U prostoru Studentskog centra u DOC-u uredit će se površina od oko 230 metara četvornih gdje će se osigurati uvjeti za smještaj tri vrtićke odgojno obrazovne skupine ukupnog kapaciteta 39 djece, što je sukladno državnom pedagoškom standardu.

Grad Dubrovnik pokrenuo je 20. srpnja postupak javne nabave za izvođenje građevinsko instalaterskih radova na uređenju prostora Studentskog centra u DOC-u za potrebe dječjeg vrtića. Procijenjena vrijednost radova je 130.000 eura bez PDV-a, dok je krajnji rok za dostavu ponuda 9. kolovoza 2023. godine do 10:00 sati.

Adaptacija prostora radi se u postojećim gabaritima bez konstruktivnih zahvata na objektu, a pri tome se zadržavaju svi postojeći vanjski otvori. Radovi obuhvaćaju građevinsko obrtničke radove na novoj unutarnjoj organizaciji prostora, izgradnju dva sanitarna čvora za potrebe djece vrtićkog uzrasta, novu elektroinstalaciju, hidrantsku mrežu te sustav vatrodojave.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik kontinuirano radi na osiguranju dodatnih prostornih kapaciteta u dječjim vrtićima te bi za nadolazeću pedagošku godinu, osim navedenog, trebao biti spreman i vrtićki prostor u dijelu prizemlja Gospodarskog centra u Solitudu površine 690 metara četvornih koji će se prenamijenit za potrebe četiri jasličke skupine ukupnog kapaciteta do 48 djece.

Osim toga, Grad Dubrovnik i Dubrovačka biskupija (Svetišta Blažene Gospe od Milosrđa) sklopili su ugovor kojim se prostor Biskupskog dvora i okolnog dvorišta u Gospinom polju namjenjuje za prostore dječjeg vrtića i jaslica, na razdoblje od 12 godina. Raspoloživi kapaciteti dostatni su za smještaj šest vrtićkih i jedne jasličke grupe, ukupno 122 djece. Nakon potrebne prilagodbe i prenamjene prostora, za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, ovaj objekt bi mogao početi s radom za godinu i pol. 

dpp

Grad Dubrovnik i Dubrovačka biskupija (Svetišta Blažene Gospe od Milosrđa) sklopili su danas ugovor kojim se prostor Biskupskog dvora i okolnog dvorišta u Gospinom polju namjenjuje za prostore dječjeg vrtića i jaslica, na razdoblje od 12 godina. Raspoloživi kapaciteti dostatni su za smještaj šest vrtićkih i jedne jasličke grupe, ukupno 122 djece. Nakon potrebne prilagodbe i prenamjene prostora, za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, ovaj objekt bi mogao početi s radom za godinu i pol.

U ime Grada Dubrovnika ugovor je potpisao gradonačelnik Mato Franković, a u ime Svetišta Blažene Gospe od Milosrđa upravitelja fra. Miljenko Vrabec. Gradonačelnik Franković zahvalio je dubrovačkom biskupu Roku Glasnoviću, koji je također prisustvovao potpisivanju ugovora, na suradnji u ovom projektu, koji će riješiti značajan dio smještaja djece u gradske vrtiće.

Troškovi rekonstrukcije namjeravaju se sufinancirati kroz bespovratna sredstva Ministarstva znanosti i obrazovanja, prijavom na Poziv „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova”. Potrebno je obaviti radove temeljite rekonstrukcije objekta površine cca 1000 m2 i prilagodbe novoj namjeni, a koji obuhvaćaju statičku sanaciju, obnovu krova, izradu fasade, ugradnju lifta, novu organizaciju unutarnjeg prostora, priključak objekta na javnu kanalizaciju, nove instalacije, novi sustav grijanja i hlađenja, ugradnju sustava protupožarne zaštite. Troškovi se procjenjuju na oko dva milijuna eura.

U međuvremenu, Grad Dubrovnik kontinuirano radi na osiguranju dodatnih prostornih kapaciteta u dječjim vrtićima te bi za nadolazeću pedagošku godinu trebala biti spremna dva nova vrtićka prostora na području Grada, koja će moći primiti 88 djece. U prostoru Studentskog centra u DOC-u uredit će se površina od oko 200 metara četvornih gdje će se osigurati uvjeti za smještaj tri manje vrtićke grupe, ukupnog kapaciteta 40 djece. Postupak javne nabave za izvođenje radova adaptacije i uređenja je u tijeku. Dio prizemlja Gospodarskog centra u Solitudu površine 690 metara četvornih prenamijenit će se za potrebe dječjih jaslica i to za četiri jasličke skupine ukupnog kapaciteta do 48 djece. Potrebne preinake u prostoru, sukladno ugovoru o zakupu, izvest će zakupodavac, a radovi su već započeli.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je s predstavnikom investitora Lukšom Glavinjom Ugovor o koncesiji za izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene - luke nautičkog turizma, marine u Cavtatu. Buduća Marina protezat će se na 8,1 hektara površine te će uključivati vezove za 200 plovila srednjeg i većeg kapaciteta.

Riječ je o projektu koji je dio vizije razvoja područja na kojem je smješten i strateški projekt Vlade Republike Hrvatske - Marina Cavtat&Resort. Naime, koncesionar luke nautičkog turizma, tvrtka Marina Cavtat&Resort d.o.o., investitor je u turističku zonu smještenu iznad marine.

Vrijednost projekta luke posebne namjene - marine u Cavtatu iznosi 21,1 milijuna eura.

dpp

Na prometnicama Policijske uprave dubrovačko - neretvanske u posljednja 24 sata dogodilo se osam prometnih nesreća od kojih su tri za posljedicu imale teže stradavanje osoba.

Izdvajamo prometnu nesreću koja se jučer, 19. srpnja oko 8:40 sati dogodila u mjestu Drače na Pelješcu.

Do prometne nesreće je došlo kada je osobno vozilo slovenskih nacionalnih oznaka, kojim je upravljao 76-godišnji državljanin Slovenije, naletilo na dijete koje je u tom trenutku neoprezno stupilo na kolnik, na dijelu ulice gdje nema obilježeni pješački prijelaz.

Uslijed naleta i pada, dijete je zadobilo teške tjelesne ozljede te je nakon ukazane liječničke pomoći prevezeno u splitsku bolnicu gdje je zadržano na daljem liječenju.

dpp

Zbog povećanih gužvi koje se na vrhuncu turističke sezone, odnosno od sredine srpnja do kraja kolovoza, očekuju na graničnim prijelazima Policijske uprave dubrovačko - neretvanske želimo obavijestiti građane o alternativnim pravcima i vremenima kada su najveće gužve kako bi mogli na vrijeme planirati svoja putovanja i izbjeći duža čekanja na graničnim prijelazima.

Najveće povećanje prometa koje može dovesti do dužih čekanja očekuje se tijekom spomenutog perioda u dane vikenda, odnosno od petka poslijepodne do nedjelje navečer te stoga savjetujemo izbjegavanje putovanja u to vrijeme i preporučujemo putovanje tijekom noćnih sati.

Također, preporučujemo da se građani neposredno pred putovanje o stanju na graničnim prijelazima informiraju putem službene stranice HAK-a na kojoj se nalaze ažurirane informacije i pregled stanja na graničnim prijelazima putem kamera.

Obavještavamo građane i o mogućim alternativnim cestovnim pravcima:

Za MCGP Karasovići (RH/CG) preporučuje se GP Vitaljina
Za MCGP Gornji Brgat (RH/BiH) preporučuje se GP Čepikuće
Alternativa za MCGP Metković i MCGP Gabela Polje su granični prijelazi MCGP Nova Sela, MCGP Prud i MCGP Mali Prolog 

Vodeći računa o navedenom policija u danima intenzivnijeg prometa planira službu s maksimalno raspoloživim brojem izvršitelja, a sve kako bi se čekanja na graničnim prijelazima svela na minimum.

PU dubrovačko - neretvanska

Iako je Izvješće o stanju u prostoru u Županiji dubrovačko – neretvanskoj za razdoblje od 2018. do 2021., koje je podnijela ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje Marina Oreb, ocijenjeno dobrim, kad je u pitanju kvaliteta zraka u Županiji, vijećnik Marko Giljača (SJG – Možemo) izrazio je sumnju u vjerodostojnost tih podataka. Naime, u nedostatku mjernih stanica koje mjere potencijalno opasna zagađenja, ne može se tvrditi kako je kvaliteta zraka u Županiji prve kategorije.

Giljača je još na sjednici u prosincu amandmanom tražio da se u proračunu predvide sredstva za stručnu analizu gdje postaviti mjerne stanice za kakvoću zraka. Giljačin amandman župan Nikola Dobroslavić je tada odbio uz obrazloženje da je kakvoća zraka u Županiji dobra. No, kakva je, zapravo se ne može utvrditi bez adekvatnih mjernih stanica. One koje imamo ili ne rade ili ne mjere sve čestice prisutne u zraku koji udišemo. Na to je upozorio i Giljača.

- Problem nastaje upravo kod ispitivanja kakvoće zraka na mjernim stanicama. Izvješće se temelji na istini da je pitanje kakvoće zraka složena tema jer imamo jako lošu pokrivenost s mjernim stanicama. Primjerice, na stranicama resornog Ministarstva za našu Županiju prikazuju se samo podaci s mjerne stanice u Zračnoj luci Dubrovnik. Stoji i da postoji mjerna stanica u Opuzenu, ali s nje jako dugo nema podataka što znači da ne radi. - kazao je Giljača, upozorivši kako jedini podaci s mjernih stanica u Županiji jesu oni koji prikazuju količinu ozona, što ni izdaleka nije dovoljno za kvalitetnu analizu kakvoće zraka.

- Mjerna stanica na Žarkovici već godinama ne radi. Ni mjerna stanica u Pločama ne radi, a postavljena je 2013. i tijekom razdoblja mjerenja utvrđeno je onečišćenje zraka. - kazao je Giljača te upozorio na kvalitetu zraka u Dubrovniku.

- Ljudi već duže vrijeme, a posebno u zadnje vrijeme, na društvenim mrežama dijele slike kruzera koji izbacuju oblake dima i sarkastično se pitaju radi li se o zagađenju. - istaknuo je Giljača, upozorivši kako se ocjene o kvaliteti kakvoće zraka, bez analize podataka, prikupljenih s mjernih stranica diljem Županije, ne mogu donositi paušalno.
- U Izvješću stoji da se pretpostavlja da je kvaliteta zraka cijele Županije prve kategorije. Takva ocjena posljedica je nedostatka postaje za praćenje kvalitete zraka. Znači, pretpostavlja se da je kakvoća zraka odlična. - rekao je Giljača.

Upitno je, smatra Giljača, kakva je kvaliteta zraka u Dubrovniku. Naime, prema podacima starima nekoliko godina, nije bila zadovoljavajuća. Inače, posljednja dva mjeseca građani učestalo ukazuju na određene kruzere koji za boravka na vezu u luci izbacuju ogromne količine dima, a ni miris tog dima koji se širi nije baš ugodan.

- Dok je mjerna stanica na Žarkovici radila 2017. je zabilježila određena onečišćenja zraka koja se povezuju s pomorskim prometom. Kad planiramo kapacitete luke, trebali bismo uzeti u obzir podatke o kvaliteti zraka s mjernih stanica. Podaci s mjerne stanice u Luci Dubrovnik nisu nigdje dostupni i pitam se zašto nisu. Ako su dobri, OK, ali ako nisu, to je znak da nešto trebamo napraviti, ali kad ti podaci nisu dostupni, to pobuđuje sumnju.- smatra Giljača i dodaje je kako je radi očuvanja zdravlja ljudi i okoliša potrebno postaviti što više mjernih stanica na području Županije

- Podaci koje imamo o kvaliteti zraka nisu dostatni za kvalitetnu ocjenu i nužno je potrebno uspostaviti mjerenja na većem broju postaja. Krajnje je vrijeme da počnemo brinuti o kvaliteti zraka i potrebni su nam podaci kako bismo na osnovu njih mogli planirati mjere. Primjerice, kritična su i područja uz prometnice. Moramo pokrenuti zelenu tranziciju Županije i ozelenjavanje područja uz ceste. - upozorio je županijski vijećnik Marko Giljača (SJG – Možemo).

Nakon što je Policijska postaja Dubrovnik zaprimila prijavu 82-godišnjakinje za kazneno djelo prijevare i utaje počinjeno na njenu štetu od strane 34-godišnjaka, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim su potvrđeni navodi iz prijave, navodi danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska u priopćenju.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni 2018. godine preuzeo obvezu izvođenja radova na renoviranju nekretnine u Dubrovniku za što mu je oštećena dala 2.500 eura. Osim toga, oštećena je osumnjičenom u svrhu renovacije predala i umivaonik izrađen od gusa, željezna vrata i tapeciranu stolicu što je oštećeni zadržao za sebe. S obzirom da se oštećeni oglušio na zamolbu da se vrate novčana sredstva i povjereni predmeti, oštećena je slučaj prijavila policiji.” - piše u priopćenju.

Zbog počinjenih kaznenih djela policija je osumnjičenog kazneno prijavila nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić sastali su se danas u gradskoj vijećnici s delegacijom japanskog parlamenta odnosno članovima Zastupničkog doma koje je predvodio predsjednik stalnog odbora za zemlju, infrastrukturu, transport i turizam Minoru Kihara.

Sastanku je nazočio i Iso Masato, veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj, kao i predstavnici iz Ministarstva za zemlju, infrastrukturu, transport i turizam. Od predstavnika Grada Dubrovnika ovom susretu prisustvovali su pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pročelnica Upravnog odjela za turizma, gospodarstvo i more Antonela Svilarić i direktor Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Miro Drašković.

Sudionicima sastanka predstavljene su brojne aktivnosti gradske uprave čije je djelovanje posebno usmjereno na održivost destinacije i odgovorno upravljanje kroz strateški projekt Poštujmo Grad. Gradonačelnik je istaknuo činjenicu kako je Dubrovnik postao predvodnik održivog turizma, sklada i mjere na Mediteranu, stavljajući u središte prvenstveno kvalitetu života stanovnika, nezaboravan doživljaj svih posjetitelja, smanjivajući istovremeno probleme prekomjernih gužvi i negativnih konotacija vezanih uz danas, svjetski prepoznatu destinaciju.

- Ovaj grad nismo dobili u nasljeđe da ga iskoristimo, eksploatiramo i zadržimo samo za sebe, nego smo ga dobili u nasljeđe da o njemu brinemo, skrbimo i predamo ga mladim generacijama na daljnje korištenje. - naglasio je gradonačelnik Franković u ovoj prigodi dodavši kako je cilj vodstva grada i svih dionika u turizmu učiniti stanovnike zadovoljnim, a gostima ponuditi jedinstveno iskustvo.

Poseban interes japanska delegacija iskazala je za detaljnija pojašnjenja o rješenjima i mjerama koje je Grad Dubrovnik poduzeo kada je riječ o implementaciji održivih postavki i impozantnoj obnovi i revitalizaciji Dubrovnika nakon Domovinskog rata, koji je obilježen uništavanjem spomeničke i kulturne baštine od strane agresora.

U kontekstu alata koji su ponudili široku lepezu mogućnosti i trajanja, gradonačelnik Franković dotaknuo se aplikacije za predviđanje broja posjetitelja Dubrovnik Visitor, koja koristi strojno učenje kao posebnu granu umjetne inteligencije, procijenjujući broj ljudi na području povijesne jezgre i kontaktne zone grada Dubrovnika na odabrani dan. Prezentirao je digitalizirani sustav Dubrovnik Pass, ključ koji otvara vrata najznačajnijim atrakcijama grada omogućavajući vlasniku kartice brojne popuste, uštede u novcu kroz razne pogodnosti i posjet kulturno–povijesnim znamenitostima. O cjelovitoj obnovi govorio je gradonačelnik Franković pridavši posebno priznanje Zavodu za obnovu Dubrovnika, svim lokalnim i nacionalnim stručnjacima koji su svojim znanjem i voljom pomogli da ovaj grad oživi, izdigne se iz ruševina i postane omiljeno odredište putnika.

Japanska delegacija predvođena predsjednikom stalnog odbora za zemlju, infrastrukturu, transport i turizam zahvalila je izaslanstvu Grada Dubrovnika na susretu, razgovoru, razmjeni promišljanja i korisnih iskustava, kazavši kako je bilatelarna suradnja Hrvatske i Japana oduvijek izvrsna, plodonosna i može znatno unaprijediti politike koje će zajednice i narode povezati.

dpp

Ishođena je građevinska dozvola za cjelovitu obnovu i revitalizaciju ljetnikovca Gučetić - Lazarević u Rijeci dubrovačkoj jednom od najvrjednijih i najreprezentativnijih kompleksa ladanjske arhitekture iz 16. stoljeća, a njegovom skorom revitalizacijom cilj je razviti svojevrstan društveno -kulturni centar za sve stanovnike Mokošice i posjetitelje Dubrovnika.
 
Sukladno izrađenom glavnom projektu od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba, predviđena je rekonstrukcija ljetnikovca na način da zgrada, koja je u trenutačno lošem stanju očuvanosti, dobije javnu i društvenu namjenu. U njoj će biti smješten i budući Memorijalni centar Ruđera Boškovića, slavnog dubrovačkog znanstvenika, te će prostor imati i edukacijsku funkciju, gdje će se građanima i posjetiteljima omogućiti uvid u brojnu znanstvenu, obrazovnu i istraživačku građu.
 
Istovremeno, ova će revitalizacija biti usmjerena na osiguravanje višenamjenskog korištenja raspoloživih prostora u različite svrhe, ponajprije za uspostavu interaktivnih i inovativnih interpretacijskih sadržaja u svrhu promoviranja vrijednosti ove kulturne baštine – obitelji Gučetić i samog ljetnikovca.
 
Sveukupnim uređenjem višestoljetnog zdanja bogate prošlosti, očuvat će se koncept ladanjskog sklopa, kao i njegov kontakt s vrtnim površinama i prostorom u neposrednoj blizini ljetnikovca, a revitalizacijom renesansnog vrta i sanacijom ogradnih zidova ponudit će se sasvim novi reprezentativni ambijent. U istočnom dijelu sklopa izgraditi će se nova građevina koja će služiti kao spremište i formirati parkiralište s deset mjesta (od čega dva za osobe sa invaliditetom) kao otvoreni prostor koji će se povezati s novoprojektiranim javno-edukacijskim parkom.
 
Za realizaciju projekta bit će nužno voditi se konzervatorskim smjernicama i uputama kako bi se u potpunosti omogućila optimalna valorizacija arhitektonskih, prostornih i kulturnopovijesnih vrijednosti.
 
Podsjetimo, Zavod za obnovu Dubrovnika vodi projekt obnove ljetnikovca Gučetić - Lazarević, a po dovršetku izrade izvedbenog projekta koji će uslijediti, financiranje izvođenja radova obnove cijelog kompleksa planira se prijaviti na europske fondove.

dpp

Gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik HDZ-a Mato Franković reagirao je danas na zahtjev predsjednika Republike Zorana Milanovića za sazivanjem izvanredne sjednice Sabora s temama sudstva i HEP-a

Franković pita tako je li „predsjednik države lutka na koncu Nikole Grmoje?”

„Nakon što je saborski zastupnik Nikola Grmoja uputio otvorenu prijetnju predsjedniku države da će ga ako ne sazove izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora „proganjati ‘kao đavao grešnu dušu’” što reći nego kako je očito Nikola Grmoja postao nalogodavac, a predsjednik države izvršitelj naloga.” - navodi Franković na svom FB profilu.

„Sazvati izvanrednu sjednicu koristeći ovlasti predsjednika države i to po prvi put od 1991. godine zbog:
1. Štrajka - pa svugdje u svijetu sindikati štrajkaju. Zamislite recimo da predsjednik Njemačke sazove izvanrednu sjednicu parlamenta jer štrajkaju radnici u zračnoj luci ili primjerice štrajkovi u Francuskoj? Pa Macron bi svako 20 dana trebao sazivati izvanredne sjednice parlamenta.
2. Nazovi "Plinska afera" - dok se još uvijek utvrđuje možebitna odgovornost, predsjednik kao prijeki sudac daje nalog za utvrđenja odgovornosti- zar za to ne postoje institucije pravne države? Otkad je to Sabor Republike Hrvatske postao prijeki sud?
Žalosno je kako se predsjednik države prepao Nikole Grmoje...ili Grmoja zna nešto što mi drugi ne znamo?” - napisao je Mato Franković.

dm

Nakon što su građani dobili priliku predlagati projekte u svojim kotarima i mjesnim odborima, nakon što je u proračun za svaki mjesni odbor osigurano po 60.000, a za svaki gradski kotar po 120.000 eura za realizaciju projekata koji će biti ocijenjeni najboljima, iz Koordinacijskog tima Mosta Dubrovnik u priopćenju za javnost navode kako bi „projekt Participativno budžetiranje bio hvale vrijedan kad bi bio logično osmišljen i uvjetovan”. Projekt je to za kojeg u Mostu smatraju kako „ima nekoliko logičkih i zdravorazumskih pogrešaka”.

Prva pogreška u Participativnom budžetiranju, stava su u Mostu, je što se „sredstva za participativno financiranje projekata javne namjene na područjima gradskih kotara i mjesnih odbora ne dodjeljuju, što bi bilo logično, sukladno broju stanovnika i veličini kotara i mjesnih odbora, već svima jednako”.

Naveli su i primjere koji su po njima nelogični.

„Mjesni odbor Dubravice, koja ima ukupno 33 stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, dobiti će do 1.818,18 eura po glavi stanovnika, a Mjesni odbor Zatona koji ima ukupno 1.179 stanovnika, dobiti će samo do 50,89 eura po glavi stanovnika.

Kad su u pitanju gradski kotarevi, Gradski kotar Stari Grad koji ima ukupno 1.200 stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, dobiti će do 100,00 eura po glavi stanovnika, a Gradski kotar Mokošice koja ima ukupno 8.448 stanovnika, će dobiti samo do 14,20 eura po glavi stanovnika.

Dakle, na ime aktualnog projekta i modela participativnog budžetiranja gradski kotarevi i mjesni odbori će dobiti iz gradskog proračuna za financiranje jednog projekta javne namjene na svom području, (kojeg glasovanjem odaberu građani) sredstva u najvećem mogućem iznosu od 14,20 eura po glavi stanovnika, stanovnici Gradskog kotara Mokošica, do najvećeg mogućeg iznosa od 1.818,18 eura po glavi stanovnika, stanovnici Mjesnog odbora Dubravice.

Ovom se modelu raspodjele ne bi imalo što prigovoriti kad bi u usporedivim primjerima područje Mjesnog odbora Dubravice bilo 127,5 puta veće od područja Gradskog kotara Mokošica, ali nije uopće veće nego manje.” - navode iz Mosta.

„Naravno, kad je u pitanju financiranje projekta mjesne samouprave, kod pravične raspodjele sredstva na ime participativnog budžetiranja moguće je primijeniti i neke dodatne kriterije osim uobičajenih kriterija, broja stanovnika i veličine područja, kao npr. izjednačavanje u dosadašnjem razvoju i ulaganjima gradskih, prigradskih i seoskih naselja, ali onda takva pravila i model moraju biti unaprijed osmišljeni, elaborirani i utvrđeni, jer ovako kako je to sada osmislio i provodi Grad Dubrovnik ispada veoma neozbiljno.” - kažu iz Mosta.

Druga je logička i zdravorazumska pogrešaka u aktualnom projektu participativnog budžetiranja Grada Dubrovnika ta što maksimalna sredstva u iznosu do 120.000,00 eura za gradske kotare, odnosno do 60.000,00 eura za mjesne odbore, može dobiti samo jedan projekt, onaj koji dobije najviše glasova podrške građana na području gradskog kotara odnosno mjesnog odbora, pa ako je potrebni budžet za financiranje projekta koji je dobio najviše glasova ispod 10.000,00 eura, preostala osigurana sredstva do onog predviđenog iznosa od 120.000,00 eura, odnosno 60.000,00 eura, ostat će neiskorištena.

Nadalje, veći iznos od onih predviđenih do 60.000,00 eura za mjesne odbore će također ostati neiskorišten iz razloga što mali seoski mjesni odbori objektivno neće moći ispuniti propisane uvjete za sudjelovanje u aktualnom projektu participativnog budžetiranja: da se predloženi projekt u vrijednosti do 60.000,00 eura treba realizirati na zemljištu, odnosno nekretnini u vlasništvu Grada Dubrovnika, odnosno da su za realizaciju predloženog projekta riješeni imovinsko - pravni odnosi, te da predloženi projekt mora biti pravno i tehnički moguć i provediv. Malo koji će od mjesnih odbora, pa i gradskih kotareva, sa svojim predloženim projektima moći ispunite te i brojne druge uvjete propisane Odlukom o provedbi Participativnog budžetiranja za Grad Dubrovnik (Sl. glasnik Grada Dubrovnika, br: 7/23 i 11/23).” - kažu iz Koordinacijskog tima dubrovačkog Mosta.

„Ovo u stvarnosti znači da građani Dubrovnika neće ni približno moći potrošiti 1.980,000,00 eura iz gradskog proračuna na ime aktualnog projekta participativnog budžetiranja kako to na svojoj mrežnoj stranici, očigledno demagoški, navodi Dubrovačka razvojna agencija (DURA)”, tvrde mostovci.

Oni imaju i prijedlog:

„S obzirom na naprijed navedeno predlažemo da se što prije izmijeni i unaprijedi sadašnji očigledno nepravedni i nedorađeni model participativnog budžetiranja Grada Dubrovnika tako da on bude pravičan i u korist svih gradskih kotareva i mjesnih odbora, te podjednako u korist svih građana Grada Dubrovnika.” - navodi se u priopćenju Koordinacijskog tima Mosta Dubrovnik.

dpp

Stambenoj zgradi na adresi Trnovička 2 dodijeljeno je 219.658 eura bespovratnih sredstava u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava "Energetska obnova višestambenih zgrada". Tako je u Dubrovniku na adresi Trnovička 2 u travnju 2024. godine planiran početak energetske obnove višestambene zgrade, a sve u cilju povećanja energetske učinkovitosti višestambene zgrade: toplinska izolacija ravnog krova iznad grijanog prostora, toplinska izolacija vanjskih zidova grijanog dijela i zamjena dijela postojeće stolarije novom.
 
Planirani rezultati energetske obnove koju će izvesti tvrtka Capitalis d.o.o. pod nadzorom tvrtke Graf d.o.o., osigurati će uštedu potrebne toplinske energije za grijanje od 66,69% te primarne energije od 43,20%.
 
Smanjenje emisije CO2 nakon obnove iznosilo bi 8,83 tona/godišnje. Zgrada bi se nakon obnove svrstala u iznimno povoljan B energetski razred po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje.
 
Procjena cjelokupne investicije iznosi 361.548,52 eura, a bespovratna sredstava dodijeljena su u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava "Energetska obnova višestambenih zgrada" koji je prethodno objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
 
Grad Dubrovnik sufinancirao je izradu projektne dokumentacije u iznosu od 85% opravdanih troškova, odnosno 2.792,16 eura čija je izrada bila preduvjet za prijavu na Poziv.
 
Podsjetimo kako je Upravni odjel za europske fondove Grada Dubrovnika u travnju objavio Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika za 2023. godinu, koji je dostupan na poveznici niže, te se pozivaju zaineresirani da se putem ovlaštenih upravitelja zgrade i prijave.

Sadržaj Grada Dubrovnika