Tijekom akcije prometne policije koja je u četvrtak, 13. srpnja, provedena na prometnicama Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, posebno usmjerena na vozače mopeda i motocikala koji su na našim prometnicama zastupljeni u velikom broju, sankcionirano je ukupno 67 osoba, od kojih su njih 57 bili vozači mopeda i motocikla.

Najčešće uočeni i sankcionirani prometni prekršaji bili su nepropisno pretjecanje ili obilaženje (37) i nekorištenje ili nepropisno korištenje zaštitne kacige (10).

Od ostalih sankcioniranih prometnih prekršaja izdvajamo tehničku neispravnost motornog vozila, vožnju prije stjecanje prava na upravljanje motornim vozilima i vožnju motocikla prije upisa položene kategorije u vozačku dozvolu.

Vozači mopeda i motocikala su vrlo često izloženi prometnim nesrećama, što zbog svojih pogrešaka, a što zbog grešaka drugih sudionika u prometu i zato je važno da tijekom vožnje koriste zaštitnu opremu i da se pridržavaju prometnih pravila kako bi se na taj način zaštitili od težih stradavanja.

Ovakvim akcijama se želi skrenuti pozornost upravo na njihovu ranjivost i zato će policija nastaviti s provođenjem ovakvih i sličnih preventivno-represivnih aktivnosti.

dpp

Zračnoj Luci Dubrovnik u Čilipima dodat će se ime Ruđera Boškovića. Ali župan Nikola Dobroslavić smatra kako se dodavanjem Boškovićeva imena Zračnoj luci nećemo dovoljno odužiti tom znanstveniku pa predlaže da mu se podigne i spomenik.

- Ne treba puno obrazlagati. Svi znamo tko je bio i što za Dubrovnik, hrvatsku i svjetsku znanost znači Ruđer Bošković i odluka o dodavanju njegova imena Zračnoj luci Dubrovnik donesena je na Skupštini ZLD-a uz potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Vlade i zvat će se Zračna luka Dubrovnik – Ruđer Bošković. - rekao je župan.

Iako je inicijativa o preimenovanju Zračne luke u Čilipima u Konavlima bilo i prije pa čak i uz 300. obljetnicu njegova rođenja, dojam je da je ovu posljednja malo pogurala najavljena izgradnja zračne luke pokraj Trebinja, za koju se, iako takvu izjavu iz susjedstva nitko nikad službeno nije dao, niti je potvrdio špekulacije manjeg dijela medija, lokalni političari boje kako bi mogla biti nazvana po Ruđeru Boškoviću.

I dok će se Zračnoj luci Dubrovnik dodati ime Ruđer Bošković župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić smatra da se tom znanstveniku nismo dovoljno odužili za njegova postignuća.

- Doimenovanje Zračne luke Dubrovnik je najmanje što smo mogli napraviti za našeg velikana i time nismo ni izdaleka ispunili dug koji imamo prema njemu. Treba razmišljati o spomeniku i uređenju prostora ispred isusovačke gimnazije jer je i on sam bio isusovac. - rekao je župan Dobroslavić.

Plovila je puno, a komunalnih vezova i lučica u Dubrovačko – neretvanskoj županiji je premalo. Nove lučice, obećane u kampanji za lokalne izbore, još se nisu ni počele graditi dok se nelegalni vezovi samo gomilaju. U Dubrovniku, primjerice, i građani i pojedine političke stranke već godinama upozoravaju na nedostatak komunalnih vezova. Od Županijske lučke uprave Dubrovnik tražili su popis korisnika postojećih vezova kao i liste čekanja, a kako su im ih odbijali dati vijećnik Marko Giljača (SJG – Možemo) pitao je župana Nikolu Dobroslavića hoće li ŽLUD naložiti da dostavi tražene podatke, sukladno novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.

- Često smo tražili da se objavi popis korisnika vezova u komunalnim lukama i liste čekanja, ali smo od ravnatelja ŽLU Dubrovnk dobijali odgovore kako se ti podaci zbog GDPR-a ne mogu objaviti. Novi Zakon kaže da su županijske lučke uprave dužne javno objaviti listu sklopljenih ugovora o stalnom vezu kao i liste čekanja na vez, a ti podaci moraju sadržavati ime ili registarsku oznaku plovila ili ime vlasnika. Hoćete li naložiti Upravnom vijeću i ravnatelju ŽLU Dubrovnik, kao i drugim lučkim upravama da napokon javno objave ono što su građani tražili? - pitao je Giljača župana, koji je odgovorio kako će ŽLU poštivati Zakon.

- Ako Zakon predviđa da se ti podaci daju, mi ćemo ih dati. U to ne treba sumnjati. Sve što zakon propisuje mi poštujemo. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je devet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je pet osobe teže, a deset ih je lakše ozlijeđeno, dok je s materijalnom štetom zabilježeno 11 prometnih nesreća

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 857 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 346 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 67 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 30 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 28 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 24 mjere poduzete prema vozačima mopeda i motocikala koji nisu koristili zaštitne kacige, 100 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 85 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Vijećnici oporbe u Županijskoj skupštini često ističu loše stanje u zdravstvu u Županiji. Na posljednoj sjednici vijećnik Stijepo Radić (Zaokret) upozorio je na nedostatak liječnika na poloutoku Pelješcu. Župana je pozvao da temeljem analize stanja zdravstvenih djelatnika izradi akcijski plan te u proračunu za iduću godinu osigura sredstva za njihovo privlačenje u Županiju dubrovačko - neretvansku.

- Ambulanta u Trpnju već duže vrijeme nema liječnika obiteljske medicine, odnosno nema trajno rješenje. Ambulanta Kuna Pelješka od odlaska liječnika obiteljske medicine prije par mjeseci također nema trajno rješenje. Treba dodati da od početka srpnja svjedočimo odlasku liječnika iz ambulante Orebić. - rekao je Radić.

Dodavši kako su stanovnici na Pelješcu opravdano zabrinuti, Radić je župana pozvao da izradi akcijski plan djelovanja u zdravstvu.

- Molim župana, u nadi da ima želju, a vjerujem da ima, da zaduži Odjel za zdravstvo da izradi temeljitu analizu stanja zdravstvenih djelatnika i stalnu potrebu za istima u intervalu za narednih šest godina te temeljem te analize izradi akcijski plan koji ćemo prihvatiti na nekoj od sljedećih sjednica i da u proračunu za 2024. osiguramo sredstva za njegovu realizaciju. - predložio je Radić.

Svjestan problema s nedostatkom liječnika župan Dobroslavić istaknuo je kako domovi zdravlja i bolnica ipak uspijevaju pokriti potrebu za doktorima. Naglasio je kako liječnicima naša Županija nije atraktivna.

- Nismo atraktivno područje za liječnička zanimanja zbog skupih prostora za stanovanje i skupoće življenja. - kazao je župan i dodao kako Županija čini sve ne bi li zadržala i privukla nove liječnike.

Za ambulantu u Trpnju kazao je kako će biti obnovljena te pojasnio što sve Županija čini ne bi li smanjila liječnički deficit.

- Svjesni smo situacije manjka stalnih liječnika i to je posebno izraženo u OB Dubrovnik. Radimo sve što možemo da taj trend zaustavimo. Povećali smo broj stipendija za doktore medicine, što je najbolji način dolaska do stalnog kadra. Imamo desetak naših stipendista. U bolnici je na specijalizaciji veliki broj liječnika, oko 70 i pokušavamo osigurati trajni liječnički kadar. Što se tiče sestara, prije par godina upisali smo dodatno odjeljenje u Medicinskoj školi i vjerujemo da će i to olakšati nedostatak sestara. S domovima zdravlja, Hitnom medicinom i bolnicom osigurali smo određena namjenska sredstva za subvenciju stanarina liječnika, koju neki koriste i za specijalizacije svojih kadrova. Radimo sve što mislimo da treba, ali taj trend nedostatka liječnika moramo šire rješavati. - rekao je Dobroslavić.

- Kod izmjena zakona je bila inicijativa da se mlade liječnike obveže da jednu godinu idu izvan bolničkih centara na praksu, ali lobiji su bili jači pa je taj prijedlog ispao iz zakona. Svjesni smo problema i radimo i radit ćemo zajedno da ga umanjimo. Nećemo ga lako eliminirati, ali ga možemo umanjiti. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Bez oporbe, koja je napustila sjednicu, Sabor je sa 78 glasova „za” usvojio novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Kad su u pitanju plaže, prema novom Zakonu moraju biti dostupne svima te se na njima ne smije naplaćivati ulaz.

Kako novi Zakon propisuje koliki se dio površine kopnenog i morskog dijela plaže smije koristiti u gospodarske svrhe, županijski vijećnik Marko Giljača (SJG – Možemo) pitao je župana Nikolu Dobroslavića hoće li uvesti red na plažama u Županiji te osnovati povjerenstvo čija će zadaća biti utvrdi stvarno stanje na plažama. Naime, dio koncesionara na plažama u Županiji nije se držao niti starog zakona pa Giljača smatra kako je novi Zakon zapravo prilika za novi početak, odnosno konačno uvođenje reda na plažama.

- Jedan članak novog Zakona propisuje površinu kopnenog i morskog dijela plaže koji će se koristiti u gospodarske svrhe, odnosno propisuje da se koncesije za javne plaže u naselju moraju davati na način da te plaže budu dostupne svima dok se gospodarska djelatnost može odvijati na 40 posto kopnenog dijela plaže. Na plažama izvan naselja taj je omjer najviše 60 posto. Prema starom Zakonu se nisu mogle slagati prazne ležaljke, ali se koncesionarima to dopuštalo. - kazao je Giljača.

Prazne ležaljke raspoređene su na gotovo svim plažama već godinama, a oni koji su morali nadzirati koncesionare, nad tom su činjenicom zatvarali oči. Osim što su, kršeći Zakon, brojni koncesionari iz godine u godinu na plaže dodavali sve veći broj ležaljki i tako širili područje gospodarske djelatnosti, bilo je i onih koji su građevinskim radovima devastirali pomorsko dobro. Tako je još ove zime na šljunčanom dijelu plaže Copacabana u Dubrovniku koncesionar izgradio betonski podest. Podest bi na toj plaži vjerojatno i ostao da nisu reagirali mediji, nakon čega su nadležne službe koncesionaru naložili njegovo uklanjanje.

Na plaži u Žrnovskoj Banji na otoku Korčuli, koncesionar je nadmašio sam sebe, izlijevajći betonske podeste za baldahine u more, a to nije jedina nepravilnost koju je napravio na toj plaži. Svojim činjenjem na toj je plaži koncesionar porazio i Kapetaniju i građevinsku inspekciju jer su ili bile nemoćne ili ga nisu htjele zaustaviti u gruboj devastaciji pomorskog dobra.

Zbog takvih primjera, kojih na plažama u Županiji zasigurno ima još, pitanje vijećnika Giljače bilo je posve opravdano.

- Jeste li spremni osnovati povjerenstvo za utvrđivanje stvarnog stanja na svim koncesioniranim plažama u Županiji i uvesti red na te površine sukladno novom Zakonu? Hoćete li uvesti red da se ne događa da je veći dio plaža zauzet ležaljkama, ugostiteljskim stolovima, a da su samo kantuni dostupni „običnim” kupačima. - pitao je Giljača župana, kojemu je predložio da se prošeta po plažama.

- Dovoljno je da se prošetate po plažama, a ako ne znate o čemu pričam, pogledajte zahtjeve građana iz gradskih kotara Lapad i Ploče iza Grada, koji se žale na nedostupnost većeg dijela plaža. Dakle, hoćemo li provjeriti postotak zauzetosti plaža i utvrditi stvarno stanje na njima te naložiti koncesionarima da se prilagode novom Zakonu? - pitao je Giljača.

No, župan smatra kako za osnivanjem takvog povjerenstva nema potrebe.

- Dobro je da je Sabor konačno donio novi Zakon o pomorskom dobru jer stari, koji je bio na snazi, nije bio dobar. Naša Županije je inače bila ispred tog starog zakona. Izvršili smo ono što smo obećali i 14 godina nismo davali i nećemo dati da pomorsko dobro bude zatvoreno za građane. Toga se i dalje držimo. Dakle, nema potrebe za posebnim povjerenstvom jer smo i dosad odgovarali na sve inicijative građana. Reagirat ćemo i na sve primjedbe koje dođu od predstavnika gradskih kotara. Inače, postoje tijela koja su prije Županije, to su komunalni redari, kapetanije, građevinska inspekcija, ako se događa nelegalna gradnja na pomorskom dobru, i nema potrebe za osnivanjem posebnih povjerenstava jer bi to izgledalo kao da stvari ne funkcioniraju, a nije tako. Naravno, uvijek ima određenih odstupanja koja moramo korigirati. - rekao je župan Dobroslavić.

No, Giljača je upozorio kako je dovoljno prošetati, primjerice dubrovačkim plažama, odnosno onima na kojima koncesionari unatoč novom i starom zakonu provode svoje zakone.

- Pođite na glavicu Babina kuka pa ćete vidjeti da je na plaži u Uvali Lapad zauzeto 80 posto ili prošetajte poviše Banja gdje je ležaljkama zauzeto jako puno posto plaže. Dakle, uvedimo koncesionare u zakonske okvire i sve će biti OK. - zaključio je Giljača.

No, dok komunalni redari, kapetanije i građevinske inspekcije zatvaraju oči pred uzurpacijom i devastiranjem pomorskog dobra ili djeluju presporo, koncesionari će i dalje umjesto državnih, na plažama koje su im dane, provoditi vlastite zakone.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela u Općini Župa dubrovačka Juri Mariću nedavno je u Dubrovniku, na svečanoj dodjeli ugovora vrijednih 9,5 milijuna eura, ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić uručio za tu Općinu iznimno vrijedan ugovor. Riječ je o tabularnoj ispravi kojom je nakon dugotrajnog postupka koji je vodio Jedinstveni općinski upravni odjel, Župa dubrovačka postala vlasnik gotovo 2.5 hektara zemljišta u Čibači. Zemljište je to koje se već koristi za potrebe NK Župa dubrovačka, a na kojem je planiran sportsko – rekreacijski centar Čibača.

Konačno rješavanje imovinsko - pravnih odnosa ogroman je korak za ishođenje građevinske dozvole za faznu izgradnju navedenog centra. Glavni projekt već je spreman na zadovoljstvo gotovo 400 djece koja treniraju u NK Župa dubrovačka i za Općinu je, ističe resorni pročelnik Jure Marić, iznimno važan.

- Radi se o iznimno važnom projektu za Općinu Župa dubrovačka, ali i za cijelu zajednicu jer moram podsjetiti da je Župa jedna od najpotentnijih Općina s preko 950 djece u Osnovnoj školi i preko 550 djece u Dječjem vrtiću. Sukladno tim brojevima dolazimo i do podatka da u NK Župa dubrovačka, koji koristi navedeni prostor, trenira preko 350 djeca od predškolskog uzrasta pa nadalje, što ga čini daleko najbrojnijim klubom ne samo u županiji već u nogometnim žargonom rečeno, cijeloj dalmatinskoj regiji. Mislim da to samo za sebe govori o značaju ovog projekta, a konačno rješavanje imovinsko - pravnih odnosa ogroman je korak za ishođenje građevinske dozvole za faznu izgradnju navedenog centra. - rekao je Marić i dodao:

- Glavni projekt koji uključuje izgradnju svlačionica te potrebnih i pratećih prostora već je izrađen te će nakon provedbe tabularne isprave, odnosno knjiženja vlasništva, biti predan na ishođenje građevinske dozvole, a na zadovoljstvo sve djece koja treniraju u NK Župa dubrovačka, ali i njihovih roditelja. - kaže Marić.

- Inače, ovaj plan ima i dodatan kontekst zbog nedavnog nesretnog slučaja kada su izgorile svlačionice i dio klupske opreme. Taj problem bi se do izgradnje planiranih svlačionica riješio privremenim kontejnerskim sklopom za minimalne potrebe svlačionice i prostor za suce, ali, nažalost i to ima cijenu te još uvijek pokušavamo zatvoriti financijsku konstrukciju i nabaviti kontejnere na vrijeme za početak sezone. Koliko je to važno dovoljno govori podatak da je NK Župa dubrovačka u prošloj sezoni odigrao 360 službenih utakmica u svim uzrasnim kategorijama, dakle isključivo službenih, ne računajući prijateljske utakmice i turnire. Realizacija ovog projekta prijavljena je i kroz ITU mehanizam u koji je Općina Župa dubrovačka uključena s Gradom Dubrovnikom te Općinama Konavle i Dubrovačko primorje te očekujemo osiguranje određenih sredstava i stvarni početak radova nakon ishođenjaj građevinske dozvole. - rekao je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela općine Župa dubrovačka Jure Marić.

Na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća podnesena su financijska izvješća za komunalna društva i ustanove kojima je Osnivač Općina Konavle.

Konavosko komunalno društvo godinu je završilo s nešto manje od pola milijuna kuna dobiti, Čistoća i zelenilo Konavle sa 167 tisuća kuna dobiti, Muzeji i galerije Konavle sa 71,7 tisuća kuna dobiti, a Dom za starije Konavle sa 122 tisuće kuna dobiti prije oporezivanja.

Dječji vrtići Konavle na kraju godine imali su minus od 873 tisuće kuna, a JVP Konavle 296 tisuća kuna. Kako je rečeno na sjednici kod oba iznosa u većem dijelu riječ je o plaćama djelatnika u za prosinac prošle godine koje su naravno isplaćene u siječnju, ali su knjigovodstveno ušle u prošlu godinu.

dm

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uživo je sinoć govorio u emisiji CNN-a Quest Means Business na temu trenutnih velikih temperatura u cijeloj Europi i požara s kojim se suočavaju brojne zemlje. U toj prigodi je gradonačelnik naglasio kako je Dubrovnik danas grad održivog turizma.
 
- U Dubrovniku je potpuno drugačija situacija naspram 2017. kada smo se borili s prekomjernim turizmom. Dubrovnik je danas potpuno održiv grad, nemamo više gužvi i imamo vrlo dobru organizaciju tako da naši gosti mogu uistinu uživati u gradu. – rekao je gradonačelnik Franković, također preporučujući turistima da znamenitosti posjećuju u popodnevnim satima.   
 
Na pitanje o velikim temperaturama i požarima koje trenutno stvaraju probleme u Europi, gradonačelnik Franković je naglasio da Hrvatska ima vrlo dobro organizirane vatrogasne postrojbe te da su visoke temperature očekivanje u ovo doba godine. Isto tako, poručio je kako gosti mogu uživati u Dubrovniku zahvaljujući prelijepim plažama s puno hladovine te čistom i toplom moru.
 
Između ostalog se razgovaralo i o klimatskim promjenama pri čemu je gradonačelnik Franković kazao da su za budućnost ključni izvori obnovljive energije i da Hrvatska može biti ponosna na svemu postignutom u posljednjih 15 godina jer ima mnoga dobra rješenja što se tiče izvora obnovljive energije.
 
Gostovanjem gradonačelnika Frankovića po četvrti put u iznimno gledanoj emisiji Quest Means Business u posljednjih šest godina, ovo je bila još jedna u nizu nemjerljivih promocija Dubrovnika.

Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Lučka uprava Dubrovnik potpisali su danas Sporazum sa Sveučilištem u Dubrovniku o znanstveno - stručnoj suradnji u istraživanju i razvoju. Riječ je o istraživačkim aktivnostima koje su od strateškog značaja za postizanje održivog i uravnoteženog razvitka grada i izradi dokumentacije sukladno Planu upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a. Između ostalog, provest će se istraživanje vezano za nosivi kapacitet, diversifikaciju turističkog proizvoda, procjenu troškova i koristi kruzing turizma, nakon čega će na temelju analiza i stručnih studija Sveučilište izraditi i nacrt prijedloga Strategije integriranog upravljanja održivim turizmom grada Dubrovnika.

Gradonačelnik Mato Franković, koji je u ime Grada Dubrovnika potpisao Sporazum, istaknuo je kako će ova suradnja donijeti dodanu vrijednost svim naporima koje Dubrovnik, kroz svoj projekt Respect the City i provedbu Plana upravljanja, ulaže u postizanje održivog turizma i boljeg života za svoje građane.

U ime Sveučilišta Sporazum je potpisao rektor prof. dr. sc. Nikša Burum, u ime Turističke zajednice direktor Miro Drašković te u ime Lučke uprave Dubrovnik ravnatelj Blaž Pezo.

Sporazum je potpisan za razdoblje do 31. prosinca 2026. godine, a njegov sadržaj prethodno je prihvaćen na prošlotjednoj 22. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Ukupno je vrijedan 300.000 eura, od čega 237.000 eura sufinanciraju Grad Dubrovnik u udjelu 50%, Turistička zajednica 40% i Lučka uprava 10%, dok preostalih 62.500 eura sufinancira Sveučilište.
 
„Navedena istraživanja nastavak su aktivnosti provedbe Plana upravljanja temeljem kojeg su već provedene brojne odrednice poput odluka o regulaciji buke u povijesnoj jezgri, organizaciji dostave, dodjele stanova za mlade obitelji i nove škole u zidinama, osiguravanja većih sredstava Zavodu za obnovu, veće uključivanje građana kroz participativno budžetiranje i Vox-populi, pokrenute izrade planova te komunalnih i zelenih projekta.” - navode danas u priopćenju iz Grada Dubrovnika uz potpisivanje ugovora.

dpp

Dok se o ovogodišnjoj sezoni vode polemike kako je ona zapravo podbacila u odnosu na rekordnu 2019. župan Nikola Dobroslavić ističe kako je ona više nego dobra. No, apelira na gospodarstvenike da neopravdano ne podižu cijene, jer, ističe župan, najviše štete ugledu destinacije.

- Malo me čudi da postoje oprečni komentari o sezoni jer za to nema osnove. Iziđimo na Stradun pa ćemo vidjeti kakva je sezona. Ako ne vjerujemo svojim očima, pogledajmo brojke prema kojima je u Županiji za prvih šest mjeseci broj noćenja za 20 posto veći, broja dolazaka je za čak 34 posto veći u odnosu na 2019. godinu. Mi smo inače na 90 posto ostvarenih rezultatA iz 2019. i to je odlično. - kazao je Dobroslavić.

No, brinu, dodao je, napisi oko neopravdanih podizanja cijena koje ne odgovaraju kvaliteti usluge koja se nudi.

- Mi cijene ne možemo regulirati, ali moramo reći da ih nije dobro neopravdano podizati, nije to dobro za destinaciju, ali ni za one koji formiraju take cijene. - rekao je.

- Reputacija destinacije se nikad ne odnosi samo na jedan njezin segment. Ona se uvijek odnosi na destinaciju u cjelini i nikako ne bi bilo dobro da naša, kao i druge destinacije, ponesu naziv ili ostave dojam da su preskupe ili da su destinacije koje traže više novaca nego što pružaju kvalitetu usluga. Pozivam gospodarstvenike da ne formiraju cijene koje ne odgovaraju pruženoj usluzi, da ne krene po svijetu jedna loša priča. Trebamo biti odgovorni za cijelu destinaciju pa tako i za cijelu Hrvatsku. - istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

Muškarac iz Konavala u dobi od 63 godine preminuo je jučer poslijepodne u moru u Cavtatu, a njegovo tijelo uočili su građani te o tome obavijestili policiju.

Očevidom je, naveli su iz policije, potvrđeno da ništa ne ukazuje da je smrt nastupila kaznenim djelom, a tijelo preminulog prevezeno je na patološki odjel Opće bolnice Dubrovnik gdje će biti utvrđen točan uzrok smrti.

dm