Zbog izvođenja radova na sustavu oborinske odvodnje kod kućnog broja 13 u Ulici Bartola Kašića u Novoj Mokošici, 10. lipnja od 8 do 15 sati promet će se odvijati uz privremenu prometnu regulaciju. Odvijanje prometa bit će regulirano znakovima.

Stoga molimo sve sudionike u prometu da svoje kretanje prilagode navedenoj regulaciji, a stanare da za vrijeme trajanja radova ne parkiraju vozila na dionici gdje se isti odvijaju, jer će u suprotnom morati biti uklonjena.

Vodovod Dubrovnik

Jadrolinija je poništila natječaj za prikupljanje ponuda za gradnju tri putnička broda na električni pogon od kojih je jedan bio namijenjen i za Elafite, odnosno liniju Dubrovnik – Suđurađ (otok Šipan). Naime, niti jedan od sedam ponuditelja nije zadovoljio sve tehničke i pravne uvjete, a novi natječaj, potvrdili su iz Jadrolinije, bit će uskoro objavljen.

Jadrolinija je u postupku pregleda i ocjene zahtjeva za sudjelovanje u natječaju za svakog od ponuditelja donijela zaključak kako nitko od njih nije zadovoljio kriterije i zapravo uvjerio vodstvo Jadrolinije da je sposoban ispuniti sve uvjete natječaja i sukladno njima isporučiti brodove.

Jadrolinija je u siječnju objavila natječaj i započela postupak javne nabave za gradnju tri broda na električni pogon, procijenjene vrijednosti 45 milijuna eura, čija bi se izgradnja sufinancirala iz europskih fondova. Svaki od brodova treba imati kapacitet od skoro 400 putnika uz osam članova posade, uz maksimalnu dužinu broda do 52 metra i širinu do 12 metara. Uz osnovni pogon motora na električnu energiju s dopunskim izvorom, solarnim pločama na palubi, brodovi moraju imati i dva dizelska generatora kao rezervni izbor energije.

Osim jednog na liniji Dubrovnik – Suđurađ preostala dva broda namijenjena su za održavanje linija Mali Lošinj – Susak i Šibenik – Vodice.

Tijekom posljednjih nekoliko dana policijski službenici Policijske postaje Ston i Postaje granične policije Gruda pretragama dviju obiteljskih kuća pronašli su više zasađenih sadnica indijske konoplje i opremu koja služi za njezin uzgoj.

Pretrage su obavljene temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku. U prvom je slučaju 2. lipnja, u obiteljskoj kući na Pelješcu, pronađeno 19 stabljika indijske konoplje tipa Cannabis sativa, zasađene u posudama u prostoriji obiteljske kuće u kojoj je improvizirano i svjetlo s tri spojene žarulje. Kod korisnika kuće, 42-godišnjaka, pronađeno je i šest paketića marihuane.

Drugom pretragom obiteljske kuće u Konavlima, koja je obavljena 4. lipnja, u jednoj od soba pronađene su dvije zasađene stabljike indijske konoplje, a u vrtu kuće još osam stabljika. U kući je također pronađen šator za uzgajanje biljaka, ventilator, halogeni reflektor i metalna palica. Osim toga, kod 41-godišnjeg korisnika kuće pronađena i manja količina kokaina.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama 41-godišnjak i 42-godišnjak su pritvoreni.

dpp

Šest godina mandata bila je tema konferencije za novinare gradonačelnika Mata Frankovića, tijekom koje je pobrojao manje i veće realizirane projekte, ali i one koji još nisu gotovi. Najizazovnije godine kao gradonačelniku, ali i općenito, istaknuo je, bile su mi dvije korona godine. Istaknuvši kako je najteže ocijeniti samoga sebe, kazao je kako zaslužuje ocjenu dobar.

- Želio sam čuti što misle naši sugrađani i proveli smo istraživanje i pokazalo se kako su mi sugrađani dali tricu, pa tko sam ja da si dajem više. - kazao je Franković.

Da bi od sugrađana dobio četvorku, istaknuo je, potrebno je realizirati brojne projekte.

- Kad ne bi bilo gužvi u prometu, kad ne bi bilo problema i kad bi sve bilo savršeno, vjerujem da bi opet od građana dobio tricu. - rekao je i otkrio koju su mu godine kao čovjeku i gradonačelniku bile najteže i najizazovnije.

- Najteže i najizazovnije godine s kojima sam se susreo, ne samo kao gradonačelniku, bile su mi dvije godine krize, tijekom kojim smo se vrlo brzo morali prilagođavati okolnostima u kojima se nalazimo, pokušavajući smanjiti negativne utjecaje tog vremena i osigurati financijski tok kako bi sustav mogao funkcionirati. - kazao je uvodno Franković.

Inače, šest godina mandata, gradonačelnik je sabrao u prigodno tiskanu knjižnicu koja sadrži završene, ali i projekte koji su u tijeku. Neke od njih je i istaknuo.

- Posebno sam ponosan na Osnovnu školu Montovjerna, prvu školu izgrađenu nakon 35 godina pa do pročistača za vodu. Nedavno smo svjedočili kako je na gotovo cijelom području Dalmacije zbog velikih kiša voda bila zamućena, dok je u Dubrovniku voda bila savršeno čista. - kazao je.

- Cesta od mosta dr. Franja Tuđmana tek će u budućnosti pokazati koliko je značajna za budući razvoj grada. Dubrovačka stanogradnja jedinstveni je model u Hrvatskoj gdje jedinica lokalne samouprave gradi i dodjeljuje stanove. - rekao je.

Istaknuvši kako svaki čovjek iza sebe uvijek nešto ostavi, bilo pozitivno ili negativno, Franković je naglasio kako je izrazito ponosan na kupnju tri tvrtke - UTD Ragusee, Luke Dubrovnik i TUP-a.

- Kupnjom UTD Raguse započeo je povratak imovine u vlasništvo Grada Dubrovnika. Kupnjom njezina većinskog paketa omogućeno nam je da tu tvrtku dalje razvijamo, da smo danas većinski vlasnici Luke Dubrovnik, strateške gradske tvrtke, čija će budućnost u nadolazećem razdoblju tek procvjetati. Kupnja UTD i nakon toga kupnja Luke Dubrovnik pokazali su se strateškim radi kupnje TUP-a. Prostor od preko 9 000 kvadrata u srcu Grada i 17 000 kvadrata u Komolcu se ne bi moglo kupiti nakon korona krize da prethodno nismo kupili UTD Ragusu i Luku koja je bila jamac za kupnju TUP-a. - istaknuo je.

Osvrnuvši se na druge projekte, Franković je dodao kako se Studentski dom u potpunosti integrirao u zajednicu. Naveo je kako je nakon 51 godine izgrađen prvi dom za starije i nemoćne, onaj u Gružu. Škola je, dodao je, izgrađena i u Gradu.

- Puno pričamo o tome kako je vratiti ljude u Grad, vratiti život u Grad, kako je bitan živi Grad, a jedan od preduvjeta za to je i škola u jednosmjenskoj nastavi u povijesnoj jezgri. - istaknuo je gradonačelnik.

Naveo je kako je Dubrovnik jedan od prvih gradova u Hrvatskoj koji je proveo projekt rekonstrukcije javne rasvjete. Osvrnuo se na ulaganje u postojeće te izgradnju novih vrtića. Istaknuo je i projekt izgradnje groblja na Dupcu, ulaganja u odvodnju i vodoopskrbu, kanalizacijski sustav.

Naglasio je kako prije šest godina, kada je preuzeo dužnost gradonačelnika, Grad Dubrovnik uopće nije koristio EU fondove.

- Nedavno smo čuli izjavu premijera kako je Dubrovnik jedan od gradova koji najuspješnije koristi sredstva iz EU fondova. Više od milijardu kuna povučenih sredstava u šest godina svjedoči našoj umješnosti u balansiraju vlastitim i EU sredstvima za realizaciju brojnih projekata.

- Jedan od takvih projekata je Aglomeracija Dubrovnika, povijesno ulaganje u kanalizacijski sustav. Teško će se u budućnosti dogoditi jedan tako važan infrastrukturni zahvat vrijedan preko 800 milijuna kuna. Tu je ključan pročistač Petka ako želimo i dalje biti destinacija izvrsnosti i imati čisto more. - rekao je Franković.

Zahvaljujući EU sredstvima, naglasio je, Libertas je tvrtka s najmlađim voznim parkom u Hrvatskoj, a dodao je kako je ta tvrtka spremna za elektrifikaciju svoga voznog parka.

Jedan od iznimno važnih projekata, koji se realizira EU sredstvima je rekonstrukcija prometnice duž Lapadske obale.

- Sjetimo se kako je Lapadska obala prije nekoliko godina bila česta novinarska tema, te pukla voda, te kuće poplavile, cesta se raspada. U budućnosti će Lapadska obala postati jedna od najljepših šetnica Grada. - smatra Franković.

Osvrnuo se i na sportsku infrastrukturu te naglasio projekt nove sportske dvorane u Gospinu polju.

- Izgradnja dvorane u Gipsinu polju, duboko sam uvjeren, bit će jedan od projekata koji će obilježiti moj mandat na čelu našega grada. - rekao je.

Kad su u pitanju svi projekti iz njegove šestogodišnje vladavine, Franković je otkrio na koji je najviše ponosan,

- Najponosniji sam na kupnju TUP-a jer će tek budućnost pokazati što će to značiti za Grad. Mislim da je to bilo jedno strašno dobro i kvalitetno ulaganje. Od svih projekata dosad, kupnja TUP-a je bila ključna.- istaknuo je Franković.

Prelistavši gotovo svih 108 stranica knjižice s projektima, tiskane povodom njegovih šest mandata gradonačelnika, Franković je istaknuo kako nije imao sreće da ga, nakon što je pobijedio na izborima 2017. godine, dočekaju spremni projekti.

- Bio bih sretan da mi je u trenutku kad sam imenovan za gradonačelnika Grada Dubrovnika, netko na stolu prilikom primopredaje, u kuverti ostavio 50 projekata s građevinskom dozvolom vrijednih par milijardi eura. Nisam bio te sreće! Naša je sramota kad rečem da nakon 35 godina gradimo prvu školu ili prvi dom za umirovljenike nakon 51 godine ili vrtić Palčicu nakon nakon 28 godina. Trebalo je izraditi sve te projekte i rušiti barijere. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Pozivaju se građani da predlože lokacije na kojima će policijski službenici testirati vozače na prisutnost alkohola i droge u organizmu.

Radi smanjenja broja prometnih nesreća, pogotovo prometnih nesreća s teškim posljedicama, u okviru ROADPOL-ovih aktivnosti, na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske provest će se 24-satni nadzor u prometu.

Nadzor će se u kontinuitetu provesti od 7 sati 17. lipnja do 7 sati 18. lipnja i posebno će biti usmjeren na testiranje alkoholiziranosti vozača i testiranja vozača na prisutnost droge u organizmu za vrijeme vožnje u cestovnom prometu.

Pojačani nadzor provodit će se na području cijele Republike Hrvatske.

Mjesta na kojima će se provoditi alkotestiranje vozača i testiranja vozača na prisutnost droge mogu predložiti i građani pa ih pozivamo da od danas do 15. lipnja dostave svoje prijedloge na adresu elektroničke pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

PU dubrovačko - neretvanska

Sjednica Gradskoga vijeća održati će se naredni tjedan, a druga točka Dnevnoga reda je usvajanje odluke o Izvršenju proračuna grada Dubrovnika za proteklu 2022. godinu. Izvršenja proračuna koje se usvajaju šest mjeseci nakon zaključenja poslovne godine, najtočniji su izvori prihoda i rashoda grada Dubrovnika. Na web stranicama grada Dubrovnika mogu se pronaći Izvršenja proračuna u zadnjih deset godina, pa se mogu raditi brojne zanimljive analize o poslovanju grada Dubrovnika u proteklim godinama.

Na prihodovnoj razini proračuna, politički i medijski zanimljivo je vidjeti kako su europska sredstva punila proračun grada Dubrovnika od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. U rubrici prihodi proračuna nalaze se dvije stavke koje zbirno prate uplate europskih sredstava, a nalaze pod stavkama 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, te na stavci 638 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava.

U tablici su prikazani podaci uplata europskih sredstava u proračun grada Dubrovnika po godinama, te ukupni prihod. Dva najveća projekta financirana europskim sredstvima su Lapadska obala i druga faza rekonstrukcije kompleksa Lazareti.

Osim financiranja kroz proračun grada Dubrovnika, europskim sredstvima financiraju se i projekti komunalnih društava u suvlasništvu grada Dubrovnika, koji nisu prikazani u Izvršenju proračuna grada Dubrovnika. Daleko najveće financiranje tek treba stići kroz sufinanciranje projekata Aglomeracije Dubrovnik, koji je započet 2015. godine, te se postepeno realizira. Jedini projekt Aglomeracije koji je završen u cijelosti je izgradnja Pročistača pitke vode u Komolcu, koji je ugovoren 2016. godine .

Pročistač pitke vode financiran je kreditnim zaduženjem Vodovoda, u iznosu od 56 milijuna koji je odobrilo Gradsko vijeće Dubrovnika, a nedavno je Vodovodu uplaćeno 40 milijuna kuna europskih sredstava ili 70 posto vrijednosti investicije , sukladno postignutome dogovoru, da je izgradnja pročistača pitkih voda dio Aglomeracije Dubrovnik.

Prihodi proračuna grada Dubrovnika kroz proteklih deset godina , temeljem prijenosa EU sredstava iznosila su 97.958.260 kuna i izuzetno su vrijedan izvor financiranja gradskih projekata. Sredstva su strogo namjenska, te podliježu kontroli i nadzoru hrvatskih i europskih regulatornih tijela.

Osim prijenosa europskih sredstava , gradski proračun Dubrovnik puni se i direktnim prihodima koje uplaćuju europski građani i građani drugih zemalja kupujući proizvode i usluge koje im nudi Grad Dubrovnik. Tako je protekle godine samo kupovina Dubrovnikpassa i dijela ulaznica za zidine donijela proračunu grada Dubrovnika 87 milijuna kuna. Novi, izvorni dubrovački proizvodi i usluge razvijeni u zadnjih dvanaest godina, donijeli su 2022. godine ukupno 127 milijuna kuna , što je i vidljivo u Izvršenje proračuna za proteklu godinu.

Europski i međunarodni turisti plaćaju deset puta više direktno u proračun grada Dubrovnika, nego to vrše njihove zemlje plaćajući odobrene dubrovačke europske projekte.

Kombinacijom dva europska prihoda, građana i država, grad Dubrovnik treba znatno smanjiti gradske poreze i naknade, koje plaćaju građani Dubrovnika. Istovremeno treba smanjiti cijene komunalnih i javnih usluga, što treba biti zajednički cilj za naredne godine.

gradski vijećnik Andro Vlahušić

Danas, u petak, uživajte u Suncu, tko je otišao na produženi vikend spajajući jučerašnji blagdan s vikendom, može iskoristiti prigodu i za kupanje i sunčanje, jer za subotu i nedjelju meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda predviđaju pretežno oblačno vrijeme, iako ni to mnogima neće biti prepreka za možda i prvo ovogodišnje uživanje na moru.

Za nedjelju navečer meteorolozi predviđaju i mogućnost umjerene kiše, a što se tiče temperatura zraka one će se kretati u uobičajenom prosjeku za ovo doba godine od najnižih 19 stupnjeva Celzijevih noću i u zoru do najviših 24 - 25 stupnjeva tijekom dana.

dpp

Krešio ih je, ali ih nije krešio dovoljno. Gradonačelnik Mato Franković, kao što je i najavio, cijenu zakupa javnih površina podigao je za 10 posto. Ovo simbolično poskupljenje u ponedjeljak će amenovati Gradsko vijeće.

Nakon što je Vlada kroz poreznu reformu, ne bi li povećala plaće, jedinicama lokalne samouprave ukinula prirez, gradonačelnik Mato Franković najavio je kako manjak u gradskog blagajni neće nadomještati povećanjem poreza na dohodak, već da će podignuti cijene zakupa javnih površina.

Tako će stolovi i stolice u prvoj zoni, koja obuhvaća Stradun, Lužu i Brsalje, uz poskupljenje od 10 posto po kvadratnom metru, stajati 44,97 eura ili 339,23 kuna.

U II. zoni, odnosno prostorom Pred Dvorom, Poljani Paska Miličevića, Širokoj ulici, na Prjekom i na Trgu oružja metar kvadratni javne površine stajat će 36,94 eura ili 278,65 kuna. U III. zoni u kojoj su Gundulićeva, Držićeva, Bunićeva i Boškovićeva poljana, te u Ulicama Zeljarica, Za Rokom i Cvijete Zuzorić kvadrat je 27,30 eura ili 205,93 kune.

Dosad je zakup kvadrata javne površine u prvoj zoni stajao 40,88 eura ili 308 kuna, u II. zoni 33,58 eura ili 253 kune, dok je u trećoj zoni ta cijena iznosila 24,82 eura ili 187 kuna.

Zakupnina za korištenje javne površine u povijesnoj jezgri, ovisno o zoni, određuje se po metru kvadratnom i djelatnosti koja se na toj površini obavlja.

No, i uz poskupljenje cijene zakupa javnih površina u povijesnoj jezgri i dalje ostaju zapravo tek simbolične s obzirom na razinu eksploatacije Grada, odnosno količinu zarade.

Povijesna jezgra zagušena je stolovima i stolicama, a visoka cijena zakupa mogla bi biti odličan „regulator”, ali nažalost nije tako.

Treba naglasiti kako u nekim ulicama i prostorima u Gradu ne bi ni smjelo biti stolova i stolica na javnim površinama. Kada bi se poštivao zakon, norme i standardi, neki objekti ne bi ni mogli dobiti dozvolu za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. No inspekcije te krucijalne nedostatke iz nekog razloga ne žele vidjeti.

Inače, te niske cijene zakupa javnih površina neke od ugostitelja nisu motivirale da se drže reda i pravila, već koriste svaku priliku za izbacivanje dodatnih stolova, odnosno uzurpiranje javnih površina.

Nakon što će se na prijedlog stanovnika Grada i gradonačelnika Mata Frankovića izmijeniti Odluka o komunalnom redu, ne bi li se stanovnicima koliko toliko osigurao željeni mir i pravo na normalan san i život općenito, predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović kaže kako Odluku, koju će usvojiti u ponedjeljak Gradsko vijeće, treba i provoditi.

- Treba vidjeti kako će stvari funkcionirati kad počne provedba odluke jer čeka nas veliki posao koji treba odraditi. Postoji Plan upravljanja u kojem su predviđene sve ove mjere koje su u Odluci o komunalnom redu i na nama je da ih se držimo jer su izglasane jednoglasno. Poanta cijele priče temelji se na poštivanju zakona i ovo je zapravo priča o zakonitosti i svi bismo trebali biti na istoj strani, a ako je netko nezadovoljan neka mijenja zakon. - rekao je Krstulović.

Dok izmjene Odluke o komunalnom redu čekaju da ih izglasaju vijećnici, Krstulović je komentirao nerazumijevanje dijela javnosti. Naime, nakon što je gradonačelnik Mato Franković objavio kako će zabraniti zvučnike na javnim površinama te potom zbog nedozvoljene razine buke na sedam dana ugostiteljskom objektu Cele oduzeo javnu površinu, bilo je zlobnih komentara pojedinaca koji su stanovnicima Grada savjetovali da, ako im smeta buka, zatvore prozore.

- Da se bilo kome od tih dogodi da ih netko opljačka, željeli bi da funkcionira policija, tako je i ova stvar vrlo jednostavna. Naši zahtjevi nisu hirevi već tražimo provođenje pravila i zakona. Upravo su stanari u Gradu oni koji godinama čuvaju ovo malo života u njemu i te univerzalne svjetske vrijednosti u Gradu i nadamo se da će to prepoznati i drugi i da ćemo zajedno svi skupa nastavit raditi u cilju boljega Grada. Nije ovo naš hir! Nered donosi svima minus, a red donosi boljitak. Nismo mi protiv turizma, naprotiv, mi smo za održivi turizam koji donosi svima napredak. Ako nekoga zanima novac, poštivanje pravila sigurno donosi više novca onima koji ih se pridržavaju. - istaknuo je Krstulović.

Dodao je kako su stanovnici iz Grada s gradonačelnikom Mato Frankovićem razgovarali o još nekim problemima, konkretno o 13 točaka.

- O puno toga se razgovaralo i neki problemi su brzo rješivi dok za neke treba vremena. Bilo je riječi i o evakuacijskim putevima, oslobađanju prolaza te usklađivanju s pravilnikom o pravu pristupa osoba sa smanjenom pokretljivošću, što je opet stvar zakona. Ponudili smo jednostavno rješenje da se na karti Grada, gdje su ucrtani, evakuacijski putevi označe i na engleskom jeziku. - kazao je predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović.

Blagdan je Tijelova, na koji Katolička Crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista i slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa.

Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo i taj naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovim Tijelom.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.

Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove - sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise - pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.

Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

Južni

Donesena je odluka o odabiru izvršitelja u postupku nabave i ugradnju urbane opreme u sklopu projekta izvođenja rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale. Uređenje buduće obalne šetnice obuhvatit će nabavu i ugradnju stupova javne rasvjete, autobusnih nadstrešnica, polera za privez brodova, kao i nabavu i ugradnju pametnih klupa te formiranje zone drvoreda. - izvijestili su danas iz dubrovačke gradske uprave.

„Uz novu prometnu regulaciju i izgradnju obalne konstrukcije, projektnim rješenjem posebna pažnja je posvećena uređenju kojim će se stvoriti ugodan prostor za aktivnosti na otvorenom, gdje će se uz pješačko - biciklističku stazu formirati drvoredi s klupama za sjedenje u sjeni stabala. Ove radove urbano-komunalnog uređenja, vrijedne 165 tisuća eura, izvest će TEXO MOLIOR d.o.o., koji će nakon nabavke sve potrebne opreme istu i ugraditi pred sami završetak radova na Lapadskoj obali.” - navode iz Grada Dubrovnika.

„Radovi na rekonstrukciji i proširenju Lapadske obale napreduju u skladu s usvojenim dinamičkim planom, a završetak projekta očekuje se u studenom 2023. godine. U tijeku su radovi na proizvodnji i ugradnji armirano-betonskih zavjesa, zatim radovi na polaganju kolektora oborinske odvodnje u tupu buduće prometnice, ugradnje kamene obloge na obalnom zidu te su započeli i radovi na izgradnji vodoopskrbnog sustava. Instalacija kolektora oborinske odvodnje kao i vodoopskrbnog cjevovoda položena je kroz cijelu II. fazu radova (do čela Marine), a radovi se izvode dalje u III. fazi.  U tijeku su radovi na izvedbi armirano-betonskih elemenata za propust Ljetnikovca Sorkočević kroz armirano-betonsku zavjesu. U narednim tjednima planira se izvedba prekopa kompletnog profila buduće prometnice, radi izvedbe instalacija, a tijekom kojih će prometovanje motornim vozilima Lapadskom obalom biti u potpunosti zabranjen, osim za vozila gradilišta.” - piše također u priopćenju.

Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale (II, III i IV faza izgradnje) kapitalna je investicija od javnog interesa, ujedno najveće ulaganje u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedeset godina. Investicija je vrijedna 70 milijuna kuna, a u potpunosti je financirana izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima. Po završetku projekta povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

dpp

Baš kao što je i obećao nakon zbora građana i sastanka sa stanarima Grada, odnosno povijesne jezgre, gradonačelnik Mato Franković naložio je izmjenu Odluke o komunalnom redu. Nakon što izmijenjenu odluku na sjednici idući tjedan usvoji Gradsko vijeće, zvučnici, ako još nisu, konačno će biti uklonjeni s javnih površina u povijesnoj jezgri. Na njima u povijesnoj jezgri više neće biti dozvoljeno niti postavljanje televizora, a nema više ni vatrometa, osim ako ga ne odobri gradonačelnik.

Dosad je bio običaj da se utakmice hrvatske nogometne reprezentacije gledaju na otvorenom, na placetama ispred ugostiteljskih objekata. Kako televizori više neće biti dozvoljeni na javnim površinama pitanje je hoće li se polufinalna utakmice Lige nacija, koju Hrvatska 14. lipnja igra protiv Nizozemske, a potom i finale četiri dana poslije moći gledati na otvorenom. No, ako se uzme u obzir da Odluka stupa na snagu osam dana od objave u Službenom glasniku Grada Dubrovnika, televizije će za ovu utakmicu proći, a o televizijama na javnim površinama za neke sljedeće utakmice odlučivat će gradonačelnik.

Osim televizija i zvučnika, na javnim površinama u povijesnoj jezgri bit će zabranjeno i postavljanje elektroakustičnih i audio uređaja te pojačala za mikrofone.

Nema više ni javnog vatrometa, posebno na dane 1. i 31. listopada, 1., 2. i 18. studenoga te 6. prosinca. Drugim danima vatromet će se moći izvoditi, ali samo ako ga odbori gradonačelnik i to prilikom otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara, dočeka nove godine te nekih drugih, za Grad Dubrovnik, važnih događaja.

Za nadolazeće otvorenje Igara, barem je tako prethodno najavljivano, vatrometa neće biti, osim ako se organizatori u međuvremenu nisu predomislili.

„Točkićima” na kuferima u gradskoj upravi još nisu doskočili pa će se s njihovom implementacijom u Odluku o komunalnom redu izgleda pričekati. Iako je gradonačelnik iznio neke prijedloge kako riješiti „točkiće”, buka koja oni stvaraju dok ih turisti vuku po Stradunu, ipak je u razini dozvoljene. Prijedlog da ih turisti nose u ruci umjesto da ih vuku po ulicama, kao i prijedlog da se organizira služba koja će ih s aerodroma dovoziti u Grad, poprilično su bizarni. Kotači na kuferima izmišljeni su da se ljudi ne bi mučili noseći ih, a organiziranje gradske službe za prijevoz kufera nekako je u domeni znanstvene fantastike i posve je nepotrebno.

Dok se rješava problematika „točkića” i kufera, prema Odluci koja je upućena na Vijeće, unutar pješačkih zona zabranjena je vožnja paletarima i ostalim transportnim kolicima koja nemaju „meko napumpane gume”, tako piše u gradskoj odluci.

Turistički vodiči koji vode grupe od više od 20 turista bit će obvezni prilikom vođenja koristiti audio uređaje, piše i to.