U cilju transparentnosti rada Zaklade ”Otac Ivan Fiorović” Općina Konavle povremeno objavljuje popis donatora. U posljednjem ciklusu riječ je o tvrtkama Esculap-Teo, Kabalero, Hoteli Cavtat, Konoba Galija, M trgovina i Extra d.o.o., kao i o privatnim osobama Mihu Jemu, Aniti Lukanović te Nikoli Primorcu Čudoviću. Vrijednost ukupnih donacija je 55 917,13 kuna.

Ovom prilikom iznimno, ističemo kako je najveći dio donacija pristigao preko tvrtke Esculap-Teo d.o.o., odnosno preko ugostitelja Mata Đurovića koji je u Konavoskim dvorima upriličio humanitarnu večeru u korist Zaklade na kojoj je prikupljeno više od 48 tisuća kuna. Zahvaljujemo se svim sudionicima večere koji su nesebično pomogli Zakladu, kao i svom osoblju koje je tu večer također sudjelovalo u prikupljanju sredstava.

Podsjetimo, Odlukom Općinskog vijeća Općine Konavle u lipnju 2020. godine osnovana je Zaklada „Otac Ivan Fiorović“, a prema odluci o osnivanju njezina svrha je dodjela pomoći za potrebe liječenja te pomoć osobama koje radi narušenog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti samostalno pokriti troškove liječenja ili ih isto dovodi u izrazito tešku materijalnu situaciju; dodjela financijske pomoći za potrebe izgradnje smještajnih objekata socijalne namjene poput stanova za socijalno ugrožene obitelji i osobe, domova za smještaj starijih, nemoćnih te napuštenih osoba; dodjela pomoći osobama s invaliditetom zbog povećanih potreba liječenja te svakodnevnih potreba u slučajevima kada nisu u mogućnosti samostalno ostvariti potrebnu pomoć putem skrbnika i institucija; dodjela financijske pomoć za obnovu i popravak objekata oštećenih u slučaju elementarnih nepogoda, požara te drugih nepogoda i nesreća, prema stupnju oštećenja i financijskim mogućnostima; dodjela pomoći učenicima i studentima s područja Općine Konavle, a koji se školuju u srednjim školama te na sveučilištima i visokim učilištima.

Zaklada je do sada prikupljenim sredstvima pomogla više potrebitih obitelji u Konavlima, a ove godine financira i šest stipendista kroz čitavu akademsku godinu!

Ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje i koji su u mogućnosti da uplatom na račun pomognu onima kojima je to potrebno.

Broj računa: IBAN: HR6123900011101205920

Sadržaj Općine Konavle

U sklopu projekta TAKE IT SLOW, Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA pozivaju zainteresirane na RADIONICU “EKO CERTIFICIRANJE – ZNAČAJ NA TRŽIŠTU” za male i srednje proizvođače na poluotoku Pelješcu. Bit će riječi o tehničkim aspektima i aspektima tržišta u ekološkoj poljoprivredi i proizvodnji, eko certifikatima te lancima dobave.

Radionica će se održati u utorak 5. travnja 2022. u Domu vinarske tradicije Putniković u 17 sati.

Radionicu će voditi dipl. ing. agronomije Ana Marušić Lisac, koja se više od dvadeset godina bavi kontrolom i certifikacijom ekološke poljoprivrede i proizvodnje. Aktivno radi na promociji održivosti, regenerativne poljoprivrede i razvoja ruralnog prostora, s naglaskom na radu s malim proizvođačima, osobito na udaljenim i teže pristupačnim prostorima.

Svoj interes za sudjelovanje na radionici možete iskazati na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili +385 (20) 638 451 (Mirela Raič).

TAKE IT SLOW je strateški bilateralni projekt Hrvatske i Italije osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao zelene, pametne i održive destinacije. Fokus projekta je na malim zajednicama na otocima, obali i unutrašnjosti uz Jadransko more bogatima materijalnom i nematerijalnom baštinom koje su očuvale autentični životni stil prilagođen svom prirodnom okruženju. Vrijedan je više od 28 milijuna kuna od čega su 85 posto sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a za Dubrovačko-neretvansku županiju na raspolaganju je 6,5 milijuna kuna. Projekt provodi Dubrovačko-neretvanska županija uz tehničku podršku Regionalne agencije DUNEA.

Više informacija o projektu može se pronaći na službenoj stranici Regionalne agencije DUNEA.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Tijekom rasprave o kupnji TUP -a na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je dobio pismo u kojem ga se navodno od strane Udruge malih dioničara optužuje da je kupnjom dionica Luke od Atlantske plovidbe Luci Dubrovnik ukrao novac. Isto pismo dobio je i direktor Luke Željko Raguž.

Naime, Luka Dubrovnik još je u prosincu 2021. otkupila vlastite dionice od Atlantske plovidbe, a UTD Ragusa, kojoj je većinski valsnik Grad Dubrovnik, kupila je također 2,75 posto dionica tog društva. I dok je gradonačelnik Mato Franković još u prosincu prošle godine kazao kako je otkup dionica od Atlantske plovidbe povijesna odluka jer je tim činom uz 2,75 posto dionice UTD Raguse Grad zapravo postao većinski vlasnik Luke Dubrovnik stekavši 51,32 posto dionica tog društva štop posredno što neposredno preko poduzeća u svom vlasništvu, u pismu koje je nedavno dobio, Frankovića se optužuje da je ukrao Luci novce.

- Prije par dana mi je stiglo pismo, vjerojatno ste ga i vi dobili, u kojem se pod sinkronimom malih dioničara, iako to nisu oni, jer sam s njima razgovarao, mene optužuje da sam ukrao Luci neke novce jer smo platili dionice Atlantskoj plovidbi. - rekao je Franković i dodao kako u činu kupnje dionice od Atlantske plovidbe nema nikakve afere.

- Veselim se toj istrazi, ako su me prijavili, da po 150. -ti put dokažem ispravnost svojih postupaka jer ti pojedinci, kojima su se zamaglile očale, izmišljaju možebitne afere, a afera im je ta da smo donijeli stratešku odluku, održali Skupštinu Društva i da je Luka kupila dio svojih dionica pa Grad ima kontrolni paket u tom ključnom društvu, za budućnost Grada iznimno bitnom.- rekao je gradonačelnik Franković.

Isto pismo kao i Franković, dobio je i direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž, koji ga smatra potpuno nebuloznim.

- Jesam, dobio sam i ja to pismo u kojemu je cijeli niz nekakvih nebuloza. To nije pismo od nikakve udruge jer nema ni potpisa ni pečata, to je poslao netko tko ima nešto protiv gradonačelnika, ja sam ga tako shvatio i kažem, u pismu je cijeli niz nebuloza koje nemaju veze s istinom. - kazao je Raguž.

Na naslovnicima lokalnih portala samo jučer na jednoj dva, na drugoj tri, a na trećoj čak četiri teksta i anketa, referendum deboto. Kad se o nekoj temi toliko piše nema sumnje da je važna. Malo morgen, ali dobro, amo kazati da je važna kad mediji o njoj toliko pišu. Kolege zapravo rade samo ono što im je i dio posla, pišu o onom što se „klika”, a to što se najviše „klika” govori puno više o društvu nego o njima. Nemam običaj podvrgnuti se toj borbi za „klikove”, a ni smisla jer moja patetika ionako ne bi bila vjerodostojna, izgledala bi prenategnuto, jednostavno ne znam stvoriti dramu tamo gdje je nema. Da znam bio bih pisac, a ne novinar. Zato ću o toj temi onako kako zapravo – jest.

Riječ je naravno o jednoj mački, zove se Anastazija, ima, jedni kažu 20, drugi 17, treći tko zna koliko godina, ma koliko god, maca je starica za mačje okvire. Živjela tako maca svih tih godina u Gradu, oko Dvora uglavnom. Onda s netko dosjetio kako joj je sigurno hladno na golom kamenu pa joj na pižuo ispred Dvora stavio kušinčić. Netko drugi učinio je „upgrade” pa dodao i kartonsku kutiju da se u njoj skrije, jer Anastazija, je li, inače bez te kartonske kutije i kušinčića ne bi preživjela sve te silne godine mačjeg života koje je proživjela.

Ta mačja favelica zasmetala je ljudima u Dubrovačkim muzejima, kažu oni, Knežev dvor je reprezentativni objekt i toj mačjoj nastambi nije mjesto ispred njega, ne mački, nju nitko zapravo niti ne tjera, nego njezinoj „kućici”.

I onda je nastao tremendi kazin, digli se na noge zaštitnici živina, kućnih i gradskih ljubimaca, Facebook ratnici, umiješali se i novinari pa je Anastazijina favela ispred Dvora postala top tema.

Inače, sve to događa se u Gradu u kojem gradski vijećnik Ivica Roko na sjednici Gradskog vijeća traži da se ispred butiga stave banci za pijančine, da naslone ljudi lakat, što je dubrovačkim novinarima uglavnom bilo jako štosno i smiješno baš kao i kad je rekao da bi ubijao glubove jer su mu posrali odjelo, rekao čovjek tako. Golubove nije nitko branio, nisu oni Anastazija, a ni Roko nije zločesti muzealac. Štosno i jako smiješno bilo je i kad je zatražio otvaranje javne kuće.

Čemu se onda čuditi da je onda kao normalno i da ispred Dvora stoji jedna druga „kuća”, točnije kartonska kutija za koju bi, da u njoj dio dana ne provodi mačka, novinari pisali, a Facebook ratnici komentirali, kako je sramota da smeće danima stoji nepokupljeno ispred jednog takvog objekta kao što je Knežev dvor. Naravno, neizbježno bi bilo sve začiniti i opaskom o „uhljebima” iz Muzeja koji nisu u stanju odnijeti smeće (kartonsku kutiju) na smeće. Ali, eto, kad u njoj dio dana provodi mačka, onda kartonska kutija ispred Dvora nije smeće nego topli dom.

Pa Bog te mazo! Amo svakoj mački, a ima ih valjda najmanje stotinjak u Gradu, staviti po jednu kartonsku kutiju i kušinčić. Ne mora to nužno biti ispred Dvora. Ima puno mačaka npr. ispo' Svete Marije. Da se na konak ne skalavaju ozgorika sve do Dvora, amo im bacit madrac ispred ulaza u Rupe. I koju dekicu. Da im bijednicama ne bude zima. Jer grubo je vrijeme. Jedan takav naslov, da je jadnoj Anastaziji jako hladno, a eto zločesti je muzealci, pazi sad – deložirali, deboto mi je djelovao kao laksativno sredstvo. Taj naslov o velikoj hladnoći i valjda stresu koju trpi jadna deložirana mačka nadmašio je čak i pismo s posljednjom željom koje je pisala Anastazija, mačka, je li. Udri „lajk”, pusti suzu za Anastaziju.

Facebook ratnici besposličari za koji će se dan prebaciti na neku drugu, jednako bitnu temu, tipa hebe li što Grašo, i zaboraviti na Anastaziju. Za razliku od njih, nešto konkretno za tu mačku, iako joj to zapravo nije potrebno, jer riječ je životinji koju je priroda stvorila da živi kako živi, a ne u kartonskoj kutiji ili kućici, pokušao je napraviti naš sugrađanin Srđan Kera.

Načinio je Kera stiliziranu kućicu, onako da se uklapa na pižuo od Dvora, ali ni to nisu muzealci dopustili. Osobno, takvo što mi ne bi smetalo ni kao građaninu, a ni da sam gost. Bilo bi mi simpatično. No, smeta mi pretjerana patetika i što iskrena, što lažna ogorčenost oko „nesretne sudbine” jedne mačke, koja bi, da može govoriti, vjerojatno svih poslala u krasni k... samo da je puste na miru - da leži na pižulu gdje joj dobro i bez kućice i odakle je nitko niti ne tjera.

U središtu pozornosti jučerašnje redovne sjednice Skupštine Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije bila je situacija na turističkom tržištu i odraz ukrajinske krize na turističku sezonu u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

Aktivnosti Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije u prošloj su godini bile u značajnoj mjeri određene prilikama i mjerama povezanim uz pandemiju koronavirusa. Pandemija je značajno utjecala na situaciju Hrvatskoj, ali i na stanje u zemljama iz kojih nam dolaze turisti. Tako je u prvoj polovici prošle godine praktički bilo nemoguće turistički putovati, no u drugom dijelu 2021. pojedine su se zemlje počele otvarati za putovanja.

Ovogodišnja sezona donosi novi izazov – krizu u Ukrajini. Trenutačno „booking” ide, ali je usporen, no turistički djelatnici optimistično gledaju u sezonu koja je pred nama.

Na dnevnom redu sjednice Skupštine našli su se i izvješće o izvršenju Programa rada Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije, te izvješće Turističkog vijeća Turističke zajednice Dubrovačko -neretvanske županije za 2021. godinu.

dpp

Iz socijalnog programa Općine Župa dubrovačka izvršena je redovna tromjesečna isplata novčanih naknada osobama koje ostvaruju pravo sukladno Odluci o socijalnoj skrbi.

Tromjesečna naknada od 450 kuna isplaćena je umirovljenicima čija mirovina ne prelazi 1.500 kuna, a 300 kuna isplaćeno je umirovljenicima čija mirovina ne prelazi 1.800 kuna te osobama koje se vode na Centru za socijalnu skrb Dubrovnik kao korisnici prava na tuđu pomoć i njegu.

Korisnicima prava na osobnu invalidninu od Općine isplaćeno je 900 kuna za prva tri mjeseca, a onima s pravom zajamčene minimalne naknade 600 kuna. Po 600 kuna također je isplaćeno i osobama preko 65 godina bez ikakvih primanja. Malodobnoj djeci bez jednog roditelja i djeci bez jednog roditelja koja se redovno školuju isplaćeno je po 450 kuna.

Nakon redovne godišnje obnove dokumentacije i obrade koju je izvršio Odsjek za društvene djelatnosti i kulturu, Općina Župa dubrovačka izdvojila je iz svog proračuna nešto više od 163 tisuće kuna za prva tri mjeseca tekuće godine.

Rješenja o ostvarenom pravu korisnici će dobiti putem pošte na kućnu adresu, a sljedeća isplata izvršit će se početkom lipnja ove godine.

Sadržaj Općine Župa dubrovačka

Zbog loših vremenskih uvjeta na moru u prekidu je niz trajektnih, katamaranskih i brodskih linija.

U prekidu su trajektne linije Dubrovnik – Koločep – Lopud - Suđurađ i Sobra - Prapratno.

Ne plove ni katamarani na linijama Dubrovnik - Šipan – Sobra i Ubli – Korčula – Dubrovnik, kao ni katamarani na linijama Split – Hvar - Korčula, Ubli - Vela Luka – Hvar – Split.

U prekidu je i brodska linija Dubrovnik – Koločep – Lopud – Suđurađ.

dm

Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je novi pravilnik o upisima u srednje škole kojim se za upis srednjim školama omogućava uvođenje prijemnih ispita koji bi učenicima donosili veći broj bodova, piše danas Južni.

Pravilnik navodi da se uz zajednički element koji čine prosjeci zaključnih ocjena i dodatni element vrednovanja uspjeha - provjere posebnih znanja i vještina te rezultati postignutih na natjecanjima, uvodi poseban element. On omogućuje srednjim školama provjeru posebnih znanja iz hrvatskog jezika, matematike, prvog stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja. Ta provjera može kandidatu donijeti novih deset bodova.

Pravilnik donosi još neke promjene, navodi Južni, a cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

dpp

Maturanti iz Dubrovačko - neretvanske županije pokazali su odlično znanje na državnoj maturi, potvrdio je Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović na jučerašnjem sastanku župana Nikole Dobroslavića i ravnatelja srednjih škola s područja Dubrovačko - neretvanske županije, upoznavši nazočne s rezultatima državne mature u 2021. godini.

- Rezultati su bili iznenađujuće dobri u odnosu na prethodnu godinu s obzirom da je riječ o učenicima koji su dvije godine za redom pohađali nastavu u uvjetima pandemije koronavirusa kada je veći dio vremena nastava bila po modelu C, odnosno online. – istaknuo je Filipović.

Svi pokazatelji potvrđuju da je uvođenje državne mature u sustav obrazovanja bio dobar potez s obzirom da u posljednjih 10 godina prolaznost na državnoj maturi na razini cijele Hrvatske raste iz godine u godinu. Uspjeh učenika srednjih škola Dubrovačko - neretvanske županije u ispitima obveznog dijela državne mature, odnosno predmetima hrvatski jezik, matematika i engleski jezik ili su na razini nacionalnog prosjeka ili čak u većini slučajeva i veći.

Posebno je za pohvaliti uspjeh strukovnih škola koji su i u ispitima obveznog dijela, kao i izbornog (biologija, kemija, fizika, gospodarstvo i politika, psihologija) u svim predmetima bolji od nacionalnog prosjeka.

Uz analizu rezultata državne mature 2021. godine Dubrovačko-neretvanske županije u usporedbi s državnom razinom, na jučerašnjem je sastanku bilo riječi o probnim ispitima te provedbi ispita obveznih i izbornih predmeta.

Župan Dobroslavić je ovom prigodom istaknuo važnost obrazovanja i usvajanja znanja koja mladi ljudi stječu i kroz uspješne nastupe na državnim i županijskim natjecanjima i s takvim dodatnim iskustvima postaju kompetitivniji na domaćem ali i međunarodnom tržištu znanja.

dm

Od ukupno 139.009 poduzetnika u 2020. godini, njih 82.532 ili 59,4 posto ima sjedište u nekom od županijskih središta. Udio zaposlenih je još i veći (63,7 posto) jer je od 947.874 zaposlenih, njih 603.870 zaposleno kod poduzetnika sa sjedištem u nekom od 21 županijskog središta, podaci su FINA -e.

Od 743,8 milijardi kuna ukupnih prihoda poduzetnika u 2020. godini, 528,3 milijarde kuna ili 71 posto ostvarili su poduzetnici koji su registrirani u jednom od gradova - središta županija. Prema podacima za 2020. godinu sjedište Dubrovačko – neretvanske županije, Dubrovnik, bio je s nešto više od četiri milijarde kuna na tek 22 mjestu po ukupnim prihodima prema sjedištu poduzetnika u pojedinim gradovima i općinama što je naravno utjecaj koronakrize.

Inače, od 21 -og grada županijskog središta, poduzetnici u njih 18 ostvarili su neto dobit, dok su poduzetnici sa sjedištem u Dubrovniku ostvarili gubitak od 533,2 milijuna kuna. Uz Dubrovnik samo su poduzetnici u još dva županijska središta zabilježili gubitak i to u Šibeniku (172 milijuna kuna) i Zadru (191,1 milijun kuna).

dm

U kriminalističkom istraživanju kojeg su, od rujna prošle do ožujka ove godine, zajednički provodile hrvatska i francuska kriminalistička policija razotkrivena je kriminalna skupina koja je organizirala krijumčarenje oružja iz Bosne i Hercegovine preko Hrvatske u Francusku.
 
Kriminalističko istraživanje je rezultiralo uhićenjem više osoba na području Hrvatske i Francuske, među kojima su organizatori krijumčarenja i njihovi pomagači.
 
Hrvatska policija je uhitila ukupno četiri osobe u dobi od 51, 35, 42 i 54 godine te zaplijenila pet automatskih puški, 12 ručnih bombi, pet spremnika za automatsku pušku, tri komada streljiva kalibra 7,62 mm i 75 detonatora.

dpp

Građani Europske unije na Konferenciji o budućnosti Europe pozvali su na izmjenu temeljnih ugovora Unije kako bi im se pod jednakim uvjetima omogućila zdravstvena skrb na području cijele Europske unije.

Predstavnici građana EU-a su u Strabourgu na plenarnoj skupštini Konferencije o budućnosti Europe, inicijative za uključivanje građana u kreiranje politika Unije, s predstavnicima institucija EU-a raspravljali o prijedlozima koje su pripremile njihove radne skupine, među kojima je univerzalan sustav zdravstvene skrbi.

Građani su na prethodnim sastancima iznijeli prijedloge da se u EU-u svima osigura jednak pristup zdravstvenoj skrbi bez obzira jesu li državljani članice u kojoj traže zdravstvenu zaštitu i uvede jedinstveni Europski sustav zdravstvenog osiguranja.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije, složio se sa sudionicima da je važno da EU osigura univerzalnu zdravstvenu zaštitu za svoje građane, ali je dodao i da je to vrlo složeno provesti jer su procesi mijenjanja temeljnih ugovora EU-a dugotrajni. Po temeljnim ugovorima Unije, za zdravstvene sustave nadležne su zemlje članice, a ne institucije EU-a.

- Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla da je spremna to napraviti, bez obzira uključuje li to izmjenu ugovora ili ne. To će biti dug proces, već smo imali pokušaj mijenjanja temeljnih ugovora koji je završio neuspješnim referendumom. - napomenuo je Šefčovič.

Hrvatska predstavnica građana Dajana Milinković kazala je da unutar EU dostupnost zdravstvenih usluga treba biti jednaka za sve.
- Europska zajednica sama je napisala temeljne ugovore, pa ih tako možemo i promijeniti. - dodala je.

Šefčovič je u raspravi s građanima istaknuo važnost postizanja iste kvalitete života u zemljama članicama.

- Po dostupnim podacima, novorođenčadi rođenoj u istočnoj Europi predviđa se 10 godina kraći život nego novorođenčadi iz zemalja zapadne Europe. Moramo raditi na kvaliteti života u tim područjima. - dodao je Šečkovič.

Rumunjski eurozatsupnik, predstavnik Europskog parlamenta na konferenciji Alin Mituta kazao je da je Europa nabavom cjepiva i medicinske opreme već pokazala da može zajednički djelovati po pitanju zdravstva.

- Moramo ići dalje i raditi na zajedničkim politikama. - zaključio je Mituta.

Kao važan problem Mituta je istaknuo i pitanje mentalnog zdravlja za koje su se na panelima građana posebno zauzeli mlađi sudionici Konferencije o budućnosti Europe.

- Tražimo od institucija više razumijevanja, pogotovo što se tiče mentalnog zdravlja. - kazao je.

(Hina)