstavnika u Nadzornom odboru koji je upravo iz vašeg mjesta. Jeste li ga pitali što se događa s vodoopskrbom za vaše mjesto i je li opravdao svoju funkciju i primanja?

MUZEJ VINA - Vlast je uspjela uvjeriti mještane Putnikovića da je projekt Batale u Stonu bitniji od ovog projekta koji je potencijalno turistička žila kucavica ovog mjesta. Uspjela je uvjeriti mještane da je opravdano u tu istu Batalu uložiti milijun kuna dok ovaj projekt čeka svoju finalizaciju bez direktne proračunske pomoći.

CESTA MALO MORE - Vlast je uspjela uvjeriti mještane ovog mjesta da cesta koja im je od iznimne važnosti ostane nedovršena dok se niz manje bitnih cesta u Općini rade, primjer cesta Supavo – Doli. Prošećite pa pogledajte sada tu cestu u koju se uložilo 3 milijuna kuna koja nije služila nikome, pogledajte u kojem je sada stanju i što se s njom dogodilo. Važno je napomenuti da i u Županijskim cestama Putnikovići imaju svoga predstavnika.

JAVNA VATROGASNA POSTROJBA - Vlast je uspjela uvjeriti ljude Putnikovića da ne zaslužuju javnu vatrogasnu postrojbu već da ona treba biti smještena u Slano iako to nije zemljopisno opravdano, danas je tu trebalo raditi desetak mladića.

Činjenicom da je HDZ na vlasti i da je sukladno hijerarhijskoj političkoj situaciji Putniković je izgubio puno, izgubio je dragocjeno vrijeme i važne projekte. Za čestitati je onima koji ljude uspiju uvjeriti u suprotno, sakriti širu sliku i stvarnost. Ne povodite se jeftinim predizbornim obećanjima, oni koji ih davaju vašem mjestu oduzeli su puno više, pogledajte širu sliku i ne zadovoljavate se mrvicama. Retorika „nije bilo puno ali ako ne bude po našemu neće biti ništa“ je uvredljiva i ponižavajuća, vi zaslužujete puno više od toga. – obratio se biračima Vedran Kunica.

D.M.

Molitvena kampanja inicijative "40 dana za život" ponovo je svoje mjesto pronašla ispred dubrovačke bolnice, kao i u 26 drugih hrvatskih gradova. Danas popodne molilo je troje građana. Voditeljica inicijative Dijana Rašica za portal Dubrovnikpress.hr više je kazala o ovim molitvama, odnosno o onome što se s njima želi poručiti javnosti.

Kako je rekla, više o samoj inicijativi može se doznati od strane regionalnih voditelja. No, odlučila je više reći o svojem osobnom aspektu molitve ispred bolnice. Za početak, kako se ova molitvena kampanja, koja je počela u srijedu, razlikuje od one koja se održala jesenas?

- Prošli put smo imali temu posvojenja prije pobačaja. Dakle, kako pomoći majci koja je možda mlada, maloljetna... Ili, recimo, ima petoro djece i u teškoj je financijskoj situaciji pa zato jer nema novca za još jedno dijete razmišlja o pobačaju. Ovu godinu naša akcija nosi slogan "Muževi ljubite svoje žene". I mi zaista imamo veći broj muževa nego lani koji mole s nama! - rekla je Rašica.
Na pitanje koliko građana bude tu prisutno u jednome danu, kazala je kako "bude njih 12 do 15". Ipak, dodala je kako je to manje nego u ostalim hrvatskim gradovima.

- Teško se probija akcija u Gradu Dubrovniku, nažalost dosta smo zatvorena srca. - rekla je Rašica.
Odgovorila je na pitanje što misli koliko ova akcija doprinosi zaista promjeni svijesti kod žena koje razmišljaju o pobačaju.
- Imamo primjer majke koja je razmišljala o pobačaju, slučaj je to s razine države, došla do vrata bolnice, vidjela je da se moli za nerođene. I promijenila je odluku. Nakon tog djeteta začela je još jedno i već su tu dvoje djece. Mi nismo ti koji trebaju mijenjati božju odluku nego smo tu da budemo otvoreni životu. Svi mi smo s razlogom od Boga dani kao dar na Zemlji. Upravo to je naše poslanje, da se svako biće začeto božjom voljom i rodi bez obzira na određene situacije. - riječi su Dijane Rašice.
Na pitanje smatra li pogodnim da se moli baš ispred bolnice, dakle javne ustanove, što je uostalom izazvalo i kontroverze diljem zemlje, Rašica je odgovorila:
- Živimo u vremenima koja se mijenjaju, a tako se i mjesto molitve mijenja. Uostalom, čovjek se mijenja. Obitelj je danas dosta na ulici. Mi više ne jedemo za obiteljskim stolom, po restoranima smo. Bio je lijep dan jučer, a svi su u šetnji. Tko je skuhao ručak? Obitelji nema na okupu. Više smo usmjereni prema vanka, zato malo radimo prema unutra. A  unutra je duša koja treba biti u svjetlosti božjoj. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr voditeljica inicijative "40 dana za život" Dubrovnik Dijana Rašica.

Zastupnici Hrvatskog sabora na današnjoj su sjednici većinom glasova izglasali Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji.

"Izmjenama zakona otklanjaju se postojeće barijere u sustavu izdavanja akta za gradnju i uporabu građevina te se pojednostavljuje sustav izdavanja akata i samo građenje što dovodi do povećanja isplativosti investicije, a time i do poticanja građevinske aktivnosti u Hrvatskoj. Dio izmjena koje se odnose na energetsku učinkovitost dokida nepotrebne obveze vlasnika zgrade i dovodi do povećanja pravne sigurnosti u odnosu na energetsko certificiranje." - navodi se u priopćenju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Dalje u priopćenju piše:

"Građevine će se u odnosu na zahtjevnost umjesto na dosadašnjih pet skupina u buduće razvrstavati u tri skupine.
 
Dopušteno odstupanje u građenju, do sada primjenjivo samo na zgrade, ovim izmjenama proširuje se na sve građevine.
 
Omogućuje se projektantu glavnog projekta da tim projektom, ako je to potrebno, odredi obvezu izrade izvedbenog projekta.
 
Uvodi se mogućnost produženja roka važenja građevinske dozvole jednom za tri godine. Omogućuje se odstupanje od građevinske dozvole u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu s time da je izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole potrebno ishoditi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.
 
Propisuje se donošenje rješenja o komunalnom doprinosu po pravomoćnosti građevinske dozvole umjesto po njenoj izvršnosti.
 
Uređuje se pitanje izdavanja privremene uporabne dozvole za građevine za koje nije formirana građevna čestica a čije je građenje u interesu Republike Hrvatske.
 
Proširuju se slučajevi u kojima se poziv za uvid u spis predmeta dostavlja javnim pozivom i to ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine na građevnoj čestici koja se formira od deset ili više nekretnina ili za građenje građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru koji se sastoji od deset ili više nekretnina te osobama čija adresa nije upisana u zemljišnoj knjizi niti katastru, nepoznatim nasljednicima i osobama nepoznata boravišta, odnosno sjedišta.
 
Uvodi se obveza evidentiranja po službenoj dužnosti građevine za koju je izdana uporabna dozvola u katastru vodova (infrastrukture).
 
Rješava se nastala pravna praznina po pitanju utvrđivanja posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.
 
Temeljitije se uređuje pitanje pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevine od interesa za Republiku Hrvatsku i na zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske te na zemljište u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
Omogućuje se evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama bez uporabne dozvole uz zabilježbu da dozvola nije priložena.
 
Utvrđuje se donošenje pravilnika kojim se uređuje način obavljanja tehničkog pregleda itd." - stoji u priopćenju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

DPP

Akcija za bolju Hrvatsku postala je dio Hrvatske konzervativne stranke (HKS), a nakon ujedinjena za predsjednika HKS-a izabran je Marijan Pavliček dok je dosadašnja predsjednica Ruža Tomašić najavila povlačenje iz politike.

Cilj stranke je jačanje desne i konzervativne opcije u Hrvatskoj, a novoizabrani predsjednik  Marijan Pavliček rekao je da se desnica do sada samo cjepkala. Pozvao je ostale stranke sličnog svjetonazora da im se priključe.

Nakon isteka mandata u Europskom parlamentu Ruža Tomašić najavila je povlačenje iz politike.

D.M.

Turistička zajednica grada Dubrovnika danas je priredila prezentaciju turističke ponude s naglaskom na posebna događanja u Kranjskoj gori u okviru skijaškog spektakla Pokal Vitranc, a u suradnji s HTZ Predstavništvo Slovenije, koja je pokrovitelj ove manifestacije već šestu godinu zaredom.

U šatoru namijenjenom partnerima, sponzorima,novinarima i drugim uvaženim gostima bilo je oko stotinu i šezdeset nazočnih, među kojima i slovenski premijer Miro Cerar, slovenska skijaška legenda Bojan Križaj, Eva Straus iz grada prijatelja Bleda, te predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza , Konavljanin Miho Glavić. Nazočne je pozdravila direktorica Predstavništva HTZ Slovenija Metka Bradetić, a prezentaciju je održala Jelka Tepšić.

Uz lijepe fotografije i promotivna videa Dubrovnika, gosti su kušali dubrovačke specijalitete - pršut, bijeli rizot, brodet, šporke makarule, pašticadu, te prikle, hrostule, rozatu i tortu od skorupa.

Pokal Vitranc organizira se u Kranjskoj gori od 1961.godine,dio je Svjetskog skijaškog kupa za muškarce i voze se slalomska utrka ( subota) i veleslalomska utrka u nedjelju. Promocija Hrvatske i Dubrovnika nastavlja se i sutra na štandovima s promo-materijalima i putem video ekrana smještenih i na cilju na kojima se emitiraju promotivni filmovi. Skijaški spektakl u Kranjskoj gori godišnje prati oko 12 tisuća posjetitelja.

TZGD

Župan Nikola Dobroslavić prisustvovao je sastanku europskih lokalnih čelnika u Varšavi, koji su usvojili prijedloge o kohezijskoj politici nakon 2020. Domaćin sastanka je bilo Mazovjecko vojvodstvo Povjerenstvo OR-a za teritorijalnu kohezijsku politiku i proračun EU-a (COTER).

Veća ulaganja u smanjivanje rizika i mobiliziranje regija i gradova kako bi građanima ponudili nove mogućnosti, trebala bi biti glavni odgovor na izazove u razdoblju nakon Brexita. To je glavna poruka koju su iz Varšave 2. ožujka poslali članovi Odbora regija, kao i povjerenica EU za regionalnu politiku Corina Cretu te predstavnici ministarstava za razvoj iz Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije.

Kohezijska politika – sa sredstvima u visini 454 milijarde eura do 2020. – bez sumnje je glavni investicijski instrument EU-a kojim se podupire uključiv i pametan rast u svim europskim regijama. Tom se politikom smanjuju razlike u razvoju, šire inovacije te povećava konkurentnost gospodarstva EU-a uključivanjem institucija EU-a, nacionalnih vlada, kao i regionalnih vlasti.

Župan Nikola Dobroslavić, u kontekstu rasprave o kohezijskoj politici, izjavio je sljedeće: “Kohezijska politika je, nakon poljoprivredne, druga financijski najznačajnija politika EU-a. Ona je pokazala snagu za promjene te doprinos rastu u EU-u izravno stvarajući značajan broj radnih mjesta. Pretpostavka za uspješno provođenje politike svakako je nacionalna politika usklađena s prioritetnim ciljevima EU-a, ali i fokusirana na one projekte koji su u funkciji razvoja nacionalne ekonomije. Međutim, unatoč širokom rasponu investicija i usmjeravanju sredstava na ekonomski i socijalni razvoj, Europsku uniju i dalje karakteriziraju velike ekonomske nejednakosti. Držim potrebnim sve veće uključivanje regionalnih vlasti u proces donošenja odluka bitnih za implementaciju mjera kohezijske politike, kao i za njihovo financiranje, u cilju regionalnog razvoja i ekonomskog sustizanja. Regijama, gradovima i općinama kao potencijalnim mjestima ulaganja, povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova postalo je sve privlačnije te pozdravljam inicijative za pojednostavljenja financiranja kroz ESIF fondove, kao i inicijative da se kohezijskoj politici i nakon 2020. godine osigura važna uloga u EU-u.“

Sastanku je prisustvovala i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

Z.R.

U Dubrovniku se već neko vrijeme snima film o Robin Hoodu. Snimanje je započelo nakon opsežnih priprema i postavljanja kulisa, neki će reći da je Grad izgubio i sličnost sa samim sobom. Može li glumac nad glumcima, Dubrovnik, glumiti osrednji Nottingham, ostaje pitanje za sebe. No, može ga uljepšati pa je tako i Grad ovih dana cijeli u nekom dekoru, ma koliko bio najljepši kad ga se ne ukrašava za svjetska uprizorenja i narative.

Svakako, Dubrovniku takva promocija treba. Koliko će se kroz kune iscijediti u gradske blagajne nemjerljivo je sa samom promocijom koju Grad kroz ovakva snimanja dobiva. No, nešto drugo, jedno sasvim novo pretjerivanje u cijeloj priči bode oči.

Dubrovčani su navikli glumcima svih fela i dijalekata davati ključeve od Grada. Grad je uostalom po tome i poseban. No, valjda je u kamenu zapisano da Dubrovčani uz sve to ostaju po strani, ne miješajući se u posao glumaca. Valjda da ih ne ometaju, ali još važnije, da se ne učine maleni pred glumcima. I bilo je teško zamisliti da građani skaču na glumce i takozvane zvijezde dok ovi prolaze Stradunom, a stariji pamte kako se ovdje godinama snimali i važniji naslovi od Robin Hooda.

I sve to Gradu je davalo neki šarm, činilo mu lice još ljepšim, a ne sluganskim kao danas kad je eto svaki glumac značajna zvijezda kojoj se valja pokloniti do poda, kako nas to uči poučak po Robin Hoodu.

Tako je danas uspjeh fotografirati s poznatim glumcima, zaustaviti ih, a na mobitelu uhvatiti nekakvog konja ili kočiju na Stradunu... Većina građana ostaje tu po strani, no glasna manjina tako zapravo stvara histeriju koje u praksi ipak nema, a koja prije svega šteti Dubrovniku. Facebook zidovi vrište od slika bitnijih i manje bitnih glumaca, a stranice portala su prepune vijesti o našoj poniznosti jer je eto došao nekakav Jamie Dornan, jer kad nemaš vijesti niti ih možeš i znaš napisati, onda se baviš tričarijama što je cehu ionako najveći šamar.

Pitanje je koliko dionika ovoga ludila je uopće čulo za tog Dornana prije samog snimanja, kao i za Jamiea Foxxa, također. Ali, bitno je biti „u trendu“.

U svakom slučaju, neće se ovdje na jugu Hrvatske rasvijetliti dilema o junaku Robin Hoodu, koji je u 15. stoljeću prikazivan kao besprizorni pljačkaš pa je postao borac za socijalnu pravdu koji je uzimao bogatima i davao siromašnima. Sve će dileme o njemu ostati kakve jesu, ali će ostati gorak okus da se dio Dubrovnika pretvorio u nešto što nikad nije bio.

Članovi grupe za izradu plana relativizacije ljetnikovca Gučetić-Lazarević danas su s Mokošanima pričali upravo o budućoj namjeni ljetnikovca, inače smještenog na obali Rijeke dubrovačke, zamišljenom da u društvenom aspektu bude nositelj Mokošice.

Današnji susret održan u Opskrbnom centru tek je jedna od aktivnosti uz koju ova grupa pokušava iznaći zapravo idealan modus funkcioniranja ljetnikovca. Druženje je organizirano u suradnji Dubrovačke razvojne agencije i udruge Placa. Tom prilikom bio je izložen i Nomad, odnosno instalacija gajbi, kako je autori nazivaju, "mobilni paviljon" zamišljen da se na njemu organiziraju društvene aktivnosti. Treba istaknuti i kako su upravo Nomad, ali i revitalizacija ljetnikovca, bili dio projekta Europske prijestolnice kulture. koji su eto i zaživjeli.
Priča danas je išla tako da su se članovi grupe podijelili u parove i razgovarali s građanima te su dojmove napisali na papir. Tako je, primjerice, jedna Mokoška, pročelnici za kulturu Ani Hilje i knjižničarki Katarini Palinić rekla kako Mokošici nedostaju sportske aktivnosti s djecom. Dodala je kako djeca ne bi trebala biti po kafićima te je stoga izrazila nadu kako će buduća namjena ljetnikovca biti upravo društvenog aspekta s naglaskom na djecu.

Pak, jedna druga Mokoška, kazala im je kako nije previše upoznata s projektom. Nakon što su joj objasnili, istaknula je kako bi trebao tu biti i prostor za starije poput čitaonica.

Pročelnica UO za nekretnine Branka Vukić kazala je za portal Dubrovnikpress.hr kako su nju najviše pitali za projekt kina u sklopu ljetnikovca. Pak, Sanja Sentić iz istog gradskog odjela, u ophodnju išla je s Davorom Bušnjom iz udruge Placa, te je otkrila što su njoj kazali:
- Ljudi  zaista ističu tu potrebu nedostatka sadržaja, posebno za mlade i umirovljenike u Mokošici. Kažu da bi minimalno jedanput tjedno ili više posjećivali takvu vrstu sadržaja i da ne bi onda bilo potrebe za ići u Grad tako često. Smatraju da ne bi bilo loše otvoriti kino ili radionice za mlade, ali isto tako boje se devastacije, odnosno ističu potrebu da se ne devastira prostor. - kazala je Sentić, dodajući kako "su napomenuli da bi buduća namjena trebala biti usmjerena za građane, a ne za turiste".

Ispred DURA-e Jelena Brbora kazala je više o suradnji s udrugom Placa.
- U principu to su dakle dva projekta proistekla iz kandidature Grada Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture. Jedan je Nomad, a drugi je revitalizacija Gučetić-Lazarevića. U Novoj Mokošici su se spojili na način da smo realizirali zajedno razgovor sa stanovnicima s ciljem da se napravi lokalni akcijski plan za revitalizaciju ljetnikovca. - rekla je Brbora.

- Tu se propitkuju razna pitanja, dakle sve o načinu na koji bi moglo profunkcionirati. Danas smo te neke stvari iskomunicirali s građanima. Sve to uvrstit će se u lokalni akcijski plan budući da se grupa kontinuirano sastaje. - dodala je Brbora, naglasivši kako se donošenje akcijskog plana realizira u sklopu projekta 2nd Chance financiranog iz URBACT III programa, ali je i pojasnila kako bi se plan trebao donijeti do kraja 2018. godine.

Arhitektica Ida Polzer iz udruge Placa rekla je više o Nomadu.
- Nomad je projekt koji se bavi javnim prostorom. On je jedan mobilni paviljon, privremena urbana oprema koju postavljamo na raznim lokacijama u gradu. Uvijek je drugačiji, zbog toga je rađen od gajbi koje su nam modularna jedinica jer se prilagođavaju prostoru u kojemu se nalaze. Bio je na Batali, sad je ovdje, seli u Gruž pa na Poštu Lapad. On služi na slobodno korištenje građanima, a uz njega su organizirani razni programi kao baš današnji razgovor o organizaciji budućeg programa u ljetnikovcu. - precizirala je Polzer.

Dakle, sama obnova ljetnikovca još uvijek je na "dugom štapu". Akcijski plan bi se trebao donijeti do kraja 2018. godine, kad treba osigurati sredstva za projektnu dokumentaciju, nakon čega se može razmišljati o prijavljivanju za samu obnovu. No, sigurno da su i ovakvi susreti zapravo idealan prvi korak kako bi se ustvari i dokučilo sa samim građanima kakva bi namjena obnovljenog ljetnikovca trebala zapravo biti.

Portal Dubrovnikpress.hr posljednjih je dana pod neprestanim napadima zbog čega dolazi do povremenog "rušenja" i nedostupnosti portala. Iako smo u prvom redu mislili kako je riječ o tehničkom problemu, koji je postojao, ali ipak ne u tolikoj mjeri da bi portal bio nedostupan, nakon što je i taj problem otklonjen, a Dubrovnikpress.hr povremeno ponovo bio nedostupan, otkriveni su i napadi koji imaju jedan jedini cilj: "rušenje" Dubrovnikpress.hr portala.

Na Dubrovnikpress.hr portalu već odavno smo navikli na takve vrste napada, posebice u predizborno vrijeme. Kao najutjecajniji dubrovački online medij Dubrovnikpress.hr od samih svojih početaka mnogima je smetnja i trn u oku. E pa bit ćemo i dalje.

Navikli su i naši čitatelji, kojima se naravno i ovaj put ispričavamo, no na koncu svi oni pročitaju ono što žele, pa je i to poruka onima koji rade na "rušenju"; nije nas nitko zaustavio ni prije, pa neće ni sad.

Uredništvo

U doba, kako oni vole reći srbo-jugoslavenske države, Hrvatska se razvijala, a sad se odjedanput gasi. Očito i ova i ona vlast i ona poluvlast i kombinirane te vlasti ne znaju što s ovom državom. - riječi su koje je u svojem povratničkom govoru uz politiku izrekao predsjednik HSS-a Vido Bogdanović i u potpunosti pogodio poantu.

Pričao je u svojem govoru na izvanrednoj izbornoj skupštini HSS-a Bogdanović puno, nečega se uhvatio detaljno, drugoga navlaš... Ovu temu spomenuo je usputno, u moru drugih, atraktivnijih i „dubrovačkijih“ tema. Ujedno, tema je to u ovoj državi toliko nepoželjna, a Bogdanovićeve riječi blasfemične jer eto kao po „defaultu“ danas je bolje nego za vrijeme bivše države.

No, u čemu je Bogdanović pogriješio? Apsolutno niti u čemu. Na stranu kafanski argumenti "pro et contra" Hrvatske, odnosno Jugoslavije koji se temelje na tvornicama, stanovima, dostupnim ili manje dostupnim bananama ili zabrani proslava Božića... Radi se tu o banalnostima kojima će se tehnicirati u kakvom inspirativnom pijanom društvu, a koje jednostavno nisu argumenti. Hrvatska država je bila zacrtana i suđena jer se valjda u onakvoj Jugoslaviji uz povampireni srpski nacionalizam na čelu s Miloševićem nije moglo, ali to ne znači kako danas Hrvati imaju državu za koju su se borili.

Zapravo, nikad je manje nisu imali, zato su Bogdanovićeve riječi o gašenju u potpunosti točne. Je li lud bio i Milanović kad je onako sebi svojstveno neaktivno u Gunji govorio o „slučajnoj državi“, a mislio je na zemlju slučaja, dakle onu u kojoj se i previše zbog nemara događaju slučajnosti? Što je zapravo slomilo temelje nekoć buduće Hrvatska, zbog kojih ona nikad nije postala država već nalik nečemu, jedino s razlikom što je Bruxelles zamijenio Beograd ili konkretnu Dubrovnik Zagreb zamijenio Beograd.

Već davne 1989. godine komunizam je brojio svoje zadnje dane, a revolucija je po svojoj prokušanoj metodi počela jesti svoju djecu što je dovelo do novih geografsko-političkih podjela. Jasno, raspad sistema doveo je velike i male heroje, državnike svih fela, a i zločince kojima će se baviti Međunarodni sud u Haagu.

Hrvati su se u naboju odcjepljenja nepromišljeno vezali „za vječitu težnju hrvatskog naroda“, što se u praksi povezalo s NDH, što prati hrvatski narod kao kamen o vratu sve do danas. Upravo ti i takvi duhovi prošlosti zacementirali su Hrvatsku prema onome od jučer i prekjučer, a ne danas i sutra. Dakle, Hrvatska je već u tom smislu zemlja prošlosti.

A što je sa statističkim podacima? U njih se ulijeva nada jer je državnom vrhu stalo do iluzije o stabilnosti. No, i u tom segmentu preostaje jedino uspoređivati se s prijašnjim stanjem. Politika je ovisna o privredi, a privredu usmjerava politika. Pitanje je onda kuda ide Hrvatska uz vječno nestabilnu politiku koja je tako osnova „povjerenstva za prošlost“ i ne hvata se merituma problema. Zbog toga, luta se u svemu; od obrazovanja, kulture, sporta, pravosuđa ili poljoprivrede. U međuvremenu, sve bujnijoj desnici, puna su usta ispraznog hrvatstva u čemu vidi svoju prošlost, sadašnjost i nažalost budućnost, ne shvaćajući neumoljivost činjenice da je materijalno dobro puno više uništeno poslije rata kad je država prepuštena tajkunima i kad je sve pošlo u bezdan.

Zbog toga, Bogdanovićeve riječi o gašenju države koja postoji sve manje, zapravo idealno govore kako Hrvati danas, uvjetno rečeno, žive slučajnu državu, ali ne onu iz Milanovićeve priče koju je zasnivao na slučajevima koji nam se događaju, nego na elementarnom poimanju iole suvisle državnosti koja ljudima daje mir, sigurnosti i bilo kakvu perspektivu.

U Dubrovniku je u petak navečer uz sudjelovanje nešto manje od stotinu simpatizera osnovana Dubrovačka bošnjačka stranka, a za predsjednika je izabran Sado Bečić, donedavni predsjednik dubrovačkog ogranka BDSH. Za dopredsjednike su izabrani Sead Ramčić i Belma Halilović.

- Prvo moramo okrupniti stranku, ojačati, pokušat ćemo okupiti bošnjačko muslimanski korpus u jednu stranku, iako želim naglasiti kako je ovo, nazvao bih je, građanska stranka u koju se mogu upisati svi naši sugrađani bilo koje nacionalnosti ili vjeroispovijesti. - Želimo objediniti sve asocijacije bošnjačko muslimanskog korpusa. Razgovarat ćemo sa svim vijećima, udrugama, Bošnjačkom zajednicom. – kazao je za Dubrovnikpress.hr izabrani predsjednik Sado Bečić.

- Želimo privući što više ljudi i da za početak iznjedrimo jednu osobu koja bi bila prihvatljiva za sve asocijacije i koju bi mogli predložiti za Gradsko vijeće. Naime, nisam siguran da ćemo uspjeti za ove lokalne izbore sami izaći na njih, ali smo otvoreni za pregovore sa svim političkim opcijama. – rekao je Bečić.

- Ovo smatram kao početak rada i okupljanja oko jedne političke stranke bošnjačkog predznaka kako bi u budućnosti imali sigurno jednog svog predstavnika u gradskom vijeću. Sada želimo postaviti temelje pa da nadograđujemo. – rekao je Bečić.

Sado Bečić donedavno je bio predsjednik BDSH u Dubrovniku, no ističe do osnivanja Dubrovačke bošnjačke stranke moralo je doći. Dalje pojašnjava i zašto:
- Mi najbolje znamo probleme našeg grada i županije i ne želimo da nam netko iz Zagreba ili Rijeke odlučuje s kim ćemo ići na izbore, što ćemo raditi, nego da sami odlučujemo tko nam je programski najbliži. Svjesni smo da smo tek osnovani, ali i da u budućnosti zaslužujemo jedno mjesto na dubrovačkoj političkoj sceni i da možemo izgraditi stranku koja će biti od značaja za naše područje. Imamo potencijalnih oko dvije tisuće birača i nadam se da ćemo uspjeti okupiti barem jedan dio njih. – rekao je Sado Bečić.

Na osnivačkoj i izbornoj skupštini za tajnika stranke izabran je Enver Čustović, za blagajnika Emir Džanković, a u Glavnom odboru uz predsjednika, dopredsjednike, tajnika i blagajnika su još Senko Zulović, Avdo Džidelija, Miralem Dilberović i Miro Arslanagić.

Nadzorni odbor stranke čine predsjednik Senad Elezović i članovi Faruk Lošić i Suad Dilberović, a sud časti predsjednica Marijela Kolar te članovi Smajo Zečić i Fazlija Zekić.

Dubrovačka organizacija HSS-a ponovo je osnovana u četvrtak, a za predsjednika je očekivano izabran donedavni povjerenik stranke za Grada Dubrovnik Vido Bogdanović. Nakon što je izabran Vido Bogdanovićodržao je poduži, ali i zanimljiv govor u kojem je iznio svoja razmišljanja o stranci, smjeru kojim ona treba ići te naravno Gradu i njegovu razvoju.    

Prenosimo povratnički govor Vida Bogdanovića:
Znam da neki od nas mrmljaju, evo ga na, sve je dogovoreno, nema protukandidata, sve je na brzinu, tup, tup tup, tko je za, tko je protiv. Da vam pravo rečem, ja bi rađe da je moguće bilo drukčije, da je moguće bilo imati više kandidata nego što biramo, da je moguće da ova skupština nije izvanredna, da je bilo moguće da to bude netko mlađi i snažniji, prodorniji, ambiciozniji nego ja sa svoje 63 godine. Slažem se da bi sve to tada drukčije izgledalo nego ovako suhoparno tup, tup, tup. – počeo je svoj govor Vido Bogdanović.

Nažalost, HSS se u Gradu Dubrovniku srozao na takve razine da nam je trebalo par mjeseci da se skupi nas 55, 57 koji su spremni biti članovi HSS-a i evo skupilo nas se ovdje 37, 38 koji su došli na ovu skupštinu. Nije bilo lako skupiti ni po jednoga kandidata za Gradski odbor jer ljudi imaju svoje probleme i obveze, svoje vrijeme koje nije lako odvajati za nešto, pogotovo nakon onih razočarenja u zadnja tri, četiri ciklusa. Ljude nije lako uvjeriti. Dosta je i onih s kojima sam razgovarao, a kojima nije jasno što se uopće u HSS-u događa. – kazao je dalje.

Svi ste vi pratili događanja u HSS-u, odnose u vrhu stranke, skupštinu, izbore, ostavke u stranci, suspenzije, ali reći ću vam jednu stvar: mene su u doba Tomčića isključili iz stranke, u doba Hrga su me izbrisali, u doba Friščića su me u stranci ignorirali i ja sam sad dočekao da sam za vrijeme Krešimira Beljka opet u stranci. Očito se u HSS-u promijenio pristup vođenja stranačke politike i ja očekujem da ćemo se, nakon što smo stigli od jednoga saborskog mandata do pet mandata koje smo osvojili na nedavnim parlamentarnim izborima, početi penjati prema onim brojkama iz  '95. kad smo osvojili 16 mandata. Da ćemo se počet vraćati na hrvatsku političku scenu jer zato sam 15-tak godina šutao u sakristiji, u špajzi stranke, jer sam uvjeren da je HSS, odnosno ne HSS nego političko učenje našeg utemeljitelja Stjepana Radića  jedan od sigurnih recepata za stvaranje prosperitetne Hrvatske koja će biti zemlja pravednoga društva, pravednoga uređenja. – rekao je Bogdanović.

SKORUP DRUŠTVENI PLUTA, ON UŽIVA, NJEMU JE DOBRO

Nažalost, od završetka rata na ovom području  mi smo još uvijek daleko i od uspješne države, daleko smo od pravedne države. Činjenica je da svaki dan Hrvatsku napusti jedna do dvije obitelji s djecom dovoljno govori o kvaliteti društva i zemlje u kojoj živimo. Zaludu nama i medalje s prvenstava, zaludu nam i nekakva pojedinačna znanstvena dostignuća, zaludu i prepoznavanje svijeta da smo atraktivni i lijepi kad jednostavni nestajemo, nestajemo kao država, kao zajednica, gasimo se i nije to sad neko pesimistično njorganje Vida Bogdanovića.
To je činjenica kojom se svi stručnjaci u ovoj državi bave, od ekonomista do demografa, govore i dokazuju to brojevima, nisu to njihovi dojmovi tipa njima se ne sviđa Milanović ili im se ne sviđa Kolinda, to su jednostavno brojevi koji su poražavajući i da vam pravo rečem, što se mene osobno tiče, meni više i ne prema, imam 63 godine, mogu smršavit 20 kila u ovih narednih pet, šest, sedam ili deset godina koliko imam živit, ali jednostavno, ova se država gasi, a problem je što se gasi upravo u vremenu kad je postala samostalna. U doba, kako oni vole reći srbo-jugoslavenske države, Hrvatska se razvijala, a sad se odjedanput gasi. Očito i ova i ona vlast i ona poluvlast i kombinirane te vlasti ne znaju što s ovom državom. To je očito!

To je pitanje semafora. Kad vide rezultat svi govore da smo najbolji na terenu, a stalno gubimo. Skorup društveni pluta. Netko laže. Netko u ovoj državi, ljudi moji, laže. Netko vara, netko krade, a pati samo narod. Ovaj skorup društveni koji pluta, on uživa, njemu je dobro. Pare se prebacivaju vanka, kupuju se jahte. Leti se avionima, pričaju se priče, a narod… Znamo što se događa. – rekao je.

RADIĆ SE NIJE BAVIO USTAŠOIDNIM GLUPOSTIMA, POPOVIMA, CRKVOM I KRALJEM TOMISLAVOM

Nama s dubrovačke perspektive to možda i nije tako crno, odnosno sivo. Ali pogledajte druga područja. Neki dan sam čuo kako čak i u bogatoj Neretvi sve više i više mladih ljudi odlazi. Prvo pođe muž i otac i kad tamo baci korijene povuče cijelu familiju, djeca napuštaju školu u Neretvi i idu u nekakvi Dublin, u nekakvi Rim, u nekakvu drugu državu, Dansku, Norvešku, Švedsku. Odlaze jer bahati poslodavci, bahati, neću reći kapitalisti, jer će mi reći da sam komunist, kažu kako nitko neće da radi, a uvjeti po kojima se našim mladima davaju poslovi nisu ljudski uvjeti nisu pravedni. Mi smo nepravedna država. Mi nismo siromašni. Možemo biti prebogati. Mi smo nepravedni, neorganizirani, lupeška država i to je bio osnovi politički cilj Stjepana Radića: stvoriti pravednu državu, pravedno društvo.
On nije nikad rekao: „Hrvatska do Drine.“ Nikad! Nije se bavio ustašoidnim glupostima, ili pravaškim, nego je govorio o pravednom društvu gdje će hrvatski čovjek s ostalim narodima i narodnostima na ovom području moći ne lagodno, nego pravično živjeti, znači da može živjeti od svoga rada, to je osnovna vertikala Radićeve filozofije. On se nije bavio ni popovima ni crkvom ni kraljem Tomislavom, grbovima, zastavama himnama nego potrebom za stvaranjem poštenog društva. Jedan od preduvjeta da to društvo bude pošteno je samostalna država koju smo ostvarili, ali onda smo ugrozili tu samostalnost prenoseći dio te suverenosti na strani kapital, na briselski parlament, na NATO snage. Očito da nešto ne valja. - kazao je.

Ja sam se '94. prvi put upisao u HSS s tim da nisam bio u nijednoj stranci ni prije ni poslije. Moje je uvjerenje da u tome razmišljanju Stjepana Radića leži recept. Isto kao kad idete doma nešto kuhat… Radite po receptu, malo pobjegne lijevo, desno, ali ne izmišlja se novi recept. A mi stalno nešto izmišljamo i zato sam spremno rekao hoću kad je naš predsjednik Beljak rekao: „Ajde molim te uhvati se malo dole da to opet posložimo.“  Imam obaveza, nisam ni naročitoga zdravlja i ovo mi u nekakvoj ambiciji ne treba. Bio sam gradonačelnik, vidio sam kako to izgleda. Šetao sam četiri godine lijevo - desno i vjerujte mi, nije neka posebna zabava, ali izazov je i to. - rekao je Bogdanović.

NI LIJEVI NI DESNI NEGO RADIĆEVCI, BITI KONZERVATIVAN ZNAČI BITI NAZADAN

Često vas pitaju i često provociraju jest li vi lijevi, jeste li vi desno, jest li vi s komunistima, jeste li vi s ovim, kako se zovu, demokršćanima, pa jeste li centar, lijevi centar, desni centar. Ja mislim da je najbolje reći, nismo mi ni lijevi ni desni, mi smo Radićevci. Bit Radićevac je jedan poseban odnos prema javnoj stvari. Poseban odnos! Nisam ga izmislio ni ja ni itko od vas nego ga je izmislila ta nevjerojatna poštena i pametna familija Radić. Nije ta njegova filozofija ni lijevo ni desno. Po nećemu je vrlo lijevo! Kad govorimo pravu radnika, kad govorimo o pravu seljaka, apsolutno je protiv Todorića i ostalih sličnih imena. Apsolutno protiv. Čak zazire i od popova. O tome je vrlo otvoreno govorio, ali je zato vrlo nacionalno svjestan, vrlo skeptičan prema Europi i otvoreno je govorio: „Ne očekivajte pomoć iz Europe, ne tražite pomoć u Europi, nećete je dobiti nego će doći i uzeti nam ono što valja. – kazao je Vido Bogdanović.

Nama često kažu da smo konzervativni. Pa i danas jedan od mojih nasljednika, Andro (Vlahušić, op.DPP) rekao je na priču o mojoj eventualnoj kandidaturi da nisu stare ideje za nova vremena (Dubrovnikpress.hr: „Vlahušić gleda pozitivno na moguću kandidaturu Bogdanovića“). Koje stare ideje, koja nova vremena?! Često kažu da je HSS konzervativna stranka i da je Stjepan Radić konzervativni političar. Volio bih da to večeras raspravimo i zauvijek riješimo. Biti konzervativan znači biti nazadan, biti retrogradan. Svako društvo, svaki organizam ima svojevrsnu evoluciju. Ljudsko društvo se razvija, ljudski odnosi se razvijaju i evoluiraju pod raznim utjecajima, bilo da je to vjera, crkva, ateisti, znanstvenici. I sad ako ste vi političkog uvjerenja da tu evoluciju treba zaustaviti, konzervirati je u tome stanju kakvo jest, ne dopustiti daljnji razvoj, onda ste vi nazadni, kočite uzbrdo, neko gura uzbrdo, a ti ga kočiš. – rekao je predsjednik dubrovačkog HSS-a.

VRAĆAMO SE NA '41. JER NE ZNAMO POVUĆI NAPRIJED

Možete cijelu naciju vratiti nazad k'o što je Hitler vratio svoju, k'o što je Pavelić svoju vratio ili Staljin svoju, ali evolucija ide dalje, a oni koji prepoznaju da treba ići dalje, koji vide 50 godina ispred što bi u svom djelovanju trebali ostvariti su ljudi prije svog vremena. Takav je bio Stjepan Radić. Sebi je zacrtavao ciljeve i vizije koje mi još nismo ostvarili, a on ih je zacrtavao prije prvoga rata. Sad mi govorio da je on konzervativan, a mi se vraćamo na '41. Na ustaše i partizane se vraćamo, na „za dom spremni“. Kome to treba? Vraćamo se zato jer ne znamo povući naprijed, cijela hrvatska politika je retrogradna.
Oni su se sad pomamili oko abortusa. Oko kojega abortusa? Cijela nacija sad raspravlja o abortusu. Pa bože k'o je tu lud? Pa neka zabrane sad 30 godina abortus, ali mora im biti jasno da će za 40 godina abortus opet biti legalan zato jer će evolucija i progres društva dovesti do toga. Ne može se to zaustaviti. Ne mogu oni nas vratiti u vještice. Ne mogu nas vratiti natrag i uvjeravati da je zemlja ravna ploča, da nije okrugla.

Ima i onih koji govore da djecu ne treba cijepiti i to zbilja graniči sa situacijom da nekim liječnicima treba dizati diplomu. Zamislite vi liječnika koji reče: „Ja sam protiv cijepljenja.“ A diplomirao medicinu! To vam je konzervatizam, a HSS nije konzervativna stranka. Jesu je malo okretali prema klerikalnom nacionalizmu, jesu, bavili se matematikom, s kime će trgovat, političkom trgovinom. Umjesto da su se bavili politikom. - kritičan je bio Bogdanović.

Ja se nadam da će sad pod vodstvom Kreša Beljka HSS napokon biti prva stranka koja će dobiti političku platformu, da će se znati što je to HSS, za što se zalaže, toplo se nadam da ćemo svoje programske koncepcije početi ostvarivati, a ako se razočaram neće bit prvi put u životu. Ipak vjerujem da je sazrelo vrijeme da se zna što je HSS, a ne „meni je nono bio u HSS-u, imam doma sliku Stjepana Radića“. Vjera u Boga i seljačka sloga, to je odlučno, to je jedan lijepi stranački pozdrav, ali nije to politika.

Izlet u Mariju Bistricu je odličan stranački događaj, ali nije to politika, to nema veze s politikom. Zalaganje Marijane (Petir, op.DPP) da se blaženi Alojzije Stepinac proglasi svetim... Odlično! Ali nije to politika. To nema veze s politikom, neće niti jedno dijete niti jedna familija zaustavi svoj dolazak u Irsku zato što je Stepinac proglašen svecem. Je li to njima jasno, tim glavama glupim? Dapače, neka sedam puta bude svetac ako treba. Bio je i Tito tri puta heroj.
Političke stranke se moraju baviti politikom. Moraju ispuniti svoju odgovornost prema društvu. Vidite da je ova nova vlada samo izmislila takva pravila da oni dobiju veće plaće. Danas mi jedan čovjek, profesor sa 40 godina staža, u penziji, koji ima penziju  3 tisuće i 990 kuna, pita kako će se on osjećat u ovoj državi kad je nekima skočila plaća za njegovu penziju. Mi imamo ozbiljan strukturni problem u glavama, mi kao nacija. Mi jednostavno nasjedamo na nekakve petljavine koje neće i ne mogu urediti društvo. Možemo se samo prodati i rasprodati, naša djeca će biti najamni radnici, i to sezonski, to nam je budućnost. Par uspješnijih prodanih duša će bit direktorčići, viši recepcioneri, a ovo ostalo će učit strani jezik da bi u Hrvatskoj mogao radit. Tome netko mora stati na kraj. Neće Plenković to učiniti, nije je on taj čovjek. Je li on hrvatski ili briselski čovjek? Neće ni Kolinda? Je li ona američka ili hrvatska cura? - rekao je.

USPJEŠNI JER SMO SE DIGLI IZ VLASTITE POSTELJE I AFITALI JE

Mi smo ođe uspješni bogati itd, uspješni smo zato što smo se digli iz vlastite postelje i afitali je. Mi ništa nismo stvorili. „Robina Hooda“ doveli su Amerikanci, ne mi, jer ga mi ne znamo učinit. Moramo se dobro pogledati u ogledalo. Po svim procjenama međunarodnih agencija Hrvatska ima potencijal za ozbiljan i bezbrižan život od rada, a mi smo pali i idu nam ljudi ća jer ne mogu u ovoj državi živjeti. Ja vjerujem da će HSS bit taj koji će na sljedećim izborima ponuditi konkretne načine kako izaći iz ove situacije. – kazao je Vido Bogdanović.

Ja spadam u grupu koja Davor (Mladošić op.DPP) zove njorgala. Jesam, njorgalo sam jer mislim da uz malo truda može biti bolje. Previše smo se okrenuli turizmu, ubacili smo sva jaja u jedan košić. Sjećam se '98. i '99. kad nije bilo ni jednoga stranca u Gradu, kad me Montgomery pitao: „Koliko hoćeš nosača aviona da guramo dole, da trošu?“ Nikoga nije bilo. Nula, zero! To se može dogoditi već sutra ujutro. Mi samo na afitavanje računamo. Mi ništa ne stvaramo. Svaka čast turizmu. I ja afitavam, otvorio sam krčmu, naslijedilo se, pa da ne stoji prazno. Ali nije životni izazov afitavat apartmane. Uz turizam moramo stvarati nekakvu vrijednost.

Ako HSS bude u prilici utjecati na buduće odluke gradske uprave, jedna od stvari je Sveučilište. Ono treba gurati jer stvara novu i najveću vrijednost, a to je znanost, učeni čovjek, djevojka, mladić, to je možda najvrednija ljudska aktivnost. Razvijanje kulture, ali ne ove trivijalne koju masno financiramo nego one koja će donositi, na kojoj ćemo zarađivati.

Tu je i sport. Mi smo svi ponosni na Juga, svi volimo Juga i navijamo za Juga, ali Jug je potpuno ugušio dubrovački sport. Nema nogometa, nema košarke, rukometa, samo Jug. A imamo klimatske i prostorne mogućnosti da guramo razvoj sporta.

Pomorstvo? Ja ne znam što je s pomorstvom, je li se ono ugasilo? U Dubrovniku više ne znamo ni terminal učinit u Gružu nego trebaju doći stranci. U Dubrovniku je pomorstvo utihnulo, a zašto, kako, nitko se ne pita. - naglasio je Bogdanović

ŠAMPION TURIZMA BEZ JAVNOG ZAHODA

U Dubrovniku se često spominjala riječ izvrsnost, zadnjih godina se ne spominje jer smo osrednji. Više nam nije ni cilj biti izvrstan. Dobili smo plavi, žuti svijet, šampion smo turizma, a nemamo javni zahod. Nemamo zahod za invalide nego trebaju Grad obilazit s pelenom. Šampion turozma, a nemamo vidikovca. Dođeš na magistralu, oni ljudi nesretni trču, penju se na rubnik i slikavaju Grad, a na Orsuli isto autobus nema gdje stat. Za okrenut se treba vozit u Čibaču. Najljepši vidikovac na Mediteranu, daleko najljepši, uvjeravam vas, Žarkovica, to je uzgajalište kučaka. I ja sam tri kučka uzeo ozgo, dvije mačke, ali treba to maknut negdje drugo, ali mi smo šampion turizma, u ovoj državi netko stalno laže. – kazao je Bogdanović.

Strateško pitanje u ovom gradu koje treba rješavat je zbrinjavanje smeća. Zna li tko što je odluka? Ne zna nitko. Nema odluke, ne zna se. Mi ne znamo što ćemo sa smećem. Bacali su ga u Župi i da ga nisu Župljani jedno jutro išćerali još bi ga tamo bacali i cijelo bi smeće po šiloku dolazilo u Porat. I sad pijemo to smeće. Krepanu mačku u kontejner, a ujutro juice s rubineta. To mi radimo. Bolnički otpad je donedavno gore završavao i neću vam govoriti što još gore završava.
Pitanje pitke vode. Svi su se uhvatili pročistača, ali mi imamo ozbiljni problem s vodom. Ona može nestati. Gradonačelnik, župan i načelnici općina na to su već upozoreni, ali su se samo okrenuli i pošli ća. Sad je taj elaborat dobio Plenković pa ćemo vidjeti što će on učiniti. Postoji opasnost da mi ostanemo bez vode. Ne da ostanemo s mutnom vodom, nego da ostanemo bez vode. To je ozbiljna opasnost. Milijuni kubika ističu u more, a u opasnosti smo da ostanemo bez vode. Kemiju, kemijske spojeve, bakterije i lijekove pročistač ne pročišćava i pitanje je što će s time biti, ali grad se u to ne uključuje. Oni to ignoriraju, jer su važne kućice na Stradunu i Robin Hood. OK, zaduži nekoga da se i time bavi, neka se Vlaho (Margaretić op.DPP) time bavi, a ti rješavaj strateško pitanje što ćeš sutra piti.
 
Kanalizacija u Gradu. Mi smo grad šampion turizma u kojemu se naši gosti ujutro kupaju u vlastitim govnima. Ima na Palaceu jedna plaža gdje se kupaju ovi „celebrityji“, samo oni mogu tamo proći. Tamo na ponti. A tamo prvo govna dođu. Mi do '20.-te, a ovo je '17.-a u Petki moramo izgraditi pročistač inače ćemo počet plaćati penale svake godine Europskoj komisiji, jer na tome nitko već deset godina ne radi.

Ne znam koliko znate, ali Grad s trećom najljepšom ulicom na svijetu leži na punoj fosi. To je puno masnoće i fekalije. To stoji, ne teče i što se na tome radi? Za to treba zadužit pet ljudi da se samo s time bave. Ako nemamo mi u Gradu.. Za vrijeme Republike pošli bi u Italiju kupiti ljude da se samo s time bave. - rekao je bivši gradonačelnik Dubrovnika.

NACRTALI SU I PODZEMNU ŽELJEZNICU U GRADU S 40 TISUĆA STANOVNIKA

Prometna rješenja? Dobili smo Ilijinu glavicu, koja je dobra. Imamo i veliko gumno i malo gumno. To funkcionira. Tri kvarta Grada je protiv rješenja oko Robne kuće Minčete, a ja vam kažem da je ono odlično. K'o ima vremena mogu mu čak to i objasniti. Promet ide, a prije se stalo. Napravljeni su sporadični pomaci, ali još uvijek nemamo konačno rješenje, da znamo što se će sljedećih 10, 15 godina u Gradu događati. Svako malo na internetu izađe neka video simulacija, a nitko nije konzultiran, nego sjedne trust mozgova i crta, nacrtali su i podzemnu željeznicu u gradu s 40 tisuća stanovnika, Bože mi oprosti. Za vašu informaciju još uvijek nije konačno dogovoren koridor ceste od Dubrovnika do Plata. Ako ne znaš kuda ćeš gradit kako ćeš je izgradit?

Golf na Srđu treba što prije rješavat, terminal u Gružu je, hvala Božem zaustavljen, tu je marina u Lapadu gdje je Dubrovnik prevaren, terminal u Gružu i marina u Lapadu su čin izdaje Grada Dubrovnika. Umjesto da to rade Dubrovačani mi smo to dali nekome drugome. Garaža, ne zna se više ni čija je i svi šute. Groblje… 2001. smo ga ostavili da bude na lokaciji iznad Nuncijate. Da se počelo gradit već bi gore bilo lijepo groblje. Dubac… Pa tamo je trebalo graditi jedan novi ekskluzivni hotel. S društvom prijatelja konflikt… I to treba riješiti. Imamo dva doma, jedan u Gružu, drugi na Medarevu koje nećemo dočekati.
Što se tiče funkcioniranja Grada, ne zna, koliko je zaposlenih, o tom po tom, ali mislim da Grad, kao i gradska poduzeća trebaju funkcionirati racionalnije, treba zaposlene svesti na pravu mjeru. Lijepo je da ima zaposlenih, svuđe neki glasnogovornik. Ali zašto su neki zaposleni a neki nisu? Lijepo je da smo svi zaposleni, ali ne može se na javnim jaslama bit zaposlen jer je to tako dogovoreno.

Inače, najjednostavniji način kontrole trošenja javnih financija je gledat portafo, ne dat pare. Svo trošenje javnog novca treba dnevno objaviti na Internetu. Svaki dan treba pisat gdje je pošla lova, da sve lijepo piše jer to su javno dokumenti. Pa kad ja budem išao na liposukciju u Ameriku pisat će da sam bio u Americi i što sam platio. Natječaji i ugovori ne mogu biti poslovne tajne.

Ni neka komunalna poduzeća nisu logična. Zašto se Sanitat bavi parkiranjem kad je zakonski obavezan za pantagane i komarce. Imaju oni to, ali bave se parkiranjem, lovom, a mi imamo poduzeće koje se bavi javnim gradskim prometom, pa što se Libertas ne bavi parkiranje i ne pretoči u autobuse ono što je zaradio od parkiranja. - kazao je.

NIJE ISTO BITI MLADA I KURVA

Ako dobijemo dva vijećnika u Gradskom vijeću nešto će nam dati. Na izbore ćemo najvjerojatnije samostalno jer sva dosadašnja druženja predizborna su se pokazala kao trgovina koja je za rezultat imala rastakanje stranke. Postoje inicijative da se ide s nekim strankama, možda čak i lagani pritisci, ali što se mene tiče, osobno mislim da k'o ne može osvojiti pet posto samostalno nema ni razloga sjedat u Vijeću. Ja bar tako mislim. Netko tko ima osvojit 1,5 posto s najjačom postavom ne može igrat u prvoj ligi nego mu je mjesto u četvrtoj. Ali neki se ukalumaju, uđu u Vijeće i ucjenjuju. Moj je stav ako nemaš 5 posto, promijeni rukovodstvo stranke i spremaj se za sljedeće izbore. Što meni treba da vučem SDP ili umirovljenike, HDZ, bilo koga?
Ako baš bude stani-pani na pištolja, da moramo s nekim ići, ja vam govorim da ja naću, ja ću se taj dan razbolit. Što se tiče gradonačelničke utakmice bilo bi smješno ići s listom, a nemati kandidate za gradonačelnika. Ukoliko raspoloženje ostane kao što je sad, spreman sam se upregnut u to pa kome opanci kome obojci. Da znam nešto o vođenju grada - znam, bio sam premlad za biti gradonačelnik, ali o tom po tom, o tome će odlučivati birači. Možda sam neke razočarao. Što se tiče koaliranja nakon izbora, ako imate dva vijećnika, a ovaj ih ima 11 nećemo se ponašati kao uvrijeđena mlada pa govoriti da nećemo s nikim, ali kad kreneš u predizbornu koaliciju i poslije s dva vijećnika se okrećeš nekome drugom, to nije isto, onda nisi mlada nego kurva. - zaključio je predsjednik HSS-a Dubrovnik Vido Bogdanović.

DPP