Dok se Hrvatska sprema za prihvat izbjeglica iz Ukrajine, predsjednik Udruge ugostitelja Općine Konavle Mislav Burđelez za Dubrovnikpress.hr ističe kako su konavoski ugostitelji ukrajinskim izbjeglicama spremni ponuditi radna mjesta.

- Iako je od Domovinskog rata prošlo 30 godina, naša sjećanja na pogube rata još uvijek su svježa, vjerojatno i najsvježija u Europi i razvijenom svijetu. Konavljanima su još urezani ožiljci koji ne zacjeljuju tako lako jer i mi smo prije 30 godina bili prisiljeni napustiti svoje domove. Koliko će ovaj rat u Ukrajini trajati, nitko sa sigurnošću ne može reći, ali iza rata dolazi jedno dugo poratno razdoblje kojega se svi mi jako dobro sjećamo. Hrvatska država sprema se za prihvat izbjeglica, a mi u Konavlima spremni smo im ponuditi i radna mjesta jer ljudima je potrebno pružiti tu mogućnost da se u našoj državi ne osjećaju kao izbjeglice u tuđoj zemlji već im treba omogućiti da rad i zarađuju.- kazao je Burđelez.

- Nadam se da ovaj nesretni rat u Ukrajini neće dugo trajati i da neće jako utjecati na našu turistički sezonu koja je pred vratima. Udruga ugostitelja Općine Konavle spremna je mladim Ukrajincima ponuditi zapošljavanje u turističkom sektoru. Konavoski ugostitelji za to imaju prostora. Vjerujem i da su se hotelske kuće na našem području spremne priključiti ovoj našoj inicijativi, da to bude neki vid pomoći s naše strane, s one ljudske razine. - kazao je Burđelez.

I dok su ugostitelji u Konavlima mladim ukrajinskim izbjeglicama spremni ponuditi radna mjesta, Burđelez naglašava kako bi pri zapošljavanju Ukrajinaca država trebala olabaviti proceduru.

- Problem je što uvjeti kod zapošljavanja stranih državljana nisu tako jednostavni, traže se naime silni papiri i mislim da bi u ovom trenutku trebalo olabaviti te birokratske prepreke kako bi izbjeglice iz Ukrajine, ukoliko žele raditi, mogli lakše dobiti radne dozvole jer bježeći iz svojih domova pred ratnom stihijom sigurno sa sobom nisu ponijeli sve potrebne papire. Dakle, treba im omogućiti lakše uvjete zapošljavanja. -rekao je Burđelez.

- Ako lokalne vlasti prepoznaju našu inicijativu i ako su je spremne predstaviti državnim vlastima, članovi Udruge ugostitelja iz Općine Konavle spremni su zaposliti dio izbjeglica iz Ukrajine. Spremni smo im uz plaću ponuditi smještaj i prehranu. Ne daj Bože da bi netko promislio da bismo mi te ljude iskorištavali, daleko od toga, imat će uvjete rada kao i naši ostali zaposlenici. Siguran sam da će i kolege iz Dubrovnika i bliže okolice prepoznati našu inicijativu jer ljudima koji su napustili svoje domove treba pomoći da se u sredinama u koje će doći osjećaju kao ljudi.- kazao je predsjednik Udruge ugostitelja Općine Konavle Mislav Burđelez.

Općina Konavle odlučila je u suradnji s TZ općine Konavle zamjeniti dvije palme na cavtatskoj rivi koje nisu mogle biti spašene od crvene palmine pipe.

Naime, odmah po saznanju da se crvena palmina pipa pojavila na Jadranu, Općina Konavle je odlučila poduzeti nešto kako bi spasila palme na cavtatskoj rivi i prije više godina počelo je preventivno zaprašivanje. Iza imena crvena palmina pipa se krije velika štetočina koja napada najjača i najstarija palmina stabla te u roku od šest mjeseci potpuno osuši i uništi napadnutu palmu.

Višegodišnji napori su se isplatili te prepoznatljiva vizura Cavtata ostaje nepromijenjena.

dpp

Građani koji imaju depozite u Sberbanci nemaju razloga za paniku, a u slučaju da i dođe do "najcrnjeg" scenarija, postoje raspoloživa sredstva i u vrlo kratkom zakonskom roku moći će doći do svojih sredstava, poručila je u petak direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD) Marija Hrebac.

Sberbanka u hrvatskom bankovnom sustavu zauzima oko dva posto, pa ako bi i došlo do nekog neželjenog scenarija s tom bankom zbog sankcija Rusiji, stabilnost financijskog sektora ne može biti ozbiljnije narušena, poručio je u petak viceguverner HNB-a Michael Faulend.

dm

Europska unija namijenit će 450 milijuna eura za ukrajinske oružane snage za nabavu naoružanja te još 50 milijuna za nabavu zaštitne opreme i goriva, a neke su članice spremne dati Ukrajini borbene zrakoplove, izjavio je u nedjelju visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

- Postignut je dogovor da se osigura oružje za ukrajinsku vojsku u vrijednosti od 450 milijuna eura te još 50 milijuna za zaštitnu opremu i gorivo. - izjavio je Borrell nakon virtualnog sastanka ministara vanjskih poslova država članica.

To je prvi put u povijesti da EU financira kupovinu naoružanja. Danas je srušen još jedan tabu, a to je da EU nikad neće trošiti sredstva za nabavu naoružanja napadnutoj državi.

Borrell je rekao da je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao da su im potrebni zrakoplovi kojima bi znali upravljati ukrajinski piloti.

- Neke zemlje članice imaju takve zrakoplove i mi ćemo ih poslati zajedno s potrebnim naoružanjem. - rekao je Borrell.

Za danas je zakazan i Izvanredni sastanak ministara obrane država članica, na kojem će se također razgovarati o pomoći Ukrajini.

Borrell je rekao da su ministri vanjskih poslova podržali prijedloge koje je ranije predstavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. To su zatvaranje zračnog prostora za ruske zrakoplove, zabrana ruskih državnih medija koji šire propagandu te novi paket sankcija protiv Bjelorusije, koja aktivno pomaže Rusiji u agresiji na Ukrajinu. Budući da je ovaj sastanak bio virtualan i neformalan, odluke sa zakonskom snagom bit će uskoro donesene na nadležnim tijelima EU-a.

Visoki predstavnik Borrell je upozorio da se Rusija neće zaustaviti na Ukrajini i da je stoga potrebno obratiti posebnu pozornost u Moldaviji, Gruziji i zapadnom Balkanu.

(Hina)

Podršku Ukrajinicima jučer je ponovo na svom FB profilu dao i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

„Držimo palce junačkoj borbi Ukrajinaca za slobodu i za opstanak suverene države Ukrajine. Znamo točno kako im je. Znamo i da je sloboda doista i lijepa i draga i slatka! Slava Ukrajini!” - napisao je Dobroslavić.

dpp

U znak podrške napadnutoj Ukrajini, Grad Dubrovnik je Malu Onofrijevu fontanu osvijetlio u bojama ukrajinske zastave.

Na rusku invaziju na Ukrajinu nedavno je reagirao i župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić.

"Zapanjen sam kao i svi naši sugrađani i cijeli slobodarski svijet postupkom Rusije i njenog predsjednika, koji je odlučio napasti Ukrajinu, susjednu, samostalnu i suverenu državu, članicu UN. Taj je čin za svaku osudu. Sve je dodatno tragično zbog činjenice da mi tradicionalno imamo simpatije i prema ukrajinskom i prema ruskom narodu. Sramotna odluka predsjednika Putina." - napisao je župan Dobroslavić na svom službenom FB profilu.

dm

Alphabet Inc i YouTube trebali bi zabraniti korisnike koji potiču ratnu propagandu kao dio mjera za zaustavljanje dezinformacija nakon ruske invazije na Ukrajinu, rekao je u nedjelju povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton izvršnim direktorima dviju tvrtki.

Alphabetov Google u subotu je zabranio ruskoj državnoj medijskoj kući RT i drugim kanalima da primaju novac za reklame na njihovim web stranicama, u aplikacijama i YouTube videozapisima, slično potezu Facebooka nakon invazije na Ukrajinu.

U videopozivu s izvršnim direktorom Alphabeta Sundarom Pichaijem i izvršnom direktoricom YouTubea Susan Wojcicki, Breton je rekao da bi dvije tvrtke trebale ići dalje.

- Sloboda izražavanja ne pokriva ratnu propagandu. Predugo je sadržaj iz Russia Todaya i drugih ruskih državnih medija bio pojačan algoritmima i predložen kao preporučeni sadržaj ljudima koji to nikada nisu tražili. - rekao je Breton u priopćenju.

- Ratna propaganda nikada ne bi trebala biti preporučeni sadržaj - štoviše, uopće joj ne bi trebalo biti mjesta na internetskim platformama. Računam da će tehnološka industrija poduzeti hitne i učinkovite mjere za suzbijanje dezinformacija. - rekao je.

U videopozivu je sudjelovala i potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova.

Google je rekao da je već poduzeo korake bez presedana kako bi zaustavio dezinformacije o Ukrajini.

- Kao što smo rekli povjerenicima, naši timovi nastavljaju pratiti situaciju 24 sata dnevno i spremni su poduzeti daljnje mjere. - rekao je glasnogovornik Googlea.

Međutim, zabrana računa koji promiču ratnu propagandu mogla bi biti problematična zbog poteškoća u definiranju što čini propagandu i iz čije perspektive.

(Hina)

Djelatnici Zavoda za hitnu medicinu diljem Hrvatske u ponedjeljak će ponovo točno u podne simboličnim paljenjem sirena poručiti Vladi i ministru zdravstva Viliju Berošu da je vrijeme za, kako oni navode, ispravak greške koju je 1998. godine napravio ondašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang kad je, kako ističu, „hitnjacima“ ukinuo beneficirani radni staž i stavio ih u nepovoljan položaj naspram drugih profesionalnih interventnih službi. Tu akciju nazvanu „Naših pet minuta“, pokrenula je inicijativa pod nazivom Zajedno, a koja okuplja zaposlenike hitne pomoći, koji su se ukupili i pokrenuli putem Facebook grupe „Hitna uživo 194“.

- Hitna medicinska služba jedina je žurna služba u Hrvatskoj čiji djelatnici nemaju pravo na beneficirani radni staž. Naš posao je zahtjevan te smo kontinuirano izloženi visokoj razini stresa što utječe na naše psihičko i fizičko zdravlje pa time i sposobnost za kvalitetno obavljanje posla u kojem je istovremeno važna kognitivna i fizička spremnost. - rekao je koordinator akcije Zajedno za Dubrovačko - neretvansku županiju Mihael Kukuljica, inače medicinski tehničar u timu Hitne pomoći na Grudi te povjerenik Sindikata djelatnika Hitne medicinske pomoći.

Ističući kako je teško od npr čovjeka sa 67 godina očekivati da može kvalitetno odraditi posao gdje su u pitanju ljudski životi, Kukuljica je rekao:
- Treba imati na umu da starije kolege više nisu u stanju nositi osobu s primjerice četvrtog kata zgrade u Gružu ili sa Svete Marije gdje je skalina toliko da vam se zavrti u glavi, a vozilo Hitne jedva može pristupiti. – pojasnio je Kukuljica, te dodao kako neki djelatnici hitne medicinske pomoći zadnje godine radnog staža provode po bolovanjima i fizikalnim terapijama jer nisu više u mogućnosti obavljati posao u kojem su psihički i fizički "izgorjeli".

Kukuljica smatra da ako im se „preko noći“ ukinuo beneficirani radni staž, da bi im nadležna ministarstva taj status, ako ima političke volje, mogli brzo i vratiti.

- Postoji dovoljno dokaza da smo interventna terenska služba i zadovoljavamo sve kriterije koji se traže po Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakonu o zaštiti na radu te Pravilnikua o metodologiji izrade stručne dokumentacije radi utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem. Znamo da sve ne ide preko noći ali bitno nam je početi zajedno raditi na ostvarivanju i bojitku naših prava. – rekao je Kukuljica, dodajući kako su im tek nedavno dali status službene osobe.

Smatra i bespotrebnih što nadležna ministarstva zdravstva i rada sada traže izradu novog elaborata za utvrđivanje potrebe beneficiranog radnog staža jer, dodaje, takva stručna dokumentacija već odavno postoji.

- Povratak beneficiranog radnog staža osnovni je razlog našeg prosvjeda, ali želimo ukazati i na nedostatke koji postoje u službi a koje je moguće riješiti uz malo dobre volje, kako ljudske tako i političke. Jasno nam je da od početka pandemije u zdravstvu ne cvjetaju ruže, ali smatramo da se svo ovo vrijeme moglo bolje ulagati u opremu i educiranje ljudi. Tražimo i vraćanje starih koeficijenata koji su već smanjeni zbog krize. – rekao je Kukuljica.

S akcijom „Naših pet minuta“ nastavljaju svaki ponedjeljak dok iz Ministarstva zdravstva, odnosno Vlade ne dobiju neki pozitivan signal i potez u smjeru rješavanja njihovih problema. Isto tako, dodaje Kukuljica, rotacijama i sirenama vozila Hitne medicinske pomoći i Sanitetskog prijevoza žele da se šire javnost malo više upozna s problemima djelatnika hitne pomoći.

Djelatnike hitne pomoći podržava i ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Luka Lulić.

- Znam da je to izrazito zahtjevan i težak posao, a psiho-fiziološke funkcije ljudskog organizma opadaju s godinama. Smatram da djelatnici hitne pomoći zadovoljavaju sve kriterije Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem za dodjelu beneficiranog radnog staža. Postupak utvrđivanja tog prava je propisan zakonom i mislim da će djelatici okupljeni oko sindikata i inicijative uspjeti provesti ga do kraja. – smatra ravnatelj Lulić.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica rekla je u petak u Dublinu da joj se čini da "istu doktrinu ili isti uzorak" koji je primijenio nekadašnji predsjednik SR Jugoslavije i Srbije Slobodan Milošević danas primjenjuje ruski predsjednik Vladimir Putin koji je u četvrtak pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

Drugi je dan ruske invazije na Ukrajinu. Borbe se vode diljem bivše sovjetske republike. Stanovništvo u strahu bježi prema Europi koja se priprema za njihov prihvat, a osude Putinu stižu iz cijeloga svijeta.

Ukrajinske zastave zavijorile su se i u dvorcu Dublin, u samom srcu glavnog grada Irske gdje građani EU-a u okviru Konferencije o budućnosti Europe ovaj vikend usuglašavaju preporuke o snažnijem gospodarstvu, mladima, boljem obrazovanju, digitalizaciji.

Građanima se prigodno obratila Dubravka Šuica, supredsjedateljica Izvršnog odbora Konferencije o budućnosti Europe.

Šuica je hrvatskim novinarima rekla da nije sigurna je li najbolja osoba za govoriti o ruskoj invaziji na Ukrajinu, ali pošto je "doživjela i osjetila rat iz prve ruke" u Hrvatskoj, misli da možda ipak jest.

Istaknula je da je svojim kolegama u Europskoj komisiji u četvrtak opisala što se događalo u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata i usporedila to s ratom na istoku Europe.

"Meni se čini da je ista doktrina ili isti uzorak primijenio Milošević koji danas primjenjuje Putin", rekla je Šuica.

"Bilo je step by step, polagano, probudili smo se ujutro u Dubrovniku pod sirenama, pod bombardiranjem, bez vode, struje, telefona", opisala je Šuica, nekadašnja gradonačelnica Dubrovnika.

"Sve se događa isto, samo u većim razmjerima, možda s jačim tehnologijama danas nego što je imao Milošević", dodala je.

"U to vrijeme mi smo bili dovoljno naivni da smo vjerovali i mislili iz skloništa: sad će doći NATO, doći će šesta flota", rekla je Šuica, dodavši da je to bilo "iluzorno" i pozvala da se Ukrajini ne dogodi isto.

Šuica je poručila da se Ukrajini treba ponuditi sva raspoloživa pomoć, "što mi nismo doživjeli 1991.", naglasila je.

Sudionik građanskog panela, 34-godišnji Irac Eoin Stafford pozirao je s ukrajinskom zastavom kako bi poslao "simboličnu" poruku podrške i solidarnosti ukrajinskom narodu.

"Mislim da je vrlo važno da mi (građani) pokažemo jedinstven stav protiv onoga što se događa. Rat mora prestati", rekao je Stafford.

(Hina)

Prije samo tri dana Hrvatska agencija za osiguranje depozita i Hrvatska narodna banka uvjeravali su klijente Sberbanke u Hrvatskoj kako nemaju razloga za paniku (HNB), a danas je HNB priopćila da je za Sberbank d.d. „proglašen dvodnevni moratorij nakon kojega će se odlučiti o sljedećem koraku, a do tada će hrvatski građani i poduzeća moći raspolagati s iznosom do 7280 kuna dnevno”.

Podsjetimo direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD) Marija Hrebac prije tri dana kazala je kako „građani koji imaju depozite u Sberbanci nemaju razloga za paniku, a u slučaju da i dođe do "najcrnjeg" scenarija, postoje raspoloživa sredstva i u vrlo kratkom zakonskom roku moći će doći do svojih sredstava”. No, danas su im ta sredstva ograničena na svega 7280 kuna dnevno.

U priopćenju HNB-a navodi se kako su neovisno o konačnoj odluci o sudbini banke depoziti klijenata osigurani do iznosa od 100 tisuća eura kao i da je u tom slučaju riječ više od 90 posto deponenata.

Europska unija i Sjedinjene Države donijele su naime paket sankcija koje su ugrozile poslovanje Sberbank, a zbog naglog narušavanja likvidnosti Europska središnja banka (ESB) koja nadzire ovu Sberbanku danas je objavila kako je ona na putu propasti.

Na osnovu toga Jedinstveni sanacijski odbor (SRB), kao središnje sanacijsko tijelo unutar bankovne unije donio je odluku o moratoriju poslovanja Sberbank d.d. slijedom koje je i HNB donio odgovarajuće rješenje. Moratorij će trajati do ponoći u utorak. Do isteka moratorija Jedinstveni sanacijski odbor „donijet će odluku o sljedećem koraku uzimajući u obzir očuvanje financijske stabilnosti i javni interes”, priopćio je HNB.

Za vrijeme dvodnevnog moratorija građani i poduzeća (deponenti) moći će ukupno dnevno raspolagati iznosima do 7280 kuna, priopćeno je iz HNB-a.

Dok je u Dubrovniku ovaj tjedan boravio prvi kruzer ove godine, koji je zapravo simbolički označio početak turističke predsezone, a za samu sezonu se prognoziralo da će biti uspješna gotovo kao i rekordna 2019. godine, Rusija je započela napad na Ukrajinu. Ukrajinci su inače lani primjerice bili 12. po dolascima turista koji posjećuju Dubrovnik, a Rusi peti. No, ukoliko se sukob Rusije s Ukrajinom produbi, Ukrajinci bi u Hrvatsku mogli stizati kao izbjeglice, a ne kao turisti, a Rusi vjerojatno nikako ili teško s obzirom na to da je pitanje što će biti sa zračnim prometom prema i iz Rusije, a i sankcije koje bi mogle utjecati na njihovu kupovnu moć ne treba zanemariti.

Pravo je pitanje uostalom i kako će se ratni sukob Rusije i Ukrajine odraziti na dolaske turista iz drugih zemalja, odnosno sezonu općenito.

Da situacija nije dobra smatra i direktor Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije Vladimir Bakić, ali i dodaje kako u ovom trenutku još nema razloga za odstupanje od planova za nadolazeću sezonu.

- Vijesti nisu dobre i sasvim sigurno će, ako ovaj ratni sukob još više eskalira i potraje, utjecati na turistička kretanja. Teško je bilo što u ovom trenutku prognozirati i iskazati kao činjenicu, praktički svi iščekuju što će biti, od vojnih stratega i političara pa do poduzetničkog sektora. Svakako se trebamo prilagodi i na nove okolnosti i reagirati na najbolji mogući način prema onim zemljama koje će i dalje funkcionirati na turističkom tržištu. - kazao je Bakić.

Još u siječnju nakon sjednice Turističkog vijeća županijske Turističke zajednice, župan dubrovačko -neretvanski Nikola Dobroslavić, sukladno pokazateljima, iznio je optimistične najave za nadolazeću turističku sezonu. Naime, prema analizama, turističkim odredištima u Županiji dubrovačko - neretvanskoj smiješila se sezona gotovo jednaka rekordnoj 2019. Prognoze za 2022. išle su u smjeru ostvarenja najmanje 80 posto noćenja iz 2019.

Na pitanje može li rat u Ukrajini, ukoliko se intenzivira, utjecati na očekivanja za nadolazeću sezonu, Bakić ističe:
- Može, naravno, pogotovo ako sukob potraje, ali u ovom trenutku nema razloga da nešto odstupamo od naših očekivanja i planova. Pričekajmo ipak da vidimo kakav će smjer i rasplet ovog sukoba biti. - kazao je.

Rat u Ukrajini trenutno se naime čini veća prijetnja našoj sezoni nego COVID pandemija u ovoj fazi u kojoj je danas, jer kako i Bakić ističe u prethodnim mjesecima mjere za putovanja brojne su zemlje znatno relaksirale.

- Po svemu što vidimo, mjere za putovanja u COVID pandemiji su relaksirane i možemo očekivati da će s ljetnim redom letenja, a to je kraj ožujka i početak travnja, osobito uoči uskrsnih blagdana, turistička sezona krenuti, možda još ne onim intenzitetom koji smo imali prije COVID -a i ipak ne za sva tržišta koja su bila aktivna prije pandemije, ali nemamo očekivanja koja bi u odnosu na pandemiju bila prijetnja. Ipak, sad imamo ovu novu ratnu prijetnju i nadam se da ona neće ozbiljno ugroziti sva naša nadanja za travanj, svibanj i ostale turističke mjesece. - kazao je direktor Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije Vladimir Bakić.

Vodovod Dubrovnik postavio je novi vodoopskrbni cjevovod u Ulici od borova. 90 metara tamošnje dotrajale cijevi zamijenjeno je novim cjevovodom od pocinčanog čelika, čime su znatno poboljšane vodoopskrbne prilike u ovoj ulici.

- Ovo je još jedna ciljana investicija kojom smo željeli prevenirati problem i poboljšati opskrbu, ne samo u ovoj ulici već na cijelom području oko nje. Velike investicije su svima lako uočljive, ali za stabilnost sustava vodoopskrbe i odvodnje iznimno su bitni i ovakvi manji zahvati jer se njima sprječava nastanak kvarova koji bi mogli prouzrokovati prekide u vodoopskrbi za veće područje. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

- Izvođenje samih radova bilo je poprilično zahtjevno jer se radi o uskoj ulici pa se većina posla morala raditi ručno – od rezanja betona, kopanja rova do zamjene same cijevi. – naglasio je Matušić te dodao kako je sve to uspješno odrađeno u roku od tri tjedna, a ulica sada vraćena u prvobitno stanje.

U sklopu ove 220 tisuća kuna vrijedne investicije koju je Vodovod realizirao vlastitim sredstvima prespojeni su i postojeći priključci, a stanovnici Ulice od borova dobili su dugoročno sigurnu opskrbu pitkom vodom.

dpp