U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojoj su dvije osobe lakše ozlijeđene, dok teže ozlijeđenih osoba nije bilo. S materijalnom štetom zabilježeno je pet prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 557 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 259 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 75 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 24 osobe prekršajno su sankcionirane zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 56 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 25 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 35 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

Najveća koncentracija alkohola od 1,92 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 20. veljače, 40-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole u Metkoviću.

Vozač je isključen iz prometa i doveden u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 10.580 kuna i šestomjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, što je ujedno i najveća novčana kazna tijekom proteklog tjedna.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima primio je danas dobitnika Plave vrpce Vjesnika zapovjednika broda Davora Perušinu koji je upravo na današnji dan prošle godine s upraviteljem stroja Damirom Mršićem iz mora spasio trojicu brazilskih ribara.

Nakon što im je potonula brodica, iznemogli ribari su u moru proveli sedam sati dok ih nisu primijetili s broda za prijevoz cementa "Glory Tellus" pod zapovjedništvom kapetana Davora Perušine iz Slanog.

Kapetan Preušina se danas prisjetio spašavanja u izuzetno teškim vremenskim uvjetima uz velike valove i jake struje te skromno poručio kako vjeruje da bi svatko na njegovom mjestu učinio isto jer ljudski život nema cijene.

- Ovo je priznanje koje je zaslužila posada broda Glory Tellus. - istaknuo je kapetan Perušina broda na čijem se čelu izmjenjuju pomorci iz naše županije pa se može zaključiti da je ovaj brod norveške kompanije u sigurnim rukama naših pomoraca.

Župan Nikola Dobroslavić još je jednom čestitao kapetanu Perušini na hrabrosti te istaknuo da je Plava vrpca stigla u prave ruke kao priznanje za hrabrost i spašavanje ljudskih života na moru.

- Upravo zahvaljujući kapetanu Perušini ovo priznanje je stiglo u Dubrovačko - neretvansku županiju, područje velikih pomorskih kapetana i mornara. – zaključio je župan Dobroslavić.

dpp

Trgovački lanci cijene svojih artikala snizit će i prije 1. travnja kada na snagu stupa odluka Vlade o smanjenju PDV -a na osnovne namirnice. Prvi će cijene sniziti Konzum i to već u ponedjeljak. Cijene će sniziti i Lidl, a neće ih povećavati ni Tommy.

Netom što je Vlada najavila kako će od 1. travnja stopu PDV -a na osnovne namirnice sniziti s 13 na 5 posto, najveće trgovačke lance pitali smo hoće li cijene artikala u njihovim trgovinama pratiti smanjenje stope PDV -a.

Iz najvećeg trgovačkog lanca u zemlji – Konzuma, odgovorili su kako će „nastavno na odluku Vlade o smanjenju stope PDV -a na određene proizvode, Konzum u skladu sa zakonom i potpuno transparentno na navede proizvode primjenjivati novu stopu PDV-a”.

„Želimo naglasiti kako navedeno smanjenje PDV -a ni u kojem slučaju nećemo koristiti za povećanje svoje marže već ćemo ga u potpunosti primijeniti na naše kupce.” - naveli su iz Konzuma.

No, nakon što su iz Lidla objavili kako će cijene u svojim trgovinama sniziti prije 1. travnja, kada na snagu stupa odluka Vlade o nižem PDV -u, iz Konzuma su ih preduhitrili. Konzum, naime neće čekati 1. travnja. Cijene više od tisuću artikala na policama svojih trgovina snizit će već od ponedjeljka 21. veljače.

„Od ponedjeljka 21. veljače na Konzumovim će policama više od 1.000 artikala biti dostupno po nižim cijenama, formiranima u skladu s najavljenim Vladinim poreznim rasterećenjem, odnosno smanjenjem PDV -a s 13 na 5 posto na svježe meso i ribu, jaja, voće i povrće, jestiva ulja i masti te dječju hranu, s 25 na 5 posto na maslac i margarin te s 25 na 13 posto na higijenske uloške i tampone.” - navode iz Konzuma.

„Podržavamo odluku Vlade Republike Hrvatske i kao vodeći trgovački lanac, sniženjem cijena i prije službene promjene stope PDV -a, dajemo svoj doprinos povećanju kupovne moći naših sugrađana. Zadovoljstvo kupaca naš je prioritet te smo se stoga i na ovaj potez odlučili kako bismo im izašli ususret u ovom valu poskupljenja. Tako će kupci u više od 600 Konzumovih prodavaonica diljem Hrvatske i prije stupanja na snagu Vladine odluke o smanjenju PDV -a moći pronaći više od tisuću proizvoda po pristupačnijim cijenama.” – naveli su iz Konzuma.

I dok je Konzum svojim kupcima svježe meso i ribu, jaja, ulje, maslac i margarin spreman po nižim cijenama ponuditi već od ponedjeljka, Lidl će cijene sniziti od 1. ožujka, a kako bi, ističu, „dali svoj doprinos rasterećenju budžeta hrvatskih građana.”

Niže cijene sukladno nižim stopama PDV-a najavljuju i iz Tommya.

„Primjenom novih - sniženih stopa PDV-a, Tommy će prilagoditi maloprodajne cijene proizvoda na koje se primjenjuju nove stope, sukladno zakonskim odredbama Cjelokupno sniženje stopa poreza reflektirat će se na niže cijene za kupce, uz napomenu da ovakvu situaciju nećemo koristiti za podizanje trgovačkih marži.” - navode iz Tommya.

Da su im kupci na prvom mjestu, poručuju i iz Studenca, ipak odgovor na pitanje hoće li sukladno smanjenju PDV -a smanjiti cijene određenih artikala u svojim trgovinama, ostao je nedorečen.

„Na cijene artikala utječe niz vanjskih čimbenika, kao posljedica globalnih i lokalnih ekonomskih kretanja, situacije u nabavi i opskrbi roba te, konačno, i poreznih politika. Nama u Studencu kupci su na prvom mjestu te se nastavljamo voditi njihovim zadovoljstvom i osiguravati im dostupnost proizvoda uz ugodno iskustvo kupnje i kvalitetu usluge. Aktivno pratimo sva tržišna kretanja i ponašamo se u skladu s njima te radimo sve radnje kojima je imperativ zadovoljstvo kupaca.” - odgovorili su iz Studenca.

Studenac je lanac koji je nedavno preuzeo lokalni trgovački lanac Pemo, Preuzimanjem Pema, Studenac je postao trgovački lanac s najvećom koncentracijom trgovina na području Dubrovačko – neretvanske županije, posebno njezinu dubrovačkom dijelu pa je za kupce iznimno važno znati mogu li u tim trgovinama očekivati niže cijene artikala za koje je Vlada snizila PDV.

Pemo je inače jedini trgovački lanac u Županiji dubrovačko – neretvanskoj iz kojeg nismo dobili odgovor hoće li sniziti cijene u svojim trgovinama, a nedavno ga je preuzeo Studenac.

Vlada je naime u okviru paketa teškog 4,8 milijardi kuna, od 1. travnja s 13 na pet posto smanjila PDV na svježe meso i ribu, jaja, voće i povrće te dječju hranu, dok je PDV na maslac i margarin s 25 smanjen na pet posto. S 25 na 13 posto smanjen je PDV na higijenske uloške i tampone.

Predstavljajući mjere, ministar financija Zdravko Marić kazao je kako ne mora značiti da će smanjenjem PDV-a biti niže i cijene navedenih artikala jer trgovci mogu povećati marže za onaj postotak za koji je smanjen PDV. No, izgleda da se to neće dogoditi.

Kao jedan od razloga zbog kojih trgovački lanci neće povećavati svoje marže, a time i cijene, brojni analitičari ističu preveliku koncentraciju trgovina u Hrvatskoj zbog čega trgovci ne mogu više sebi dozvoliti da budu skuplji od konkurencije pa bi se cijene zaista mogle smanjiti. Neki lanci, tvrde analitičari, shvatili su naime da su se zaletjeli s visokim cijenama, odnosno shvatili su da ih ipak moraju smanjiti.

U poslijepodnevnim satima jučer je na području Župe dubrovačke uhićen je 23-godišnjak kod kojeg je pronađeno 100 grama droge amfetamin speed za koju drogu je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da je osumnjičeni nabavio radi dalje preprodaje. - navodi danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

„Pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a policija protiv osumnjičenog 23-godišnjaka podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama.” - piše u kratkom priopćenju.

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u srijedu zatražili od Komisije da se ujednače i primjenjuju zajednička EU pravila za putovanja tijekom pandemije i istaknuli važnost jedinstvenih uvjeta putovanja za turistički sektor. U raspravi s povjerenikom Komisije Didierom Reyndersom o mjerama za putovanja koje EU poduzima u uvjetima pandemije, većina zastupnika založila se za ujednačavanje mjera za putovanja te kao problem navela različite restrikcije u državama članicama.

- Dobra koordinacija mjera za putovanja od velike je važnosti za turistički sektor. - rekla je Claudia Monteiro de Aguiar iz Europske pučke stranke, a zabrinutost za turizam iskazala je i Isabel Garcia Munoz iz redova socijaldemokrata rekavši kako „radna skupina za turizam traži jedinstvene uvjete putovanja u EU-u“.

Sophie in't Veld iz grupacije Renew Europe postavila je pitanje „provjerava li Komisija jesu li nacionalna pravila država članica u skladu s uredbom koja je donešena“, dok je Anna Deparnay-Grunenberg iz Zelenih upitala „zašto Komisija ne predlaže procjenu učinka za sve mjere i alate koji se provode“.

Komisija je početkom veljače predložila produljenje korištenja COVID potvrda do 30.6.2023. kako bi se putnicima osiguralo putovanje unutar EU-a ako države članice zadrže određene javnozdravstvene mjere.

Otkako su se uvele COVID potvrde, na početku prošle ljetne sezone, države članice izdale su više od 1,3 milijarde potvrda. Sustav europskih COVID certifikata jedini je takav operativni sustav na međunarodnoj razini, a „već je 35 trećih zemalja priključeno u sustav, dok ih 22 još čeka“, istaknuo je Reynders, povjerenik Komisije za pravosuđe.

- Bilo bi šteta prerano ukinuti ovaj sustav koji tako dobro funkcionica. - rekao je Reynders, ali je upozorio da „produljenje sustava COVID potvrda ne treba brkati s ukidanjem restrikcija za putovanja“.

„Komisija u potpunosti podržava odluke država članica da uklone takve restrikcije gdje god je to moguće“, naglasio je povjerenik i dodao da je „odluka o korištenju COVID potvrda na državama članicama“.

Produljenje sustava COVID potvrda ne podržavaju Europski konzervativci i reformisti, zastupnici iz kluba Identitet i demokracija te hrvatski nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić.

- Osim što su COVID potvrde dovele do brojnih smrti diljem svijeta jer su cijepljene osobe, a ne testirane, širile virus u bolnicama, među ugroženima, dovele su i vojsku na ulice država članica. - ustvrdio je Kolakušić u raspravi.

Jorge Buxade Villalba iz redova konzervativaca ustvrdio je da se „privremeno uvođenje ovih potvrda pretvorilo u noćnu moru“.

(Hina)

Pandemija je dodatno ugrozila ljudska prava i demokraciju u cijelom svijetu, a posebno je zabrinjavajuće jačanje autokratskih režima koji prolaze nekažnjeno jer su ljudska prava podređena poslovnim interesima, upozorili su europarlamentarci na ovotjednoj plenarnoj sjednici.

Jačanje autokratskih i drugih neliberalnih režima značajnim je dijelom uzrokovano podređivanjem ljudskih prava financijskim interesima u okviru neadekvatne vanjske politike EU-a, upozorili su europarlamentarci na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

- Nakon 20 godina, u 2020. prvi su put neliberalne demokracije, diktature i autokratski režimi ponovno počeli biti u većini. - upozorila je Maria Soraya Rodriguez Ramos, izvjestiteljica za godišnje izvješće o stanju ljudskih prava i demokracije u svijetu,

Eurozastupnici smatraju da je potrebno uvesti klauzulu o ljudskim pravima u međunarodne sporazume, uključujući i one trgovinske, te nadzirati njihovu provedbu jer ljudska prava ne smiju biti podređena biznisu.

Rodriguez Ramos je rekla da Parlament traži od Komisije da hitno prouči mehanizme kažnjavanja i uvođenja sankcija.

- Znamo da multinacionalne kompanije krše principe koje mi ovdje tvrdimo da branimo. Europsko zakonodavstvo o nadzoru nad kompanijama nam nudi jedinstvenu priliku da transformiramo riječi u djela… Nemojmo propustiti tu priliku. - rekao je Raphaël Glucksmann iz kluba S&D.

Zastupnica Isabel Wiseler-Lima iz kluba EPP-a upozorila je da autokratski režimi prolaze posve nekažnjeno za ubojstva aktivista i novinara “iako imamo različita sredstva da zaštitimo one koji se bore za demokraciju”.

Miguel Urbán Crespo iz kluba Ljevice dodao je na to da je “EU čestitala Kolumbiji na njenom napretku i nije uputila niti jednu kritiku niti osudu zbog ubojstava boraca za ljudska prava”.

- Želimo u ovom parlamentu raspravljati o ljudskim pravima, ali danas baš i nije najbolji dan za to. Naime, morali bismo najprije prijaviti odgovorne za ubojstva stotina tisuća Kolumbijaca, no mi smo ovdje ugostili predsjednika te države. - rekao je zastupnik Manu Pineda, također iz kluba Ljevice.

Ljudska prava moraju niti univerzalna i neovisna o ideologijama, poručili su europarlamentarci.

- To nije vreća iz koje svatko odabire ono što mu odgovara s obzirom na njegove osobne kriterije i uvjerenja. - rekla je izvjestiteljica Rodriguez Ramos.

Dodala je da ovo izvješće nije samo pregled stanja nego i daje smjernice za učinkovitije djelovanje. To podrazumijeva pooštravanje globalnog režima sankcija, pri čemu ljudska prava moraju biti u središtu, a ne na marginama vanjske politike EU-a. Izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u Europskom je parlamentu prihvaćeno s 487 glasova. Protiv je bilo 80 zastupnika, a suzdržano njih 120.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnsnu politiku Josep Borrell odgovorio je na kritike zastupnika rekavši da je ove godine EU ponovno pokrenuo Forum za ljudska prava kako bi se bavili situacijom u Bjelorusiji, Mjanmaru, Afganistanu, Etiopiji i drugdje te problemom klimatskih promjena.

- Imamo europski globalni režim sankcija, usvojili smo restriktivne mjere koje ciljaju na pojedince i subjekte u Kini, Koreji, Južnom Sudanu, Eritreji, Rusiji… - rekao je Borrell.

Borrell je najavio da će EU osigurati 80 milijardi eura za sljedeće sedmogodišnje razdoblje programa za demokraciju i ljudska prava.

- Tu je i promatračka izborna misija EU-a s ciljem promicanja demokracije i ljudskih prava. Uskoro ćemo takve misije poslati u Kolumbiju, Istočni Timur i Libanon. - rekao je Borrell.

Najavio je i da će Komisija uskoro napraviti i “dubinsku analizu privatnog sektora” kako bi se kompanije primorale da u svom poslovanju poštuju ljudska prava.

(Hina)

Nakon što je objavljeno da, iako s obitelji živi u Zagrebu, prima naknadu za odvojeni život, predsjednik SDP -a i saborski zastupnik Peđa Grbin, najavio je kako će 50 tisuća kuna te naknade dati u humanitarne svrhe. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković na današnjoj konferenciji za novinare kazao je kako on i inače dio svojih primanja izdvaja u humanitarne svrhe te istaknuo kako će to i dalje činiti. Rekao je i zašto umjesto plaće saborskog zastupnika, koja je veća, prima gradonačelničku plaću.

- Po meni se ta naknada za odvojeni život bez veze tako zove. Dobro vam je poznato da obnašam dvije dužnosti, gradonačelnika i saborskog zastupnika. Mogao sam uzeti plaću saborskog zastupnika ili gradonačelnika i odlučio sam uzeti ovu manju plaću gradonačelnika jer sam se vodio računicom kako nije u redu da smo ljudima smanjili plaće, a da ja uzimam veću plaću. Po meni to nije u redu. - rekao je Franković te se osvrnuo na naknade na koje kao saborski zastupnik ima pravo.

- Ono što me pripada kao saborskog zastupnika su dvije naknade, dakle sve što u Hrvatskom saboru ja mjesečno primam je 2.500 kuna. Dakle, moje naknada u Saboru je gotovo identična naknadi koju prima netko u nadzornom odboru, gradskom vijeću ili županijskoj skupštini. Trošak Grbina i cijelog niza saborskih zastupnika su njihove plaće koje nisu prikazane, a meni nije palo na pamet uzeti veću plaću, pogledajte koliko je gradonačelnika ostalo na manjoj plaći, samo to pogledajte.- kazao je Franković.

Osvrnuo se i na izjavu Peđe Grbina kako će naknadu koju je primao za odvojen život preusmjeriti u humanitarne svrhe. Kazao je kako su njegov i Grbinom slučaj, kad su u pitanju naknade za odvojen život, dijametralno suprotni..

- Nemam ja problema pomagati u humanitarne svrhe i bilo bi ružno reći koliko sam puta to radio i radim. Meni je žao što Peđa Grbin očito dosad nije sudjelovao u raznim humanitarnim akcijama i pomaganju ljudima pa je sad odjednom odlučio sudjelovati u tome. Moj slučaj i njegov su dijametralno suprotni jer oni živi u Zagrebu sa svojom obitelji i još je uzeo naknadu za odvojen život. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako se slaže sa saborskim zastupnikom SDP -a Arsenom Baukom koji je predložio da se naknade za odvojen život saborskim zastupnicima ukinu.

- To je dobro, slažem se s Baukom, ukinimo tu naknadu. Nemam ja s time problema. Mene su građani izabrali da zastupam interese Grada Dubrovnika i ja to radim. - rekao je Franković.

Nezaposlenost je problem je s kojim se suočava velik broj mladih u Europi, a zastupnici Europskog parlamenta složili su se da je jedno od rješenja zabrana neplaćenog stažiranja. Eurozastupnici su u raspravi "Jedna mladež, jedna Europa" na ovotjednoj plenarnoj sjednici kao pitanje od posebne važnosti za budućnost mladih istaknuli neplaćeno stažiranje.

Po istraživanju Eurostata provedenom u prosincu 2021. broj nezaposlenih među mladima je 14,9 posto. Situaciju dodatno otežava što mladi tijekom neplaćenog stažiranja uvelike ovise o pomoći svojih roditelja pa je onima čiji roditelji to ne mogu priuštiti ulazak na tržište rada još nedostižniji.

Zastupnica Diana Riba iz kluba zastupnika S&D smatra da je nezaposlenost velik problem u čijoj srži leži manjak socijalne mobilnosti i dugo školovanje nakon kojeg slijedi neplaćeno stažiranje. "Iskustvo ne plaća stanarinu", dodala je.

Nezavisna zastupnica Chiara Gemma je istaknula kako "više od polovice mladih nije plaćeno za stažiranje, a to znači da polovica ljudi koji ulaze na tržište rada za svoj rad ne dobiva plaću".

"To je iskorištavanje i po tom pitanju moramo urediti odgovarajući zakonski okvir", rekla je Gemma.

Europski parlament je na ovotjednoj plenarnoj sjednici usvojio i Rezoluciju o osnaživanju europske mladeži koja se posebno fokusira na probleme društvenog oporavka i postpandemijskog zaposlenja. Uz zaposlenje, zastupnici su istaknuli važnost problema mentalnog zdravlja. Zbog pandemije problemi mentalnog zdravlja su u porastu pa je po Unicefovom izvješću iz listopada suicid drugi uzrok smrti među mladima.

"65 posto mladih ima rizik od depresije, a samoubojstvo je drugi uzrok smrti mladih, ovim pitanjem trebamo se boriti kroz zdravstveni sustav, ali i sustav obrazovanja", kazao je EPP-ov zastupnik Jaroslaw Duda.

Mnogi zastupnici složili su se kako je sada vrijeme da se posluša mlade i njihova mišljenja implementira u razvitak politika koje će im omogućiti bolju mogućnost. Istraživanja Eurobarometra pokazuju da 90 posto mladih za budućnost smatra ključnim i rješavanje problema klimatskih promjena.

"Više od 90 posto mladih želi da se bavimo klimatskim promjenama. Trebamo slušati što oni žele", kazala je pučanka Michaela Šojdrova (EPP).

Hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić iskazao je nezadovoljstvo radom europskih institucija po pitanju rješavanja problema mladih.

"Europske institucije u prvih mjesec dana Europske godine mladih nisu odradile zapažene korake u području kreiranja i implementacije koje bi osigurale da ova godina ne bude puna obećanja i floskula koje će razočarati mlade," izjavio je.

Rješenje problema mladeži hrvatski zastupnik Karlo Ressler iz redova EPP-a vidi u digitalnoj transformaciji koja pruža nove prilike u obrazovanju, ali i stvaranju novih radnih mjesta.

"Inovacije i kreativnost mladih moraju doći u prvi plan, a to se može postići uklanjanjem administrativnih prepreka i otvaranjem prostora mladima da samostalno i spremno oblikuju svoju budućnost", dodao je.

Mnogi zastupnici iskoristili su ovu priliku da podsjete na važnost digitalne platforme Konferencije o budućnosti Europe putem koje se građani mogu informirati i uključiti u rasprave o politikama Europske unije. Također, zastupnici kluba Renew Europe pozvali su na stvaranje slične platforme koja će se baviti isključivo problemima mladih.

(Hina)

Utjecaj okoliša na suvremena društva postaje sve očitiji, osobito na Mediteranu, ali te se teme rijetko istražuju unutar srednje struje društvenih znanosti u Hrvatskoj, nameće se nakon razgovora s istraživačima.

Piše: Ivo Lučić/Hina

Razgovor sa znanstvenicima nametnuo se nakon izlaska prvog broja znanstvenog časopis "Suvremeni Mediteran". Izdavač je Sveučilište u Dubrovniku, izlazi jedanput godišnje i objavljuje izvorna znanstvena istraživanja koja obuhvaćaju problematiku Mediterana kroz politologiju, sociologiju, suvremenu povijest, kulturne studije i informacijske i komunikacijske znanosti, kaže se u zaglavlju časopisa. U impresumu stoji da se radi o multidisciplinarnom znanstvenom časopisu čiji je glavni cilj "postati znanstveni forum za raspravu o mediteranskom području". U impresumu nema navedenih disciplina ni urednika koji su posvećeni okolišnim problemima.

Tim povodom Hina se obratila stručnjacima za komentar kako se u društvenim znanostima u Hrvatskoj percipiraju problemi Mediterana kao područja iznimno pogođena klimatskim zagrijavanjima i koliko su društveni znanstvenici osjetljivi na okolišna pitanja koja presudno utječu na suvremena društvena zbivanja.

Glavni urednik časopisa Suvremeni Mediteran povjesničar Davor Pauković objašnjava da je publikacija zamišljena kao interdisciplinarni časopis u okviru društvenih i humanističkih znanosti i da se izravno ne bavi ekologijom kao znanstvenom granom biologije, odnosno područjem prirodnih znanosti. No, ističe da su teme vezane uz ekološke politike ili ekološke teme iz sociološkog rakursa svakako poželjne i dobrodošle u časopisu.

- Apsolutno se slažem da je tema ekologije i klimatskih promjena vjerojatno najvažniji problem u budućnosti Mediterana. U tom smislu podržavam sve inicijative i napore da se problemu pristupa iz perspektive svih relevantnih disciplina. Što se tiče uredništva časopisa, ono je daleko od konačnog. U sljedećem razdoblju planiramo uključiti još dvadesetak znanstvenika, prvenstveno iz inozemstva. - objasnio je Pauković, zaposlen na Sveučilištu u Dubrovniku.

Povjesničar okoliša na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i glavni i odgovorni urednik časopisa Ekonomska i eko-historija Hrvoje Petrić smatra da je učinke globalnih promjena na hrvatsko društvo nemoguće razumijevati bez povezanosti raznih okolišnih inicijativa unutar društvenih i humanističkih znanosti, a sve to u interakciji s prirodoslovljem.

- Pri tome svakako može pomoći povijest okoliša kojoj je temeljna zadaća proučavanje međuodnosa ljudi u prirodi, ali i slična promatranja okoliša iz perspektive humanistički znanosti i društvenih znanosti. - kaže Petrić.

- Treba imati na umu kako glavnina neželjenih rezultata proizlazi iz stoljetnih procesa koji su vrlo snažni te globalno povezani pa je stoga utemeljeno uvjerenje kako se suvremeni problemi okoliša mogu do kraja razumjeti jedino kada se prouče slične krize u prošlim društvima. - kaže Petrić koji je predsjednik Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju.

Geografkinja s Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu Borna Fuerst-Bjeliš upućuje na izviješća IPCC-a koja ističu da je upravo Mediteran jedna od najranjivijih regija svijeta s obzirom na pojavu ekstremnih suša, koje prati značajan porast rizika od požara.

- Sve to jasno upućuje koliko su okoliš, kao i alarmantni procesi kojima svakodnevno svjedočimo, utkani u svaku poru našega života i naše budućnosti, a naravno samim time jasna je i potreba multidisciplinarnosti istraživanja. - kaže autorica knjige Mediterranean Identities – Environment, Society, Culture.

Kemičar s Instituta Ruđer Bošković Nikola Biliškov ističe izviješće međuvladine organizacije Sredozemna unija (Union for the Mediterranean) u kojem se ističe da se Mediteran zagrijava 20 posto brže od globalnog prosjeka te da je jedna od regija koja je ponajviše ugrožena klimatskim promjenama. Činjenica je da na tom području obitava 250 milijuna ljudi, kojima prijeti siromaštvo vodom u narednih 20 godina, gubitak obradivog tla, porast razine mora te druge ugroze vezane uz klimatske promjene.

Stoga član inicijative Znanstvenici za klimu ukazuje na potrebu da se hitno razviju i implementiraju ambiciozne i oštro fokusirane znanstveno utemeljene politike usmjerene ka smanjenju rizika te razviju prilagodbe na te promjene.

Na pitanje koliko su hrvatske društvene znanosti otvorene za okolišne teme, sugovornici većinom ostaju bez ocjene.

Borna Fuerst-Bjeliš kaže da na takvo pitanje ne može dati ocjenu, iako je razmišljala o tome, jer smatra da za to nema "potrebnu širinu pregleda".
- Samom časopisu je teško dati ocjenu, jer treba proći više godina i brojeva, te sakupiti dovoljno materijala da bi se profil časopisa mogao ocijeniti. Naime, svatko je slobodan osnovati časopis kakav želi i s fokusom na ono što želi. Pa ako će ovo biti časopis s radovima iz politologije povezano s prostorom Mediterana - u redu. - zaključuje predsjednica Komisije za marginalizaciju, globalizaciju i lokalne odgovore Međunarodne geografske unije.

Davor Pauković kaže da su znanstvene discipline i dalje poprilično odvojene, a interdisciplinarnost više je iznimka nego pravilo.
- Kao povjesničar koji se bavi suvremenim temama, i često interdisciplinarno, pokrenuo sam časopis u okviru humanistike i društvenih znanosti. Nadam se da će biti sličnih projekata i iz drugih disciplina, koji će se baviti ekologijom iz svoje perspektive. - kaže on.

Hrvoje Petrić kaže da je časopis Ekonomska i eko-historija u dosadašnja istraživanja klimatskog zagrijavanja na srednjoeuropskom i mediteranskom okruženju uklopio nedavno započeta istraživanja u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini.
- Za očekivati je daljnje pomake unutar takvih pristupa i vjerujem kako bi usmjeravanje na istraživanje Sredozemlja imalo budućnost kroz povezivanje postojećih i poticanje novih radnih inicijativa iz društvenih i humanističkih znanost. - kaže on.

Na izravno pitanje koliko su hrvatske društvene discipline osjetljive na okolišna pitanja, odgovara: "Imam osjećaj da su sve osjetljivije, pogotovo kod generacija mladih istraživača."

- Klimatske promjene su sveprisutne i sveprožimajuće. One utječu na sve sustave koji omogućuju i podržavaju život na Zemlji. Ljudsko društvo nije odvojeno od toga. Ono je dio globalnog ekosustava i civilizacija se ne može i ne smije promatrati odvojeno od svoje prirodne podloge. Čini se da je ovaj časopis jedan u nizu pokazatelja permanentnog neprirodnog razdvajanja društveno-humanističkih od prirodoznanstvenih tema. - kaže Nikola Biliškov, ambasador Klimatskog pakta Europske unije.

- Prirodne znanosti omogućuju razumijevanje mehanizama koji dovode do klimatskih promjena i bilo bi jednostavno da one mogu u potpunosti razmotriti sve aspekte klimatske krize. No, njihove posljedice, mjere ublažavanja i prilagodbe teme su koje iziskuju duboku i široku interdisciplinarnu suradnju prirodnih i društveno-humanističkih znanosti. Dakle, u realnosti je razdvajanje prirodoslovnog i društveno-humanističkog pristupa gruba simplifikacija tog sveprožimajućeg problema. - kaže Biliškov.

Razmatranje Mediterana, kao vrlo dinamičnog društveno-političko područja i kao jednog od globalno najranjivijih regija po pitanju klimatskih promjena, krize bioraznolikosti i drugih ekoloških kriza današnjice, iziskuje upravo takav široki interdisciplinarni pristup uz prevladavanje međusobnih nerazumijevanja.

- Od znanstvenog časopisa koji nosi naslov Suvremeni Mediteran, očekivao bih stavljanje okolišnih tema na zasluženo, vrlo važno, možda i središnje mjesto. U datim okolnostima bila bi dužnost profilirati takav časopis u ozbiljan znanstveni forum, čiji bi radovi mogli biti značajan temelj za donošenje kvalitetnih političkih odluka na razini Republike Hrvatske, ali i šire. - zaključuje Nikola Biliškov.

Rekonstrukcija Lapadske obale se nastavlja. Naime, Općinski sud u Dubrovniku odbio je zahtjev kojim je koncesionar marine u gruškom zaljevu Laguna Trade Franja Pašalića tražila obustavu radova pa je gradonačelnik Mato Franković održao konferenciju za novinare na kojoj je istaknuo kako je dobio rješenje suda kojim je Pašalićev zahtjev odbijen.

- Sad je već više puta da od različitih sudova i ministarstva dolazi pravorijek kojim je potvrđena ispravnost postupaka Grada Dubrovnik, ali unatoč tome Laguna Trade ne odustaje i sigurno će i dalje iskoristiti sve pravne mogućnosti kako bi nas zaustavila u ovom projektu. - kazao je Franković i naglasio kako je najbolje bilo postići zajednički stav, odnosno dogovor s Laguna Tradeom.

- Zajednički stav mora biti na korist stanovnika, a ne na uštrb njih. U javnom prostoru se više puta pokušalo prikazati kako smo mi nespremni za sastanke i razgovore, a više sam puta istaknuo kako sam spreman za razgovore, ali ne na uštrb stanovnika Lapadske obale i sva dokumentacija i korespodencija s navedenom tvrtkom je uvijek bila jasna, javna i transparentna, išla je ka rješavanju svih problema. Projekt rekonstrukcije Lapadske obale je zakonit sa zakonitom građevinskom dozvolom, što je više sudova potvrdilo i u konačnici projekt će biti realiziran u zadanim rokovima, prvenstveno na korist stanovnika tog područja i građana. - kazao je Franković, dodavši kako očekuje da će se Pašalić žaliti na odluku dubrovačkog Općinskog suda.

- Imamo još cijeli niz tužbi i procesa i očekuje nas i spor na Upravnom sudu u Splitu negdje u svibnju. I na ovu će se odluku on sigurno žaliti pa ide Županijski sud koji će odlučivati o pravorijeku Općinskog suda. Mi ćemo kao i dosad dokazivati ispravnost svih naših postupaka. - rekao je Franković.

Tko je u pravu, a tko u krivu na Lapadskoj obali, u konačnici će morati presjeći resorno Ministarstvo.

- Ministarstvo je to koje će trebati presjeći i Ministarstvo je ono koje ima ključ za rješenje problema. Kad dođe do dogovora, Ministarstvo će biti ono tijelo koje treba izmijeniti koncesiju jer je problem nastao davno prije i činjenica je da dokumentacija i područje koncesionara nisu poklopljeni i samim time dolazi do nesporazuma. Upravo je Ministarstvo to koje će trebati napraviti izmjenu odluke o dodijeljenoj koncesiji i definirati je na drukčiji način. - kazao je Franković

Podsjetio je kako je Grad Dubrovnik Ministarstvu podnio zahtjev za raskid koncesijskog ugovora te dodao kako odgovor još nije dobio.

- Nismo ga još dobili, nismo ni očekivali tako brzo jer Ministarstvo mora sagledati sve činjenice koje je Grad naveo za ukidanje koncesije. Očekujemo da će to biti u idućih mjesec dana. Osim Ministarstvu, Grad je uputio zahtjev i Uredu za zakonodavstvo Vlade, obzirom da taj Ured daje suglasnost na sve akte i točke koje Vlada usvaja.- kazao je Franković.

Kad su u pitanju parkirna mjesta na Lapadskoj obali, Franković je naglasio kako Pašaliću od traženih 29 može ponuditi 20 mjesta za parking jer bi veći broj parkirnih mjesta, rekao je, bilo na uštrb stanovnika.

- Dakle, tih devet mjesta ruši cjeli koncept rekonstrukcije Lapadske obale, 29 mjesta bi značilo manje mjesta za stanovnike. Od 107 parkirnih mjesta možemo podnijeti 20, da vuk i dalje bude sit, a ovce na broju, ali više od toga ne možemo jer bi dugoročno stanovnici imali značajan problem. Ne smijem ići sa svojim egom i bilo bi užasno da svoj ego suprotstavljam potreba stanovnika. Spreman sam se dogovoriti sa svima na korist stanovnika i vjerujem da će i druga strana shvatiti da je dogovor najbolji za sve. - rekao je Franković, istaknuvši kako je Pašalić svojevremeno bio za rekonstrukciju Lapadske obale.

- Bio sam svjedok na jednom sastanku kad sam bio predsjednik Gradskog vijeća kojeg su imali Pašalić i tadašnji gradonačelnik Vlahušić, kad je Pašalić nudio svoju građevinsku operativu da Grad započne s rekonstrukcijom Lapadske obale jer je i njemu važan taj projekt. Što se dogodilo u međuvremenu da od zagovaratelja postane protivnik projekta, ne znam. Na tom sastanku nisu isticane primjedbe na preklapanje koncesijskog područja. Tada još nije bilo građevinske dozvole, ali je Prostornim planom bilo definirano kuda ide cesta. - rekao je Franković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković razriješio je u subotu navečer Darka Horvata dužnosti ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na osobni zahtjev, objavila je Hina, a nešto kasnije Horvatu je određen i jednomjesečni zatvor.

Sad već bivši ministar uhićen je u subotu ujutro i priveden na ispitivanju u USKOK zbog sumnje na zloporabu položaja, a USKOK je zatražio da mu se odredi istražni zatvor što je sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu i odredio zbog sumnje da je 2018. zajedno s tadašnjom pomoćnicom, na poticanje četvero suosumnjičenih, nezakonito dijelio višemilijunske bespovratne poticaje.

Na teret mu se stavlja zlouporaba položaja i ovlasti 2018. u vrijeme kada je bio Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, odnosno da su određene tvrtke koje su se javile na natječaj mimo natječajne dokumentacije dobile pravo prvenstva na dodjelu bespovratnih sredstava.

dm

Zelena tranzicija u koju je krenula Europska unija promijenit će naše živote u svim segmentima, istaknuli su sudionici nedavnog panela o društvenim i gospodarskim posljedicama klimatskih promjena održanom u Zagrebu.

Francuski veleposlanik Gaël Veyssière u raspravi o glavnim smjernicama europskog zelenog plana podsjetio je da je 30 posto proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. usmjereno na borbu protiv globalnog zatopljenja.

- Kao dio plana oporavka svaka država članica postavila je ciljeve za financiranje održivih projekata. Hrvatska koristi potporu od 6,3 milijarde eura, od čega je više od 40 posto namijenjeno ekološkoj tranziciji. - rekao je Veyssière.

HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol je na panelu govorio o utjecaju zelene tranzicije na poljoprivredu, ustvrdišvi da će se taj sektor suočiti s posebno velikim izazovima.

- Pitanje je koliko je naša poljoprivreda spremna na to. - rekao je i dodao da je to skup proces, ali i da je EU osigurala nikad veća financijska sredstva.

Jedan do najvećih ekoloških izazova s kojima se Hrvatska suočava je zbrinjavanje otpada, što je problem koji se već desetljećima ne rješava.

- Mislim da je u Hrvatskoj zbrinjavanje otpada glavni ekološki problem. Tu jako zaostajemo. Sve nove države članice iz srednje i istočne Europe tu zaostaju i najveći troškovi koje imaju u prilagodbi europskom zakonodavstvu su upravo vezani uz zbrinjavanje otpada. To su enormni troškovi. - rekao je Sokol.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja započelo je s praćenjem klimatskog otiska, kazala je na panelu Višnja Grgasović iz Uprave za klimatske aktivnosti.

- Mi smatramo da put na niskougljičnu tranziciju nema alternative jer se građani i gospodarski subjekti već suočavaju sa skupim i neugodnim učincima klimatskih promjena, primjerice u vidu toplinskih udara ili alergijskih reakcija zbog loše kvalitete zraka. Ako ne poduzmemo nešto, posljedice će biti vrlo skupe. - upozorila je Grgasović.

Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić podsjetila je da borba protiv klimatskih promjena spada među prioritete građana EU-a te da je taj trend posebno izražen među mladima.

No, u Hrvatskoj i po tom pitanju nedostaje adekvatna edukacija. Jedan je zagrebački gimnazijalac iz publike upitao sudionike panela zašto primjerice škole ne posvećuju više prostora ekološkim problemima.

- Volio bih da se u školi više priča o tim problemima. Primjerice, apsurdno je da u školi nemamo kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada nego sve bacamo u isti. - poručio je gimnazijalac.

Tomislav Sokol je u raspravi ocijenio da je nedavna odluka Europske komisije o označavanju nuklearne energije kao ekološki prihvatljive “dobra odluka”

- Nuklearna energija je, pogotovo u ovoj tranzicijskoj fazi, jedno od najboljih rješenja. Kada govorimo o emisijama, ona je među najčišćim izvorima. - ustvrdio je Sokol na panelu "Europa i klimatske promjene" koji je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u petak organizirao u suradnji s Veleposlanstvom Francuske Republike.

Označavanje nuklearne energije, uz plin, ekološki prihvatljivim izvorom energije izazvalo je velike polemike u javnosti nakon što je početkom ovog mjeseca Europska komisija donijela tu odluku.

Zeleni smatraju da je taj potez prvenstveno pogodovanje velikim privatnim investicijama.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) upozorila je tada da nuklearna energija stvara visokoradioaktivni otpad “s kojim se još uvijek ne znamo nositi”.

No i Sokolova kolegica iz HDZ-a, europarlamentarka Sunčana Glavak, smatra da je korištenje energije iz nuklearnih i plinskih elektrana “u skladu s ciljevima postizanja klimatske neutralnosti. “To je nužnost kako bi se spriječio negativan efekt na gospodarski rast”, rekla je ranije Glavak za Hinu.

SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan smatra, međutim, da, “iako nuklearna energija nije zagađivač kao neki drugi izvori, definitivno nije zeleni izvor”.

- Dok su trajala savjetovanja s Komisijom tražili smo da se fosilni plin i nuklearna energija klasificiraju u novu narančastu kategoriju. Komisija se na to oglušila, a o delegiranom aktu bi Parlament trebao glasati u idućim mjesecima. - rekla je Borzan za Hinu.

(Hina)