Franjevci iz samostana Male braće u Dubrovniku darovali su danas kombi vozilo za potrebe Centra za pružanje usluga u zajednici Maslina u Dubrovniku. Svečanosti predaje automobila nazočili su gvardijan samostana fra Tomislav Šanko sa subraćom franjevcima i ravnatelj Centra Božidar Šustić s djelatnicima i štićenicima.

- Naša gesta ima za cilj osigurati bolju mobilnost i sigurnost djece i mladih iz Doma Maslina, te podržati njihov svakodnevni život i aktivnosti — sportske, edukativne i društvene. Vjerujemo da će novo vozilo značajno doprinijeti njihovoj sigurnosti i dobrobiti. - istaknuo je gvardijan samostana Šanko.

Ravnatelj Centra Šustić je zahvalio franjevcima i kazao kako se nada da će Centar na najbolji mogući način koristiti automobil koji će služiti za putovanja i svakodnevni prijevoz djece kao i za potrebe doma, nabavku namirnica i sl.

- Zahvaljujem svoj braći samostanskoj, počevši od gvardijana, na ovom daru kao i svima onima koji ovdje nisu i koji su podržali ovu inicijativu. - kazao je.

Novčana sredstva za kombi osigurana su iz samostanskih prihoda nastalih kao rezultat raznih kulturnih i drugih događaja koje je samostan organizirao ili od prihoda od turista i drugih osoba koje su tijekom proteklog ljeta posjećivali samostan.

- Sv. Franjo je razmišljao na način da sve što imaš ima smisla, ako stvara zajedništvo među ljudima. - pojasnio je gvardijan ističući važnost susreta i međusobne povezanosti te želje da se dobrotvornim djelima proslavi Bog.
Centar Maslina trenutačno brine za tridesetero djece i mladih u dobi od tri do osamnaest godina te troje mladih koji žive u stambenim zajednicama na području grada i koji se pripremaju za samostalan život.

Angelina Tadić

Prema podacima sustava eVisitor, tijekom studenoga na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 33.238 dolazaka i 95.088 noćenja, što je 22 % manje dolazaka i 8 % manje noćenja u usporedbi sa studenim 2024. godine, izvijestila je Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije.

Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske (25.510), Bosne i Hercegovine (9.102), Sjedinjenih Američkih Država (8.711), Ujedinjenog Kraljevstva (8.568) te ostalih azijskih zemalja (3.748).

Prema vrsti smještaja, najviše noćenja u studenome zabilježeno je u hotelima, ukupno 59.755, što čini 63 % ukupnog broja. U objektima u domaćinstvu ostvareno je 18.904 noćenja, odnosno 20 % ukupnog broja.

U lukama nautičkog turizma tijekom studenoga evidentirano je 50 dolazaka, što je 127 % više u odnosu na studeni 2024., dok je broj noćenja pao za 57 %, na ukupno 326.

U razdoblju od siječnja do kraja studenoga 2025. godine na području Županije ostvareno je 2.193.316 dolazaka i 8.877.222 noćenja. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, to predstavlja porast od 1 % i u dolascima i u noćenjima, kažu iz županijske TZ

Trenutno na području Dubrovačko-neretvanske županije boravi nepunih 2.000 gostiju.

DPJ

Atlantska plovidba demantirala je u utorak nedavnu izjavu dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića o ponuđenom stanu u njihovom Atlant Batala Centru u zamjenu za pomoć u stjecanju dionica Luke Dubrovnik, ocjenjujući je insinuacijom koja im uzrokuje reputacijsku i materijalnu štetu, prenosi danas Južni.

Franković je krajem studenog dobio policijsku zaštitu, a pojedini su mediji kao jedan od razloga neslužbeno spominjali njegove istupe za govornicom gradskog vijeća, gdje je izjavio da su mu iz Atlantske plovidbe (AP) nudili stan u njihovom Atlant Batala Centru ako pristane odraditi „sve što treba” oko kupovine dionica Luke Dubrovnik, čiji je Grad Dubrovnik danas većinski vlasnik.

Ta je izjava ponukala DORH na službenu provjeru navoda.

Iz AP-a odbacuju sve navode, interpretacije i insinuacije „temeljene na netočnim, neprovjerenim ili pogrešno shvaćenim informacijama, kao i subjektivnim zaključcima koji Društvu uzrokuju reputacijsku i materijalnu štetu”, prenosi Južni, navodeći da nikom nisu nudili mito, a cijeli članak možete pročitati ovdje.

DPJ

Ova godine ostat će u povijesti Zračne luke „Ruđer Bošković” kao prekretnica: prvi put je ostvaren broj od tri milijuna putnika. S ukupno 3.058.306 putnika u prvih jedanaest mjeseci ostvaren je rast od 4,46 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, koja je također bila rekordna.

Uz 3.100.000 putnika s koliko je planirano završiti ovu godinu, Zračna luka „Ruđer Bošković” ostvarila je uspjehe i u drugim područjima.

Kada je riječ o financijskim rezultatima, preliminarna dobit poslovanja Društva u 2025. godini procijenjena je na iznos od oko 6,3 milijuna eura.

- Možemo biti izuzetno zadovoljni godinom u kojoj smo ostvarili tri milijuna putnika, ali i brojna druga postignuća, među kojima se ističu svakodnevni letovi za New York, povratak prijevoznika te povećanje broja putnika i operacija u čak deset mjeseci godine. Ovaj rekordan rezultat potvrda je predanog rada svih naših zaposlenika, povjerenja naših putnika te kontinuiranog ulaganja u suradnju sa zajednicom i podizanje kvalitete usluge. Zahvaljujemo svim partnerima, korisnicima i zajednici koja nas neumorno podržava na ovom putovanju. Posebno hvala svim našim zaposlenicima – jer svaki pojedinac čini značajan dio ovog uspjeha. - izjavio je Viktor Šober, direktor Zračne luke na današnjoj konferenciji za novinare.

Zračna luka „Ruđer Bošković” je i u 2025. jedina zračna luka u Hrvatskoj koja izravno povezuje Hrvatsku sa Sjedinjenim Američkim Državama – svakodnevno od svibnja do kraja rujna te četiri puta tjedno u listopadu. Značajan trenutak bio je i povratak prijevoznika Swiss, koji je u ljetnom redu letenja povezivao Dubrovnik i Zürich s pet tjednih letova. U 2025. ukupno je pet novih linija, od kojih su tri baznog prijevoznika Ryanair.
Od svibnja do rujna dubrovačka zračna luka je zabilježila rekordne mjesece, kako po broju putnika, tako i po broju operacija. Štoviše, prvih deset mjeseci godine bilježilo je kontinuirani rast.

Osim pozitivnih pokazatelja u putničkom prometu, značajan rast je ostvaren i u drugim segmenti poslovanja, među kojima se posebno ističe cargo, promet robe i pošte, koji je od početka godine rastao za više od 1000 %.

Zračna luka „Ruđer Bošković” u 2025. je pokrenula i procese nabave koji će značajno utjecati na poslovanje i korisničko iskustvo. Oni obuhvaćaju projekt nabave najmodernije opreme za zaštitni pregled putnika i ručne prtljage te implementaciju CUPPS, DCS i AMS sustava, koji će putnicima donijeti brže i jednostavnije iskustvo prijave za let i predaje prtljage.
Uvođenjem ovih sustava Zračna luka „Ruđer Bošković” ulazi u krug zračnih luka koje koriste najmodernije sustave za obradu i procesuiranje putnika i prtljage te upravljanje svim internim procesima.

Od novosti u zimskom redu letenja najviše se ističe nova zimska linija za Rim koju je uvela Croatia Airlines. Od cjelogodišnjih linija u zimskom redu letenja su i linije: Croatia Airlines za Frankfurt, Ryanair za Beč, Bruxelles i London te LOT Polish Airlines za Varšavu, čime se potvrđuje stabilna prisutnost ključnih europskih tržišta i tijekom zimskih mjeseci.
Austrian Airlines nastavlja letjeti i tijekom blagdanskog razdoblja, dok Discover Airlines povezuje Dubrovnik s Frankfurtom sve do 5. siječnja, a do kraja kalendarske godine je čak šest tjednih letova za Frankfurt.
Dubrovnik očekuje bogatu predsezonu u kojoj je će već od kraja veljače biti povezan s Madridom, Dublinom, Londonom i Manchesterom.

Uz nove prijevoznike i destinacije u 2026. godini, na kojima se kontinuirano radi, fokus je i dalje na prometu u predsezoni, posezoni te na zimskom redu letenja.

DPJ

U nazočnosti gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića u dubrovačkoj gradskoj vijećnici potpisan je ugovor o nabavci 12 električnih autobusa u sklopu projekta „Elektrifikacija javnog autobusnog prijevoza”. Vozni park Libertasa time dobiva pojačanje od deset gradskih i dva gradsko-prigradska niskopodna električna autobusa.

Autobusi su u financirani bespovratnim sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti sredstvima u vrijednosti od 9.570.000 eura s PDV-om. Ugovor o nabavi potpisali su predsjednik Uprave Libertasa Dubrovnik Pero Milković te Zvonko Gabud, predstavnik dobavljača, tvrtke Auto Hrvatska. Rok za isporuku autobusa je 20. kolovoza 2026. godine.

- Vrijedno je napomenuti činjenicu da smo od 2018. godine do danas nabavili ukupno 72 nova vozila, od kojih je 29 nabavljeno zahvaljujući bespovratnim sredstvima, 32 operativnim lizingom, odnosno 11 vlastitim sredstvima. Dolaskom 14 novih električnih autobusa broj novonabavljenih vozila javnog gradskog prijevoza doseći će 86, što Libertas Dubrovnik svrstava među najmlađe vozne parkove u Hrvatskoj. - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.

Naime, uz navedenih 12, vozni park Libertasa unaprijedit će se za još dva niskopodna električna autobusa, čija je nabava također sufinancirana bespovratnim sredstvima, ali u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. (ITU). U projekt „Elektrifikacija i digitalizacija javnog autobusnog prijevoza” uključeni su još izgradnja punionice, fotonaponske elektrane i baterijskog spremnika električne energije te digitalizacija upravljanja voznim parkom.

Cilj nabavke eklektičnih autobusa je modernizacija javnog prijevoza, povećanje dostupnosti i smanjenja emisije CO2 na području Grada Dubrovnika i prigradskih naselja.

DPJ

Duže vrijeme se najavljuju, no u idućoj će godini započeti radovi na oborinskoj odvodnji, kojima bi se trebali riješiti i problemi plavljena dijela Ulice Iva Vojnovića na cesti ispred zgrada Solidarnosti.

Tim projektom oborinske vode preko parka u Čokolinu prevest će se na Batalu u more.

U sklopu tog projekta planirana je i izgradnja kružnog toka na Batali.

Dok je već duži niz godina praksa da se radovi prekidaju radi turističke sezone, ovaj put, najavljuje gradonačelnik Mato Franković, neće biti tako.

- Kad krenem s izgradnjom oborinske odvodnje nećemo stati u srcu sezone. - najavio je Franković, dodavši:

- Ako u Zagrebu mogu živjeti s gužvama, valjda i mi možemo tri, četiri mjeseca dok se napravi par ključnih ulica. Možemo raditi predsezonu i u posezoni koja završava sve kasnije i zato ćemo sad raditi - dok ne završimo - jer nitko ne može reći da radimo pred izbore. Izbori su prošli, dakle ne radimo pred izbore. – rekao je Franković, dodavši da će se kružni tok na Batali raditi tijekom radova na oborinskoj odvodnji na tom području.

nm

Da mu mogu pomoći, pomogao bih mu. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, nakon što ga je nedavno vijećnica Petra Marčinko (SJG) pitala hoće li i kad Grad Dubrovnik jednom hrvatskom ratnom vojnom invalidu, čija je kuća na Gornjem Konalu, omogućiti kolni pristup od kuće do magistrale. Marčinko je kazala kako je HRVI, čije ime nije spominjala, od nadležnog gradskog upravnog odjela dobio odbijenicu za kolni pristup.

- On nije vođen pohlepom nego isključivo potrebom i svim je nadležnim gradskim odjelima, i vama, gradonačelniče, uredno dokumentirano i dostavio sve što je bilo potrebno. - rekla je Marčinko, kojoj je gradonačelnik Franković potvrdio da se susreo i dopisivao s tom osobom.

- Navedeni HRVI prvo je bio kod mene, pa mi je pisao lijepo, pa mi je onda pisao manje lijepo. Odgovorili smo mu, ali on nije zadovoljan odgovorom. On može ostvariti pješački pristup, ali ne i kolni pristup. - kazao je Franković.

Iako je Marčinko navela kako nije riječ o pohlepi, nego potrebi, gradonačelnik Franković situaciju vidi na drukčiji način:

- Gospodin traži kolni pristup jer želi nešto tamo graditi, je li tako? Jer mu je potrebno ostvariti parking i ja to poštujem i poštujem sve HRVI i branitelje, kao i sve ljude, ali mi smo kao Grad, jednima dali stanove, drugima smo zemlju pa grade kuće pa su izgradili kuće pa sad treba nadograditi kuće i tako dalje i tako dalje i onda stalno meni „gdje sam bio '91.”. Umorio sam se više od toga. – kazao je Franković, naglasivši:

- Svakome kome možemo pomoći, sukladno zakonu ćemo pomoći, ali nije stambeno zbrinjavanje gradnje kuće peterokatnice i nije u redu prema svim braniteljima. Stambeno zbrinjavanje je kad je branitelj dobio stan u Mokošici s liftom, stan je dobio čovjek i to je to. Neki su dobili stan, neki zemlju, a neki su dobili zgrade, a neki su dobili vile, a neki nisu dobili ništa. – istaknuvši Franković, rekavši, zapravo, surovu istinu.

Kad je u pitanju kolni pristup za HRVI s Gornjeg konala, Franković je kazao.

- Da vam ja pročitam što mi je sve napisao i kakve poruke sam ja sve dobio. Činilo mi se jednostavno, kad on bio kod mene, ja sam rekao ovo ćemo vrlo lako riješiti. Ja uistinu želim pomoći tom čovjeku, ali ne mogu što ne mogu. Međutim, kad smo ušli u predmet, kad smo vidjeli što je to, ajme, majko, nadležni Odjel mu je odgovorio što se sukladno zakonu može napraviti. – kazao je Franković, istaknuvši:

- Malo je pravde među HRVI jer su neki dobili sve, a neki ništa i to je katastrofa i mene uvijek duša zaboli kad vidim Dragana Čobanskog, koji je isto HRVI i živi u gradskom stanu i tko zna hoće li ikad čovjek doživjeti da mu se nešto izgradi. Takvih primjera ima na stotine. – kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Uz Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika od 15. lipnja do 15. rujna 2026. godine, koji je i usvojen, vijećnica Centra Viktorija Knežević potaknula je raspravu na sjednici Gradskog vijeća o potrebama donošenja novih pravila o (ne)dozvoljenoj količini buke i prašine na gradilištima.

Istaknuvši da se iste odluke o tome donose iz godine u godinu, a oko njih su opravdano nezadovoljni i građani i investitori, Knežević je model opisala kao zastarjeli, temeljen na krutom kalendaru „od - do“.

- Zemljani radovi i izgradnja konstrukcije su regulirani, ali se rušenje, često najbučnije i najprašnije, u praksi često tumači kao izvan dosega odluke. Rezultat je dvostruko nezadovoljstvo: kalendar štiti turističku sezonu, ali ne hvata sve izvore smetnji, a istodobno blokira i radove koji bi se mogli odraditi tiše i čišće. - rekla je Knežević.

- Ovo stanje nije dobro ni za građane, ni za izvođače radova i investitore. Uređeni gradovi u Europi imaju gradilišta koja rade, ali ne prave krš i lom kao kod nas. Vrijeme je da i mi to postignemo. - kazala je.

- Model koji imamo sada nije stvar naše volje. Mi činimo ono što možemo i što nam zakon dopušta, ali ti propisi koje donosi naša država ili donosi Hrvatski sabor su zastarjeli modeli. Ovo ograničavanje od do datuma, to je bilo nešto što je bilo primjereno prije 20 ili 30 godina kad niste imali drugih rješenja. - navela je Knežević davajući primjere iz svijeta gdje se postavljaju barijere za buku i prašinu za koje je zaključila da funkcioniraju odlično.

- Ono što možemo učiniti da bi pomogli građanima, možemo urediti dodatne odredbe u našoj komunalnom redu. Mi u našom komunalnom redu imamo jako malo odredbi. One su uglavnom opće naravi. Ono što mislim da bi bilo potrebno, da imamo cijelo jedno poglavlje unutar odluke o komunalnom redu koje se tiče buke i prašine gdje bi se naznačili specifični prekršaji. I znate što bi još trebalo za discipliniranje tih gradilišta... Da im možemo ukinuti odluku o korištenju javne površine. Jer bilo koje veće gradilište, što treba? Javnu površinu! Jer ne mogu operativu svoju izvesti bez javne površine. Ono što je najviše pomoglo s kontroliranjem buke u ugostitelja je bila baš ta mogućnost ukidanja korištenja javne površine. - zaključila je Viktorija Knežević prethodno istaknuvši kako će svoje prijedloge za izmjene zakona uputiti gradonačelniku Matu Frankoviću koji je ujedno i saborski zastupnik HDZ-a.

Naime, upravo na zakone referirala se vijećnica HDZ-a Katarina Doršner koja je istaknula kako je razina buka regulirana zakonom, odnosno da pravilnik Grada „uopće ne regulira tako nešto jer je to regulirano zakonima Republike Hrvatske”. Na to je Knežević zaključila da je zakon mrtvo slovo na papiru jer ga nema tko provoditi. Naime, inspektora nedostaje, a povrh svega, kako je istaknula pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Matilda Krile Prkoča komunalni redari nisu ovlašteni mjeriti buku.

- Mi smo u gradskoj upravi postavili dva mjerača buke. Oni nama informativno služe da vidimo žarišta, ali redari nisu ti koji smiju mjeriti buku, nego su to ovlašteni mjeritelji. I ne možemo mi ni na gradilištima mjeriti buku niti ima smisla staviti u odluku u komunalnom redu nešto što nije u nadležnosti komunalnog redarstva i po tome se ne smije postupati. - kazala je resorna pročelnica.

Iako nije uvrštena u proračun za 2026. godinu spomen soba braniteljima u Župi dubrovačkoj će se urediti, najavio je načelnik Općine Marko Miloslavić (Župka), kako je istaknuo, „sviđalo se to nekom ili ne”, jer postoje, kaže on, i „pojedinci kojima se ta ideja ne sviđa”.

Zapravo, jedini pravi prijepor je gdje će spomen soba biti. O tome se govorilo i na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća.

- Na prošlom Turističkom vijeću ja sam uputio pismo namjere u kojem sam predložio da se razmotri mogućnost da se prostor koji je u vlasništvu Turističke zajednice namijeni za spomen sobu, da taj prostor Općina uzme u najam, a da Općina da u najam prostor za ured TZ-a. Bilo je tu dosta rasprave a na kraju je jednoglasno usvojeno da će se još razmotri što dalje. Kako to funkcionira... Mi moramo angažirati sudskog vještaka da on utvrdi vrijednost nekretnine i napravi procjenu cijene, ne možemo mi paušalno sad utvrđivati koliki je najam za prostor TZ-a ili prostor Općine. Općenito, imamo dvije opcije, zato se nije našlo odmah u proračunu jer smo u fazi razrade u kojem će objektu spomen soba biti. - kazao je Miloslavić.

- Negdje će sigurno biti iako postoje neki pojedinci kojima se ta ideja ne sviđa i koji bi htjeli da se spomen soba u Župi ne izgradi. Postoji dosta negodovanja za korištenje prostora TZ-a, ali nećemo ništa silom raditi, spremni smo na komunikaciju i suradnju, ako se ne realizira tu, realizirat će se u prostoru Općine. - rekao je Miloslavić.

Vijećnica HDZ-a Nikolina Duper pitala je načelnika „tko je smislio da Turistička zajednica ide vanka, a da tu ide spomen soba pored cijele Župe”.

- Ne razumijem zašto netko ne bi želio da postoji spomen soba, svi smo iz Župe, svi smo desno, nema razloga da branitelji nemaju svoju spomen sobu.- dodala je te kazala:

- Ali nije mi jasno zašto bi izbaciti Turistička zajednica iz svojih prostorija zbog toga. - rekla je.

- Nije namjera nikoga izbacivati. Predložena je lokacija upravo zato što je atraktivna, što je u centru mjesta i što smatramo da spomen soba zaslužuje biti na pristupačnom mjestu, dostupna i turistima i posjetiteljima i domaćem stanovništvu. Ne želimo da se napravi negdje gdje bi bila samo azdovoljna forma, negdje gdje neće zaživjeti. Nije nužno da bude baš u prostorijama TZ-a. Ako imate svoje prijedloge i mišljenja, slobodno recite, razmotrit će se. Nije namjera ništa nametati. Mislim da za tako nešto trebamo zajednički raditi i da svi trebamo pomoći da se to ostvari. I sa sadržajem unutar sobe moraju biti uključene sve udruge, to mora biti mjesto koje živi, u kojem se odvijaju manifestacije Nisam zadovoljan idejom da sadržaj sobe bude ograničen na jednu udrugu, sve udruge trebaju biti uključene. To mora biti mjesto koje živi, gdje se odvijaju manifestacije. - rekao je načelnik Marko Miloslavić.

- Sada smo formirali Kulturno vijeće i osigurat ćemo prostore kada ih bude. Trenutno ih nema, ali kad stvorimo uvjete i napravimo prostore za kulturu, bit ćemo u prilici formirati javnu ustanovu u kulturi i izdvajati sredstva za to u proračunu. To je prvi korak. Imamo Kulturno - informativni centar „Antun Miloslavić, koji žrtva toga što nismo nadogradili školu. Kad se nadogradi škola otvorit će nam se i tu prostor. Netko će reći da treba pričekati bolji prostor i slažemo se, ali ako stalno čekamo idealne uvjete i tražimo savršenstvo, to može biti samo opravdanje da se ne napravi ništa. Hajdemo sada napraviti spomen sobu, pa makar bila skromna. Ako ćemo čekati 10 –15 godina, onda ne trebamo pravit nikako, mislim da je prošo voz. Mislim da smo to trebali imati i prije, ali sada je dobra prilika da je napravimo, ako bude i skromno, eto nam početnog koraka da je razvijamo dalje. - rekao je Miloslavić.

Vijećnica Nikola Duper napomenula kako postoji i „prostori gdje su bili Lacus bazeni”.

- I to je u centru, na poziciji i može biti opcija za spomen sobu. Ne znam zašto bi se nužno selila turistička zajednica. - rekla je.

Načelnik Marko Mislolavić zaključio je kako će se napraviti ralunica za sve, a da uostalom Turističko vijeće mora prihvatiti ideju o spomen sobi u prostoru TZ-a.

- Ako ne prihvati, OK, imamo plan B i to je to. - rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić.

U prometnoj nesreći na Babinom kuku lakše je ozlijeđena 21-godišnja vozačica.

Ona je naime, kažu iz PU dubrovačko - neretvanske sinoć oko 23.40 sati izgubila nadzor nad automobilom, udarila u rubnjak pa u stablo ispod ceste.

DPJ

Vidim da su danas iz Atlantske plovidbe izjavili kako im se insinuacijama uzrokuje reputacijska i materijalna šteta. Žao mi je što su bivši dioničari i bivše odgovorne osobe Atlantske plovidbe zaboravili kako je upravo godinama lošeg upravljanja davno načinjena golema reputacijska i materijalna šteta tom društvu. – objavio je danas gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković nakon što je Atlantska plovidba demantirala da su odgovorne osobe te tvrtke nudile Frankoviću mito te su naveli da im je njegovim izjavama nanesena šteta.

- Nažalost, šteta koja je napravljena za Atlantsku plovidbu danas je nepopravljiva, dok je osobna korist pojedinaca možda i mjerljiva. Jedina dobra stvar u cijeloj ovoj priči jest to što je Atlantska plovidba ostala u rukama hrvatske tvrtke Tankerske plovidbe iz Zadra, koja je pokazala kako se odgovorno i uspješno upravlja. Njihovo poslovanje ponos je njihova grada, pomoraca i građana. Mi, nažalost, tu sreću nismo imali. – napisao je u svom odgovoru Franković.

dm

Tvrtka ČISTOĆA d.o.o. obavještava stanovnike Šipana i Koločepa o odvozu glomaznog otpada s otoka.

Prikupljanje i preuzimanje glomaznog otpada obavljat će se prema sljedećem rasporedu:
Šipan (mjesto prikupa Šipanska Luka) – 9. prosinca 2025. godine od 7:00 do 11:00 sati,
Koločep (mjesto prikupa Gornje Čelo) – 10. prosinca 2025. godine od 7:00 do 11:00 sati

Glomazni otpad predavat će se isključivo djelatniku Čistoće na brodu i to na sljedeći način:
korisnici iz kategorije kućanstvo (fizičke osobe) uz predočenje osobne iskaznice bez naknade,
korisnici iz kategorije privreda (pravne osobe) uz transakcijsko plaćanje zbrinjavanja i oporabe glomaznog otpada po m³ temeljem potvrde o izvršenoj usluzi

Glomazni otpad ostavljen na rivi ili mulu smatra se nepropisno odloženim otpadom te se neće prikupljati. Stoga pozivaju korisnike da otpad predaju isključivo u predviđenom terminu i na propisan način kako bi se proces odvijao uredno i učinkovito.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, prikupljanje i odvoz glomaznog otpada bit će odgođen, a o novom terminu stanovnici će biti pravovremeno obaviješteni.

Zahvaljujemo svim korisnicima na suradnji i razumijevanju te ih pozivamo da iskoriste ovu priliku i pridonesu očuvanju čistoće i urednosti svojih sredina.

Čistoća d.o.o.