Još i prije negoli je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić u priopćenju za javnost predložio besplatne vrtiće za svu dubrovačku djecu, aktualni gradonačelnik Mato Franković je na konferenciji za novinare uz šest godina mandata, istaknuo kako su besplatni vrtići bili intencija aktualne gradske uprave.

- Dogodila se inflacija, ali nije opteretila veliki broj sugrađana kad su u pitanju vrtići, a u Dubrovniku je jedna od najpovoljnijih cijena u Hrvatskoj. - rekao je Franković te otkrio nove lokacije na kojima će se urediti prostori za vrtiće.

- Jedna lokacija je u prostoru bivšeg Studentskog centra u DOC-u, to smo dogovorili s ravnateljem i u idućih nekoliko dana će biti raspisan natječaj na koji ćemo se javiti. - kazao je i otkrio drugu lokaciju.

- Druga lokacija je gospodarski centar na Babinu kuku. Sve smo dogovorili s vlasnikom prostora i vjerujem da ćemo u idućih mjesec dana završiti tu priču potpisivanjem ugovora i krenuti u rekonstrukciju oba prostora. U rebalansu proračuna osigurat ćemo potrebna sredstva za adaptaciju prostora. - rekao je Frankoviić.

Od prostora Biskupije za potrebe vrtića nije se odustalo, kazao je i dodao:

- Prema standardima koje moramo ispoštovati, potrebno je napraviti novu građevinsku dozvolu i ići u kompletnu rekonstrukciju tog objekta, od statičkog uređenja, nove fasade, ugradnje lifta. Izvjestili smo Biskupiju kako ulaskom u projekt taj objekt više neće biti kao što je bio prije i Biskupija se složila i nadležni Upravni odjel priprema dokumentaciju kako bi već na ovo Gradsko vijeće mogli ići s ugovorom. Tamo bi bilo smješteno oko 160 djece. Prostor je sjajan i lokacija je odlična, ali to nije projekt koji se tako brzo može riješiti. Prema našim procjenama, trebat će oko godinu i pol dana za rješavanje svih problema i početka gradnje. Sama gradnja ne bi trebala dugo trajati, a investicija je procijenjena na oko dva milijuna eura. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Osim plastike, naftnog zagađenja i masovnog turizma, prijetnja očuvanju mora je i zaostali ribolovni alat koji ugrožava morske organizme, upozorila je u WWF Adria povodom nedavnog Svjetskog dana oceana.

- Konačno se posljedicama nezbrinute plastike počinje pridavati pozornost koju zaslužuje. U WWF-u, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode, fokusirali smo se na dio ovog otpada čiji se utjecaj manje vidi i razumije. Radi se o zaostalom ili izgubljenom ribolovnom alatu koji je najsmrtonosniji oblik morske plastike jer nastavlja neselektivno hvatati ribe, zapletati morske sisavce, ptice, kornjače i morske pse. Tako ih izlaže sporoj i bolnoj smrti iscrpljivanjem i gušenjem. - rekao je Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWF Adria kroz projekt „Ghost Gear“ (zaostali ribolovni alat) nastoji odgovoriti na ovaj izazov.

Provedeno mapiranje Jadrana ukazuje kako ovo nije samo globalni, već i nacionalni izazov jer je morsko dno uvelike prekriveno izgubljenim alatima što znatno doprinosi degradaciji morskog staništa i gubitku bioraznolikosti, upozoravaju u priopćenju.

Zaostali ribolovni alat smrtonosan je za čak 66 posto morskih sisavaca i 50 posto morskih ptica, a 90 posto riba koje se u njega zapletu i uginu ima i komercijalnu vrijednost.

Stručnjaci WWF-a i profesionalni ronioci provode redovite ronilačke akcije za uklanjanje ribolovnih alata iz odabranih područja u suradnji s lokalnim ribarima, vlastima i organizacijama, dodaje se.

- Podižemo svijest o važnosti pravilnog odlaganja ribarske opreme i potičemo naše ribare da primjenjuju održive prakse. Edukacija i osvještavanje ribara, ali i šire javnosti, ključni su za prevenciju odlaganja novog ribljeg alata na dnu mora. Želimo osigurati da se ribarski alati pravilno koriste, održavaju i zbrinjavaju kako bi se smanjio gubitak opreme. - naglasio je Peronja.

Južni

Nakon sinoćnjeg otvorenja prve putujuće izložbe “Kravata istaknutih Hrvatica i Hrvata iseljeništva” i predstavljanja knjige “Hrvati ujedinjeni kravatom”, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković danas je u Velikoj vijećnici primio članove Američko-hrvatskog kongresa na čelu sa predsjednicom Nadom Pritisanac Matulich.

U ovoj je prigodi gradonačelnik Franković zahvalio predstavnicima Američko-hrvatskog kongresa na hvalevrijednim kulturnim inicijativama u kojima pokazujemo snagu zajedništva našeg naroda i iseljeništva i jaku želju za njegovanjem i promoviranjem hrvatskog identiteta i simbola, izvan Domovine.

Dotaknuo se u svom izlaganju multimedijalne izložbe ”Dubrovnik, a Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ koja je uspješno realizirana u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku u prosincu 2018. godine, a nakon toga i u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u SAD-u u Washingtonu za koju je iskazan veliki interes diplomatske javnosti. Prezentirao je strateške gradske projekte poput “Respect the City” i Dubrovačke stanogradnje, naglasivši kako je Dubrovnik kroz protekle godine postao predvodnik održivog turizma na Mediteranu, stavljajući u središte kvalitetu života građana i nezaobravno iskustvo za sve posjetitelje. Govoreći o modelu stambenog zbrinjavanja mladih obitelji Dubrovačkoj stanogradnji, naglasio je kako se upravo zahvaljujući naporima ove gradske uprave i dalje razvija projekt koji ima za cilj podržati mlade i mlade obitelji te riješiti izazove stambenog pitanja.

Zaključno je gradonačelnik Franković istaknuo kako je Dubrovnik i Hrvatska imaju sjajnu perspektivu u različitim područjima i da iseljenici znatno pridonose jačanju položaja Hrvatske u Europi i svijetu.

Manifestacija American Croatian Congress održava se pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a kroz četiri dana obuhvatit će bogati kulturno-umjetnički program, obilazak Stonskih zidina, Pelješkog mosta i posjet lokalnim vinarijama.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Četvrta sjednica Izvršnog odbora Upravljačke komisije za provođenje Plana upravljanja povijesnom jezgrom kao svjetskim dobrom UNESCO-a na temu upravljanja turizmom održana je u prostorijama Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić članovima Izvršnog odbora uvodno je izložila aktualnosti multidisciplinarnog projekta Poštujmo Grad, dok su predstavnici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku Ivana Pavlić, Barbara Puh i Nebojša Stojčić, ujedno i član Izvršnog odbora, prezentirali vlastitu „Analizu trendova posjeta staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika temeljem podataka sustava Dubrovnik Visitor“.

Navedena analiza verificirala je, navode u priopćenju iz Grada Dubrovnika, „da su brojne aktivnosti i mjere projekta Poštujmo Grad, pokrenutog o strane gradske uprave 2017. godine, rezultirale učinkovitom disperzijom posjetitelja i ublažavanjem negativnih učinaka prekomjernog turizma, odnosno smanjenim indeksom ranjivosti povijesne jezgre na prekomjerne posjete”.

„Istaknuta je znanstveno - stručna suradnja Grada Dubrovnika i Sveučilišta u Dubrovniku u svrhu realizacije utvrđenih ciljeva Akcijskog plana Plana upravljanja, a posebice izrade Plana nosivog kapaciteta za područje svjetskog dobra. Predstavljeni su izvještaji dionika o realizaciji aktivnosti u cilju provedbe Plana upravljanja. Istaknut je početak provođenja projekta participativnog budžetiranja u gradskim kotarima i mjesnim odborima (aktivnost Plana „Unaprijediti mehanizam za dijalog s građanima“). U javno savjetovanje upućena je Odluka o davanju u najam stanova u vlasništvu grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja obitelji s više djece na području povijesne jezgre grada Dubrovnika (aktivnost „Osnovati fond socijalnog stanovanja i model zadružnog stanovanja na području pod zaštitom“). Mjerači buke ugrađeni su na dvije lokacije u neposrednoj blizini ugostiteljskih objekata, na Stradunu i na Bunićevoj poljani, čim je ispunjena još jedna aktivnost obuhvaćena Planom upravljanja.” - piše također u priopćenju.

„Također, dionici su upoznati s novim zahvatima na zidinama – uređenje zidina od Bastiona Sv Spasitelja do Buže, radovima na Puncjeli i Sv. Ivanu. Iznesena je problematika sigurnosti na zidinama gdje će se na određenim pilot dionicama postaviti ograda.” - navode iz gradske uprave.

dpp

Kvaliteta vode i mora za kupanje u Hrvatskoj i ove je godine među najvišima u Europi, preko 95 posto kupališta dobilo je ocjenu “izvrstan”, pokazuje izvješće koje su petak objavili Europska komisija i Europska agencija za okoliš.

Velika većina kupališta u Europi zadovoljilo je prošle, 2022. godine, najstrože standarde EU-a i dobilo ocjenu “izvrstan”. Izvješće se objavljuje svake godine uoči glavne turističke sezone i temelji se na praćenju kvalitete vode u prethodnoj godini u kupalištima u svih 27 država članica te u Albaniji i Švicarskoj.

U zakonodavstvu EU-a, kvaliteta vode za kupanje ocjenjuje se kao „izvrsna”, „dobra”, „zadovoljavajuća” ili „loša”, ovisno o utvrđenoj prisutnosti fekalnih bakterija. Ako je voda ocijenjena „lošom”, države članice EU-a trebaju poduzeti određene mjere kao što su zabrana kupanja ili isticanje obavijesti o tome da se kupanje ne preporučuje, informiranje javnosti i primjerene korektivne radnje.

U Hrvatskoj je tijekom 2022. godine nadzirana kvaliteta vode na ukupno 936 kupališta, od kojih je 894 na morskoj obali, a 42 na kopnu. Ocjenu izvrstan dobilo je 895 kupališta (95,6 posto), ocjenu dobar 24 (2,6 posto), zadovoljavajuću kvalitetu imalo je kupališta (0,6 posto) i lošu jedno kopneno kupalište (0,1 posto).

Preko 95 posto kupališta s ocjenom izvrstan prošle godine imali su još Cipar, Austrija i Grčka.

Glavni zaključak izvješća je da su obalna kupališta, koja čine dvije trećine ukupnih kupališta, općenito bolja od kvalitete onih u unutrašnjosti. Prošle je godine ocjenu izvrstan u EU-u imalo 88,9 posto obalnih kupališta, a kopnenih kupališta s najvišom ocjenom bilo je 79,3 posto.

Južni

Na inicijativu Ureda Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravno odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin održali su danas sastanak sa voditeljem Ureda IOM-a Ivanom Pitešom.

Prijemu je nazočila i koordinatorica projekta “Tehnička podrška u integraciji državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj” Martina Car.

Ovom prigodom koordinatorica projekta financiranog od strane Glavne uprave za potporu strukturnim reformama Europske komisije Martina Car, upoznala je predstavnike Grada Dubrovnika o glavnim ciljevima koji podrazumijevaju identifikaciju i analiziranje kapaciteta nadležnih državnih tijela, kao i tijela lokalne i područne samouprave, te koordinaciju budućih integracijiskih politika i programa za državljane trećih zemalja. Istaknula je kako je na nacionalnom nivou, kao i onom regionalnom i lokalnom uočen manjak integracijskih politika koje uključuju širu strukturu migranata, poput radnih migranata, osoba koje migriraju zbog obrazovanja, hrvatskog iseljeništva iz trećih zemalja, migranata s različitim statusima te da je potrebno raditi na poboljšanju i razvoju sustava koji će pokazivati visoku razinu spremnosti.

Predstavnici Grada pozdravili su ovaj vrijedan europski projekt i iskazali otvorenost za suradnjom. Predstavili su niz socijalnih mjera, kojima sadašnja gradska uprava posvećuje značajnu pozornost. Na sastanku je usuglašeno kako se u budućnosti treba više promišljati o razvijanju informacijskih centara u lokalnim sredinama i uvođenjem novih zakonskih regulativa.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Uoči sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se izmijeniti Odluka o komunalnom redu, odnosno odnosno zabraniti zvučnici na fasadama i drugi uređaji koji generiraju buku u Gradu, koja je za preostalo tamošnje stanovništvo nepodnošljiva, gradonačelnik Mato Franković osvrnuo se na komentare usmjerene protiv stanovnika tog dijela Grada.

- Čini mi se da su naši sugrađani iz povijesne jezgre nepravedno napadnuti od raznoraznih ljudi kako im sve smeta. Moram reći da na Zboru građana oni nisu rekli da su protiv glazbe već da su protiv buke. Na nama je da iznađemo model prema kojem glazbe ne postaje buka. - kazao je Franković.

Inače, nakon što je gradonačelnik obavio razgovor s glazbenicima, iz gradske uprave objavili su kako će biti dopuštena određena pojačala.

- Glazbenici su me upozoril kako se unplugged glazba može puno bolje organizirati korištenjem pojačala. Zapravo su nam rekli da jačina glazbe, ako se dobro koriste pojačala, ne bi trebala biti opterećenje za stanovnike. To govorim isključivo i jedino o izvođenju glazbe uživo. - rekao je gradonačelnik Franković.

No, ostao je pri stavu o uklanjanju zvučnika s fasada ugostiteljskih objekata.

- Nećemo dozvoliti zvučnike na fasadama objekata jer ne možemo dopustiti da ugostiteljski objekti postanu disko klubovi. Imamo jedan disko u povijesnoj jezgri, u Revelinu, drugi na Pilama i nema potrebe da imamo disko u gradu, na način da se sa zvučnika na fasadama objekata emitira preglasna glazba i da nastaje buka. - zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

Gradonačelnik Mato Franković stan u gradskom vlasništvu predao je Općoj bolnici Dubrovnik za potrebe smještaja gostujućih liječnika. Započinje urbano komunalno uređenje Lapadske obale. Dobavljači će za povijesnu jezgru dobiti raspored dostave.

GRAD DUBROVNIK OPĆOJ BOLNICI DODIJELIO STAN ZA POTREBE SMJEŠTAJA GOSTUJUĆIH LIJEČNIKA

Grad Dubrovnik predao je na korištenje stan u svom vlasništvu Općoj bolnici Dubrovnik, koja će ga koristiti za smještaj gostujućih liječnika. Prostor su obišli gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijeta Hladilo te ravnatelj dubrovačke Opće bolnice prof. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

- Uz ostala ulaganja u zdravstvene ustanove na području Grada i na ovaj način pomažemo njihov rad, kako bismo podigli razinu zdravstvene usluge za naše građane. - kazao je gradonačelnik Franković.

Riječ je o stanu u Ulici Điva Natali, površine 21 metar četvorni za kojeg je potpisan ugovor o najmu sa slobodno ugovorenom najamninom.

Dajući u najam stanove u svom vlasništvu uz simbolični iznos najamnine, Grad Dubrovnik pomaže zdravstvene i druge ustanove od interesa za Grad, pa je tako do sada dodijeljeno 10 stanova – tri za potrebe Opće bolnice, dva za Dom zdravlja, tri za Dom Maslina te po jedan za Kazalište Marina Držića i Sveučilište u Dubrovniku.

KREĆE URBANO – KOMUNALNO UREĐENJE LAPADSKE OBALE

Donesena je odluka o odabiru izvršitelja u postupku nabave i ugradnju urbane opreme, u sklopu projekta izvođenja rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale. Uređenje buduće obalne šetnice obuhvatit će nabavu i ugradnju stupova javne rasvjete, autobusnih nadstrešnica, polera za privez brodova, kao i nabavu i ugradnju pametnih klupa te formiranje zone drvoreda.

Uz novu prometnu regulaciju i izgradnju obalne konstrukcije, projektnim rješenjem posebna pažnja je posvećena uređenju kojim će se stvoriti ugodan prostor za aktivnosti na otvorenom, gdje će se uz pješačko-biciklističku stazu formirati drvoredi s klupama za sjedenje u sjeni stabala. Ove radove urbano-komunalnog uređenja, vrijedne 165.373,82 eura, izvest će TEXO MOLIOR d.o.o., koji će nakon nabavke sve potrebne opreme istu i ugraditi pred sami završetak radova na Lapadskoj obali.

Radovi na rekonstrukciji i proširenju Lapadske obale napreduju u skladu s usvojenim dinamičkim planom, a završetak projekta očekuje se u studenom 2023. godine. U tijeku su radovi na proizvodnji i ugradnji armirano-betonskih zavjesa, zatim radovi na polaganju kolektora oborinske odvodnje u tupu buduće prometnice, ugradnje kamene obloge na obalnom zidu te su započeli i radovi na izgradnji vodoopskrbnog sustava.

Instalacija kolektora oborinske odvodnje kao i vodoopskrbnog cjevovoda položena je kroz cijelu II. fazu radova (do čela Marine), a radovi se izvode dalje u III. Fazi. U tijeku su radovi na izvedbi armirano-betonskih elemenata za propust Ljetnikovca Sorkočević kroz armirano-betonsku zavjesu. U narednim tjednima planira se izvedba prekopa kompletnog profila buduće prometnice, radi izvedbe instalacija, a tijekom kojih će prometovanje motornim vozilima Lapadskom obalom biti u potpunosti zabranjen, osim za vozila gradilišta.
Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale (II, III i IV faza izgradnje) kapitalna je investicija od javnog interesa, ujedno najveće ulaganje u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedeset godina. Investicija je vrijedna 70 milijuna kuna, a u potpunosti je financirana izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima. Po završetku projekta povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

DOBAVLJAČI ĆE ZA POVIJESNU JEZGRU DOBITI RASPORED DOSTAVE

Održan je novi sastanak s predstavnicima dobavljača koji obavljaju uslugu dostave poslovnim subjektima u povijesnoj jezgri, a nastavno na prethodni kada je usuglašeno da će se izraditi operativni plan kojim će se regulirati načini ulaska vozila u povijesnu jezgru.

Gradonačelnik Mato Franković izvijestio ih je da će im biti uručen točan vremenski raspored dostave kako bi se izbjeglo grupiranje vozila na Stradunu te je jasno naznačeno da će novom Odlukom o komunalnom redu biti zabranjeno korištenje paletara.

Ova Odluka stupa na snagu 12. lipnja 2023., a razdoblje prilagodbe će, sukladno postignutom dogovoru, biti mjesec dana, nakon čega neće biti moguće bilo kakvu dostavu unutar povijesne jezgre obavljati paletarom.

Nove mjere donesene su nastavno na iskazane potrebe na zboru građana povijesne jezgre, a koji su posebno istaknuli problematiku buke od paletara te kako bi se osigurao red i maksimalno očuvanje kulturne baštine.

SUGRAĐANI IZ MJESNIH ODBORA LJUBAČ, ORAŠAC I GROMAČA PREDALI PROJEKTNE PRIJEDLOGE

Završio je drugi tjedan radionica participativnog budžetiranja, a sugrađani iz mjesnih odbora Ljubač, Orašac i Gromača predali su svoje projektne prijedloge koji će biti obrađeni na tehničkoj analizi.
Podsjetimo kako su Grad Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA započeli projekt participativnog budžetiranja u 17 mjesnih odbora i 8 gradskih kotareva. U sljedećih mjesec dana održat će se radionice na kojima će naši sugrađani predati projektne prijedloge koji imaju za cilj poboljšati kvalitetu života zajednice gradskog kotara/mjesnog odbora kojem građani pripadaju.

Na radionicama mogu sudjelovati svi naši zainteresirani punoljetni građani koji imaju prebivališe na području grada Dubrovnika. Svaki je projektni prijedlog potrebno konkretno i opisati.

Inače, na prvoj radionici Gradskog kotara Pile – Kono, održanoj 31. svibnja prisustvovao je i gradonačelnik Mato Franković koji je pozvao sve svoje sugrađane da se priključe radionicama. Ovim projektom Grad će lakše detektirati koji su problemi građana u zajednici i kako ih riješiti.

Ovaj se tjedan nastavilo s provedbom radionica s građanima. Mještani Ljupča na radionici održanoj 5.6.2023. predali su svoje projektne prijedloge, a mještani Gromače i Orašca predali su prijedloge na radionicama održanima 6.6.2023. u njihovim mjesnim odborima.

Da bi prijedlog bio prihvaćen morat će udovoljiti određenim kriterijima, primjerice, projektni prijedlog mora biti u nadležnosti Grada Dubrovnika.
Podsjetimo kako prijedlozi trebaju doprinositi općem dobru i biti u skladu s razvojnom strategijom Grada te ne smiju biti vjerske ili stranačke naravi.

Nakon što se utvrdi koji su projektni prijedlozi prihvatljivi slijedi proces glasovanja.

Sve dodatne informacije kao i raspored termina radionica možete pronaći na web stranici projekta www.zaboljigrad.hr.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je danas sastanak s predstavnicima glazbenika, a na temu ograničenja i nadzora razine buke na javnim površinama u povijesnoj jezgri.

Riječ je o drugom sastanku na kojem se razgovaralo o ovoj problematici, a nastavno na nedavno održan zbor građana povijesne jezgre na kojem je prekomjerna buka istaknuta kao jedan od temeljnih problema stanovnika ovog područja, kao i najavama gradonačelnika o uklanjanju zvučnika s fasada ugostiteljskih objekata.

Zbog specifičnosti u reprodukciji glazbe uživo na otvorenim prostorima s velikim brojem ljudi, dogovoreno je kako će se glazbenicima odobriti korištenje pojačala za akustične uređaje, i to pod uvjetom da razina decibela ne prelazi dozvoljenu razinu koja, ovisno o zoni namjene prostora, sukladno pravilniku Ministarstva zdravlja iznosi 55 do maksimalno 65 decibela.

Gradonačelnik je podsjetio kako je Grad Dubrovnik u sklopu provođenja Plana upravljanja još prošle godine započeo punu primjenu odluke o buci te će sustavno kontrolirati sve ugostiteljske objekte, posebno one u povijesnoj jezgri, a sve kako bi se kvaliteta života stanovnika, narušena reproduciranjem glazbe koja je glasnija od dopuštenih vrijednosti, povećala u odnosu na dosadašnje stanje.

dpp

Dubrovačka policija imala je posla u sitne sate pa je nakon dojave o divljanju oko 4 sata uhićen 44-godišnji Britanac.

Iz samo njemu znanih razloga taj divljak, kojem je izmjereno 1,36 „promila” alkohola mahnitao je u Ulici Ilije Sarake, lupao po vratima jedne privatne kuće i zgrade u kojoj je nedavno uređena škola te ih je i razvalio tj. znatno ih oštetitio.

dm

Budući da su na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća u ponedjeljak dvije točke koje se odnose na rad dječjih vrtića Dubrovnik i Pčelica za 2022. godinu, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić predložio je da već od ove godine vrtići i jaslice budu besplatni za svu dubrovačku djecu.

Istaknuvši kako je u pedagoškoj 2021./ 22. godinu u Dječjim vrtićima Dubrovnik bilo upisano 1 187 djece u 64 odgojne skupine do je u Vrtiću Pčelica bilo 567 djece u 30 skupina, Vlahušić je naveo kako je od 2000. do 2010. broj djece u vrtićima bio stabilan između 1 200 i 1 300. Taj se broj, naveo je, do 2016., povećao na 1 912 djece ili za 47 posto te upozorio kako se od 2016. godine do 2022. broj djece u dječjim vrtićima Dubrovnik i Pčelica smanjio na 1 754 djece ili za 9 posto.

Kad se pogledaju financijski podaci za dva dubrovačka dječja vrtića, naveo je Vlahušić, ukupni prihodi bili su 49,9 milijuna kuna, od čega su roditelji platili 7,5 milijuna kuna ili 15 posto, a proračun grada Dubrovnika i druga javna sredstva 42, 4 milijuna kuna ili 85 posto.

„Prosječna godišnja cijena sve djece upisane u jasličku i vrtićke skupine iznosi 28 500 kuna godišnje ili 2 370 kuna mjesečno. Osim Dječjih vrtića Dubrovnik, imamo i još stotinu djece upisane u privatne vrtiće, u kojima Grad plaća 1 200 kuna po djetetu, a roditelji drugu polovicu.” - naveo je Vlahušić.

„Besplatni vrtići i jaslice za svu djecu najbolja je demografska mjera u svim europskim zemljama, uz priuštivo stanovanje i posao za oba roditelje. Pravo na besplatni vrtić i jaslice trebaju biti prava djeteta, te ne smiju ovisiti o materijalnim mogućnostima roditeljima. Po istom modelu kao što sva djeca imaju pravo na besplatno školovanje u osnovnim školama. Stvaranjem nove zarade u gradskom proračunu od direktne naplate turistima, koja će ove godine biti veća od 150 milijuna kuna, stvorili su se uvjeti da grad Dubrovnik već od nove pedagoške godine u rujnu ove godine ukine suplaćanje roditelja za svu djecu upisanu u javne i privatne vrtiće. „ - smatra Vlahušić.
„Kad bi sada donijeli odluku da roditelji ne plaćaju gradske vrtiće, iz proračuna bi na godišnjoj razini trebalo izdvojiti dodatnih 7,5 milijuna kuna, te još 1, 5 milijuna kuna za privatne vrtiće.

Ukoliko povećamo obuhvat djece na 2 100 ili za 250 djece više nego sada i primimo svu dubrovačku djecu u vrtiće treba osigurati još 7, 5 milijuna kuna ili 28 500 kuna godišnje po djetetu. Cjeloviti program potpuno besplatnih vrtića i jaslica za svu dubrovačku djecu koštao bi dodatno na godišnjoj razini 16,5 milijuna kuna ili 2,2 milijuna eura.! - naveo je.

Istaknuo je kako se dodatnih 16,5 milijuna kuna, bez smanjenja dosadašnjih socijalnih i razvojnih projekata grada, te bez povećanja poreza za građane Dubrovnika, može zaraditi ukidanjem vinjeta za brodove na kružnim putovanjima te usklađivanjem naplate zaustavljanja autobusa na Pilama sa stopom inflacije.

„Grad Dubrovnik protekle godine izgubio je 24 milijuna kuna jer je DPDS prodavao ulaznice za zidine umjesto grada Dubrovnika -iznos veći za devet milijuna kuna, nego što nam treba za besplatne jaslice i vrtiće za svu dubrovačku djecu.” - naveo je u priopćenju za javnost bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

dpp

Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja tri hrvatska državljanina u dobi od 31, 34 i 44 godine osumnjičeni su za kazneno djelo „Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH , drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma“, navodi danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je prvoosumnjičeni, u namjeri ostvarivanja koristoljublja, posredstvom osobe iz BiH, dogovorio protuzakonito prebacivanje preko državne granice 56-godišnjeg državljanina Turske koji ne ispunjava uvjete ulaska i boravka u RH, te njegov prijevoz do Zagreba i to za ukupni novčani iznos od 3600 eura. U tu svrhu, prvoosumnjičeni je angažirao spomenutog 44-godišnjaka koji je 5. lipnja ove godine, skrivenog u prtljažnom dijelu vozila prevezao turskog državljanina nezakonito iz BiH u RH nakon čega ga je preuzeo prvoosumnjičeni i nastavio voziti ga prema Zagrebu.

Kako bi si osigurao nesmetano kretanje do Zagreba, prvoosumnjičeni je angažirao 34-godišnjaka kao prethodnicu koja je vozaču trebala davati informacije o policijskim ophodnjama na ruti kretanja od Metkovića do Zagreba.

Unatoč tome, policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko – neretvanske u suradnji s policijskim službenicima Mobilne jedinice granične policije – Jug zaustavili su spomenutog vozača na magistrali u blizini Baćine, kada je utvrđeno da suputnik, 56-godišnji turski državljanin Turske ne ispunjava uvjete ulaska u RH, zbog čega se posumnjalo na protuzakonito prebacivanje osoba.

Osumnjičeni trojac je, uz kaznene prijave, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, dok je protiv turskog državljanina doneseno rješenje o protjerivanju iz RH sa zabranom ulaska i boravka na teritoriju RH u trajanju od dvije godine.

dpp