Zbog epidemiološke situacije izazvane sezonskom gripom, u Općoj bolnici Dubrovnik se od srijede uvodi zabrana posjeta bolesnicima na svim odjelima. Prema obavijesti iz dubrovačke Opće bolnice, zabrana vrijedi do daljnjega.

Inače, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo već su najavljivali kako se vrhunac gripe očekuje krajem siječnja i početkom veljače, u najhladnijem periodu godine. Vjeruje se i da je u Hrvatskoj već prisutna varijanta covida-19 kraken, kao što su se proširili i svi dosadašnji sojevi.

Iz HZJZ ističu i kako je očekivano širenje respiratornih infekcija i covida-19 jer više nisu na snazi mjere protiv covida te imamo velika okupljanja. Uz cijepljenje, građanima se preporuča držati razmak i izbjegavati velika okupljanja. Prema podacima HZJZ, u Hrvatskoj se godišnje evidentira oko stotinjak smrtnih slučajeva od gripe.

kšc

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas ovogodišnje festanjule Feste svetog Vlaha, iz reda pomoraca Vlaha Milićevića te iz reda obrtnika Mata Konsua, koje je dubrovački biskup Glasnović prethodno imenovao na prijedlog Bratovštine festanjula svetog Vlaha.
 
U pratnji rektora crkve sv. Vlaha don Ivice Pervana, festanjuli su gradonačelniku uručili Proglas na kojem stoji zapisano: "Već 1051. godinu se ništa u Dubrovniku i okolici, na kopnu i moru, ne započinje i ne dovršava bez zaziva svetog Vlaha. Naš Parac svoj Grad drži pored srca, pomno nas motri, čuva i blagosljiva s tvrđava, bastiona, barjaka i slika u crkvama i u kućama". Proglasom festanjuli kao predvodnici Feste upućuju poziv svim stanovnicima Dubrovačke biskupije da svojom nazočnošću uveličaju ovaj svečani događaj. 
 
Gradonačelnik Franković čestitao im je na odgovornoj i časnoj ulozi koju će imati na 1051. proslavi nebeskog zaštitnika i vjernog Parca svekolikog dubrovačkog puka, u gradu, diljem Domovine i iseljeništva. 
 
- Zajedništvo koje nam donosi proslava Feste uvijek i iznova budi novu radost među stanovnicima ovog grada i svih gostiju. Jedinstvena je uloga festanjula bila oduvijek, pa tako i danas. Stoga vjerujem kako će vam ovogodišnja proslava ostati u lijepom sjećanju, na zadovoljstvo vas i vaših najbližih. - poruka je gradonačelnika upućena ovogodišnjim festanjulima. 
 
Otvaranje Feste održati će se na Kandeloru 2. veljače, tradicionalno u 15 sati i 30 minuta ispred parčeve crkve. Središnje, svečano euharistijsko slavlje očekuje se na sam svečev blagdan u petak 3. veljače, s početkom u 10 sati ispred dubrovačke katedrale.

dpp

Povodom osvajanja četiri medalje na seniorskom prvenstvu Hrvatske u Zagrebu, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Judo klubu Dubrovnik 1966. Prenosimo je u cijelosti:

Dragi judaši, dragi treneru i stručni stožeru, još jedan veliki uspjeh za naš Judo klub Dubrovnik 1966! Upućujem velike čestitke Anđeli Violić i Josipu Buliću, seniorskim prvacima Hrvatske. Od srca čestitam i Petrunjeli Pavić i Bruni Bilić na brončanim medaljama.

Zahvaljujući vašoj predanosti, trudu i disciplini, vjerujem da ćete i dalje nizati ovakve fantastične rezultate, a to potvrđuje sve ono što ste do sada već postigli s obzirom da je Anđeli ovo prvi seniorski, ali ukupni osmi naslov državne prvakinje, a Josipu drugi, nakon što je 2021. osvojio titulu juniorskog prvaka.

Takvi pothvati govore sami za sebe, ali vjerujem da ipak samo vi znate koliku istinsku vrijednost svako odličje ima. Siguran sam da je vaš trener Mateo Semiz neizmjerno ponosan na svih vas, a za nova postignuća je i on itekako zaslužan.

Samo tako nastavite naprijed!

S poštovanjem,
Gradonačelnik Mato Franković

Nakon što je bivši gradonačelnik Andro Valhušić uoči saborske rasprave o izmjenama Zakona o pomorskom dobru u priopćenju za javnost istaknuo kako će budućnost Luke Dubrovnik biti neizvjesna ukoliko se usvoji Zakon, oglasio se i predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž. Naveo je kako Vlahušićev pamflet kojim informira javnost stvaranjem lažnih vijesti zaslužuje odgovor utemeljen na činjenicama.

„Luka Dubrovnik nije izgubila koncesiju odnosno područje kojim upravlja Županijska lučka uprava, nego ona istječe po sili samog ugovora koji je sklopljen na 12 godina. Luka Dubrovnik je više puta iskazala interes za produženje koncesije te podnijela službeni zahtjev ŽLU za produženje iste.

Naime, osnivanjem lučkih uprava tadašnjim zakonom o morskim lukama uveden je institut „prvenstvene koncesije na 12 godina” kao mjere kojom su luke obeštećene jer im je preko noći sve oduzeto. U tom 12 – godišnjem razdoblju luke nisu morale ništa ulagati, ali je predviđena mogućnost produženja te prvenstvene koncesije pod različitim nazivom kao i ulaganja od strane samih luka koja su morala biti predviđena Studijom gospodarske opravdanosti, kao preduvjet za produženje „prvenstvene koncesije”.

Bez obzira što nije bila u obavezi, Luka je uložila značajna sredstva u uređenje prostora koje joj je dato u koncesiju (oko dva milijuna kuna). Tim više je čudan odnos Županije prema koncesionaru koji ispunjava svoje obveze prema ugovoru pa i puno više.” - naveo je Raguž te se osvrnuo na novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji Sabor tek treba usvojiti.

„Novim Zakonom se ne sprječava nastavak suradnje sa ŽLU, na čemu Luka Dubrovnik inzistira na dobrobit sve tri strane - Luke Dubrovnik, Županijske lučke uprave i samog grada Dubrovnika. Treba napraviti razliku između koncesije koju dodjeluje Županijska lučka uprava i koncesije koju dodjeljuje Republika Hrvatska.

Također, novim Zakonom nije onemogućena Luka Dubrovnik u dobivanju prava na gradnju terminala. Osvrčući se na prošlo razdoblje, bitno je da se spriječila nakana prethodne vlade da se taj iznimno vrijedan prostor i projekt dodjeli francusko-turskom konzorciju na netransparentnom natječaju.

Danas nam pametuju neki koji su upravo političku utakmicu vodili za francusko-turski konzorcij na uštrb Grada i Luke Dubrovnik. Luka Dubrovnik je dobila produženje koncesije na ukupno 50 godina, a sad se radi na izmjenama prostornih planova koji su preduvjet za izmjenu uvjeta, opsega i obuhvata koncesije što je također novim zakonom dopušteno. Izmjenom prostornog plana UPU-a Gruški akvatorij stvorit će se pretpostavke za izmjenu koncesije kako bi Luka Dubrovnik dobila pravo na gradnju Međunarodnog putničkog terminala. - naveo je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž.

nm

Bivši gradonačelnici Dubravka Šuica i Andro Vlahušić su ga najavljivali, a aktualni gradonačelnik Mato Franković početak izgradnje ceste na „Kineskom zidu”, odnosno svojevrsni kružni tok oko zgrada na Montovjerni, planira graditi početkom iduće godine.

- Izrada glavnog projekta za cestu na „Kineskom zidu” je u završnoj fazi i u ovoj godini očekujemo građevinsku dozvolu. Ne vidim razloga zašto ne bi bilo tako. Nakon toga odmah idemo s jednim od rebalansa proračuna za osiguranje sredstava za izvlaštenje. - rekao je Franković jer da bi se cesta mogla graditi vlasnike zemljišta na kojoj je planirana njezina izgradnja treba izvlastiti, a posla ima još prije negoli počnu radovi na izgradnji ceste.

- Vjerujem da ćemo pronaći dostatna sredstva za izradu projekta u idućoj godini i vjerujem da možemo započeti graditi cestu u idućoj godini. Mi smo inače samo za izvlaštenje za cestu Tamarić izdvojili devet milijuna kuna vlastitih sredstava za izvlaštenje. - kazao je Franković i dodao kada očekuje početak radova na toj cesti.

- Očekujem od resornog ministarstva natječaj u prvoj polovici ove godine kao i sami početak gradnje. - rekao je Franković.

Iako su i hrvatski otoci između dvaju popisa stanovništva izgubili dio stanovnika, indikativno je da njihov pad znatno manji u odnosu na pad koji je zabilježen na državnoj razini, u apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imao je otok Rab, najveći rast Krk.

Na 53 naseljena hrvatska otoka te 2021. živjelo je 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,70 posto manje u odnosu na 2011. godinu.

S druge strane, država je u tom razdoblju izgubila 413.056 stanovnika ili 9, 64 posto, navodi se u Vladinu Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2021., godinu u kojoj je u otoke investirano čak 4, 4 milijarde kuna, najviše ikad.

Stanovništvo je raslo na 22 otoka, palo na njih 28, isti broj stanovnika, dva, zadržao je otok Male Srakane.

U apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imali su Rab, koji je ostao bez 1060 stanovnika, pa Korčula (928), Pag (720), Čiovo (651) i Lošinj (500).

Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533), Šolti (275), Koločepu (68), Šipanu (57) i Viru (45).

U relativnom smislu, najveći pad zabilježen je na otoku Ravi (42, 74 posto), u zadarskom arhipelagu, koji je u deset godina ostao bez 50 stanovnika, sa 117 pao je na 67.

Najveći rast, u relativnom smislu imali su Žirje (45,63 posto), Koločep (44,17 posto) i Drvenik Mali (39,08). Od 2011. broj stanovnika Žirja povećao se za 44, i u 2022. na tom ih je otoku bilo 147, Koločep je te godine brojao 231 stanovnika, 68 više nego prije deset godina, a Drvenik Mali 119 stanovnika, 32 više nego 2011.

U zadnje 164 godine, najviše otočana bilo je 1921. (174.994), koliko ih je približno bilo i 1910., najmanje 1981. godine kada je na otocima živjelo samo 113. 299. U tom razdoblju otoci su, dakle, ostali bez više od trećine stanovništva (35, 25 posto).

Od stjecanja neovisnosti, tj. od 1991. do 2021. broj otočana poprilično je konstantan, uz varijaciju od pet tisuća stanovnika.

Iako je prerano govoriti o pozitivnom trendu, ohrabruje podatak da otoci unatrag jednog desetljeća imaju 146 učenika više. Naime od školske 2013./2014. do 2022./2023. zabilježen je ukupni relativni porast broja učenika od 1,30 posto. S druge strane, država u istom razdoblju po školskoj godini bilježi stalan pad učenika, ukupno 10,26 posto.

Otoci u 2021., u odnosu na godinu prije, bilježe pozitivne pokazatelje i u drugim područjima, broj poduzeća porastao je za 3, 2 posto i bilo ih je 5. 251, a broj zaposlenih za 6,4 posto (23.034).

Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.609 kuna te je bila 7,1 posto veća nego 2020. godine. Najveća je bila u općini Sutivan na Braču i iznosila je 7.222 kune i jedina je iznosila preko 7.000 kuna. Zahvaljujući očito dobrim gospodarskim prilikama, ta je općina, koju od sredine 2021. vodi nezavisni Ranko Blažević, koncem prošle godine povećala pomoć za novorođenu djecu sa 398 eura na 1. 350 eura.

Najveći prihodi po zaposlenom ostvareni su u općini Tkon na otoku Pašmanu (898 kuna), potom u gradu Krku na otoku Krku (798), općini Kali na otoku Ugljanu (731), Punatu na Krku (722), Hvaru na Hvaru (720) itd.

Već 23 godine postoji poseban zakon za otoke, a svake se godine u njih investira više, a najviše u 2021., čak 4, 4 milijardi kuna, od čega bespovratno 4,17 milijardi što je 19 posto više u odnosu na godinu prije. U razdoblju od 16 godina (2006.-2021.) u otoke je uloženo čak 32,2 milijardi kuna, u prosjeku 2,01 milijardi kuna godišnje. Bespovratna proračunska/vlastita sredstava države i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82 posto,18 posto krediti.

Južni

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković potpisao je danas ugovore o dodjeli mjesečnih subvencija privatnim dječjim vrtićima za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2023., odnosno do kraja pedagoške godine, s predstavnicima uprava tri dječja vrtića koja djeluju na području Dubrovnika: Calimero, Bubamara i Petar Pan. Odlukom Gradskog vijeća, subvencije su u 2023. godini povećane za dodatnih 26,56 eura po svakom djetetu.

Navedena tri vrtića u ovoj pedagoškoj godini pohađa 124 djece, a za subvencije Grad Dubrovnik na godišnjoj razini izdvaja 241.104,00 eura.

- Jako nam je značajna suradnja s privatnim vrtićima s obzirom na konstantan pritisak na naše predškolske ustanove. Odlučili smo stoga, a i s obzirom na povećanje troškova poslovanja, pozitivno odgovoriti na zahtjeve vrtića i povećati iznos subvencije. U odnosu na prijašnje godine ovo je povećanje od 15, odnosno 16 posto u drugoj kategoriji. - kazao je u ovoj prigodi gradonačelnik Franković, dok su prisutne predstavnice vrtića, Ivana Ucović iz „Petra Pana” i Dubravka Mojaš iz „Bubamare”, također istaknule koliko im znači ova potpora Grada.

Mjesečna subvencija za dijete u jaslicama iznosi 172,54 eura, a za dijete u vrtiću 159,27 eura pod uvjetom da roditelji skrbnici imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika te da privatni dječji vrtić za uslugu ne naplaćuje roditeljima iznos viši od 132,72 eura (1.000,00 kuna) mjesečno. Po prethodnoj odluci ova je subvenciju iznosila 1.000 kuna za vrtić i 1.100 kuna za jaslice.

S obzirom na potrebe i stalan rast broja djeca, gradska uprava u prethodnom je razdoblju uložila više od 200 milijuna kuna u objekte predškolskog i školskog obrazovanja te je otvoreno 16 novih vrtićkih grupa. Unatoč tome, postoje liste čekanja za upis, a Grad je trenutačno u završnim pregovorima s Biskupijom za preuzimanje zgrade u Gospinom polju, koju također treba prilagoditi. I dalje se traži rješenje za Mokošicu, gdje će se na mjestu sadašnjeg graditi novi vrtić sa 15 grupa za što će dio troškova, u iznosu od 12,5 milijuna kuna sufinancirati resorno Ministarstvo, dok je cjelokupna investicija procijenjena na 60 milijuna kuna.

dpp

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić još je jučer na sjednici Gradskog vijeća pitao aktualnog gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića hoće li se između dva čitanja izmjena Zakona o pomorskom dobru kao saborski zastupnik založiti da se gradski Porat vrati Gradu Dubrovniku. Uoči sutrašnjeg prvog čitanja i rasprave u Saboru Vlahušić je uputio priopćenje u kojem ističe kako izmjene i dopune Zakona o pomorskom dobru štete interesima građana Dubrovnika,

„Upravljanje plažama nije jasno definirano u korist javnoga interesa. Uvode se koncesijske dozvole na pet godina čime će brojni mali dubrovački koncesionari izgubiti jedini posao.” - naveo je Vlahušić te istaknuo kako će izmjenama Zakona posebno biti pogođena Luka Dubrovnik.

„Tvrtka Luka Dubrovnik je izmjenama i dopunama Zakona izgubila koncesiju na područjima kojima upravlja Županijska lučka uprava kao što su Posat, Batala i Sustjepan. Osim gubitka koncesije na području Županijske lučke uprave, novim zakonom ukinuta je prvenstvena koncesija koju dodjeljuje državna Lučka uprava, a upravlja područjem u gruškom akvatoriju od Kaboge do mula Petka. Iako je u više navrata Mato Franković najavljivao da će tvrtka Luka Dubrovnik dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju i upravljanje novim terminalom za brodove na kružnim putovanjima, to je ovim prijedlogom Zakona onemogućeno. Koncesiju će nakon dugogodišnjega postupka dobiti tvrtka koja na javnom natječaju da najbolju financijsku ponudu.” - navodi Vlahušić.

Dalje nastavlja: „Uređenje zapadnog ulaza u grad s home port terminalom za brodove na kružnim putovanjima, javna garaža s 500 mjesta, moderni autobusni kolodvor sa žičarom na Nuncijati i veliki trgovački centar pričekat će neka bolja vremena. Budućnost tvrtke Luka Dubrovnik je neizvjesna. Izgubila je koncesiju u vitalnim područjima grada Dubrovnika, ne može dobiti prvenstvenu koncesiju za terminal Gruž. Pred sedam godina Luka Dubrovnik dobila je od državne Lučke uprave koncesiju za izgradnju javnih i komercijalnih sadržaja na području, od mula Petka do kružnoga toka u Gružu, te obalu u Batahovini s obavezom vlastitoga ulaganja od najmanje 130 milijjuna kuna. Dosad su poduzete minimalne aktivnosti čime se ugrožava i već dodijeljena višegodišnja koncesija.” - tvrdi Andro Vlahušić

„Grad Dubrovnik nedavno je kupio dionice Luke Dubrovnik od tvrtke Atlantska plovidba po znatno većoj cijeni nego što je Atlantska plovidba kupila dionice od Republike Hrvatske. Razlog za kupovinu bilo je obrazloženje saborskoga zastupnika i gradonačelnika Mata Frankovića da će Luka Dubrovnik dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju terminala Gruž, čime će se kupovina po većoj cijeni gradu jako isplatiti. Prvenstvena koncesija ovim prijedlogom zakona se ukida, pa ostaje otvoreno pitanje kako je Atlantska plovidba znala da će tvrtka Luka Dubrovnik izgubiti koncesiju od Županijske lučke uprave te da neće dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju Gruškoga terminala, a grad Dubrovnik i gradonačelnik Franković to nisu znali?” - napisao je nezavisni vijećnik Andro Vlahušić.

„Je li se moglo djelovati drugačije? Kada je Vlada SDP-a, HNS-a i partnera radila izmjene Zakona o pomorskome dobru predložio sam da veliki gradovi Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula preuzmu upravljanje morem na cijelome svome teritoriju, osim luka za međunarodni promet kojima i dalje upravlja država. Takav prijedlog prihvatilo je Ministarstvo prometa i Vlada te je Zakon upućen u saborsku proceduru koji nažalost nije usvojen zbog promjene vlasti na državnoj razini. Prijedlog Zakona kojim je MORE vraćeno velikim gradovima, javno su podržali brojni političari HDZa na dubrovačkoj i nacionalnoj razini.

Dubrovnik ima ograničene razvojne mogućnosti dok u cijelosti ne bude upravljao morem od Belvedera do Elafita, te ne izgradi moderni Home port terminal za brodove na kružnim putovanjima sa sadržajima koje se nalaze u GUPu grada Dubrovnika, te UPU Gruški akvatorij. Posebno je tragična situacija da Grad Dubrovnik ne upravlja portom u povijesnoj jezgri, što je i u potpunoj suprotnosti s Planom upravljanja povijesnom jezgrom, svjetskom baštinom UNESCOa u kome prva rečenica glasi: Grad Dubrovnik u CIJELOSTI upravlja svjetskim dobrom, povijesnom jezgrom Dubrovnika.

Budućnost Dubrovnika biti će osigurana kada u cijelosti vratimo more, kopno - dubrovačke zidine i zrak - žičaru gradu. Političku utakmicu, pravu bitku za cjeloviti i uspješni Dubrovnik, započeo sam pred dvanaest godina. Bitku koju ćemo sigurno dobiti , samo je pitanje kada i sa kojima političkim partnerima na lokalnoj i nacionalnoj razini.” - zaključio je u proipćenju za javnost nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

dpp

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća novčana kazna u iznosu od 1.983,61 eura izrečena je 30-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka kojem je prilikom prometne kontrole u poslijepodnevnim sati jučer, 22. siječnja, na Boninovu u Dubrovniku, utvrđeno da vozilom upravlja pod utjecajem opojnih droga te je odbio testiranje krvi i urina.

Daljnjim provjerama je utvrđeno kako isti posjeduje manju količinu marihuane.

Vozač je prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom te mu je određena tromjesečna zabrana upravljanja motornim vozilima B kategorije.

dpp

Nemojte se smijati, ali Maro Kristić napustio je još jednu stranku. Zapravo, s obzirom da je predsjednik Božo Petrov potpisao odluku o raspuštanju dubrovačkog Mosta nije sasvim jasno je li „dobio nogu” ili je stranku sam napustio, ali nebitno, Kristić više nije u Mostu.

Na FB-u je objavio kako će ubuduće u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika i Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije biti nezavisni vijećnik.

Kristića su inače za nerad prijavili vrhu stranke sami članovi, a bilo im je upitno i to što je Kristić izašao na nedavne izbore za gradske kotare u Dubrovniku s nezavisnom listom koju Most nije odobrio sukladno unutarnjim aktima stranke.

Maro Kristić inače je dosad, što se zna, bio član HSS-a i Hrvatskih laburista, kategorički je već odavno demantirao da je bio i član HDZ-a, ali je rado s HDZ-om radio, npr. na tzv. „lex Vlahušić” kada je bivšeg dubrovačkog gradonačelnika trebalo izbaciti iz izborne utrke. Za suradnju s HDZ-om nagrađen je uhljebljenjem u dubrovačku Čistoću. Tamo vodi brigu o privlačenju sredstava iz Europskih fondova iz kojih je, ne imenujući ga, ali jasno aludirajući o kome je riječ, HDZ-ov vijećnik u dubrovačkom Gradskom vijeću Ivan Maslać kazao da je „dotični kolega u četiri godine povukao nula kuna, a milijun kuna osobnih prihoda”, bilo je to inače u siječnju prošle godine. Metiljao se Kristić i sa zakletim HDZ-ovim neprijateljima – srđevcima.

Svi su mu dakle spektri hrvatske politike dobro poznati pa mu epitet političkog kameleona itekako dobro stoji. Sad je eto – nezavisni. Ili možda opet. Tko će ga znati, teško je sve to pohvatati.

Iako mnogi bosanskohercegovački mediji izvještavaju kako je jedan od osmorice optuženika za organizirano kriminalno djelovanje i krijumčarenje velike količine kokaina i marihuane iz Južne Amerike na područje BiH i država Europske unije iz Dubrovnika, izgleda da taj podatak ipak nije točan. Naime, prema optužnici Tužiteljstva BiH radi se o Tomislavu Vidakoviću Tomu, istina, rođenom 1990. godine u Dubrovniku, ali BiH tužiteljstvo ne navodi da, osim bosanskohercegovačkog, ima i hrvatsko državljanstvo, za razliku od ostalih optuženih s dvojnim državljanstvima.

Iz Policijske uprave dubrovačko - neretvanske odgovorili su nam da nisu sudjelovali u ovoj akciji u kojoj je uz bosanskohercegovačke institucije djelovao i američki FBI. Inače, do podataka o trgovini drogom i pranju ilegalno stečenog novca nadležne službe su došle iz Anom aplikacije kojom su se optuženici služili u komunikaciji.

Na pitanje postoji li podaci o Vidakoviću u hrvatskim policijskim evidencijama iz PU dubrovačko-neretvanske odgovaraju:
„Vezano za upit o Tomislavu Vidakoviću podsjećamo kako je u svim državama članicama Europske unije, tako i u Republici Hrvatskoj, na snazi Opća uredba o zaštiti podataka zbog čega nismo u mogućnosti javno iznositi informacije o postupanjima policije prema konkretnoj osobi.“

Inače, osim Vidakovića, prema objavi bosanskohercegovačkog Tužilašta, optuženi su Saša Ratković Sale rođen 1991. godine u Trebinju, državljanin BiH i Srbije, zatim Dragan Supić rođen 1974. godine u Derventi, također državljanin BiH i Srbije, Vladica Rakić rođen 1981. godine u Beogradu, državljanin Srbije, Vasilije Stjepić Vasilije Profa, rođen 1967. godine u Brčkom, državljanin BiH i Švedske, Mitar Blagojević General rođen 1986. godine u Foči, državljanin BiH, Miroslav Čalija rođen 1975. godine u Mostaru, policijski službenik MUP-a HNK i državljanin BiH, te Dražen Šiniković rođen 1980. godine u Konjicu, državljanin BiH.

U optužnici se navodi da su optuženici nakon stjecanja velike nezakonite imovinske koristi prodajom velikih količina opojne droge kokain i marihuana, novac ulagali u kupovinu zemljišta, izgradnju objekata, najviše na području Ivanice, Mostara i Brčkog, zatim kupovinu vozila i drugih dobara.

Prema obavijesti iz Tužilaštva BiH, oni su se koristili korupcijom i krivotvorenjem dokumenata za nesmetano međunarodno kretanje članova organizirane kriminalne grupe, pri čemu su zloupotrebljavani policijski kapaciteti, a optuženi policijski službenik tereti se da je pomagao optuženima davanjem informacija o policijskim aktivnostima, kao i u kaznenim djelima pranja novca i kupovine nekretnina.

Navode optužbe tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 58 svjedoka i stručnih vještaka i prilaganjem više od 450 materijalnih dokaza, među kojima su i dokazi pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći od pravosudnih institucija SAD-a i FBI-a.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a šest ih je lakše ozlijeđeno, dok su s materijalnom štetom zabilježene četiri prometne nesreće

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 440 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 267 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 30 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 5 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 15 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 19 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 34 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp